general drekovic
DESCRIPTION
IZDAVAC~"Dorn suunpcd.d. BibliotckaTEK()VINE Eclicija SVJEDO(:E\_i!\ZcnicageGLAVJ\! I O])(;OYORNI UREDNIK Hazim Alemadzi: RECENZENTIbrigadni genera! Sefer Halilori« general Rasim DelicJimf dr. Enes Pelidija prof dr. Mujo DcmirovicSTRUC:Nl I TEHNl(:KISARADNlCI Mustaj{:J Borouic Sadile KlinicrI IZeijko Grubesic '------------01' - Karalogizacija u publikaciji !l:aCionalna, i un,iverzitetska bihhntcka llosnc i Hcrccgovine. Sarajevo H21.16:) JU97.(1)-9i 3'i'iO 12('4')"'.6)" 1992,TRANSCRIPT
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 1/74
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 2/74
IZDAVAC~
"Dorn suunpcd.d. Zcnicage
Bibliotcka
TEK()VINE
Eclicija
SVJEDO(:E\_i!\
G LA VJ\! I O ])(;O YORN I URED NIK
Hazim Alemadzi:
RECENZENTI
brigadni genera! Sefer Halilori«
general Rasim Delic
Jimf dr. Enes Pelidija
prof dr. Mujo Dcmirovic
STRUC:Nl I T EH Nl(:K I SA RA DN lC I
Mustaj{:J Borouic
Sadile Klinic
Zeijko Grubesic
r '------------- ..------. ---,I 01' - Kara logizac ija u publikac iji
I
!l:aCionalna, iun,iverzitetska bihhntcka
llosnc i Hcrccgovine. Sarajevo
I H21.16:) JU97.(1)-9i
3'i 'iO 12( '4 ') "' .6)" 1992,1 99' i" (0'12 1
K
DREKOVIC. Ramizl obrucu : kra jisnir i i bcrccgovci u borb: na
dva front a Ramiz Drckovir - Zcnic« : Dorn
stamoe. 2 00 ·1 . . X XV 'i 'JO str. : ilustr : 2~ ern
Histori ja sumnj« iii sumnja u historiiu Huzim
Akmadzic. SIr. V-Xl - BilJdka 0 .uuoru str ,""
- l li hll ografiJ J s tr , ,6~
ISHf\ 9l)'iH-~2-102-X
l COIlISS.llH-1D 12'7221 H2L._ .., _ ----- --,~----."--.--.----
Na oxnovu misljcnja Millistarstva olml/.ol·'lI1ja. naukr kulturt j spo rta l-cdcracijc Bosuv i
Hcrcegovinc 11m;: 02-1 'i.-, ,'7H,()2 ( l e i 12. 11. 2()02. godinc. ova knjiga spad.r 1I proizvode iz
( 'Iana 19. t acka ](1. Zakona CIporczu na proIl1el pruizl'Olla i usluga nil (iji se proIllel ne placa
pore! na promct proizvoda
ISS!\' 1)1);8-42-102-X
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 3/74
dijeJom SRJ", 0 formiranju RS (RSN) i. odJuke 0 ostajanju srpskog naroda
u zajednickoj drzavi )ugosJaviji. Sve ove odJuke i propisi provode se u
praksi, bez obzira na nacin provodenja.tiz:
i i 1 Z
ska
~ R a s p a d k o m a n d i i je d i n i c a J N A i v o jn a s i t u a c i j a u B iH
tDo pocetka disolucije Jugoslavije, u Socijalistickoj Republici Bosni i
Hercegovini jedina vojna sila bile su Oruzane snage SFRJ, a po vazecern
lJstavu iz 1974. godine cinile su ih JNA, jedinice ''I( (aktivne), "13"(borbene)
i "R" (rezervne) klasifikacije, te Teritorijalna odbrana (TO). Osnovni zadatak
im jc bio "stititi nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokupnost, Ustavom
urvrdeno drustveno uredenje i izvrsavanje obaveza koje proisticu iz
mcdunarodnih obavcza SFRJ u odbrani mira i bezbjednosti u svijetu",
Sastav komandi i jedinica u Bosni i Hercegovini, posebno od druge
polovine ]991. godine do aprila ]992. god inc bio je promjenjiv, a to je dik-
tirala vojno-politicka situacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatsko], Prema saz-
nanjima odredenih sluzbi Armije BiH, dostupnim podacima i dokumentima,
raspored jedinica i komandi JNA (VRS) u Bosni i Hercegovini bio jt sljedeci.
U Sarajevu: Komanda 4. korpusa sa pristapskim jedinicama, 49. moto-
rizirana brigada (mtbr), 4. oklopni bataljon (okb), -i.mjcsoviti protivok-
lopni artiljerijski divizion (rnpoad), 4. laki artiljerijski divizion PVO (lad
PVO) , 4. inzenjerijski bataljon (inzb), 501. bataljon AllHO (bABHO), 288.
bataljon Vojne policije (bVP), diverzantski odred, 346. laki arti ljerijski puk
PVO (lap PVO), 4. artiljcrijski divizion VER (ad). Pored ovih komandi i
jedinica u glavnom gradu BiH nalazio se iCentar vojnih skola KoV "gene-
ral armijc Kosta Nad", 351. puk veze (pv) i 240. srcdnji samohodni raket-
ni puk PVO (ssrp).
U Visokom se nalazio 4 rnjesoviti protivoklopni artiljerijski puk (mpoap)
i 76. motorizirani puk (mtp), u Kiseljaku 4. mjesoviti artilierijski puk (map),
a u Rajlovcu Vazduhoplovna tehnicka akademija, 130. Vazduhoplovna baza
(VB) iTR Z "Orao".
U Mostaru se nalazila 10. motorizirana brigada, zatim 171. vazduhoplovna
baza (VB), Lovacko bombarderski puk, helikopterski puk, Vojna gimnazija
"Marsal Tito", 819 tehnicka baza (TB) i 901. intendantska baza (InB). Na pros-
toru Doboja nalazili su se 6. motorizirana brigada i 222. mjesoviti artiljerijski
puk (map), potom komanda 11. partizanske divizije (partd) sa pristapskirn
jedinicama i 19. patizanska brigada (partbr) iz sastava te divizi]e. U oblizno]
Derventi bila je smjestena 327. motorizirana brigada (mtbr) i 18. partizans-
ka brigada iz sastava 11. partizanske divizije stacionirane u Doboju.
JN I
nal
divPV I
ski
brio
zar
jed
obj
tril
karizi
51 .
49'
bri
jsk
(m
pic
ba:22:
bri
31'
bri
Bil
SF ]
uk
po
2 6
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 4/74
1 aU Travniku su bile 428. brdska brigada (bbr) , 262. tehnicka baza i 14. par-
tizanska brigada. U Zeniei je staeioniran 6D3. puk ABHO, u HadziCima 36D.
inZenjerijski poligon i Tehnicki remontni zavod (TRZ) , Han Pijesku 2](]. brd-
sk a hrigada i u Foci 19 partizanska hrigadaCentar Bosanske krajine, Banja Luka bila je krcata ljudstvorn i tehnikom
.INA. U njoj je bilo siediste 5. korpusa JNA sa pristapskim jedinicama. Tu se
nalazila 16. motorizirana brigada, 5. mjesoviti protivoklopni artilierijski
divizion, 5. mtesoviti artil jerijski puk, 5. laki artiljerijsko raketni divizion
PVO, 5. inzenjerijski bataljon, 5. oklopni puk, 5. bataljon vojne policije, Skol-
ski centar oklopnih jediniea, 293. inZenjerijski puk (inzp), 329 oklopna
brigada (Okbr), 589 raketno-artiljerijska brigada (rabr), komanda ID. parti-
zanske divizije sa pristapskim [edinicarna, 820. Nastavni centar oklopnih
jedinica (NC OJ), 5.okp, VTRK "Kosmos", 1. ceta VOJIN (na pJanini Kozara-
objekat Lisina), 993. tehnicka b az a. 9 78 inZenjerijska baza (LnB) i 741. dis-
rributivni eentar (DC).U Prijedoru se nalazila 343. motorizovana brigada, te 11. i16. partizans-
ka brigada iz sastava 1D. partd, dok su u Bihacu bili staeionirani 1. moto-
rizirana brigada, potom 171. avijaeijski puk, 200. Vazduhoplovna baza (VB) i
51. bataljon VOJIN (bVOJIN).U Tuzli se nalazila Komanda 17. korpusa sa pristapskim [edinicama;
497. tnzeniertisk! bataljon, 17. bataljon vojne polieije, 92. motorizirana
brigada, 17. diverzantski odred, 17. inzenjerijski hataljon, 17. laki artiljeri-
jski divizion PVO (lardPVO) i 454. mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk
(mpoap). Pored ovih jediniea u Tuzli su bili stacionirani jos 399. vazduho-
plovna baza (VB), 2 ceta VOJIN (na Okresanici na Majevici) . pozadinske
baze i [edinice. 904. tehnicka baza, 93 . SnO, 740. inzenjerijski bataljon,
223. hataljon tehnicke sluzbe i 734. nastavni eentar .
U Brckom je bilo sjediSte 395, motorizirane brigade i 22. partizanske
brigade i z sa stava 38 . d iv i zi je a u Bijeljini Komanda 38. partizanske divizijc i
317. puk veze,Na jugu BiH, u Trebinju se nalazio 590. sanitetski Nastavni centar i 472
brigad~ mornaricko desantne pjesadije. u Capljini Auto-nastavni ccntar i u 4BileCi Skola rezervnih oficira pjesadije. - - - +
u
i i
;m
le)
tak
:lID
iz
1g e
Iik-
saz-
rna,
eci:
no-
-ok-
(lad
~88.
puk
.d ii
zne-
.ket-
Jap)
lap),
baza
ovna
raziiapros-
rijski
skim
izno]
zans-
lIobilizocija srpsklh d.brovoljoc, i no.rui.nj, IRA \
Zbog slabog odziva regruta u vrueme raspadaJugoslavije, Predsjednistvo
SFRJ u svojstvu vrhovne komande OS, u julu 1991. godine donosi odluku 0
ukljucivanju dobrovoljaea u jNA, kaje najprije salje na ratista u Hrvatskoj, a
po tom u BiB. Do 19. marta 1992. godine na taj nacin komande 2. i 4. vojne
2 7
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 5/74
oblasti na prostorima BiH mobilizirale su 77.000 dobrovoljaca. koie ie .INA
naoruzala sa 51.900 cijevi, a Karadzicev SDSsa doelatnih 17.298 cijevi. Sto je
jns znacajnijc, u vrijeme pred zvanicnu agresiju na BiH, nasa drzava je bila
klasicni lager borbene tehnike, naoruzanja iopreme JNA,a to znaci i srpski
agresori na BiH raspolagali su sa oko 600 tcnkova, 1.100 oklopnih borbcnih
vozila. Artiljerija je imala na raspolaganju 11.855 cijevi kalibra preko 20 mm,
914 cijevi PAraketa (64 borbena vozila sa raketama 9 Kl1 i 9P-115) i 145
lansera PO vodenih raketa 9 Kl1 (maljutki), preko 2.000 PAT-ova,380
"praga" kalibra 30 mm, 320 PATova20/1,145 raketa "strela-Zlvl",48lanseraPAraketa "strela-l.M" na vozilima... Od artiljerije za podrsku imala je 7.500
oruda medu kojima je 200 samohoelnih haubica 122 mm, 145 haubica 155
mrn, 100 PO topova "ZIS"76 mm, 160 VBR-ova128 mm ..
Od avijacije stacionirane na aerodromima Bihac, Banja Luka, Tuzla,
Sarajevo i Mostar na raspolaganju su imali 80 borbenih aviona ioko 50 bor-
benih helikoptera. Tu je i oko 40 vojnih skladista sirorn BiH sa ogromnim
kolicinama granata, municije i ostalih ubojnih sredstava.
Za uspjesno komandovanje na raspolaganju su im bila podzcmna
komandna mjesta i centri veze u Konjicu (ARK),Han Pijesku (Goljak 1,2 i 3)~ ;'~'~s~rajevu (Bosut 1 i 2), te jos preko 20 radio-relejnih cvorista, odnosno
~emnih objekata na gotovo svim vecim bosanskim planinama.
J ~t U pripremnom periodu agresije na Bosnu 1 Hercegovinu pripremljena r e
taktika grupiranja 1 razmjestanja jedinica .INA i srpskih dobrovoljaca na
"zarnisljene borbene polozajc" pod izgovorom izvodenja redovnihvjezbovnih aktivnosti, gadanja i reelovne obuke. Tokom 1991. i sve do aprila
1992. godine dolazi elo ubrzane dislokacije jedinica iz Siovenije i Hrvatske,
ali iiz same Bosne i Hercegovine, narocito iz urbanih sredina, na poligone,
viezbalista i u mania mjesta, gdje je vecinsko srpsko stanovnistvo, Tako,
naprimjer, iz Sarajeva, Mostara, Visokog, Kiseljaka, dakle iz rnjesta gdje Srbi
nisu Cinili vecinu, izmjestaju sc znacajne komanele, kompletne jedinice i
sredstva, ali sa ciljem ponovnog osvajanja rih mjesta. Po tom planu se iz
Lukavice, pocetkom 1991. goeline, izrnriesta 240. srednji samohodni raketni
puk PVO(ssrp PVO)u rcjon Sokoca, a 346. laki artiljerijski puk PVOu rejonTrebevic - jahorina - Pale. lzVisokog se u selo Mokro kraj Sarajevaprebacuje
4.mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk, a jedinice 4. mjesovitog artiljeri-
jskog puka iz Kiseljaka se sukcesivno izmijestaju na Koran kraj Pala. Dio
Vojne boinice iz Sarajeva, sa opremom i osobljem, dislocira se u tamosnji
bolnicki objekat zatvorenog tipa na Podromaniji kraj Sokoca.
O k u p a c ij o B o s n e i H e r c e g o v in e
2 8
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 6/74
nacelnik Gencralstaba Oruzanih snaga SFRj, preko Kukanjca, narcduje da se
MUP-u RS ustupe helikopteri. transporteri, izvidacka oklopna vozila, borbe-
na vozila, tercnska vozila, naoruzanje, oprcma i uniforme, prije svega
Odredu specijalne namjene .\1UP iz Banje Luke.
D is lo k o c i j a U ii c k o g i P o d g o r i c k o g k o r p u s o u H e rc e g o v in u
Vee je spomenut odlazak 10. mtbr. i2 mostarskih kasarni prema Kuprcsu
sa-;amjerom da se 2aplasi tamosnje hrvatsko stanovnistvo. kao i disloka~ija
drugih iedinicaJNA u Bosni i Hercegovini. L isto vrijeme iii tacno 16. augus-
ta. prema "'fIrVatskoj Posavini i Moslavini kreeu jedimce 5 . banjafuckog]or-
~ze Savu kraj Bosanske Gradiske i odmah stupaju ~ro-
tiv hrvatskih snaga (Zbor narodne garde i MUP) na pravcu Hrvatska GradiSka
~..-Qpi. ~rtltku vla,eti stravican prizor prilikom povratka sa
kratkog godisnjeg odrnora provcdenog u Bosanskoj Krupi. U Bjelovar gdje
sam sluzbovao nisarn sc mogao vratiti jer su upravo tada zatvoreni svi
granicni prelazi pa i aerodrom u Zagrebu. Sve starjesine koje S!l~e u
Bosni i Hercegovini, a sluzbovali su u Hrvatskoj, organizirano su prebaceni
iZTIanja Luke. prekoStareGradiSke, do Okucana, Duz puta sam gl~.ao
ostatke, netom porusenih, hrvatski_i1_s~I~ koja._s_tld_<)_g_~evala ~~ilo
~~l}j~no...s~~To je bilo prvi put da vidirn tako uzasne posljedice
rata i nedjela pocinjcna od strane JNA. Neste ranije, pocetkom augusta,
jedinice 12. (Novosadsko' korpusa .INApre laze DunaV,'"u is enu
SlaW@ju i usmjeravaju sc prema u ovaru i Osijeku. ~ustu.~
~dine. na prostore Trebinja, BiI~1 jllb,inja su dovedeni dli_elovi .}.
(Podgoricko ) kor usa, a na prostare Mostara, Stoea i Nevesin' "e1ovi 3 7.
(Uzickog) korpusa. Dovodenje ovih korpusa .INAizvrseno je uz obrazlozenje
o a se radi 0 oslguranju mostarskog aerodrorna ad ustaskih jediniea i HDZ-
ove (Tudmanove) vlasti te spriecavanju medunacionalnih sukoba. Naravno,
istina je bila drukcija. Nairne. jedinice su dovedene u istocnu Hercegovina
radi agrcsije na Hrvatsku, jer je krajem ljeta 1':)91. godine Generalstah JNA
formirao dvije posebne grupacije: Mostarsku i Trebinjsku. Prvu Cine iedinice
UZickog, a drugu Podgorickog korpusa. Cilj Trebinjske bio je blokirati sred-
nju Dalmaciju i izici u rejon Splita, a Mostarske - spojiti se sa snagama
Kninskog korpusa i izici na Iiniju Karlobag - Karlovac - Virovitica.
[ediruce Uzickog i Podgorickog korpusa su dosle u istocnu Hereegovinu
izmcdu 19. i 25 . septembra. Dolasku ovih jedinica, uz dosta problema. prethodi-
la je mobilizacija u Srbiji iCrnoj Gori. Mobilizirani su uglavnom Srbi iCrnogorci,
a li i veci broj Bosnjaka, kojima sc prijetilo zarvorom i gubitkom radnog miesta,
3 0
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 7/74
Uzicki korpus se razmjesta na pravcu Gacko _ Ncvcsinjc _ Mostar, a Komanda
Korpusa, na celu sa generalom Milanom Torbicom, u samorn Nevesinju.
Veti dio Uzickog korpusa ic razmj£Stcn u rcjonu Mostara. [)ioj_t:dinica se...___ - ~-----~-- -- --- _- .~------.~-----~-.-- ----------.~
smjesta u objekte "Sjeverni l()go(',_J_uznllog(_~I"'~._ "Heliodrom", aerodrom
"'Dmjes", a din u satcire -aul komuni_kacile M()st"E-=---1)~L
V~cvski puk, kao KAG, pripremio jc i zaposjeo polozaje l1a aerodrome,,();:tijes" ina (:obanovom pulU!. --~---
jedinice Podgorickog korpusa snaga dva bataljona 1 " " ' 9 bbr. iz Niksica. sa
komandantom pukovnikom Krstom Dericem, i 57- pjesadijska laka brigada iz
Pljevalja, razmjcstenc su na aerodrornu i heliodromu. a posto su bile na
pravcu Uzickog korpusa, njemu su i pripojene. Druga protivavionska raketna
brigada iz Niksica, sa komandantom potpukovnrkom Milanom Miliccvicc~,
-rasporeuena Ie u rcjon Dubrave _ Domanovici. 'freta protivavionska raketni
a'V1z1Ia, sa komandalltolll pukovn1KOm Radovanom Radovicem, razmjestcna
je na pravacSeiORavno _ Cepikuce ~l! sastavu 3 partizanske~ije
su ,e brigade: Cetinjs a, / _ iolasinska i 0 _ t itogradska, Uz njih, 57. piesadi-
jska laka brigada iz Pljevalja (bez 1 i 2. bataljona), takoder razmjestena je u
rejonu Ravnog i Cepikuca U Nik~icu jc za ovu priliku formirana 179- dobro-
voijacka brigada. Sa komandantom pukovnikom Petrovicern, razmjestena je
na izlazu iz Trebinja prema Ivanjici. Komanda Podgorickog korpusa, sa pris-
taps kim i pozadinskim jedinicama, na celu sa komandantom generalom
Radomirom Eremijom. razmjestena je u rejonu sela Visocani, Strujani j
Liubovije. Zbog potrcbe funkcionalnog djelovanja jcdinica_jNA na prostorima
Hercegovine, formirana jc OG sa komandnim mjcstom u Trebinju.
Komandant OG je bio general Radomir Damjanovic.Odmah p(~pristizanju jcdinica, izvrscn je njihov oQ_gativno-st!~_(egijski
r~___terenu, izvrS£!!Q_zaQQsjedan.jeT irliiOT~redenjc do~ih
objekata Hum i Or!Q::~_~ke kose, oct seta Milikovica, preko Slip~
' l e p E l T a : c k ; - KruscDl_i _~vodola,zapc)sjedanTc--rureaenje rejona borbenih
pololaja s istocne strane komllnikacije Mosta~) i dominantnih
~iyol~z:lia ~D;:ilir;-va, l1odova,J:::l.cu:llilile iDomanovica_
Artiljcrijske jedinice iedinicc AIUPVO su urcdile izaposjelc polozajc u kasar-
nama u "Sievernorn" i "luznorn logoru", na aerodromu "Ortijcs", na hcliodromu
ulasenici ina Dabica poljanama, Ovakvim rasporedom artiljcrije su u potpunos-
ti kontrollrane komunikacijc . '\!Iostar_ Citluk, Mostar _ Siroki Brijeg, Mostar _
Capljina i dalje tc kornplctna regija od hjeJopoljskc kotline do Stoea i Capljinc
Cinom dolaska jedinica Uzickog i Podgorickog korpusa i njihovim opera-
tivnim razvojcrn, izvrsena ie potpuna okupacija Hercegovine, u koju je sta-
cionirano 15,000 pripadnika .JNA iz Srbije iCrne Gore. sa ogromnim
naoruzaniem svih kalibara Njima su ubrzo pridodanc jedinice protupod-
mornickrh hclikoptera iz Divulja, a na heliodrom jasenica _ jedna cskac!rila
31
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 8/74
helikoptera i veci broj A R J i jedinica PVO. Sve vrijemc boravka na ovirn pros-
torima jedinice .INAsu vrsile diverzi]e, pljacke, kidnapiranja i ubistva musli-
manskog i hrvatskog zivlja, a pod njihovim osiguranjem izvuccno je oruz]e i
oprema iz magaeina TO, kapacitcti namjenske industrije "Soko", VTI
"Vrapcic i", Aluminijskog kombinata i drugih preduzeca od znacaja za
Iogisticku podrsku borbcnih aktivnosu.
1:
o
1;
S
51
.I V
.I V
R i j e c k i k o r p u s u H e rc e g o v in io
u
"/
P"<'1
Krajcrn 1991 . godine, na teritoriji istocne Hercegovine, U Bileci, razmjes-
ta se i 13. (Rijecki) korpus JNA, koji raspolaze ogromnim arsenalom oruzja,
posebno artiljerijskog, svih kalibara i vrsta, ali malim brojem starjesina, koji
su vjerovatno os t ali u Hrvatskoj. Lociranjem u Bileci, dolazi do popune ovog
korpusa ljudstvom iz Hercegovine, ali i starjesinskirn kadrom iz eijele .INA
porijeklom iz Bosne iHercegovine. U sastav ovog korpusa ulaze sve
komande i jedinice koje se nalaze na ovom prostoru, kao i srpska TO i
dobrovoljacke jedinice. U februaru 1992. godinc, na celo ovog korpusa
dolazi general Momcilo Perisic, koji odmah uspostavlja komandno mjesto na
aerodromu "Ortijes". U tom periodu se iz Hercegovine u dolinu Drine
povlaci UziCki korpus, u kome general a Torbicu smjenjuje general Dragoljub
Ojdanic, a Torbica preuzima duznost komandanta Kninskog korpusa,
urnjesto R atka M ladica. Povlacenjem UZickog, Bilecki, odnosno
Hercegovacki korpus preuzima kontrolu nad tim dijelom Bosne i
Hercegovine, s tim sto Valjevski puk ostaje u Mostaru, u sastavu
Hercegovackog korpusa.
Zl
S;
N
is
z:
9
m
bi
SI
stpi
M
P o d u d a r n o s t o p e ra ti v n o g r u z v o ja J N A u B iH
s p la n o m S i v j e i b o m " R om a n i j a 9 1 "
sr
" F
vr
je
taperativni razvoj .INA u BiB u 1991. godini istovjetan je sa ranijim
planovima "Sutjeska", odnosno planom "odbrane SFRJ u slucaju opec agre-
siie Vadavskog i NATO pakta''. Analizam plana djelovanja "plavog" (NATO) i
"crvcnog" (INA) na podrucju BiH (7. arrnije), na cemu su godinama radilc
mnoge starjcsine .INA, mcdu kojima je bilo Bosnjaka iHrvata, potpuno se
podudaraju sa srvarnim operativnim razvojern .INAu Em, postavljenim poli-
tickim ciljevima i vojnirn zadacima politickog i vojnog vrha srpskog naroda u
Beogradu i na Palama. Ukratko, "plavi" prema planu "S-2", zapocinie agresi-
ju desantom na jadranske otoke i po dubini Bosne i Hercegovine. Dio snaga
OG "jadran" (TG 'Ankona" i10. AK), prema pisanju kontraadmirala Davora
za
o~
ns
cr
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 9/74
a
a
e
b
Domazeta Lose u "Hrvatskom vojniku", poslijc iskrcavanja sa dcsantnc
osnovice Ravni Kotari - Siano. nastavlja napitJ u dubirii Bosnc IliercegOvii1c Glavlli-pravac cljelclvanja l(l Ai("jc Metkovic - Mostar - ~
Safiievo. a TG 'Arikor17:Sinj - Ltvno - Kupres - BugojnO,Oclgovo-;:--
"crvenog" na predvidcn'i plan. prema istom izvoru, slJcaecl Je: prcma agre-
soru se izvode tri opcrativne grupe. Prva, 0(; "Mostar". izvodi odbranu
Mostara i istocnc Herccgovinc. zaustavl]a "plavog" najdalje juzno od
Mostara, stvara uvjcte i prclazi u kontranapacl, izbija na obalu itu nastavljaodbranu. Druga OG, "Kupres". sa prostora Kupreske visoravni vrsi hocne
uclare na snage TG "Ankona", a dije10m snaga se angaZira sa snagama QG
"Mostar", koja vrsi protunapad dolinom Neretve. Po stvaranju uvjeta,
produzava napad na pravcima koji izvode rem-a--S ·to. 'Ireca. OG
arajevo", razmiesta se u siri rcjon srednje i istocne Bosne, vrsi razbijanje
zracnog desanta na podrueju Glasinaekog polja, prelazi u napad, deblokira
Sarajevo i prelazi u kruznu odbranu sireg podrucia Sarajeva.
Odakle ovakva podudarnost stvarnog rasporeda JNA u do\ini
Neretve, jugOistoene Hercegovine, Kupresa i Sarajeva sa "S-2" i odakleistovjetna podudarnost sa zamislima djelovanja strana na tzv. grupnom
zanimanju (GZ) i komandno-stabnoj ratnoj vjdbi (KSRV) "Romanija
91", oclakle podudarnost sa stratdkim srpskim ciljevima u BiH od 12.
rnaja 1992. godine'Odgovor je prost: Sve je planirano na naivisern vojnom nivou. Prva su
hivsi planovi upotrebe prilagodeni novim uvjetima, a potom legalizirani u
Skupstini srpskog naroda u Banjoj Luci (12. maj), gdje se donose "srpski
strateski ciljevi". Zato ie vise nego jasno zasto je JNA 1991. godine ras·
poredila svoje korpuse u istocnoi Hercegovini, zasto su snage 10. mtbr. izMostara stacionirane na Kupresu (u svom sastavu je imala jake oklopne
snage za vece prodOfC po dubini) i, na kraju, zasto je organizirala GZ i KSRV
"Romanija 91". .I asno je da se radilo 0planskirn aktivnostima najviscg vojnog
vrha i srpskog rukovodstva na celu sa Milosevicem. Ovi pokazatelji govore da
je Bosna i Hercegovina. ustvari, okupirana na miran nacin prije izvrsene bru-
talne agresije pocetkom aprila 1992 godine.
i,
o
u
m
'e -
)i
il e
se
)li-
IU
.si-
1 9 a
)[a
A n a li z a G Zi
K S R V " R o m a n i j a 9 1"
Prema navodirna u Vojnom Leksikonu, Beograd 1981. godine, "grupno
zarumanie'' je "ohlik prakticne obuke starjdina radi vjezbanja i provjere
osposobljenosti u ratnoj vJestini", a "komandno-stabna ratna viczba je
najslozeniji oblik prakncne primjene obuke starjesina. komandi-stabova i
civilnih struktura za izvodenjc borbcnih deistava" Njima prethocle ostaJi
3 3
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 10/74
obliei obukc, poput trcnaza, komandantska putovan]a, GZ i SRY,a plani-
raju se na nivou divizije-korpusa iv i si rn n ivo ima .
Tai':no 5 april a 1991, godine, na isti dan kad ce godinu kasnije i zapoceti
agresija na Sarajevo, izdana je zapoviest za "odbranu", odnosno za GZ
"Romanija 91 ' '. Nju je navodno, izdao general Zore, Slovenac koji vjerovatno
nije ni znao sta se sprema, niti je odrcdio ta] datum. Medutirn, on ubrzo
odlazi i na njegovo mjesto dolazi general Vojislav Durdevac koji rukovodi i
komanduje vjczborn. Pet mjeseei kasnije, u septembru je izvedena KSRVpod
tim nazivom. Durdevac je dubio takticki zadatak od pretpostavljene
komande tadasnje 2. vojne oblasti i na bazi toga uradio borbene dokumente
za upotrebu jcdinica.
II organizacionom naredenju i taktickom zadatku komandanta 4. kor-
pusa _INA,dati su osnovni parametri i vremenski rok, 510 jasno govori da su
SSNO i najvisi vrh .INA u planovima imali jasa[l sccnarij i smisljeno odredili
podruqe zapadne Hercegovine (pravac prema Sinju i Splitu, !ito nikada nije
}io J2!a~ upotrebe 4.~pusa, nipo planu S-1 ni S-2), kao blizei dalje
okruzenje Sarajeva za u v ie zb av an je n iz ih komandi i jedinica.Pr a zapovijesti, lavni f' 'i a ada "plavog" su Metkovie - Imotski -
Kupres, zaurn etkovic - Konjie i Sinj - Livno - Kupres. Sa te o sno vice bi
~dai':i t~ebali iziCi u siri rejon Sarajeva. '
~ Zadatak "crvenog", u ovom slucaj~ 11. korpusa, sa 84. partizanskom
divizijorn i drugim jedinicama TO, jest zaustaviti napadaca najdalje po liniji
T usnica - Vran planina - planina Cabulja i planina Velez, te stvaranje uvjeta
za komranapad. Upravo ta linija je linija operativnog rasporeda .INA (u
Kupresu - 1 0. m tbr., u dolini N ererve - U zick i korpus, u Trebinju -
Podgoricki, u Bileci - Rijecki Hercegovacki). Po dubini, iza te linije sukasarne idrugi znai':ajni objekti .INA (Konjic, Hadzici, Bileca, Trebinje,
Sarajevo, posebno Lukavica, Koran iVogosca), sa respektabilnim snagama i
sredsrvima.
Viesto, kroz zadatkc ostalim korpusima, koji su imenovani slucajnim bro-
jnim oznakama, takoder se nedvosmisleno izvodi zakljucak da su njihovo
mjesto iuloga, ustvari, planirani seenarij upotrebe ukupnih snaga i sredsta-
va JN A u Bosni i Hereegovini. Taka je 9, korpus imao ulogu stvarnog 2. kra-
jiskog korpusa, 5. korpus ulogu Sarajevsko-romanijskog korpusa, 6. korpus
8. strategijske grupe ulogu hercegovackog korpusa, 10. korpus ulogu 9. kor-
pusa .INAu Kninu, 6. RSTO predstavljao je jedinice TO srpskog naroda BiH. .
Iz odluke, datih zadataka i analize ovih vjczbi, proizilazi da je osnovni
cilj bio stvaran]e uvjeta za ofanzivna djelovanja, odnosno agresije na
Sarajevo i Mustar. Nisu izvoc1eni napadi na rnjesta gdje su vee bile jedinice
.INA i gdje su Srbi vecina, u dubini zarnisljene odbrane. Tamo je vee izvrse-
na "tiha okupacija", pa su Bosniaci i Hrvati protjerani. pobijeni iIi odve-
deni u logore.
v
s
II
u
g
s
s
s
p
S '
jt
R
n:
pi
bi
ni
3 4
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 11/74
~ki-vice bi__,
Indikativno ie ela se uporno ne "brani" ni'eclan grad u kome su Bosnjaci
i Hrvati veCina i ela tamo nema NA. Dna se tamo elovodi iz duhim: i sprema-..,
-; ofanzivna d'elovanja u mjestima gdje zive nesrbi, osebno za adnoj
Hereq,govini, a radi se zapravo 0pokusa'u spajanja sa snagamaJNA u rejonu
knina i stvaranje "vc ie, r IJe osto taj cilj nijc ostvaren, pristupa se izra-
di reduciranih ciljeva srpskog naroda u Bill na Skupstini od 12. maja.
I. cemu se jos ogled a poeludarnost vjezbovnih planova .INA iz 19<)1.
godine sa planovima agrcsije na Bosnu i Herccgovinu'
Prvo, teritorija razmjestanja "crvenog'' podudara se sa razmiesrajern .INAi
ratnih jedinica TO. tzlaskorn, recirno na Kuprcs, Gornji i Donji Malovan, vrse
se pripreme za odbranu Srba i u tajnosti naoruzavaju Srbi - sliedbenici SDS
politike. Pod izgovorom za viezbu, dovode se korpusi JNA iz Srbije i erne
Gore u Istocnu Hercegovinu, a rijec je 0 klasicnoj okupaciji. Podudarnost [e
i angaiiranje velikog broja ratnih jeelinica TO, a to su vee formirane jedinice
Karaelzieevih "SDS·ovaca" koje su u svemu oslonjenc na JNA.
S druge strane, "plavi" se ubacuje za izvodenje specijalnog rata, naglasa-
va se angaiiranje unutrasnjeg neprijatelja (Hrvata i Bosniaka) s ciljem "dalje
destabilizacije prilika u zemlji i slabljenja oelbrambenih snaga''. One se
angaiiraju po vee naveelcnim pravcima, preko mjcsta gdje su Srbi manjina iii
nema JNA. Neprijatelji su "paravojne" formacije u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini, jer se manipuliralo tezom 0 tajnom naoruzavanju Bosnjaka i
Hrvata sto je za posljedicu imalo kontrareakciju Srba i stvaranje animozitcta
prema bosnjackom i hrvatskom sranovnistvu.
Pravci angazirania "plavog" su pravci rnoguceg angaziranja hrvatske
vojske, odnosno "pobunjenika", kako ih srpsko rukovodstvo naziva. Oni
su po svaku cije nu morali biti zaustavljeni na zamisijeno] liniji.
Mobilizacija i vjezbc ratnih jedinica izvrseni su sa ciljem osiguravanja
uvjeta ela se skladista naoruzania i ubojnih TMS dislociraju na sigurno,
gdje su Srbi vecina, da se dovrsi vojno organiziranje i naoruZavanje srp-
skog naroda; da se osigura uredenje teritorijc za buduci manevar srpskih
snaga po frontu i dubini, da se zauzme povoljan takticki polozaj u odno-
su na protivnika i stvore uvjeti za okupaciju RiH i, na kraju, poel firmom
"kruzne odbrane Saraieva". tri OG JNA organiziraju obruc oko Sarajeva i
pripremaju njegovu okupaciju .
Iz odluke se jasno vidi stvarna zamisao komandanta KSRV"Romanija 91".
Sve sto se kasnije dogadalo u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu kael
je u pitanju JNA u elolini Neretve i [uzne Hercegovine, od napada na scloRavno, pa do najzescih napada na Sarajevo i Mostar, nedvosmisleno ukazujc
na podudarnost KSRV "Romanija 91" sa stvarnim angaziranjern .INA na tom
podrucju i dogadanjima krajem 1991. i pocctkom 1992. godine. Moze Ii to
biti slucajno? Nc. Mozda sarno za ucesnikc vjezbe na nizim nivoima. ali visi
nivoi komaneli i jedinica dobro su znali sta to znaci i sta se radi.
)Iani-
ioceti
:a GZ
vatno
ubrzo
vodi i
V pod
vljcnc
mente
i. kor-
.da su
dredili
j;ifiije
lelalje
inskom
)0 liniji
~uvjcta
JNA (u
binju -
inijc su
rebinje,
agama i
lim bro-
njihovo
sredsta-
g 2 . kra-
. korpus
u 9 . kor-
da Bil·l...
~ : i ~ ~ V ; ! l[edinice
~eizvrse-iii odve-
3 5
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 12/74
T r a n s fo rm o c i jo T e r i t o r i j o ln e o d b ro n e
Teritorijalna odbrana je, kao dio Oruzanih snaga SFRJ, hila organizirana
na cjelokupnoj teritoriji i akvatoriji jugoslavi]e. sto se maze vidjeti j u
"Strategiji aNa iDSZ SFRJ" (str. 54.-60.). na jedinstvenim osnovarna, u
skladu sa potrebama i planovima odbrane i zasrite i specrficrum uvjetima
svakog dijela teritorije SFRJ Zamisljcno je i do detalja isplanirano da TO bor-
hem djelovanja izvodi sudjelujuci sa snagama JNA i samostalno, oslanjaiuci
se na opcine, mjesne zajcdnice i organizacije udruzcnog rada,
Osnova uspjeha TO, kao ias u cjelini, bila je bazirana na Iokalnorn
stanovnistvu i njegovoj podrsci, Paralelno, TO ornogucuje masovno sudjelo-
vanjc stanovnisrva u oruzano] borbi i izvodenje borbenih djelovanja na svim
dijclovima ratista na kome bi sc nasle snage agresora, posebno na privre-
mcno zaposjednutoj teritoriji i osigurava borbenu kontrolu cjelokupne teri-
torije SFR). Medutim, to je istovrerneno predstavljalo iglavnu smetnju za
stvaranje "vclike Srbije" irealizaciju agresije na Bosnu i Hercegovtnu,
Prema svjedocenju generala Hasana Efendica u knjizi "Ko je branio
Bosnu", naredenjem G S OS SFR}, broj 19-], od 14. maja ]990. godine,
nalozeno je svim republickim rukovodsrvima da poduzmu mjere na trans-
formaciji TO. To je podrazumjevalo. reorganizaciju iukidanje pojedinih
jedinica TO, smanjenje brojnog stanja, oduzimanje ipovlacenje cjelokupnog
naoruzanja iz jedinica TO i njegovo skladiStenje u magacine JNA, slabljenjc
kadrovske popune TO, zaustavljanje razvoja infrastrukture TO, reduciranje
popune tehnickorn opremom (to su najcesce radili pojedini SOUR-I, RO-e i
OOUR-i) i povlacenje odrec1enih znacajnih planova i dokumenata iz stabova
TO (planovi mobilizacije, upotrebe, razvoja i slicno),
Konkretno, u Socijallsticko] Repuhlici Bosni i Hercegovini TO se do 1986.
godine razvila u jaku oruzanu silu, sa 7,52 posto angaziranog stanovnisrva u sas-
tavu jedinica ove komponenre as SFRJ, Znaci, do te godine je SR BiH imala
313.990 pripadnika TO. ad tada pocinje tendenciia brojcanog smanjcnja jedini-
ca TO, da bi krajem 1991. godinc, taj broj spao na svega 86.164 pripadnika TO.
Ovo smanjcnje TO jc, po instrukcijama iz Beograda, U javnim medijima
prikazivano kao cin stcdn]e, kao smanjcnje opterecenja republickih i
opcinskih budzcta, ncpotrehnog odsusrva voinickog i stariesinskog kadra iz
privrednih aktivnosti tokom vjezbi TO, te ekonomskim i finansiiskim proh-
lemima privrec!e SFI\J u cjelini .
Objcktivni ckonomski problemi u zernlji su postojali. Ali stvarni razlozi
smanjcnja ljudstva i materijalno-rehntckih kapacireta TO bili su ideoloski i
vOjno-strategijski. Pojavom nacionalizama u republikarna SFR.l, poscbno u
Srbiji, koja se pod izgovorom "ocuvarua Iugoslavije' identificira sa vrhorn
}NA, direktno se isla na smanjenjc horbenih mogucnosti i matcrijalno-
a
r
l
v
d
n
,II
k
tr
u
p
3 6
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 13/74
tehnicke opremljenosti ove komponcnte Oruzanih snaga, poscbno u zapad-
nirn republikama i njcno potpuno pntcinjavanjc GS .INA Oduzimanjem
oruzja i drasticnim smanjenjem ljudstva na pocetku 1990. godine,jcdinice
Teritorijalne odbrane osim borbene spremnosti, izguhile su isvoju osnovnu
namjenu, opceodhrambeni karakter, prvenstveno zbog straha vrha .INAda se
ne prctvore u republicke vojske. Nazalost, odluku Predsjednistva SFRJ, a na
preporuku GS ]NA, ispostovalc su neke republike, medu kojima i Sosna i
Hercegovina. Time je TO Bosne i Hercegovine postao obicni zbir golorukih
liudi, bez pravih evidencija, ali i potpuno pocijepan po naeionalnom savu,Srpska TO je bila za rat i popunjavala je JNA tokom agresije na
Hrvatsku. Orugi dio, gdje je hila apsolutna vecina Bosnjaka i Hrvata, hio je
protiv rata i odbijali su mobilizaciju u redove .INA.Vecina pripadnika TO iz
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je tokom 1991. i 1992. godine
naoruzana i oprernljcna za rat, 0 cemu svjedoei i orginalan izvjesta] gene-
rala Milutina Kukanjca, komandanta Oruge armijske oblasti, koji pred agre-
siju izvjestava svoje pretpostavljene u Beogradu da "ima 63.198 dobrovo-
ljaca u svojim [edinicama", da je "podijelio 51.900 komada pjesadijskog
naoruzania, a SOS [os 17.238 kornada'' te da je "penzioniranim oficirimapodijclio 300 automatskih pusaka ... " Ove "dobrovoljaeke [edinice" su prvo
angazirane u JNA, a potom u VRS.
Uz regularne jedinice TO, naredbom generala Drage vukosavlievica,
komandanta RSTO SOcijalisticke Repuhlike Bosne i Hercegovine od 3.
augusta 1991. godine, odobrcno je formiranje jos 242 staba i [edinica u
mjesnim zajednicama i OOUR-ima (7.688 pripadnika), sto je odrnah uradeno
u opcinama gdje je SOS imao vlast. Predsjednik opcine je automatski bio i
predsjednik Kriznog staba SOS, bme su [edinice TO pretvorene u "para-
vojne formacije SOS" koje ce zajedno sa .INA izvrsiti agresiju na Bosnu iHercegovinu i pociniti stravicne zlocine nad Bosnjacima i Hrvatima.
Pod plastom tzv. transformacije teritorijalnc odbranc izvrseno je razoruzanje
do tada postojecih jedinica. Povuceno naoruzanje iskoristeno je za naoruzava-
nje srpskog stanovnistva, dobrovoljackih jedinica i popunu jedinica
Jugoslovenske vojske, sve u cilju osrvarenja plana srvaranja "velike Srbije",
D is lo k a c ij a j e d in ic a J N A i z S io v e n i j e
Nakon fmgiranog rata i"pokusaja zastite ustavnog poretka u Slovcniji",
kako sc govorilo, pocetkorn augusta 1991. godinc su iz Siovenije na pros-
tor Bosnc i Hercegovinc pocele stizati [edinice ]NA. Ovaj pokusai zastitc
ustavnog poretka zemlje i njenog unutrasnieg integriteta, ustvari, bio je
planski alibi za svc ono sto je uslijedilo kasnije u Hrvatskoj, a nakon toga
3 7
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 14/74
u BiH. Jedinice JNA su planski razrnjcstanc u BiH i tokom razmjestaia nista
nije prepustano sluca]u. Planski su izmedu ostalih razrnjestcne sltjedcce
jcdinice: Oklopna brigada iz Vrhnike razrnjesrena je u rejonu Zaluzana
kraj Banje Luke. Dijelovi Planinske brigade iz Kranja su razmjesteni na
prostoru Travnika, u Zenici komanda 14. (Ljubljanskog) korpusa sa pris-
tapskim jedinicama. Zrakoplovni sastavi su razrnjesteni ria aerodrome
Mahovljani, Zeljava, Dubravc iOrtijes. gdje se stacionira oko 150 aviona i
50 helikoptera raznih vrsta.
jedinice 5. (Banjaluckog) korpusa, nakon djelimicne mobilizaci]c, u
augustu 1991. godinc krccu pravccm Gradiska - Okucani i napadaju
Hrvatsku vojsku, ali su zaustavljcne prije nego sto su izvrsik: presijecanje
hrvatske teritorije, odsijecanje Slavonije i spajanje sa srpskim "ustanicirna"
u njoj. Razlog neuspjeha je ncdovoljan broj ljudsrva za borbu, jer su
Bosnjaci i Hrvati izbjegavali na mobilizarijskim mjestima primiti oruzj« i
ratovati protiv Hrvatske. Zato je narednih rnjescci izvrsen pritisak na sve
koji ne zele uzeti oruzie inositi "trobojku" (iii kokardu). To su karakte-
rizirala rnaltrctiranja i batinjanja u MUP-u, ostanak bez radnog mjesta, odu-
zimanje stana, kucni pritvor ... Ovakav odnos SDS vlasti posebno je bio
karakteristican za opcine Bosanski Petrovac, Kljuc, Prijcdor, Celinac,
Bosanski Novi, Banja Luka ..
Pocetkom agresije svi neposlusnici .. vojnosposobna i "nepatriotska" lica
pod prisilom angazirani su na kopanju rovova u okviru radne obaveze, gdje
ih je bilo najlaksc "zaloziti'' da poginu.
U maju, junu i julu 1992. godine, pod okriliern Vojske RS i vlasti SDS,
otpocele su psiholoske torture, likvidacije videnijih Bosnjaka i Hrvata (u
prvom redu, intelektualaca i bogatijih ljudi), otvaranjc vatrc oko njihovih
kuca, ubistva u kucama istanovirna, silovanja, pljacke imovine, rusenje kuca,
odvodenje u logore Manjaca, Keraterm, Trnopoljc .
U vrijeme iscekivanja medunarodnog priznanja drzave Hepuhlikc Bosne
i Hercegovine, drzavni vrh u Beogradu, uz pornoc kornandi i jedinica JNA
u Bosni iHercegovini, u februaru i martu 1992. godine zapocinje pljacku
banaka, proizvodnih kapacitcta ... Demontiraju se i iz Bosne i Hercegovine
u Srbiju odvoze kompletnc rvornicc, prirodna ipotrosna dobra, gotovi
proizvodi, posebno namjenske industrije. Ono sto se ne moze pokrasti j
transportirati, unistava se eksplozivom, paljevinorn ili avioudarima. (inilo
se to samo u krajevima gdjc su Srbi manjina ili ako SlI procijcnili da ce ta]
prostor u Karadordevu zamisljcnorn podjelorn ostati izvan predvidenc
srpske vlasti.
Tokom 1991/1992. godine Tv-repetitori na Kozari, Pljesevici i Majevici
preusmjeravaju se prema Beogradu, cime Bosniaci i Hrvati u vecem dijclu
Bosne iHercegovine ostaju bcz TV signala iz Sarajeva i Zagrcha. lJ elektron-
'}
3 8
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 15/74
Ista
eee
ana
na
lris-
irnc
Ina i
skim medijirna bila je dominantna propaganda iz Beograda kao specijalni
oblik psiholoskog rata,
F o rm i r o n j e V o j s ke R S
e, u
daju
:anje
ima"
.r su
L~jC i
a svc
rakte-
,odu-
Ie bio.linac.
Krajem aprila , izmedu krnjeg Predsjcdnisrva SFRJ i SVKOS SFRJ, s jedne,
j Predsjcdnistva Rcpublike Bosne iHercegovine, s druge strane, zapoceo jeproces pregovora 0 povlacen]u JNA iz Bosne iHercegovine, sto je podupi-
rala medunarodna zajednica. Vrsilac duznosti sekretara SSNO general-
pukovnik Blagoje Adzie (rodom iz okoline Gacka) dolazi u Banju Luku i
tra zi p ov la cen je 3 86_ i 3 29 - o kb r, i svih sistema PVO u Srbiju, ali s e v ra ca
"neobavljcna posla", jcr to, navodno, nisu dozvolili Srbi i predstavnici JNA
loci rani n a p o dr uc ju Bosanske krajine. Kasnijc, u iesen 1992- godine, nje-
gOY nasljednik gcneral-pukovnik Zivota Panic se hvalio pred kolegama iz
GeneralStaba JNA da je Vojsei RS u BiH ostavio 900 tenkova, 1,100 oklopnih
vozila, sarno u Krajini 45, borbenih aviona i 30 helikoptera, sa borbenom
tehnikom PVO, te 852 artiljerijska oruda kalibra preko 40 mm, Spornenute
jedinice, 386, i329 , okbr., ostale su u sastav u }, i2 , k ra jis ko g k orp u sa VRS
ikoristene su u napadima na "koridoru", prema Dcrventi, Tesnju, Gradaccu
iTravniku.
Dok je trajao taj proces u tzv SAO, SDS i .INA intenzivno vrse etnicko
ciscenje teritorije Bosne i Hereegovine od nesrba ubijanjem na lieu mjesta,
klanjem, silovaniem, zatvaranjem u logore, paljevinama irnovine i pro-
gonom stanovnistva. Pod okriljem JNA stvara se tzv Vojska RS, Izbor
komandnog sastava, logisticko osiguranje, personalni poslovi, njihove
finansijske prinadleznosti i borbena upotreba su ostali u nadleznosti
Generalstaba JNA, a naredbu za formiranje VRS je, 10. maja, potpisao
nacelnik Staba Oruzanih snaga SFR_T.Za komandanta je postavljen general-
potpukovnik Ratko Mladic, a za nacclnika general-major Manojlo
Milovanovic, Pomocnik za moral je general-major Milan Gvero, glavni
logisticar, general-major Dorde Dukic, nacelnik za sigurnost pukovnik
Zdravko Tolirnir, a pukovnik Mico Grubor nacclnik za mobilizaciju.
a" lica
~, gdje
ti SDS,
lata (u
jihovih
c kuca,
. Bosnc
icaJNA
pl jacku
egovine
, gotovi
. ikrasri i
1:inilo
cia ce ta]
.dvidcnc
Majevici
:01 dijelu
elektron-
39
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 16/74
B IHACK I O KRUG
N e p o s r e d n a r a t n a o p a s n o s t u B iH
1] prcthodnom poglavlju pokusao sam metodorn analitickog pristupa
razloziti sve bitne clemente vezane za pripreme JNA i paravojnih formacija
SDS u realizaciji agresije na Bosnu i Hercegovinu. Pocetkom aprila na pros-
torima BiH bilo je stacionirano oko 175.000 naoruzanih vojnika i starjesina
JNA, a snage SDS uvezane u dobrovoljacke jedinice cinile su trinaest briga-
da, vise samostalnih bataljona i cera sa ukupno od preko 70.000 vojnika.
Plan napada na Bosnu i Hercegovinu iizvodenje agresije je trebalo izvrsi ti
najkasnije za 45 dana, i to je bio zajednicki zadatakJNA i Karadzicevih prista-
lica. Snage JNA su bile organizirane po korpusima. Deseti bihacki korpus
razrnjesten je u rejonu Bihaca, Bosanskog Petrovca i Glarnoca, Peti,
Banjalucki korpus u rejonu Bosanskog Novog, Prnjavora i Kupresa, Bilecki u
rejonu Foce, Konjica, Mostara i Bilece, Druga OG Trebinje u rejonu Mostara
i Capljine Dijelovi 12. (Novosadskog) korpusa na liniji Zvornik - Bratunac,
a uzvodno, u rejonu Visegrad - Foca, Uzicki korpus. Djelovi Ljubljanskog i
Mariborskog korpusa, po izlasku iz Slovenije, usii su u sastav Tuzlanskog i
Sarajevskog korpusa, a ojacani Zrakoplovni korpus u rejonu Bihaca,
Mostara, Banje Luke i Tuzle. Naspram njih je bilo oko 75.000 bh. patriota iz
Patriotske lige, "Zelenih beretki", TO i slicnih organizacija, od cega samo
25.000 naoruzanih lahkim pjesadijskim naoruzanjcm i oko 16.000 rezervnih
iaktivnih policajaca naoruzanih istorn ii i slicnorn vrstom naoruzanja.
Snage saveznika, Hrvatske vojske i HVO, broiale su oko 15.000 boraca.
One su bile organizirane u pet brigada. Jedna je bila na prostoru Bosanskoga
Broda, Odzaka i Dervente, druga u rejonu Konjica iProzora, treca u dolini
Lasve i dvije brigade na prostoru Capljine, Sirokog Brijega i Livna,Sve skupa, bio je to odnos Davida i Golijata, golorukih patriota i do zuba
naoruzanog ncprijatelja, dornacih i uvezenih Srba iCrnogoraca.
** *Po otpocinjanju agresije na Bosnu i Hercegovinu, Predsjednistvo
Republike Bosne iHercegovine (bez dva srpska dana) I', kao Vrhovna
4 1
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 17/74
komanda, 8. aprila 1992. godine, proglasava "neposrednu ratnu opasnosr" i
donosi "Uredbu 0 ukidanju dotadasnjeg STO" i "Uredbu 0 formiranju Staba
TO BiH", cime se sustinski rnijcnja organizaciona i kadrovska struktura
dotadasnje TO, smjenjuje se dotadasnji komandant general-pukovnik Drago
Vukosavljevic, a imenuje novi, pukovnik Hasan Efendic. Za nacelnika STO je
imenovan pukovnik Stjepan Siber. Dan kasnijc, Predsjednisrvo Republike
Bosne i Hercegovine je donijelo "Odluku 0 objedinjavanju svih naoruzanih
snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine", cime je osiguran legaliteti legitirnitet svih branilaca Bosne i Hercegovine od agresije.
Neocekivanim pocetnim otporom agresiji zapoccla je i nova etapa u histori-
ji naroda Republike Bosne i I-1ercegovine, a posebno Bosnjaka koji su rekli ne
"velikoj Srbiji!' ' Io je pocetak stvaranja Armije Republike Bosne i Hcrccgovine,
u uvjetima potpune okupacije i apsolutne nadmoci agresora, kako u MTS, tako
i ljudsrvu. Ova armija ce u odbrambeno-oslobodilackom ratu omogucin
opstanak drzave Bosne i Hercegovine i bosnjackog naroda, kao i svih ostalih
naroda koji su Bosnu i Hcrcegovinu smatrali svojom domovinom.
O k u p a c ij a P r i j e d o r a , S a n sk o g M o s to , K l j u to . . .
Kako se agresorska operativno-strategijska napadna operacija otvorene
okupacije Republike Bosne i I-1ercegovine nije odvijala po zamisljenom
planu, borba u Bosanskoj krajini i Bihackoj regiji je otpocela 15 dana kasni-
je u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine. U namjeri da ostvare direktni
kontakt sa Marticevorn RSK, jedinice JNA i SDS su tokom aprila i maja
pokusavale okupirati Bosansku krajinu.Prva je, 21. aprila ]992. godine, napadnuta Bosanska Krupa, sa ciljem da
se "najmuslirnanskija" Bihacka regija odvoji od ostatka Krajine. Poslije dvod-
nevnih borbi, agresor je uspio okupirati dio grad a na desnoj obali Une, ali
su snage TO i MUP uspjele organizirati odbranu na Jijevoj obali j sprijeciti
dalje prod ore agresora.
Opcina Prijedor je napadnuta 29 aprila, Grad je, prakricno, okupiran bez
otpora. Gradicu Kozarcu (90 posto Bosnjaci) dat je ultimatum Komande
Banialuckog korpusa "da predaju oruzje" i nakon odbijanja branitelja, 24. rnaja
]992. godine on je osvojen ulaskom pjesadije i tenkova. Napadaci su odmahpristupili rusenju, paljenju, pljackanju, ubijanju i odvodcnju Bosnjaka u logore.
Komandant agresorskog 5. korpusa izviesten je "da je u Kozarcu ubijeno S O D
turaka-balija, a 1.200 zarobljeno". Zarobljenici su odvedeni u logorc "Keraterm"
17. Bi ljona Plovsic i Nikola Koliev ic, dotcdosn] c lonovi Predsjednistvo RBiH, pred pocetck cqre-
sorskih udaro prelaze no Pole tzv. prestonicu Srpske republike Bosne i Hercegovine.
42
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 18/74
:"
ib a
.lra
ig o
) je
ike
nih
itet
i "Omarska", a prezivjclo nesrpsko stanovnistvo ie - kao u doba Hitlerovog naciz-
rna - svoje kucc i stanove moralo obiljeziti bijelim platnorn u znak predaje.
U Prijedoru, Sanskom Mostu, Bosanskorn Novom i Kljucu, dobrovoljacke
jedinice SDS iNA su preuzele vlast gotovo bez otpora i odmah zapoceli sa
odvodenjern nesrba u logore Manjaca, Keraterm, Omarska, Trnopolje i
Ljubija. Tokom ljeta ovaj je prostor etnicki ociscen, civi lno stanovnisrvo pro-
tjerano, a oko 20.000 vojno sposobnih muskaraca je zatvorcno u logore.
Uzrok ovakvom stanju je ncdovoljna pripremljenost iorganiziranost,
Bosnjaka i Hrvata za odbranu na ovim prostorima gdje su bili vecinski dio
stanovnisrva. To bi uglavnom bili najznacajruji razlozi izostanka pruzanja
otpora agresorskim snagama. No i pored takvog stanja treba napornenuu
herojski otpor Bosnjaka iz Kozarca koji i pored poduzetih odbrambenih
aktivnost i nisu mogli sprijeciti i zaustaviti daleko nadmocnijeg agresora Po
zauzimanju Kozarca agresor je pocinio strasne zlocine nad stanovnistvom
ovoga mjesta,
Na ovaj nacin neprijateljske jedinice odsjekle su Bihacku regiju (1.600
kvadratnih kilometara, sa 250.000 stanovnika) i stavile je u potpuno
okruzenje blokirajuci cio prostor s ciljem konacnc okupacije. Patrioti ove
regije su prozreli njihov plan. Nisu im to dozvolili tokom blokade koja je tra-
jala 1.201 dan, Pruzil: su herojski otpor i nanijeli im velike gubitke, a u
zavrsnim operacijama su oslobodili 8.000 kvadratnih kilometara teritori]e.
Nakon okupacije dijela Bosanske Krupe, agresor sa istoka uspostavlja lini-
ju fronta prema regiji Bihac: Ivanjska - Bosanska Otoka - Bosanska Krupa -
Veliki Radic - Grabez - Pritoka - Lohovska brda - Pliesevica. S druge strane
su bile linije fronta RSK
U to vrijeme su u B ih a cu s na g e 10. bihackog korpusaJNA i Zrakoplovnog kor-
pusa boravile na aerodromu Ze1java.Nakon dugog nadmudrivanja ipregovora, 18.
i19 . maja, JNA se, zajedno sa srpskim stanovnistvom povlaCi u rejon Bosanskog
Petrovca, a unistavaju kompletan aerodrom Zeljava, vrijedan preko sedam milijar-
di dolara. Dvades.et i drugog maja okupiran je dio naselja Bosanske Otoke, na •
desnoj obali Une, a 10. I11. luna iKulen-Vakuf ____J
ori-
L ne
inc,
ako
iciti
alih
rene
110m
asni-
.ktru
maja
m da
Ivod-
e, ali
[eciti
1bez
iande
maja
dmah
igore.
=>800
telm"
D v o d e s e t p e t o g o d is n ja h ip o te k o C a z i n s k e b u n e
Nisam rnnogo znao 0 najnaseljenijem i najbosniackijern dije1u Bosne(118 stanovnika po jed nom kvadratnorn kilornetru), poznatijem u narodu
kao Bihacka ili Cazinska (Ljuta) krajina ili, jcdnostavno. Krajina. Znao sam
ono sto se dalo nauciti u skoli, te kroz price iegende 0Muji Hrnjici, Huski
Miljkovicu idrugim vise iii manjc znanim Krajisnicirna izniklim na vjetrome-k ogre-
4 3
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 19/74
***J isto vrijerne 1987. godine u Beogradu, srbijanski politicki vrh,
era lstab .IN A i KOS p rivo de k raju pripreme za realizaciju projekta
stvaranja "velike Srbijc" U okviru kojcg jc jedan od zadataka kompromitacija
i udaljavanje sa politickc scene uticajnih bosnjackrh kadrova. Oni su tada bili
najznacajniji kohezioni faktor na politickoj sceni SFRJ Krajnji cilj kampanje
bilo je uklanjanje jednog od najvecih bosnjackih politicara Titove epohe,
Cazinjanina Hamdije Pozderca, clana Predsjcdnistva SFHJ ipredsjednikaKornis i je za u st av n e p r or nj en e, Pozdcrac ne bi dozvolio ukidanje ustavnih
odredbi iz 1974. godinc 0 autonomiii Kosova i Vojvodinc, sto je Milosevicu
bio cilj, a za dvije godinc (1989.) bio hi predsjedavajuci Prcdsjednistva BiH.
Za eliminaciju Hamdije Pozderca i njcgovc brace Hakije (u ratu umro u
Beogradu) igcnerala Sakiba (umro u Sarajevu) iskoristena je tzv. mjenicna
afera u krajiskorn poljoprivredno-prehrambenom gigantu 'Agrokomerc",
Mjenice b ez p okrica su izd ava ne u svim firmama s ir om jugo s lav ij e, ali karn-
panja i sudski proces pokrenut su sarno protiv 'Agrokomerca", Bez posla je
ostalo 20.000 radnika, a bcogradski mediji nisu birali nacine i metode
blacenja Pozderaca, prije svih Hamdije, sto je rezultiralo iznudenorn
ostavkorn na svc politicke funkcije i zagonetnom srnrcu u bolnici u Sarajcvu.
Cil] je postignut, izvrsene su ustavne promjene i srvoreni uvjeti za rca-
lizaciju projekta "velika Srbija", Ekonomski i politicki oslabljcna, Krajina je
prinudena cia sagne glavu i suti, ali ne zadugo.
Na prvim visestranackirn izborirna, 18. novembra 1990 godine, pobijedi-
la je Stranka demokratske akcije i tada prvi put u novijoj historiji dolaz i u
pitanje srpska kadrovska hegemonija u Bihacko] regiji. Njeni neposredni
izvrsioci i korisnici, od oficirskog, policijskog, diplomatskog i partijskog
kadra iaparata, pa sve do univerziteta i medija, osjctili su se ugrozcnim na
svojim monopolnim pozicijama.
Neposredno pred izbijanje rata u Slovcniji, a potom agresije u Hrvatskoj,
presjecene su sve komunikacijske veze Krajine sa tim republikama, Uz njenu
granicu sa Hr va ts ko rn r as p lam sa v a se rat. Kraj ina postaje operativna osnovi-
ea za napade . INA na Hrvatsku. Putevirna Krajine sa istoka na zapad, i obrat-
no, prolaze motorizirane kolone . INA, ali i c et ni ck e p a ra vo jn e formacije.
Sa bihackog aerodrorna Zeliava polijccu borbcni avioni na zadatke u
Hrvatsku, a septernbra 1991. goc line iz tzv SAO Krajine u Hrvatskoj u Bihac
1stizu prve izbjeglice Hrvati iz pc.granicnih miesta. Do kraja te godinc krozKrajinu ih je proslo oko 10.000, a Krajisnici su im otvorili dornove i pruzili
svaku pomoc do odlaska zaobilaznim putcvima u Hrvatsku.
-----t_; stanju ni rata ni mira u Krajini, 5DS je, prema instrukcijama sa Pala.
radio na realizaciji okupacije ovoga dijela Bosne i Hercegovine. U skladu s
tim, siri se nacionalisticko raspolozenje i mrznja prema Bosnjacima i
II
n:
el i
vr
rc
01
js l
s b
tr:
m
p(
pt
gc
za
sv
g l
p (
m
br
va
01
h r
df
Hi
p ;
su
fa
pc
01
46
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 20/74
Sjecarn se 6. maja 1992 godine kada se izrnedu ostalih u Stab javio Atif
Dudakovic. Nakon kratkog razgovora iupoznavanja sa njiru, rekao sam mu
da ce od sutra biti moj nacelnik Staba u Komandi OpCinskog staba, Pogledao
me je sa cudcnjem, vjerovatno se pitajuci u sebi, kako to da odmah bude
postavljen na tako visoku duznost 10 je bila moja opravdana odiuka jer su
nam trebali strucni ljudi, Atif Dudakovic je bio major bivse JNA, artiljcrac, sa
iskustvom u Artiljerijskom skolskorn centru u Zadru. Dudakovic ie vee
sutradan po ceo da obavlja duznost na koju sam ga postavio. Takoder mi je u
sjccanju ostao dan, 13. rnaj 1992 . godine, kada sc u Stab Teritorijalne
odbrane javio Mirsad Selmanovic. Pitao me je, kakva je ovo vojska, misleci na
Teritorijalnu odbranu, i za sta se ona bori. Rekao sam rnu da ie to
Teritorijaina odbrana i da se bori za Bosnu i Hercegovinu, prije svega za mus-
limanski narod, jer je on ugrozen u Bosni iHercegovini. Nakon konsultaci-
ja sa gospodinom Ljubijankicern, Selmanovic je upucen u Bosansku Krupu
na duznost komandanta Opcinskog sraba. Mcdutim, brzo se morao vratiti.
Krupljani ga nisu prihvatili kao komandanta sto jasno govori 0 tada prisut-
nom lokalizmu. Selmanovica sam po povratku iz Bosanske Krupe postavioza pomocnika nacelnika Staba za obaviestajne poslove u opcinskorn Stabu
Bihac, gdie je zapoceo svoje novo sluzbovanie nakon napustanja jlva, To su
bili prelomni dani ne samo za dvojicu navedenih stariesina vee i z a sve ostale
koji su se u to vrijeme stavljali na raspolaganje nasim jedinicama. Moji sarad-
nici i j a sviesni situacije cinil; srno sve da im pomognemo da se sto prije i sto
bolje prilagode iuklope u nove uslove u za njih teskom vrernenu. Upravo
Dudakovic iSelrnanovic postali su iprvi komandanti nasih manevarskih
brigada, formiranih pri opcinskom Stabu odbrane Bihac,
Najved priliv starjesina bio je u aprilu i rnaju 1992. godine." Najvise je bilo
Bosnjaka, ali je bilo oficira i drugih nacionalnosti. Moze se vidjeti .daturn nji-
hovog javljanja u jedinice Teritorijalne odbrane opcina i Okruga Bihar iz
predocenog spiska sacinienog na osnovu arhivske dokumemacije. Svi oficiri su
korektno prihvaceni i rasporedeni u [edinice, da znanjem i iskustvom pomognu
u ustroiavaniu Teritorijalne odbrane izvodenju borbenih djelovanja.
Prezime iime Datum javljanja
Agic (Salih) Hairudin
Agovic (lsmet) Zijad
Ajanovic (Mustafa) Jasmin
Alagic (Ferid) Muhamed
Avd« (lusuf) Amir
Aziraj (Scli rn) lso
15051992
22.04.1992.
22.04. ]992.
22041992.
0406.1992
04.06.1992
18. Podoei novedeni 0 bivs im okt ivnim stor jesnorno JNA preuzeti su iz evideneije rotne perso-
nolne boze podotoko kojo je vodeno no nivou Petog korpuso ARBiH.
7 3
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 21/74
Baiburovic (Muharcm) Malik 21041992Bajramovic (Sulcjman) Alaga 13121992Barunovic (Branko) jos ip 23041992Basic (Husein) Ibrahim 270'11992Basic (Mehmed) Rasim 01.10.1992Bccirovic (Salih) lzudin 1405.1992Becirspahic (Husein) Ismet 2004.1992BeganoviC (Ismet) Samir 20,06,1992Begic (Mustafa) Mujo 01121992.Begic (Meho) Nijaz OUJ71992.
BegiC (Huscin) Sefik nema podataka
Behrern (A1ija) Rizvo 17.041992Bchric (Mujo) Fikret 20.04.1992Berisa (Seri f) Vesel] 22.041992,l3esit (Adem) Adil 16051992Bdit (Bcco) Bekir 03.051992,Bes«: (Asim) jasrninko 19.051992.BeslagiC (Husein) Semsudin 22.041992.Bcuk (Miroslav) Zdenko 22041992.Bisit: (Sime) Miroslav 29051992.
Bonjas (Zvonko) Drazen 23.061992.
I i i Brdar (Dane) Dusan 22.04.1992.,' I Bulut (Veljka) Goran 24,04.1992.
' . ' 1Butkovic (Mustafa) Sakib 2704.1992
I
Cavor (Branko) Branko U6.06.1992.
:Cinac (Sulejman) Ibrahim 1004.1992Cajic (Redzo) Jasmin 22.04,1992Camdzic (Alija) Zahid 22,04.1992.Candar (Mato) Zla tko 30.041992
,.;!Causevic (Dzevad] Eldin 20.051992
ICausevic (Ibrahim) Osman 01.08.1992.Causevic (Ahmet) Rifet 16.05,1992.Cclebir ( jusuf) Juso 01.0S,1992.Cikic (Muharned) Edin 1101 .1992.I'·C O y i < ' (Medo) Emin 28.071992.Cehaj«: (Ram a) Nusret 1605,1992.
~
Cenanovic (Ramiz) Rasim OUJ51992.Coralie (Midhad) Midhad 23.061992,
'·1 Coral ie (Sefik) Muhidin 15.041992Coralie (Mujo) Nijaz 22.04.1992
Cosic (Ivan) Matija 1604.1992. I
Dedic (Ibrahim) Ekrem 1604.1992 JDedic (Adem) Mustafa 26051992. JDelanovic (Sejdo) Adil 22041992. I~Dervisevic (Redzo) Nazif 25.05.1992 J
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 22/74
Dervisevic (Nurija) Nurvet
Dizdarevic (Huse) Dzevad
Dizdar ic (Padil) Sead
Dudakovic (Orner) Atif
])upanovic (Ismet) Fikre t
Durakovic (Salko) Edhem
Durakovic (Salko) Ramiz
Durakovic (Hasan) Scad
Pazlic lsakFazlic (Abdurahman) Mirsad
Fejzic (Abdurahman) Edin
Fdic (Omer) Bejdo
Felic (Hasib) Dzevad
Fiolit (Stjepan) Ivan
Fuudak (Torno) Damir
Gajic (Veljko) Aleksandar
Gazibcgovic (Mustafa) Hidajim
Gluhalic (Munir ) I rfan
Grgic (Iozo) Anto
Gngic (Mato) Zdjko
Hadzk (Ejub) Elvir
HadzihajdareviC (Munir) Mustafa
Hadzovic (Mirsad) Ahmed
Hajrizi (Bajram) Muharem
Handanovic (Ramo) Ramiz
Haracic Alaga
Hasanagic (Muharem) Fadi!
Hasi' ic (Adil) Alija
Himaj (Sabrija) Arif
Hodzic (Rifet ) Farko
Hodzic (Muhamed) Ncdib
Hodzic ( Sc ca n) S ec an
Hrkic (Alija) Senad
Huskic (Husein) Ramiz
lbradzic (Osman) Zlatko
Ift ic (Ahmct) Edvin
[lie (Milan) Drago
Imsirovic (Hilmija) Samir
Imsirovic (Osman) ZijadIs ie (Ibrah im) Mumin
Isic (Selim) Senad
jahic (Behadil) Nedzad
jasarevic (Ferid) Scnudin
Ionck (Vlado) Darko
jus ic (Rasim) Ismet
16.05.1992.
2204.1992
15.0'11992
06'()5.1992
15041992.
22.041992.
29.071992
20.041992
14.05.1992.24.041992
22041992
1309J992.
15.04.1992
1804.1992.
24.04.1992.
19.041992.
27.041992.
23.041992
27.04199222.041992.
10.121992
26.05.1992
2505.1992.
22.04.1992
24041992
24.04.1992.
15041992.
17.051992
22.04.199222.041992
19.051992.
01.061992
2404.1992
1504.1992.
18.041992
l'i.04.1992.
1S.04. 1992.
15041992.
1504.1992.22.041992
22.041992 .
22.04.1992
26.05.1992
24.05.1992 .
1809.1992
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 23/74
Kadic (Kemal) Edin
Kadic (Ibrahim) Jasmin
Kadic (Munih) Mefai l
Kadir ic (Orner) Sejad
Kahric (Abid) Mustafa
Kalafatic (St jepan) Zvonko
Karabegovic (Jusuf) lr fan
Kardas (Ibrahim) Dzelal
Kasic (Huse) Edin
Kazaz ic (Mensur) ErvinKeserovic (Husein) Zlatko
KliciC (Hasim) Sead
Kliko (Mehmed) Emir
Kornic (Ferid) Dzernal
Korac (Huse) vejs il
Korcic (Adem) Besim
Kostic (Hasib) Mehmed
Kovac (Refik) Rasim
Kralj (luraj) Juraj
Kucuk (Salko) MustafaKudic (Saban) Husein
Kuduzovic (Mujo) Esad
Kalauzovic (Dedo) Fuad
Ku rb cg o vi c ( D ze va d) Senad
Kuric (Hasib) lsmet
Lojic (Mchrncd) Zuhdija
Magdic (Anto) Zeljko
Mahovkic (Orner) Nusret
Maleskic (Avdo) Zehrudin
Marie (Zvonko) ZdenkoMarkovic (Milorad) Ljubisa
Masovic (Musa) Kermin
Mazlag ic (Ibrahim) Ekrem
Mcrdanic (Husc) Meho
Mesic (Sclim) Scnijad
Midzic (Muharem) Arnir
Midzic (Rifet ) Jusuf
Midzic ( Ibrahim) Suad
Mil jkovic (Orner) Muhamed
Mizk (Muharem) RefikMrenica (Stevan) Aleksandar
Muhamcdagic (Sejdo) Sulejman
Mujadzic (Nuri ja) Sefket
MujagiC (Ibra) Fuad
Mujagic (Husnija) Sekib
21.04.1992.
2404.1992
1504.1992
17.09.1992.
1604.1992
29051992
17041992
22041992
24.04.1992
2004.1992
01081992
25.04.1992
19061992.
13051992
13041992.
06.051992.
nema podataka
26.06.1992
27041992
20051992
13.051992.
20.051992
15041992
26.04.1992
29.041992
01.081992
24.041992
30.041992
22.041992.
2204199222.05.1992
17.05.1992.
15.041992.
15.04.1992
01.081992
27.041992
nema podataka
22.041992
260'U992
22.041992
14051992
22.04.1992.
15.0Ll 1992
22.041992
07.041992.
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 24/74
Mulic (Sefik) Amir
Mulie (Bectr) Emir
Mulie (Adem) Mensur
Mureskic (Alaga) Esad
Murgi{ (Ioso) Milan
Murk (Mujaga) Dulaga
Murk (Emil) Davor·lvan
Mustafic (Rasim) Harndija
Nadarevic (Selim) Ibrahim
Nanic (Ibrahim) Izet
Nijemcevic (Orner) Suad
Nikolic (Borde) Aleksa
Omanovic (Abdulah) Sejfulah
omeragic (Orner) Ari f
Omeragic (Orner) lsmet
omercevrc (Hasib) Salih
Oracevic (Mustafa) Mujo
Osmanagie (Ali;a)Hajrudin
Osmancevic (Abid) Abdija
Osmanovic (Suljo) Serif
Pajic (Habib) Izet
Pasic (lzet) Adi l
Pasovic (Semso) Edin
Pavic (Ivo) Vinko
Pavlina (Stjepo) josip
Pecenkovic (Esad) Damir
Pecenkovic (Esad) Emir
Piralic (Serif) Besim
Plavul] (Suad) Amir
popdenoviC (Mujaga) Husein
Porcic (jusuf) Ziatan
Pozderac (Ante) Ziatko
Preljevic (Sajto) Enver
Prsa (Grga) Ivan
Puskar (Ferid) Edin
Ramie(Nurija) Ilusein
Ramie (Smail) Murat
Ramie (Mahmut) Samir
Ramovic (Adem) lsmet
Rastoder (Meta) Zejto
Redzepagic (Husein) Edhem
Rckic (Sule;man) Enes
24041992.
1905.1992
22.041992
27.041992
24041992.
0904.1992
22.04.1992
21041992.
20.051992.
04.04.1992.27.041992
22.0q 1992.
04.04.1992
1705.1992
13041992.
21071992.
06.051992.
14.04.1992.")
17.04.1992
05.05199220.061992
22.04.1992.
22.04.1992.
19.06.1992
2404.1992.
15.041992.
2204.1992.
15.05.1992.
16.05.1992
27.04.1992.22.04.1992.
22.041992
15041992
12.051992.
25.061992.
16.04.1992.
16.041992
22-041992
15.041992.
20.04.1992.16.041992
1504.1992.
1 9 . Z o Ho jr ud in o O smon oq ic o n ov e d en j e d at um ong a zo v on jo u T e ri to ri jo ln oj o db ro ni O k ru go . On
j e u c in u ma jo ra n a pu s ti o b iv 5UJNA i p ri kl ju cio s e o rg on iz oc ij i o tp or o u s e p temb ru 1 9 9 1 . g od in e .
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 25/74
Rekic (Osme) Esnaf
Rizvanovic (Serif) Izet
Ruzdijic (Adil) Almir
Ruznic (Murat) Adil
Sadikovic (Smail) Fuad
Sadikovic (Serif) Midhad
Sal ihagic (Osman) Sulejman
Sal ihovic (Ibrahim) Edin
Sedic (Kadir) Mirsad
Sefic SuadSelmanovic (Huse) Mirsad
Sirovina (Murat) Becir
Smlat ic (Sulejman) Sidik
Smlatic (Sulejman) Zlatan
Sofie (Husein) Ismet
Sokac (Franjo) Zeljko
Somborac (Antun) Antun
Spahic (Serif) Asim
Stanojevic (Miloje) Goran
Suljevic (Harun) SamirSulj ic (Hasan) Hilmija
Sulj ic (Setko) Nedzad
Suljkanovic (Husein) Osman
Sabackic (Safet) Fikret
Sabanovic (Aziz) Rahim
Sabotic (Osman) Sefker
Seck (Hirnzo) Mirzan
SimiI.' (Pero) Marko
Tabakovic (Sula) Sevko
Tahirovic (Mehmed) Ibrahim
Tahr lc (Ibrahim) Rifet
Vincar (Henrik) Vladimir
Zanacic (Arit ) Senad
Zjakic (Rizo) Irfan
Zulic (Hamdija) Mustafa
Zivkovic (Milan) Marinko
ZivkoviC (Ivan) Pave
Zrnavc (Borislav) Marjan
Zuvela (Franko) Tonci
15.04.1992
23041992
24041992.
29.051992.
30.041992.
08041992.
22041992.
23041992.
20.041992.
23.04199228.051992.
23.041992.
28.04.1992
22.041992.
27.051992
25.061992
23.041992.
27031993.
27.041992
04.051992.1604.1992
0105.1992.
24.04.1992
0104.1992
2204.1992.
2204.1992
01.07.1992
15.04.1992.
04061992
15.051992
22.04.1992
24111992.
1604.1992.
16.051992.
22.04.1992.
24.04.1992.
16.04.1992
16041992.
22041992.
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 26/74
Devetnac5torica njih dali su svoje zivote u horbi za Bosnu iHercegovinu:
Prezime iime
1. B<tjbutoviC (!vIuharemj Malik
2. IkganoviC (lsmct) Samir
3 Begic (Meho) Nijaz
4. Uegic (Husein) Sefik
5. Besic (Adem) Adil
6. Hrkic (Alija) Scnad
7 ts tc (Ibrahim) Mumin
8. Kadic (Munib) Mefail
9 Korac (Husc) Vejs il
10. Masovic (Musa) Kermin
11. Mujagic (Husnija) Sekib
12. Nanic (Ibrahim) Izet
13 Omcrccvic (Hasib) Salih
14. Ramie (Smail) Murat
15. Rekic (Sulejman) Enes
16. Rekic (Osmc) Esnaf
17. Srnlatic (Sule jman) Sidik
18. Suljkanovic (Husein) Osman
19. Zulic (Ilamdija) Mustafa
Datum imjesto pogihije
25.091992. Sokolac
nestao kao pilot aviona AN-2()
24.(l":'.1995. podlegao 00
posljedica ranjavanja u
rejonu Krivaje
28.10] 993.. Skokovi
28 11.1992. Grabez
03111992., Grabez
29081995, Ripac
18(H.1994, Dobrenica
)OOJ.1994, Krivaja
02.12.1992 .. Grabd
13.09.1992. Golubic
05.081995. Vijenac
26.06.1993., plato Srbljani
2).11.1994., Sokolac . izvrs io
samoubistvo
2611.] 994., Privilica
20.05.1994., podlegao 00
posljcdica ranjavanja u
rejonu Debeljace
1212.1992., GrabeZ
2502.1995., Bugar
12.06.1992 .. Orasac
Kako u drugim dijelovima Bosne i Hcrcegovinc, tako jc i u Krajini
bilo prisutno nepovjerenje prema hivsirn pripadnicima .INA. Koliko god
jc neko htio nab opravdanje za takvo ncpovjercnje, to sam srnatrao i
smatram pogresnim. Medurim. bez obzira na moj stay u odnosu na
izrazeno nepovierenie prema njima u to vrijerne, bivse starjesine .INA
trebalc bi biti svjesne, sa danasnie distance, da nije bilo cudno tadasn]e
nepovjcrenje prema njima. Negativan minos prema oficirima .INA
uzrokovali su postu pei i ponasanie .INA u cijern su sastavu oni bili, prije
i poslijc izvrscnc brutalne agresijc. lz spiska i datuma javljanja jcdinica-
ma Teriroriialnc odhranc vidi SC, da su se te starjesinc, njih dvjeslOScs, \
naest, stavili na raspolaganje nama u Teritorijalnoj odbrani, poslije
izvrsene agresije. VeCina se [avila u aprilu, dosta njih u maju, junu, julu,
a neki i kasnije. Ta Cinjenica jc clodatno uticala na srvaranje negativnog
odnosa prema starjdinama bivse .INA.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - -
7 9
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 27/74
OpCinski stab je poduzeo sve da sc na terenu sprijeci izrazcno nepov-
jerenje Nismo to mogli sprijeciu naredbama i upozorenjima, vee iscrplju-
jucirn radom sa ljudima na terenu. Od hivsih starjeiiinaJNA zahtijevao sam i
istima govorio da jedino u borbi, strucnoscu, sposobnoscu i patriotizmom
mogu steci povjerenje boraca i starjesina Teritorijalne odbrane sto se u prak-
si i dogadalo.
Prilikom napada agresorskih snaga iz sireg rejona GrabeZa na pravcu
Grabel - Vinica - Zalozje - Cekrlije, iako smo imali poneki minobacac, borci
ih nisu znali koristiti u borbi. Izvjesten sam sa terena da im treba strucna
pomoc. Naredio sam svome nacclniku Staba, artiljercu Atifu Dudakovicu, da
tokom noci izvrsi obuku boraca na postojectm minobacacirna, lito jc i
uradeno. Takav licni primjer pozitivno se odrazio na stanje morala i brzo se
procuo u ostalim vojnickirn kolektivima, tako da su borci sve vise zahtijevali
da na njihovom cclu budu strucno osposobljeni vojnici. U prvim danima
agresije ovo ie bilo vrlo bitno.
Iznijet cu jos jedan primjer koji pokazuje nepovjerenje prema bivsim
oficirima _INA.Prilikom saopcavanja odluke za napad, koji se na polozaje
agresora trebao izvcsti 12. juna, pred predsjednikom Okruga i koman-
dantorn Okruznog staba Teritorijalne odbrane, te predsjednikom opcine
Bihac, nakon iznosenja kompletnog plana, predsjednik opcine zahtijevao
je od mene da starjdine koje su bile prisutne sa mnom tokom iznosenja
odluke, smjestim u karantin do pocetka izvodenja borbe, To se odnosilo
na nacelnika Stab a Atifa Dudakovica i nacclnika za obavjestaine poslove
Mirsada Selmanovica. Nisam to prihvatio po cijenu da me razrijese sa
duznosti komandanta. Prvo, to sam smatrao stetnim za nasu borbu.
Drugo. bio sam ubijeden da se radi 0discipliniranim, strucnim i odgo-
vornim patriotima, koji su bili spremni boriti se, a ne 0 "kosovcima", sto
jt bilo tendenciozno iii iz neznanja rasprostranjeno razmisljanje u javnos-
ti. Izmedu ostalog i to SU bili problemi sa kojima sam se morao nositi kao
komandant.
Prvog dana povlacenja iz Bihaca, JNA nije uspjela izvuci kompletnu
opremu i sredstva. Magacini u Vedrom Polju ostali su puni, ali i minirani.
Navecer sam u Komandu pozvao saradnike i komandante odreda i izdao
zadatak da se, uz pune mjere sigurnosti i maskirne discipline, ude u rna-
gacine, izvrsi razminiranje iprebaci sto vise marcrijalno-tchnickih sred-
stava, prije nego sto _INAnastavi sutradan sa dislociranjem. Svoju odluku,
ranije istog dana predoCio sam gradonacelniku Bihaca. Njegov zadatak
bio je da vodi intenzivne pregovorc, a mi dobijcmo na vremenu radi
priprcma za izvodenje ove iostalih akcija. Gradonacelnik Ibrahimpasic
bio je skepucan. Mislio [e da nccerno uspjeti. Rekao mi jc da je to tesko
izvesti u praksi i da ce to oficiri JNA primjetiti surra kada nastave sa
8 0
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 28/74
1. baca« hom hi)
2. PM " 7 , ' ) rum M-5:\ .2
3 RH-ATMI
+1. ra kc ta ') 0 nun .2
";5 RIlH 90 mrn OSA
-16. puska snajperska sa prigusivaccm 7,9 rnm 21 PAM 12, "7 rum, hrow
-+Il. m etak 100 mm, T -55 22
-+9. PM 6 2 m rn , _ ~P.250. metak 76 rnrn ZIS 65
51. 1'1' mina -10
52 . PTI 2
53 MB 81 mrn -I
54. L it 1 07 rum 4
55. mina 1\1l:l 81 mm 150
Navcdcna kolidna ubojnih sredstava bitno jt pomogla nasim jedinicama u b orb i
sa agresorom iako su H a S C potrebe bile znatno vece. Hili smo sviesni situacije u
okruzenju i slozenosn nacina dornra municije i naoruzanja u nasu zonu odgo-
vornosti te napora pretpostavljene komande u Sarajevu koje j e c in il a u tom pravcu,
Ra zb iv s! o k r uz cn je u kame smo s e n al az il i, u sp o st av a z ra cn og mo st a p o zi ti vn o
s e o dr az il a na stanje rnorala Okruzenje i blokada, posebno komunikacijska, u
voinickom i taktirko-opcrativnnm smislu stavijaju vojnike pred najslozenq«
zadatkc i u takvim situaciiarna dolazi do nevierovatnih obrta i rjcsenja, koja u prvi
mah mogu izgledati nernoguca . Kad st e s\iesni da ne rn a te t vorni ce u kojoj se
proizvodi munidja, da nemate sigurnih puteva kojima se ona moze doturiti, da
o no c irn e ra sp o la ze te m ora te c uv ati i racionalno upotrcbljavati i da jedino mozet«
borhom oduzeti izarobiti od agresora sve ono cirne je on raspoJagao. a sto je varna
bilo neophodno, uvieren sam sa distance od prcko deset godina od tada, da smouspjcli sarno zahvaljujuCi nevierovatnoj energiji, radu i upornosti, savrsenom
unutrasniom organizacijom, motivirani zeliom da uspiesno prebrodimo sve
teskoce i oslobodimo svoju domovinu. Z nalo se desiti da u Kornandi Korpusa
ostanemo sarno sa 5.000 do m o o o metaka u rezervi, ne racunajuo raspolozivo
stanje municije "u r uk a rna " bo ra ca i s tarjesina Aii,kao sto sam vee rekao, ni u ratu
ne postoji potpuno fizicko okruzcnje, iako to na prvi pogled tako izgleda.
IZ m k o p lo vn u 9 ru pu - n e r e d ru m " tu ru li i i "
l.istrojavanje Ieritorijalne odbrane pranlo jc formiranie i ustrojsrvo Zrakoplovne
grupe na celu sa Nedzadom Suljiccrn, al l organizaciji Okmznog staba. Izgradcna jc
improvizirana pista aerodroma u Coralicima kraj Cazina iuspostavljen zracni most
sa Zagrebom Hrabri piloti su CiniJinadcoviccanske napore i, u teskim ratnirn uvje-
rima, vizuelnim Ictenjem prevaljivali razdaliinu izmcdu Zagreba i Coralica da bi
pomogii borcima i narodu Krajinc. Zracni most. uspostavhcn od Coralica do
Zagreba, imao je izuzetan znaca] za Okrug Bihac i vodcnje horbi.
1 4 8
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 29/74
Nakon formiranja Zrakoplovna grupa ulazi pod kornandu Staba vrhovnc
komandc iosrajc u tom starusu do kraja rata. Posebau doprinos u Iormiranju
Zrakoplovne grupe. odnosno njcnc infrastrukture ipoletno-slctrnh staza, pripa-
da okruznim i opcinskirn organima vlasti Cazin i gradevinskoj opcrativi tc
opcine. Uspjeli su nasi organi i u tako teskim uvietima, finansirati jcdan takav
projckat kao stu jc acrodrorn u Coralicima. Opcina Cazin jc u uvjctima agrcsij«,
okruzcnia, nes.tasicC isvih drugih problema, uspjela u ovum. poduhvatu.Zelja za 1ocuvanjcm svoga naroda i svoje dornovine hila je jaca uti svih problema.
l o g i s ti c k e i pristnpske j e d i n i c e
Ranije uspostavljeni logisticki elcmcnti formiranjem Lnsko-Sanske
Operativnc grupe brzo su prerasli u logisticku bazu sa odjeljcima 1I Bihacu,
Bosanskoj Krupi, Cazinu i Velikoj Kladusi, U uslovima u kojima smo sc nalazili
Iogisticka baza sa ocljeljcima je uspjesno opskrbljivala nasc jcdinice. Pristapskc
jedinice formirane su sa danom formiranja Unsko-Sanske operativne grupe.
S a n i t e t s k o o b e z b j e d e n je
Komanda Unsko-Sanske operativnc grupe poscbno je posvecivala paznju
sanitctskom ohezbjeclenju. U tom cilju formirali smo i YMRC Gata u kome
SlI borci i starjesine imali kompletnu mcdicinsku pornoc koja se mogla
pruziti u to vrijeme a koja je podrazurnjevala Iiicccn]e, oporavak i rchahi-
litaciju nakon ranjavanja, povrcdivanja i bolesti.
Na celu ovoga Centra. na duznosti upravnika nalazila se Melisa Mulic, nakon
nje centar je vodio Muhamed Peccnkovic, dok su se na duznostima pomocnika
upravnika nalazili Muharem Durakovic, Salko lsakovic i Edin Puskar. Nacclnik
Oeljeljenja za fizikalnu mcdicinu bio je Nedim l'aSic, a duznost zamjenika
nacelnika obavljala je Senada Halkic, stoma tolog jc bio lsrnet Dizdarevic, Ccntar
je odigrao izuzetnu ulogu u lijcccnju i rehabilitaciji nasih ranjenika. Lickari i
rukovodsrvo Centra ulagali su rnaksirnalnc naporc u izlijcccnju i rehabilitaciji
nasih ranjenika. Svim ranjenicirna koji SlI prosli kroz ova] Centar 1I sjecanju je
ostalo bespostedno zalaganje i velika paznja medicinskog osoblia,
V o jn o s u d s t v o i p r a v o s u a e
Razradcn jc i uspostavljcn sistcm vojnog sudstva i pravosuda, koji su imali
znacajno mjesto kako prilikom formiranja jcdinica Unsko-Sanske opcrativne
1 4 9
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 30/74
SEDJ] M: ;:RS.4D, n a fo r m a c ij s kc mje s tc pomoln ik a n2<'-e.i K;;:.
It8ba za Qperativ~o-na5tavne poslove,
CEP.VliEV=-r NURVET, ne f r m a c ij s k c . m je a t o p o m o i n Lke n a ve l. >-
.'Llko ;t~b9. z a obe v jeLt e jne po s Lov e ,
=,) :LS:j SEL~AD, na r o r mac ijs ko mj e stc neve Lnik a ve-:e,
OMERAGC ISMET, ne fc rmac Lj s xo mj e stc r.orno l nike ~,2 -f:-2r,iKo;;
{t a b e ;:: :a popu. nu i pe r s on a l nc po s Love ,
~, TUPIJ E,1UB, no f crme c ijs k c mj est.o porno l n ike k oruand a n ta za
mcr eL, IPD j vjers ke pit a nja ,
8 ~A~ILAGIJ EDIN, ~a formacijsko mjesto pomc~nlka kOffiand~nta
za p0s]ove bezbjednosti,
SIROVINA BEJ1Rr na fo.rma cijs ko mj c sto pornc l nik a k orne nda r.t a
<':.0 Loo Ls t iku i; iAMTJ MUHAM£!J, na f o r m e c ij s k c m ' j e a t . c p o m o l n i.k a x c m a n de n t .e
~ plCt:;~ran='e ~ m~terijalno-finansijsko poslovanje.
Rukovodsrvo Okruga na celu sa doktorom Ljubijankicem. nije prihvatilo
da Osmanagic bucle kornandant. Ljubijankic se pismom obratio nacelniku
Staba Vrhovne komande Seferu Halilovicu. Trazio je izmjenu narcdbe iprcd-
Jozio da [a budem komandanr Korpusa, kao dotadasnji komandant Unsko-
Sanske operativne grupc. Argumentirao ie to cinjenicom da sam St, zajedno
sa borcima i starjesinama Staba Tcritorijalnc odbrane Bihac, kasnije Ilnsko-
Sanske opcrativne grupe. uspjesno suprotstavio srbocctnickorn agrcsoru, i
zahtijevao da Osrnanagic nc bude postavljen na tu duznost
Odgovor je bio negativan, Nacelnik Halilovic je, izrncdu ostalog, odgovo-
rio Ljubijankicu "Drekovic jest clan Parriotske lige, ali nije dovoljno prov-
[crcn clan i Osmanagic (reba biti komandant Korpusa kojcg treba forrnirari".
Oclmah posli]c pristizanja pisma inarecibe iz Staba Vrhovne komande,
dakle istog dana, ] 2. oktobra 1992. godinc, ocito nezadovoljan stavorn
nacelnika Scfera Halilovica. rahmetli Irfan Liubijankir jc na inicijativu
gradonacclnika lbrahimpasica sazvao sastanak u zgradi Opcinc u Bihacu.
Osim l.jubijankica. Osrnanagica i mcne. bili su prisutni i predsjcdnik
Izvrsnog odhora i clan Predsjednisrva Okruga Mirsad veladzic, NcnadIbrahimpasic - prcdsjcdnik opcine Bihac, Natko Muhamcdanagic -prcclsjcd-
nik opcine Cazin, Mehmed Mahie - predsjednik opcine Bosanska Krupa.
Safer llidic - poslanik Skupstine Republike Bosne iHcrccgovine, Alaga Topic
- predsjeclnik Predsiednrstva Okruga. Tema je bila pitanje ko ce biti kornan-
;::. gt r j e {Lr.e o d r e i e n e o v o m n a r adboru z a v r !.i o c e d u n o s t i : - , B
formacijska njesta I razrje[avaju 5e dosada{nJe d~ nosti.
3. 'J'la r.a r eoce stupa na snagu sa dariom Ol.QktoD!"2 1992.godlne.
-1 . Sr a tu sna pitanja s t a r je Iine odr elen ih OVOID ne r e dbom u
vezi sa sl~'born (po privremenoj ratnoJ forrnacij~ regulisare
nadle ni pretpcstavl]eni star]e(in.a.
RM!DK
Na-elnik [VK OSS ef er H a: il ov il
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 31/74
dant Petog korpusa. Zucna rusprava jc dugo trajala. Najgr1atiji jc bill
Hajrudin OsmanagiC. koji je u [ednom trcnutku rekao:
-Ja sam komandant Korpusa i, ako nastavite na ovaj nacin, poduzet cu svc
rnjerc ciavas lisim slobode'Sastanak je dosao do Tacke usijanja. Ljubijankic ie uzvratio Osrnanagicu.
rckavsi da on nc zcli hiti ni vojnik, a kamoli ncsto drugo. u stroju kornc {e
on (Osmanagi{j kornandovatir\akon pauze i ponovne duge diskusije, uslijcdio je novi prijedlog inici-
ran od strane gradonacelnika Bihaca Ncnada lhrahimpasica za izbor kornan-
danta Korpusa. Prijedlog je po sian na dvijc adrese: nai'clniku SeferuHalilovicu i predsjedniku Aliji Izctbegovicu ,
110
ku
:d·
.o -
no
.o-
10-
)V·
r.lc,
)111
vu
.u.
uk
ad
:cI·
)a,
)ic
in -
I, ' JRUZ:Z.ANE SNAG£ : REPUBLI K£
I 8DSNE I HERCEGOV I ! >IE
I J I (FWZZI iI SS T ~B: Ot>kI'<ANE
I~!~=~~3:~~:~;~~.;~l;~:8-~l_i I HAec
III ' ;.:~:~~:~~y';~:~~dO
IJ pri.l.ogu ...k1.,~ dot;.t.avljamo V..n\ pli)edlolJ p,..-",dse-dni£stva c+r-uq.a
, ln h. ac c; . ,. .. <;jerjni{:E oo r z zeo e l i' .H) .199 ;; :~ (Judlne komvn(lrn s a c tav ~) ~ ,C' '' -rll sa
-{lih~\r:ckO[J
SSTA fi VRHOVNf KOMA"! ]) !: :- us
8ARA,1£V{)
N.. ii c.cnos t 51O'1(:il''' 'rI,;Il!h}Vu:c:
( af _.• ( Jv Jel 'erl eo c c e too i po tp a ecm ;
ZAF-UV~TEr)NIK
b ,..- i 9 ~ cl i r-
ti~,_ir-Udlf1 nsmenecr cv
so sr.e i He'n:;:eqQYr1~'
QKfi:UGt, BIH \CC
~ . ~ G) 0 1 /E!-'i)1:2-- _L7
:.,..-",du_,,,,dnis.,tvo [J~X<q~ I,i:i_h.c c na s s ecni ct 1::.1().j_49~. qod ..rl[,'.Td
ko ju j S L1 p ,- is lI5 tYO v;1. 1l ~~om,, 11: 1< 1ll t OY.5~" tJs",,J,h<lqi~:{:_ i ;._OIll.adan1_ liS(lG-,~
1 ,,)f T-- D n,. .. -.ovi _c c,po:.t . p ....1 Uc.- , po n . . . , . -put, i ea cce r n r s a q .~!>ti. t o\ VKOS ,..- l :- .i.H_.
'- J ~ ~ .• lO "CI p...&dl ..""",je k.nma(1~"Int.iO. i UZle() kn nHln dp" g . .. .. s t"'''''' ~. (l>ih~~t:~(')g)
~( ),. -p dS ~ u s~ql .. .s il o _i " i c o o it e ic . ,;l ;_ ,, ,d. ,c ci z ", j" ,c ni cC>_ l:
f:'RI,'FDLO(,
[.DiI , ; E ' ZCI ~:_pm. rld"l """,,,,t ...,, '!">.~:o,..P!.\.!D.. im{JIlLlj l;:
f ' . • ..-,J.~ D...-",kov'ir:C., dos,.;td"'ld,ll>n_li ~.omco .c la r, t us oe 1& kOI ll <, --<d .. r> ", kOI'.pl(<;~
"ROlml1- DL\r-oI \"..oV~~<::, ' 1 : ' " n . .. .cc .. lnik " da b . .. ) _ ._ o, .. .~ .u " . .
-{:jLlt! Top: ic ;c :~ z . . . p "" "o c< .:_~: .om ;od. 1\ ro -t ;eM m,)rO'llno ya5-p:>-tanj~
Eo .J: i.n Ha l: il, ;. ,c ;;i cc ,ri < p oma ce. ~Dm .. d . .. n- l" , l ... bezb-,.,.d,~os.t
-f'. Illr .... t Dery. tss" -' V: lCC; , z "' " pomoccroik", I--.om.l.d...t ... t:e cbavj e e-s te s oe po'Sloy~
-i: !o?(Ccir S irovin ... z .;o . p omoec ni k . .. ! -Dm .. .d ol \ "t . .. : Z . , . p<:)lc.dlnl_
:".Dd s e H<.>.jrLldin O"'m-~n"'91cc:~kom"'d;;,rlt OV~JSc LmENlll_J(' 7;> ' vo. ro og "t",SSt·" f·: lit-i
s... sjed:u;;G ..,1lII Z~Qn=,bl.
:: ;0" S-E (llljt ;> n . ..,. .-. ,.db" , (n ar E )db.. !. 0 lmlO'nov ...n_1U K.Vre~. \~v: i. ~c ." "-, ,, ~-_Dm. . d<\n1. "" kOl"'pus;<,
1 i."eno" ...- U H" ,j ,.. ud1. nd Osman et gi\,;cOl ; ; " YO) n0 9 " "t _" E>" ,IH l p r_) In Q(j uCC nO st l
i"to" -~m~no dostt.-vEt_
"_f:'l"'jjl\-dlDq l .. ~_olil""d",nti\ j ~.,gm.:lQV l·__...-pu",.;-, ~\IP",q.;,ss~n _I e !B' " I--;OIl><l.dOlnt.om ()kSSo
H"J r~,dlnOfl\ Cl",,,,,,,nC'lq_c:ce," i "':Dmd~n lO1l1 USOG Rdlffilzom o -- e+cv t c ceo i o r e o s t ...i.rc
ci..-rl1ns;tVl'1 z.;\j@dn:i...::ckl p~-ijedloq 'te 5e ~"'lD,",I'E m~no st,,",vl.iii<_ .u v e. n !>- n, lq "
vv i uoso ... do-s te v ljliii'n;i. pr)._ edlozi : > . . . . imenOv ....n_;e komi\ncl<lllta. i r.om, ;nd~1 ~.
~f.ocP""_' _----~
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 32/74
nUT{;.l~". ~~cc ' ; '<'J11-~' ' ; pBsl",,,a ,.....-.J,;tEln.H." p. l.1II.nov...nj~.\ t~~;-n~~t~i~~--·--
:.om.it.nd" :;. ~:.Q"'-CJuS~ "u.z.z,-,o .J'" d ... ,@ odmZl IJ s ta vl tC vo! t'\ .. n . ...)~ i .(1., u r'oku
0i;J :3 d-ilO.l (lQ5t ... t t e 1<i\""t:!_H;nil< s n oc no OYDIfI or r j e o t c q u ,
Zto - t" "c :c no5t nap ri Jed ni\vl/denit, p "" lJ~d l( )gol : $V0.1 1m p o to t aom .r amze.e e
--dJoflt O ," :.S So H .:: .j t" ~\ d.l .r, O sn '' '''' '''' ''g: 1o: :c K-d an t U9:0C l R" lI liz DrekoYicc
--------------_--- _ . _ . _ - - --,-"-------- --- ------ ------ --~------------
Ilatku Muh...nE"ailndqicL,pr-li!d6J~dni~ Op!i>li>tinE C<zl.n
I '1 I;>hmed Mc-.h1cc.p.p~e'd'P_oE!-d"i '" Op! :l !' :t il "l~ B.Kt"Llp""
Hid:!c<:_ S.. .fet,posl-il nlk skupsst ;ine ~;l ,H 1. c1 1 cr-ec s ,
Alo'lg". too ic c s ru or-e-csoecrn t+ r lF (>df ;j ~! dn i5i st v" , O~: "'UQ"
B r z o k o r e k c i ja S e f e r o H o l i lo v i c o
Dakle, predlozen sam na duznost kornandanta Petog korpusa, kao i moji
saradnici u Komandu Korpusa, a Osmanagic ie predlozen za vojnog atasea
Rcpublike Bosne i Hercegovinc u Hrvatskaj. Kao sto se vidi, trazeno je da te
dvije naredbe dodu istovremeno, te israknuto da je ta zajedntcki prijedlog
svih relevantnih politickih struktura u Okrugu.
Satisfakcija mi je bila to, sto su svi politicki faktori ipredstavnici organa
vlasti svojcrucno potvrdili da prihvataju da budem postavljen na tu izuzctno
odgovornu duznost. Posebna vojnicka cast mi je bila sto su me na sastanku
Ko rn an de Un sk o -S an sk e aperativne grupe i Kornande O kruz no g stab a, p red -
lo;~iliipodrzali svi moji saradnici iz Kornande Unsko-Sanske operativnc grupe
kao i saradnici Hajrudina Osmanagica iz Komande Okruznog staba scm dvo-
jice pomocnika Hajrudina Osmanagica, Ncrrnina Babka i lsmcta Orneragica. 0
kornandantima brigada da ine gavorim.
Takoder ga nisu podrzale ni casne stariesine njegove komande sa kojima
ja licno nikada nisam imao problema. To je znacilo priznanje mag dotadas-
njeg napornog rada i to mi je bilo znacajnije nego hocu li nakon toga biti
postavljen na duznost komandanta.
Vee 14. oktobra 1992. godine, naredbom broj 02/589-62, Petom korpusu
odreduju kornandanta injegove saradnikc, a ponistava se narcdba broj
02/5B9-60. od 12. oktobra 1992 godinc, kojom je Hajrudin Osmanagic biopostavljen za komandanta Petog korpusa i istovrrrncno dobijamo narcdbu i
smjcrnicc za otpocinianjc aktivnosti na forrniranju Pctog korpusa.
16 0
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 33/74
sTAB VRHOVNE KOMANDE ORU2ANIH SNAGAP ev . b r- aj 1 !' 2/ S8 9- 62
N~ 05nOIJU c L a r t e . 7a. :i 7 7 . t f r - e c i b e S ~ = . a : o : o f l . sk o m ~ n . a g o " , c e I u. e c i
:.J Armiji R BiH i eiar-e 10. Qdlu\(e 0 p r o a z voderuu, t,mapr-ediva:-.J:...:.
i rjesavan,;t.;.. 0 cmrt c-sime u slu::bi ,'oj~i:o. it c a a e vrije!fle !"'at_~cg
st-.~inja ("Sll.!~~ef'i list. R . BiH'- .. brc,:- "i!./92), nacel!"'!lk stab.;l
I,irh-ovne Komeride oru.::.~r.ih $-naga Sepuc t ie.e Bcs!le i i-ierc:egovit:>E',
do'" a s i.
N ARE Il B U
1. ~a ~~tne du~nosti u jedioic~ Armije qepunlike 90sne Yercego-
vine, po prlvrethenoj r-ert ncj formac;~ji Dd r- e c u j ~ 'S o e
v ,..ftioce dl1i!:nC!stislijede~e star-jes;ine ito:
a} U 5. kor-pu~ - Bihae
1. DREKDV!CRAMIZ, tla for-macijsko meet.c koma.nCanta kor-puae
2... DURAKOVlc RAMI:!:, na form.d.cijsko _mesto .nacelnika ~taba t.o--pue,e
3.. SEDI6 MIRSAD , n a f or ma ci js ko m je s. to p om oc .n ik a n ta ce 'l ni '< 3 i. ta ba .=a operativno-nastavne paslove
4 DERVIsEvlc NURVET, na -fOt'macij5ko in.)e~to peraoeoika nace:;-li.~,a
~taba. za o!:lavjestajne pt)sl~ve
5. IS!~ SENAD,_ rva +cr-mec.i j s-cc mjest:o n.aceLn a ke vea e
6~ OMERI\SI6 !SMET, na Tormacijsko mjf:!sto pomoenika nace:'nika i:.tao<3.
za papunu i per$an41n~ p0510ve
7. TOPIC': E.JUB.. na fc:-fltaci j?ako mjesto pomo.::.ni_ka Koma:1oa.r.ta ce mo:"ai
IPO i vje~ska pitanja
S. . HALILAGlc EDIN, na. formaci jsko me;!sto pomo~nik3. ;to.cma.ncar.tc . .:!'_'I .
poslave bezbijednosti
9. SIROVINA BEcIR, na formacijsko mjesto pomocni~a komar.ca~~a~a
lc-gistiku
:0~ RAMIe I"1UHAHEO, na f~l-t'maci js~o mjestC:J pomoeni k a kcm.a'1d.ar:'-~.z a
plani~anje i materijaino-finansijskc pos4ovanje
2~ Star je~if"le oee-eeene cvcm naredbLim za vr-er oce du±nos".:.i ~:~ f-of'T.a-
cijska mjestQ,raz~j~$avajuse dosada$~je Ou~nost~.
3~ Ova na~edba stupa na snagu sa danom 0!.oktobrQ 199~. ~c~~ne)
3. s t a v 1 j a IS. e v a. n s nag e naredb.a n.a~e~:--i ke ~ta..')aVrhovr.e Kama:1deCS, pov ..ur-oj t!l2/'5S9-6@ od 12.1~ ..1'99::. goei _~:?, u
cjelinl ..
4..Statusn& pitanJ~ 5tarje~ioa odredenih Qvom r.arecbom w ve=: sa;!u.!i:botl! oc p""'iv~&me"1cj ratnpj ~o!"ma~:!.j! r-equt r sveee n3.~2c:!!1i
pr-EtpQat..a.v.l J:eni .fotar- j~$in_ ..
RMlOK
f . . _ ~ - ~ r+: I't'"'- tv tv!(
~f1t-~1-
~ IT1"f:'.K » ID nR PUS.
o<Ul>
.
16 1
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 34/74
Narcdba JC stupila na snagu I. oktobra 1992. godine, a stavliena je vansnage narcdba nacelnika Sraha Vrhovne komande OS broj: 02iSH9-(lO od
12.]0.]992. godine u cjelini, SIO se moz« vidjeti u tackt 3. narcdbc 0 mom
postavljcnju na duznost kornandanta Petog korpusa, kojcg ie tek trebalo
forrmrati. Ovi dokumcnti porvrduju da Osrnanagic nikad nijc bio kornandant
Pctog korpusa, jcr jc narcdha o njegovom posravljcnju stavljcna van snage sa
danom donoscnja, a nova je xtupila na snagu prijc nego !ito je Osrnanagic
postavljen na duznost komandanra.
Zasto jc doslo do problema izmedu nas dvojice? Zasto je nacclnik Staba
Vrhovnc kornandc podrzao Hajrudina Osmanagica iako je znao da sam ja kao
komanclant Unsko-Sanske opcrativne grupe zajcclno sa svojirn saradnicima
planirao i vodio borbena dcjstva?
* * *No i pored toga sto gospodin Hairudin Osmanagic nikada nijc bio u prak-
si komandant Petog korpusa, niti jc njimc ikada komandovao sro je poznato
svima u Krajini, posebno borcima istariesinama, pojedinci iz vojnog i polio
tickog zivota zele nekada Iicitirati sa naredborn 0 postavljenju Hajrudina
Osmanagica na duznost kornandanta Petog korpusa. Smail Klicic u svojoj
knjizi "Medubosnjacki sukob u Cazinskoj krajini 1992.-1995 ", l1a strani 55,
vjcrovamo nesmotreno kaze "Peri korpus formiran je 21.10.1992. godinc.
Prvi kornandanr je bio major Hajrudin Osmanagic."
Prilozeni dokumenti 0postavljcnju komandanta Petog korpusa dernantira-
ju pisanjc gospodina Klicica, Uostalom u vrijeme pisanja nareclbi za postav-
ljcnjc komandanta Petog korpusa i c!ok se odvijala prcpiska u praksi ie posto-
jala sarno Unsko-Sanska operativna grupa. kojom sam ja komandovao i
Okruzni stab kojim je komanclovao Hajrudin Osmanagic
Nakon zavrscnog rata, u Komancli Petog korpusa, povodom proslave
pojedinih godisniica, Hajrudin OsmanagiC je pozivan i pompezno najavljivan
kao prvi komandant Pctog korpusa. Sta je bio cilj takvih najava njega kaonavodnog kornandanta korpusa, to znaju oni koji su ga kao takvog najavlji-
vall. Vjerovatno je cilj i zelja bio minimizirati mo] doprinos i urnanjiti moj
ugled mcdu Krajisnicima, u cernu nisu uspieli. ja sam svoj ugled gradio sa
svojim borcima istarjcsinama na fer osnovi. Uostalorn, uzdignutc glave i
cista obraza dosao sam u Krajinu i otisao iz Krajine. Za soborn nisam osravio
vile, kulc, hotele, rnotele. niti bilo sta drugo cirne bih ukaljao svoj ratni put.
Prolivenu boracku krv u materijalnom smislu nisam kapitalizirao, niti mi jc
to ikada palo na pamct cia uradim.
jasno mi jc sto pojedinci iz politickog i vojnog zivota, kazern pojedinci,
jer je taj krug dosta uzak, prikazuju Hajrudina OsmanagiCa kao komandanta
Petog korpusa, iako su i oni svjesni cia on to nikada nije hio.
L dncvnom Iistu "Oslobodcnjc" od 14. deccmbra 2002. godine, navodno
clanovr "Kluba bosniackih intelektualaca Velike Kladuse", osvrcuci se na
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 35/74
J a lernirna, rcccno mi je da cc najvjerovat nije poxtaviti pukovnika bivse
J NA Himzu Pccenkovica iz Bihaca. Gospodin Pccenkovic se nije nalazio
u Bihacu, niti sam ga ja do tada upoznao Nakon zavrsenog razgovora
rckao sam: "Pa cto, ako je to osnovni cil] mojih pretpostavljenih on
ncce imati poteskoca oko realizacije dubijenog zadatka, ja cu uciniti sve
da se to u praksi uspjesno realizira":
Teska situacija na bojnom polju potisnula je moja razmisljanja i
sjccanje na razgovor 0 dolasku glavnog inspckrora iz Staba vrhovne
kornande RHeta Bilajca. Dana 27. novembra 1992 godine u vccernjimsatima javijeno mi jc sa aerodrorna Coralici, da jc doputovao gospodin
Bilajac i cia bi trebao doci ncko po njcga, Pozvao sam pomocnika za
moral Ejuba Topica, ispricao mu kompletan moj razgovor i naredio mu
da ode po gospodina Bilajca. Rekao sam mu da usput bude profesionalan
u komunikaciji s njim. Sjedio sam IIOperativnorn centru bela su usli
Ejub Topic i pukovnik Bilajac. Po ulasku pukovnik Bilajac nazvao mi je
selarn. Odgovorio sam mu alejkumuselam, ali sam ga istovrerneno upo-
zorio cia se u Petom korpusu ne pozdravlja rukom. otvorenom sakorn u
visini grudi, vee cia je u Petom korpusu pozdrav sa srcdnjim prstom na
sljepoocnici sa dlanorn otvorenim iokrenutim naprijed, ada se svi ostali
nacini pozdravljanja koriste iskljucivo van stroja, van sluzbcnih prostori-
ja i komunikacija. Naravno, pukovnik Bilajac kao iskusan covjek i star-
jcsina prihvatio je moju reakciju, ali je shvatio da ni]c naisao na pre vise
topao odnos, vee vise, na oficijelno gostoprimstvo. Prije nego sto sam
pukovnika zamolio cia sjedne, zatrazio sam cia mi pokaze pismeno.
naredenje iii ovlastenjc za boravak u mojoj jcdinici. Skinuvsi naocale,
preturajuci po dzcpovima pukovnik je trazio papir koji sam zahtijcvao da
mi pokaze U prvi mah po njegovim reakcijama mislio sam cia ncma tog
papira. lpak ga je nasao u jcdnom od svojih dzepova i ciao mi ga na uvid.
Zamolio sam pukovnika da sjedne, pazljivo procitao papir i vidio sam cia
se radi 0 ovlastcnoj osobi ispred Staba Vrhovne komande. lz ovlastcnja
sc vidjelo da je pukovnik Bilajac u funkciji glavnog inspektora i cia ima
ovlasten]e kontrolirati jcdinice korpusa,
'e·
ke
.a .
'itl
ca
io
ir-
.1 0
u-
ih
)()
:a -
ju
0-
ju
m
ca
ih
H.
ga
ve
it-
se
sa
10
10
0-
je
h·
1 7 1
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 36/74
f'--I
~REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA
STAB VRHOVNE KOMANDE ORu2ANIH SNAGA
S A RAJ E V 0
Broj: = t 1~1 - ~1Sarajevo, 17. ~0.199?godjne
Nakon uvida u ovlascen]e, rekao sam pukovniku:
-Gospodine pukovnice drago mi je sto imate ovaj papir, jer vjerujte mi ciaga niste imali, odlucio sam izdati zadatak cia vas se prirvori, jer mi je preko
glavc mcsctarenja i bavlienja pojedincima i rjcsavanja pcrifernih problema
dok se borci i starjesine Petog korpusa i narod ovog kraja grcevito bore za
opstanak igoli spas.
lJ razgovoru sa pukovnikom Bilajccm vidio sam cia se racli () ozbiljnom
covjcku, koji apsoJutno razumijc probleme u kojima smo sc nalazili. Bio je
prilicno upoznat sa stanjem u zoni odgovornosti Petog korpusa. Tokom
boravka uvjerio se da izvjestaj: gospoclina Osmanagica nisu bili tacni ni real-
ni i rekao mi je cia u Stabu Vrhovne kornande nisu sebi smjeh dozvoliti cia
gube vrijeme sa gospoclinom Osmanagicem. lstovremeno mi je rekao cia je
obi sao svc jedinice AR BiH i cia sc Peti korpus nalazi u najtezoj materiialno-
tehnickoj situaciji. Nije mogao vjerovati cia srno imali tako malo sredstava.
Rekao je cia je imao informacije cia ih imamo dalcko vise. Izmcclu ostalog
rekao mi jc cia je jedan teret, koji ide za 107. iii 108. brigaclu Drugog kor-
o V L AS T E NJ E
kojim se ovlascuje, pukovnik RIFAT BILAJAC, da vrsi
inspekcijske poslove, glavnog inspektora Armlje R BiH
prema svim jedinicama OS R BIH.
:jTABA
t ~ - - - - - - - - - - - - - - ~
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 37/74
:j,", ~~~.,~()u VeZJ
"le U ' 0; -;1-
i,..."I",,-, .:_~",1 • -N.'\~"(":'c;. t : : . .
b.;olE"I'-l ,O l 00
Z~;. .!-L...., :.c.l "".",I.Lq !'!VO
8 rn;ie~tc:i. r c. l~", I{Ur;)..1
. .l~ 1 dt""lICi', fbil:it.-j<\ I'{~
-"·1:llj:I.I'i:Il,:~j-c.m\ i o!Cu';iL?m .. ..iel'"
~~\'flO. 00-0 kg. . L" ,; ,(v) ..h .1" (!'."
j ( ; . _ - ; pr€I~('I."-d,) \i'.CL~tf.:;
-';."'('. 1.:1"
~\~) :~:~ . ~_V.,l f, :: " . . 01 - : ; . : r r-or» 11':\
~ :' " ; _ ,1 " \ ""J ~1
. , . . . , > < . " , , , , , . " . : . n : i . - " , ; : : . J . t.en-!
Bi 1~J..i< ~ " t .
cv '.:f~; F, ;
?~scI4Tr;; riA S
Kl/Rl~F(
pusa, veri od ukupno poslatog tcreta Petom korpusu za ovih osam mjeseci
rata. Ovo potvrduje i izvjestaj pukovnika Bilajca koji je stigao u pretpostav-
Ijenu komandu 11. dccernbra 1992. godine na ruke nacelnika GS OS R BiH,
Sefera Halilovica,
Naglasio ie cia ce po povratku u Zagreb uciniti svc sa ljudima koji su se ba-
viii tim poslorn, cia se stanje prornjcni. Pukovnik je u zoni odgovornosti Petogakorpusa boravio do 25. dccernbra 1992. godine, kaela je sa improviziranog taerodroma CoraliCi otputovao za Zagreb. Odrzao je rijcc i najvise dol eta vaz-
dusnirn mostom Zagrcb-Coralici imali smo poslije njcg.~o.:.:vo:.;.gb-::0~d:::la:;;;s!,:k~a;;_.
Po dolasku u Sarajevo susreo sam se sa, tada ve e gcneralorn AR BiH,
Rifatom Bilajcem, koji je pricao 0 utiscima koje je ponio iz Petoga korpusa.
1 7 3
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 38/74
informiranje ipropagandu. Bihar i Krajina su tokom xvih ratnih godma hili
u ccntru paznjc, a poscbno u zavrsnim operacijama 19<)5. godine.
Prakticno, nije bilo re1evantnog politicara na svijeru da nijc CUO za Bihac i
slozenu situaciju u kojoj se nalazila Krajina.
Bitku na tom polju smo dobili, probili sc u svijet i izborili da istina izidc
na vidjelo, a pristup Komande Korpusa informiranju zasnivao se na jakoj i
probojnoj propagandi. Pored Ejuba Topica u pocetnorn periodu, posebna
zasluga pripada lzudinu Saracevicu, pornocniku komandanta za moral i nic-
)ovim stariesinama.
Kornanda Korpusa poduzimala je svc mjerc i aktivnosti, i u tome je usp-
jela, cia se form ira televizija u toku 1993. godine. U Bihacu je postojaotnformarrvno-rchruckt centar Radio-tclcvizije Sarajevo, koji je prestao sa
radom pocctkom agresije. Dio repetitora i tehnikc toga centra ostao je na
agresorskoj srrani, dio smo uspjeli nadornjestiti aktiviranjcm drugih prcda-
jnika i kornpletiranjem opreme sa onih koji su se nalazili u mcduprosroru
nasih i agresorskih jedinica.
Tclevizija Bihac stavljena je u funkciju za 21 dan. lJ tome narn je porno-
gao komandant Francuskog bataljona pukovnik Bres, cije je mjesto znacajno
u misiji UN-a u Okrugu Bihac, Pamtim ga kao casnog i postenog Francuza,
Nedostaiuci tehnicki dio, ncki modulator, prcko svoga bataljona, dovukao
nam je iz Zagreb a i mi smo 3. clecembra 1992. godine, pustili urad svoju
televiziju, kola je oduscvila sve u Okrugu. U pocctku se program mogao
iti u opcini Bihac, a vrlo brzo iu cijelorn Okrugu. Posebno je bilo pitan]e
ovanja prerna agresoru, sto je takoder dalo dobre rezultate.
osebno interesantan element u naso] propagandi bio jc spot 0 Petorn
korpusu - "Sili nebeskoj?". Naziv "Sila nebeska" po tekstu spota 0Petom kor-
pusu - predlozio je moj pomocnik Izudin Saraccvic Spot Ie stalno bio prisu-
tan u cijeloj zernlji i u naso] diiaspori. Postao je prepoznatljiv i imao je
znacajnu ulogu. Spot Petog korpusa "L boj u boj" ustvari je simbolizirao
poziv svim Kraiisnicima u borbu za oslobodenje svoje clomovine i razbiianje
cvrsto uspostavljenog agresorskog obruca narnetnutog narodu Krajinc bru-
talnom agresijom. Pored toga, uraden je i spot za svaku brigadu. Paralelno
sa uspostavorn TV-centra u Bihacu. kojim je rukovodio gospodin Muhamed
Mulic sa svojim saradnicima novinarima, kamermanirna i ostalom ekipom,
pokrenut je list Petog korpusa "Ljiljani", list "Slobodna Bosna", list "[deja".
20. Tekst spoto 0 Petom korpusu outoro Dilvoda Felica:
U BOJ
U paklu i u roju
s tobom smo Sosno sv i .
Samo zovi, svi smo tu,
mi srno tvo] sinovi
Soma lOV;I svi smo tu I
mi srno zlotni l ii ljani.
U boj, u boj, u bo],
u boj za norod svaj.
Mi srno silo nebeska,
Peti karpus Armi je BiH.
U votri i u cvijecu
uvijek smo s toborn mi.
Majka nasa ne baj se,cuvoju te heroji
Majka nasa, ne boj se,
tebe brane heroji.
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 39/74
ire-
za
ratovao protiv seccsionista Fikrcta Abdica, odsjecen od Staba Vrhovne
kornande Armije Rcpublike Bosne i Hercegovine islobodnih teritorija
Republikc Bosne i Hercegovine.
Razvoj vlastite vojne industrijc, kao nas odgovor na ncmogucnost opskr-
bljivanja iz vanjskih izvora, izbjegavanje frontalnih horbi zbog tehnicke
nadmocnosu neprijatelja te primjenjivanje upada u dubinu agresora,
diverzantskih dejstava, prepada i drugih oblika borbe protiv agresora cine
xpccificnosti Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Ratni plijcn je takoder bio znacajan za opskrbu korpusa. Operativna i
strategijska inicijattva od pocctka do kraja rata, tc uspjesi Petog korpusa nat-
jerali su agrcsora da ga cijeni i da se plasi njegovih boraca i starjesina,
Element discipline i odgovornosti, te visok stepen organizacije, utkani su
u vojnicke kolektive, pa je i po tome Pcti korpus bio primjer u Okrugu Bihac.
Sve je to doprinijclo visokom ugledu Petog korpusa.
1Jzoni odgovomosti Petog korpusa djclovao je Glavni stozer HVO regije
Bihac, sa jcdnorn bojnorn od oko 500 vojnika i starjesina, To je ranije bio
bataljon u sastavu 2, bihacke muslimansko-hrvatske pjesacke brigade. Njihovzapovjednik Vlado Santic bio je nacelnik Staba j zamjenik komandanta te
brigade. Na Santicevo i insistiranje politickog rukovodstva HDZ, formiran je
HVO, Logisticki je bio naslonjen na Peti korpus. Odredena mu je zona
odgovornosti, uspostavljeno komandno mjesto i precizirani daljnji cilievi
borbe protiv zajednickog agresora. Kao komandant korpusa, prihvatio sam
zahtjeve i podrzao formiranje HVO i prestrukturiranje 502. pbr,
Sve do borbe protiv "autonomasa", Santicevi i odnosi HVO sa Komandom
Petog korpusa bili su harrnonicni. Pojavom "autonomije", Vlado Santic je
presao u Veliku Kladusu i orvoreno sarac1ivao sa Fikretom Abdicem.
Na srecu, Bosnjaka iHrvata, pripadnika Petog korpusa i HVO, a poseb-
no zaslugom Komande Korpusa i rnudrih hrvatskih ibosnjackih politicara
u opcini Bthac, nije se poremetio dugogodisn]i suzivor ta dva naroda,
Vlado Santic je ostao sam u Velikoj Kladusi, a bojna HVO odbila je
poslusnost svom zapovjedniku, njeni pripaelnici pridruzili su sc ocuvaniu
onoga sto jc vrijedilo izrncdu elva naroda. Pripadnici HVO nisu sudielo-
vali sa tzv, Narodnom odbranorn u borbi protiv Petog korpusa, niti su
poduzimali, bilo sta, sto bi otezalo tu borbu. Na zadovoljstvo svih u
Okrugu, i iedne i c1ruge formacije, nije bilo sukoba izmedu Pctog kor-
pusa i HVO-a. To je jos jeclna specificnost u Okrugu koja je mnogo
znacila Bosnjacirna i Hrvatirna koji su vecinorn zivjeli u pogranicnorn
pojasu ikoji su pored fizickr hlizine Republike Hrvatske, dusorn isrccm
bili za Bosnu i Hercegovinu.
Uostalorn i dobro i lose se pamti. Hrvatski narod nije zaboravio prve
dane agresije, kad su napadnuta sela is pod Pljesevice. U selima sa
hrvatskim stanovnistvorn Zavalju, Meduclraiju i Skocaju odrnah su se nasl:
cas-
ska
nih
like
c:ne
.a i
.ora
ista
jski
lnih
11i5-
na-
lasti
znjc
rna,
;ani-
inta
iniu
IjuCi
-pri-
la se
clja.
.aka,
anju
'rim-
..ata,
rna i
ezul-
tnirn
ie i
wao
l jske
20 u
rpus
1 8 7
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 40/74
borci Teritorijalne odbrane i pripadnici policije iz Bihaca i zaustavilinapade. Tokom 1992. i 1993. godine pomagali smo cia ta sela ne padnu u
~ ~,u~~1agresora. Po mom odlasku iz Krajine Vlado Santic se ponovno vratio
L _ : _ ~ ~ l a Cna celo HVO.
N e p r i j a te lj s k e s n a g e a n g a ii r a n e p r o t i v j e d in ic a P e to g k o r p u s a
Prije nego sto predem na opisivanjc borbi, bojeva i operacija, zelim
ukazati na brojnost, rasporcd, oruzanu i tehnicku opremljenost nepri-jateljskih jedinica suprotstavljenih nasirn icdinicama naspram zone odgo-
vornosti Petog korpusa Armi]c RBiH.
Sa istoka su nas okruzivale jcdinicc Prvog i Drugog korpusa Vojske RS, sa
zapada - dijelovi Banijskog, Kordunskog i Lickog korpusa Marticeve VRSK, a
unutar vlastite zone odgovornosti - jcdinice tzv. Narodne odbrane tzv. APZB. 0
kakvoj snazi neprijatelja se radilo, najbolje govori podatak 0sastavu agresorskih
korpusa, prije svega jedinica Dmgog krajiskog korpusa, koje su, izmedu osta-
lih, bile direktno angazirane prema jcdinicama i sastavima Petog korpusa:
- 15. laka pesadijska brigada iz Bihaca,
- 1 . laka pesadijska brigada iz Drvara,
- 17. laka pesadijska brigada iz Kljuca,
- 11. laka pesadijska brigada iz Bosanske Krupe,
6. pcsadijska brigada iz Sanskog Mosta,
2. laka pesadijska brigada iz Mrkonjic-Grada,
2. arti ljerijski puk,
- 2. inzinjcrijski puk,
- mehanizirane snage ekvivalenta jednog puka, rasporedene
kao pojacanje pjesackih brigada,
- 2. puk PVO-a,
- snage vojne policije i komandosa ekvivalenta jednog puka,
- logisticki elementi i os t ali elementi podrskc u potrebnoj mjeri.
U napadima na istocni dio Okruga, uz jcdinice Drugog korpusa VRS. bili
su, stalno ili po potrebi, angazirani i dijelovi Prvog krajiskog korpusa VHS.
Primjera radi, Prva pesadijska brigada najveceg i najjaceg, Prvog korpusa VRS
iz Bosanskog Novog, bila je stalno angazirana prema Petom korpusu, a ostale
snage su angazirane po potrebi u ofanzivnirn i defanzivnim operacijama
prema Bihackoj regiji. liz njih, dijelovi Banijskog, Kordunskog i Lickog kor-pusa VRSK. ekvivalcnta cctiri pjesacke brigade. Ove snagc su g1avnim snaga-
1 1 1 a bile angazirane oa liniji fronta prcma Hrvatskoj vojsci, a prema Bihacko]
regiji su posjedale drzavnu granicu i tokom operacija VRSdjelovale su prcma
bihackoj regiji s ciljcm razvlacenja snaga Petog korpusa,
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 41/74
zasjedanic Drllgog bosnjackog sabora Prije odrzavanja Skupstine Republike
Bosne iHerccgovine, njen predsjcdnik Miro Lazovic je na ruke kornandanta
Petog korpusa poslao poziv za prisustvovanjc sjcdnici, sa molbom da prisus-
tvuju i nasi prec!stavnici s podrucja Okruga.
Dvadesetpetog augusta dobio sam obavjcstenje od kornandanta Delica
da - ako mi uvjcti dozvoljavaju, uz prcthodno poduzimanje mjcra sigur-
nosti u toku mojc oc!sutnosti - krcnern sa delegatima Skupstinc Republikc
Bosne i Herccgovinc. lstovrcmeno su 0 odrzavanju Skupstine obavjesteni
njcni poslanici sa teritorije bihackc ibanjalucke regije koji su se nalazili naOkrugu, kao ipredstavnici vlasti iclan Predsjednisrva Fikrct Abdic, Pozivi
su upuceni kao da su sretna vremcna ikao da se nista u Okrugu ne des ava,
a vrlo dobro su mali ibili upoznati od strane kornande Petog korpusa cia
sarno sto nije buknuo sukob sa Fikretorn Abdiccm inicgovirn pristalicama.
OD BR ANA R EP UB LI KE
I;IG-JNATAJN<!~~60 pOVJERLJIVD
Jbavjestenje j<",-dantima. 2, 4, 5 i 6
Korpusa
. r e n ic e sa, d e l e g a t i m a akup s t a-ne 8i H t v a z a s j e d a n f e . . . . S . a r · , ? . le v o a k c
nogucnosti do=voljavaju u= p~edhDdno predu~imanj€ potrebnih mje~3s iq u r - r i o e tj z e ; / r - " i j e m e vase o o a u t r - o - s t i,
, 0 MAN D A ~ TEes imDelle
2 8 9
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 42/74
1-- . ~ __
I
~ HITHD./taU.o v;;I)'-~4a OIlM_$ti#.i"dl;J$t .. t;rtJ; } 'l ot . .. ti.<d~n@'~.d"I?~-.· i' J i i J . i/ld o.<i&'UC:-it-r
I da p()s$ilfld-·Odqo"ai,ofrf;tj.-~,J;tat~.~
IRfPBULIY./j'BOSNA 1-1#r~C'GOV1NAAJrBAStWAf( BIll 2ACiRH;
! fRLO H!TNO
;:avr~/:l 2~~Nl8.1?·?]~ PH
-,/r - g. Flkr- i' t A.b,jic
g. I r ten l.)u!J;ji:j],k-::
q. 111. r sea 1/"" ~I;" 'l:
~a r,iiS H:~"'::; b"IJf;~~t~
ict r o s h r e tcu I .. '-' ::<i'.Jr~b ...j.. _~;c' " ;Jd.tl 5~l1p,;;tir f! BlH
-:-,!~,j_f'r, pr e v c;s sur r «. : : : < l P 6 ! _ ie l 'O ~ 1 a / . : " > : . . . iD o t,:!i o b " ' o . - ( ' _ ' ' ' ' 1 , i ~ n i ne p r r e s I).".! ~a p r e v - , 1< ' ;:;;''lr-ebja':
~ 'J]i pnrc',' titi ,;,J;d_>a~ ""d '.J.)ut" !;,",j-'_Po~f;
-e f: 1- ..,r l: A lIbas-a.j8 ~
;;J~q--Q508. <jj.)?452 L
r; ; f
J' pr;~:;;~:l" ~~~ !?_~b; ; ;~~_~ '! '""'co "_.. .• c., " .." I iI__ ~ __ -
Or'_:";::~e5:ngl;l, ,- . r- ; ;>L I~, :C$I~: I -;EiCEGOVr- ,f :
S. K - = - 1 : f' U S
ODBRAHMMI' l1I11. lWI:VOJHA TAJ '1 (A '-
S7ROoD POVlEKtntlIJ
17,ftn".a._:, l' .rU1
t ,. &
t;,nlJ-flT."JI 5.t.<!rp<J..$il
~lr <;,-,,;1', R.{Jreko>i.;f,j
HITHO
AD.:- 13[,
A: J _:3 1 OE
2 9 0
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 43/74
1--------------------------·----
I
R[PUBL IKA-4OS.. l iA -. ,J ., ;. . . ". £ ~CtGOV INA Ot iBRAHA --RfPU[U I Kf
ST'III· VIffi1.fIIffIiI!U1KlUfI1t OS R Bi~ VOJ/{~·-·TA.1HA
S A1IIJI(IJ £ ;>-0 STROGO POVJER/;J~VC
I sir.j ...a,2S.~S.ji.?_'S!i:J:,¥Q~·(h7J.e
t\-cil S.K
(111f" tsr etcov icc e)
-"',lar'll-.-e 1.- ;;rd/!ne ,:,/.upi ss t r e u ~7~}0 U r c. "[I) ,~-,;m;:; ,r ,,1: 17ta; ':".f;: _~f-~
c r , ~_i'jbljar,r, .1.C:;;;' vec et- es • : ':~J-,t, .. .Clu f"'8,.01'~ .'13:::'1 I;"~ ;-)Il /lPti-
,J,-uptf r,
PRrDSc7£JN:;
~."_rd t z e t b eo.vvi c-:
Pozvali su me iz Abdicevo itali hocu Ii iCi u Sarajevo.
Sugerirano mi je da kao komandant obavezno trebam otiCi na S upstinu, Na
Skupstinu su otisli svi republicki posianici iz Okruga, opCinska rukov;"c!stva
Cazina, Velike Kladuse, Bosanske Krupe, predsjednik Skupstine Okruga Ejub
Topic. UOkrugu su ostaJi Q!edsjednik Vlade Ziatko jusi<' sa svojim ministri-
ma ibihacko opCinsko rukovo.d:itvo.
- U Sarajevo su krajem augusta ipocetkom septembra otputovali poslanici
rcpublicke Skupstine: dr. Irfan Ljuhijankic, Zijo Kadic, Hase Hajrulahovic,
S afe r H rd ic , Hafeza S abliak ov ic, A lag a 'lop ic, N ijaz M iljko vic, E jub T op ic,
prcdsjcdnik Okruga i ujcdno rcpublicki poslanik, te Natko Muhamedagic,
prcdsjednik opcine Cazin, Alija Besircvir Beg, poslanik Okruzne skupstine,
lsmet Velie, clan Vlade Okruga, Bjub Alagic, prcdsjednik opcine Velika
Kladusa, Zijad Hasic, iz Bosanske Krupe iAsim Ccmalovic, iz Vclike Kladuse.
U Sarajevo nije otputovao Fikrct Abdic.
Do kraja rata, od navcclenc gospoclc koji su otputovali u Sarajevo, osim
Ejuba Top ica , koji je dosao sa drzavnorn delegacijom, niko se nije vratio u
zonu odgovornosti Petog korpusa. Hafeza Sabljakovic, Narko
Muhamedanagic i Alija Bcsirevic su preko Zagreba dopurovali u Veliku
Kladusu i stavilise na raspolaganje svorne "vozdu". Ljubijankic je postao
2 9 1
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 44/74
ministar vanjskih poslova, Ziko Kadic jc otisao u Ambasadu u Bon za minis-
tra-savjctnika za humanitarna pitanja, a ostali delegati su ostali, sto u
Sarajevu, sto u Zagrebu. lako je bilo pokusaja cia dodu u Krajinu, to nijc bilo
rnoguce jer je vee hila proglasena tzv. APZB i zapoceli su oruzant sukobi.
Iako je dan ranije javljeno u Abdicev kabinet cia cu iei, na dan polaska javio
sam da ne idem. Kad sam se poslije cuo s njim, bio je zacuden time sto nisam
otisao u Sarajevo, je r je vjerovatno ocekivao moj odlazak. Time hi, onako kako
to sarno on um ij e, z av rs io p o sa o. Mada ne tvrclim - niti to zelim rcci - da jc sv eu Krajini ovisilo sarno 0 meni , ja sam ipak u to vrijcmc, kao komandant Pctog
korpusa, bio najistureniji covjek. Vojno-polit icko stanje na Okrugu bilo je veorna
slozeno Abdicu se institucionalno nije imao vise ko suprotstaviti. Gotovo svi nje-
govi protivnici u organima vlasti dotad su hili razrijeseni, CSS je bi o pod nje-
govom apsolutnom ingerenci jom, na celu sa lrfanom Sa ra cev ic em . jedino mu se
mogla suprotstaviti Komanda Korpusa sa s vo jim j ed in ic am a , s to je i ucinila.
Odlaskom republickih poslanika u septembru sa prostora Okruga Bihac
na zasjedanje Skupstine R BiH i sjednicu Bosnjackog sabora ostao sam sam
sa svojim borcirna istarjcsinama. Upravo u septembru 1993 godine FikretAbdic je finalizirao sve priprerne za proglasenje tzv. Autonomne pokrajine
Zapadna Bosna. Morali smo se paralelno sa vodenjem borbe protiv agresora
suprotstavljati sve energicnijim napadima Fikreta Abdica na Peti korpus. Cilj
nap ada Fikreta Abdica na Peti korpus bio je jasan, oslabiti njegove rcdove,
podijeliti ga, pasivizirati njegovu horbu i na kraju pridobiti njegove kljucne
pripadnike za ostvarenje svog cilia, lako usamljeni uspjeli smo sacuvati
jedinstvo Petog korpusa i na kraju suprotstaviti se uspjesno Abdicu u
pokusaju secesije. Danas razmisljajuci, smatram veoma bitnim donosenje
odluke da sc ne odazovern pozivu i cia nc otputujern u Sarajevo na zas-jcdanje republicke Skupstine . .los jednom se pokazalo da smo u Komandi
Korpusa imali dobre procjene i ocjene stanja u kome srno se nalazili.
I n te rv ju l o g r e b a tk om l i s tu " D a n o s "
U augustu je, postao dobra vidliiv duboki jaz izmedu patriotski opredi-
jeljenih snaga, koje jc okupljala Komanda Petog korpusa, izagovornika
autonomije. Fikrct Abdic je koristio Owenovu i Stoltcnbergovu ponudu zasvoju licnu promociju kao novog-starog Iidera. U odnosu na rad na terenu,
svoje jayne nastupc riesavao je u hodu i prema zacrtanorn cilju ~ autonorni-
ji. Istina, javljala mu se idilcma treba Ii odmah proglasit i svoju "republiku"
ili prvo autonomiju, pa prcko njc clod do "rcpuhlike''.
To je narocito vidljivo iz intervjua koji je dao zagrebackorn Iistu "Danas",
objavljenom 31. augusta 1993 godine.
29 2
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 45/74
U vrijcme proglasenja tzv AJ>ZBIrfan Ljubijankic nije horavio u Bihacu
Bio je u Sarajevu, C meduvremenu postao je ministar inozemruh poslova u
Vladi Republike Bosnc i Hercegovine.
Fikret Abdic jecinio we da dode do podjele u Islarnskoj zajcdnici, u cernu nije
znacajno mph Dio imama, naroCito u Velikoj Kladusi, podrzavao je seeesiju
F ik rc ta Abdica , Osim nekolicme imarna izVelike Kladuse ostali imami (,TSrO s u s ta li
lIZ Komandu Petog korpusa u borbi za mcdunarodno priznatu Republiku Bil-l.
Jasan stay lslamske zaiednice u osudi Fikreta Abdica bio je veoma znacajan za sve
na s u Okrugu, Abdiceve pristalice svakodnevno 5U obilazile boree i s ta r ie s ine Pe tog
korpusa i vrsili pritisak da otkaZu lojalnost Petom k orp usu . N aro d jc bi o u dilemi
iscekujuCi daljnji razvoj dogadaja.
Abdic i njegove pnstalice pokrenuli su sve sto je moglo biti u funkciji
proglasenja AnD. Komanda Korpusa je, i pored svojih svakodncvnih
aktivnosti u odbrani Okruga, paralelno bila angaZirana j na sprjecavanju sri-
canja legitimiteta APZB pred narodom, pripadnicima jedinica Petog korpusa
i CS5 Bihac, uspijevajuci pri tom zadrzati zavidan nivo borbene gotovosti i
morala kod vojnika i starjcsina. Okruznc vlasti bile su u potpunoj funkciji
realiziranja "autonomije".
Dok je obnasao duznost pomocnika kornandanta za moral u Petom kor-,
pusu, Topic me je kritizirao i skretao paznju da ne treba mnogo saradivati sa
Abdicem. Tada se nije moglo ni pretpostaviti da ce Abdic krenuti putem izda-
je. Medutim, kad je postao predsjednik skupstine Okruga, Topic je ostvario
punu saradnju sa Abdicem. Na to sam gIcdao kao na nesto normalno, sve
dok nije - zajedno sa Abdicern - krenuo u realizaciju uspostavljanja tzv
AJ>ZB .lJostalom, i Abd ic je, u svom ekspozcu, informirao svoje delegate da
je Topic Ejub u Sarajevu da bi objasnio real no stanie na podrucju
autonomne pokrajinc, Stoji da je on bio za inicijativu, da je predodo njen
program na Skupstini Okruga, da ga je Skupstina jednoglasno usvojila i daje upravo on predlozio usvajanje inicijative.
-Prema tome - ka7AO je Abd ic - razlog za nepovjerenjc niernu za izbor na duznost
predsjednika Skupstine MZB, ne bi bio korektan i, molim va s da ovo uvazl te .
To SU, naravno, uvazili delegati Skupstine tzv APZB, U tako slozenoj
vojno-politickoi isigurnosnoj situaciji doslo je do proglasenja tzv Al'ZD.
t-=P r o g i " e n j e Aulo"mne p o k rt l j in e Z a p , d n o 80s"
Neposredno prije proglasenja "autonomijc", stanje u zoni odgovornosti
Petog korpusa bilo jc izuzetno tesko i slozeno Intenzivirani su agresorski
napadi, Kako sam prcthodno rekao, okruzno rukovodstvo i opcinska
rukovodstva Cazina i Velikc Kladuse prihvatili su inicijativu Fikreta Abdica.
308
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 46/74
Pripadnici MUP-a bili su poclijeljeni. Poclijcljeno jt bilo i opcinsko rukovod-
stvo SDA u Bihacu; jeclan dio clanstva jc podrzavao politiku smijcnjenog
prcclsjcdnika Okruga Irfana Ljubijankica, a drugi dio je bio uz Nenada
Ihrahimpasica, nacelnika opcine Bihac. Cilj je bio jasan, poeijepati vladajucu
stranku i time umanjiti njen uticaj na politicka zbivanja u Okrugu.
Tih dana Abdicev stab bio jc maksimalno mobiliziran. Njegovi i istupi njc-
govih najbl izih saradnika i pnstalica svodili su se na jednostavno pitanje: jeste
Ii za mir i da yam djeca ne ginu iii nistcr jeste li za otvaranje Okruga prema
Zapadu? Takvim parolama narod je u pocetku povjerovao i potpisivao se za
"inicijativu" 0proglasenju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, mada je bilo
imnogo falsificiranih potpisa To su vjesto provodil i njegovi satelit i prctvara-
juci ispiskove humanitarne pomoci u potpise podrske inicijativi. Abdic je, u
daljnjoj igri, manipulirao tim hrojkama i narodom Krajine u siro] javnosti.
Dana 9. septernbra, Abdic se prvi put oglasio u javnosti i objavio da su u
toku pripreme za srvaranje tzv. Autonornne pokrajinc Zapadna Bosna.
Gostujuci na lokalnoj televiziji, IIemisiji pod nazivom "Vrijeme istine", obz-
nanio je njeno srvaranje. Kao gost Hrvatske televizije, koja mu je tih dana
bila maksimalno na usluzi, 16./17. septembra, starjesine Komande Korpusa
na celu sa mnom nazvao jc bolesnicima kojc treba lijeciti iii krivicno goniti.
Reagiranja protiv stvaranja autonomije od strane pojedinaca, ustanova i
institucija, nisu dozvala pameti Fikreta Abdica, Njegov stab i pristalice su ga
maksimalno podrzavali, hrabrili i na svim skupovima frenencno skandirali
"svorne Babi", To ga je ohrabrivalo podsticuci njcgovo samoljublje ion je
srljao u neizbjezan sukob sa snagama Petog korpusa. Upozorenja Komancle
Korpusa nije vise zelio slusati Cvrsto je vjerovao u uspjeh i pomoc svojih
saveznika, Njegove akcije su slijedili agresori, ne samo propagandom, vee i
zcsrokim napadima na linijc odbrane Petog korpusa.
Zanesen razvojem dogadaja, kladuski "Babo" procijenio je da su sazreli
uvjeti za proglasenjc autonomije. Na osnovu prikupljcnih potpisa, u prc-
punorn Domu kulture u Velikoj Kladusi, 27. septembra 1993. godine, pro-
glasio je "autonornnu pokrajinu Zapadna Bosna", Uz uobicajenu retoriku,
pozdravljanje i prezentiranje svoje vizijc buducnosti, Fikret Abdic se prisut-
nirna obratio slijedecim rijccirna:
-Postovanlgradani zapadne Bosne, dragi Krajisnici,dame igospodo!
Ogromnlm potpisivanjem inicijative za formiranje autonomne
pokrajine 'Zapadna Bosna', nasi uvazeni gradani i postovaoci su nam
omogucili da rnozemo poceti sa radom. Predlaiem da pocnemo sa
radom (aplauz).
Prije svega, osjecarn obavezu da vas pozovem da minutom sutnje
odamo rahmet i pozdrav svimpoginulim u ovom ratu. Ncka je rahmet
islava svimpoginulim u ovom ratu.
309
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 47/74
Za nasu danasnju sjednicu predlazem sliiedeci dnevni red:
L Uvodno izlaganje predsjednika Odbora potpisnika inicijative za
formiranje APZB,
2. Donosenje odluke 0 konstituiranju ustavnog Parlarnenta APZB,
3. Donosenjc odluke 0 izboru Predsjednistva, predsjednika idoprcd
sjednika Ustavnog parlamenta APZB,
4. Donosenje odluke 0 konstituiranju i ustavnim principima APZB,
ukljucene u sastav Republike Bosne i Unije republika BiH,
5. Donosen]e odluke 0 izboru predsjednika APZB,
6.Donosenie odluke0 imenovanju mandatara za sastavprveVladeAPZB,7. Donosenje odluke 0 izboru VladeAPZB.
Stavljarn predlozeni dnevni red na glasanje. Ko je za, rnolim da
digne ruku, (aplauz).
Mada dati aplauz smatram iprihvataojem dnevnog reda, pitam lma
Iineko protiv predlozenog dnevnog reda ... Nema niko.
Nije se niko uzdrzao od glasanja? Nije oiko.
Konstatiram da je dnevni red danasnje sjednice jednoglasno usvo-
jen (aplauz).
Dame igospodo,
Uovom sudbonosnom trenutku za sve nas, pripala mi je duznost i
cast da vas obavijestim da su zajednickorn voljom potpisnika inicijative
stvoreni svi uvjeti za proglasen]e APZB,ravnopravne konstutivne dan-
ice Unije republika BiH. Ovaj danasnji e m je historijski, jet oznacava
pobjedu demokracije i dostojanstva nad destrukcijom i laznim
obecanjima. Kao sto znate, narodima BiHje govoreno da mirno spava-
ju i da rata nece biti i da je za rat potrebno dvoje. Slagali su da se Poca
nikad nece ponoviti, a dogodilo se vece klanje nago ikad. Nebrojeno
puta su govorili da ce deblokirati herojsko Sarajevo, pa oi to oisu bili
kadri izvrsiti. Lagali su vas strpljivo, bezobzirno, dugo i istrajno da ce
vojne intervencije biti, iako su pouzdano znali da od toga nema nista,
Niko od ozbiljnih svjetskih pollticara nije bio kategorican u najavama
vojne intervencije kao s t u je to ucinio nas ministar inostranih poslova,
kome su mooopolizirani drzavni mediji podanicki pomagali u
proizvodnji laznih nadanja. U takvom ambijentu, oarodi Bosne i
Hercegovine su ginuli sirorn Republike nadajuci se svakog dana
uskrsnucu tih obccanih situacija. Umjesto slobodne i cjelovite Bosne i
Hercegovine, dobili smo tri nacionalne republike, a Muslimani su,
umjesto Istinske zrtve, dovedeni u poziciju trece zaracene strane.
Takvu historijsku Ijagu Muslimani zapadne Bosne nemaju pravo
presutiti, a pogotovo zaboraviti. Vi ste najbolji svjedoci da se historijaovdje ponavljala i 1950. i1987. i1992. godine. Od Cazioske buoe do
afere 'Agrokomerc', uvijek su nase slobodarske teznje gusene progoni-
rna, ucjenama i stradanjima. Uprkos tome, iz svakog tog zla izlazili smo
kao moralni pobjednici. Istina, pale su mnoge ljudskc glave i ranije, a
i U ovom ratu, da bi nasi potornci zivjeli bolje i ponosnije. Zato ne smi-
31 0
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 48/74
jemo nijcdnog trenutka zaboraviti da nam je u amanet stavljcno da
opravdamo smisao svih nasih zrtava. Nasi ciljevi su [asni, napravit
cemo od zapadne Bosne poligon za demokratizaciju rada, znanja,
stvaralastva, ljudskih prava isloboda, modernih i nezavisnih medija i
suvrernenih komunikacija. Otvorit cemo prostor svimmladim ljudirna
da nikad vise ne podu trbuhorn za kruhom u nepoznati i daleki svijet.
Dat cemo svima priliku da se skoluju u zapadno] Bosni i u svjetskim
centrima. Zelimo zamijeniti vojnicke uniforrne, puscane cijevi i hladne
rovove za knjige, strojeve ikornpjutere. Ne dopustiti da ikad vise nase
rnajke placu za poginulim i otislim sinovima. Ne zaboravite nase
hrabre poginule i ranjene branitelje. Njihovim porodicama na svaki
moguci nacin moramo ublaziti gubitak najdrazih.
Kao sto mate, ° naso] ideji proglasenja APZB pismeno su obavi-
jesteni predsjedatclji Zenevske konferencije Owen i Stoltenberg,
Helsinska federacija za zastitu ljudskih prava, Evropski parlament i
medunarodna javnost. Spremni su nas na svaki nacin podrzati, dati
nam konkretne programe isredsrva za finansiranje, poslati nam svoje
eksperte da usavrse nase strucnjake u primjeni najnovijih tehnologija,
prenijeti nam svoja dernokratska iskustva i graditi sa nama ravno-
pravne odnose. Na temelju medusobne korektnosti, ekonornskih i
politickfh interesa, ustanovit cerno odnose sa nasim sjevernim susjedi-
ma Republikorn Hrvatskom i osigurati upotrebu bescarinske zone u
naso] pokrajini i slobodne zone u luci Rijeka. Takoder, nakon
konacnog definiranja unije republika BiB, trazit cemo rjesenja za
suradnju sa svim njenim konstitutivnim clanicama.
Gradani zapadnc Bosne, dame i gospodo, nase ce interese u Uniji
republika BiB i na medunarodnorn planu zastupati nasi polttlcart,
diplomate, privrednici, nasi najbolji kadrovi, I sam cu, vlastitim prim-
jerom covieka koji nikad nijc izdao dana obecan]a, traziti od svih njih
da nikad svoj rad na usmjere protiv nas inasih interesa. Mi ne smije-mo sa nase strane napraviti niti jedan potez koji bi ugrozio mirovne
pregovore u Bill i vratio ih na razinu sa koje se ne bi moglo predvid-
[eti neko opccprlhvatliivo ipravedno rjesenje. Zato svi nasi zahtjevi,
kako sam stalno isticao, moraju biti pravcdni, realni iodmjereni.
Stalno moramo imati na umu, takoder, i intenzivnu zelju ipotrebu
velikog broja gradana muslimanske nadonalnosti sa podrucja opclna
Priiedor, Sanski Most, Bosansk.i Novi, Bosanska Krupa za povratak na
svoja vjekovna ognjista, ja znam da nekc bivse opcine, Vrnograc,
Pccigrad, Kulen-Vakuf Buzim idrugc, zele ponovo status opcina. Ako
je to volja njihovog stanovnistva, nema nikakvog razloga da ih u tomesprjecavamo. Moramo, takoder, stvarati sve pretpostavke za slobodu
vjeroispovjesti. Izgradit cerno nove vjerskc objekte, ostecene bogo-
molje cerno obnoviti i pokazati svima na prostorima bivseJugoslavije
da religija povezuje, a ne razdvaja Ijude, kao sto to, uostalorn, nalazu
Bozije zapovijesti. Ali, necemo dozvoliti zloupotrebu vjere u politicke
3 1 1
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 49/74
eiljeve, kao sto to na najpcrfidniji naem u ovom ratu cine neki
funkcioneri Stranke dernokratske akcije. SDAi vlasti u Sarajevu nisu
nas se sjetili pri podjeli novcane ihumanitarne pornoci, pa je nas
narod u zapadnoj Bosni u proteklih 18 mjeseci dobijao sarno mrvicc.
Dragi Krajisnici, nc smijemo zivjet! u iluzijama da ce nase danasnje
odluke naici na odobravanje svih. Posebno ce one biti kost u grlu onima
koji su od zapadne Bosne htjeli napraviti najvecu grobnicu muslirnan-
skog naroda, ali mi necemo nase neprijatclje progoniti staljinistickim
metodama, isprobanim ina nama vee nebrojeno puta. Neprijatelji mogunama blti samo oni koji ne znaju sta je zapadna Bosna, Budite uvjereni
da ce oni sarni otici odakle su dosli. Njihovi putevi nas ne interesiraju.
Pred nama je nas tezak, ali dostojanstven put novog oporavka od ratnih
sokova, put ekonomske obnove iput gradnje novog povjerenja mcdu
Krajisnicima, svimnarodima i svim vjerskim konfesijarna.
Neka yammoj primjer bude pouka igarancija da je pravda neunistiva.
Ja sam, po ko zna koji put u svom motu, spreman podrtijeti teret novih
udara, pogotovo sto vjerujem da nisam sam protiv svih. Znam da smo
zajedno, i vi samnom i ja sa varna. Krenimo u akciju preporoda nase APZB,
i to gordo, hrabro i dostojanstveno! Zapadna Bosna nam sirom otvara vrata.
U zeIji da na pravi nacin predstavimo nase potpisnike iniciiative za
osnlvan]e APZB, predlazern da doneserno odluku 0 konstituiranju
ustavnog poretka APZB.Molim odvjetnika Bozidara Sicela da podnese
tekst ove odluke.
Rijec je zatim uzeo advokat Bozidar Sicel, Ahdiceva desna ruka i rvorac
svih akata APZB, iznoseci da je Glavni odhor incijative za konstituiranie
APZB, donio odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlamenta APZB,
GIavni odbor inicijative za konstituiranje APZB, na sjednici
odrianoj u Velikoj Kladusi 27. septernbra 1993. godine, donosi
sljedecu odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlarnenta:
Clan 1.
Glavni odbor inicijative za APZB sebe konstituira u Ustavotvorni
paclament Al'ZB na osnovu zelje potpisn.ika inicijative.
Clan 2.
Ustavotvorni parlament ima zadatak da prihvati Ustav, prihvaca
zakone i druge propise i provede izbor zastupnika u buduci parlament,
Ustavotvorni parlament ovom odlukom preuzima vrhovnu j zakonodavnu
vlast te nadleznosti koje odreduje rezolucija 0 ustavnim principima
Pokrajine ZB iobavlja ih do izbora zastupnika 1I Parlament Pokrajine.
Clan 3.
Svi propisi koji su vazili na dan prihvatanja ove odluke ostaju na
312
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 50/74
snazi, ako nisu u suprotnosti sa propisima koje prihvaca Ustavotvorni
parlamcnt. U slucaju nejasnoca, 0 spornim pitanjima odlucuje
Ustavotvorni par lament APZB,odnosno Predsjednistvo Parlamenta.
Clan 4.
Skupstina Okruga Bihac i Izvrsni odbor Okruga Blhac,
prihvacanjem ove odluke, prestaju sa radom, a sva njena prava i
duznosti preuzima Ustavotvornl parlarnent APZB, odnosno
Predsjednistvo tog parlamenta.Clan 5.
Odluke i propisi opcinskih skupstina ne mogu biti u suprotnosti sa
propisima koje prihvaca Ustavotvorni parlament APZB.
Clan 6.
Ova odluka stupa na snagu u momentu njczina prihvacanja,
UVelikoj Kladusi , dana 27. septernbra 1993. godine.
Opet je mikrofon preuzeo Pikret Abdic.
-Stavljam prijedlog ponudcne odluke na glasanje. Koje 'za', molim
da digne ruku ... Koje 'protiv'? Nema niko ... Kose uzdriao od glasanja?
Nije niko ... Konstatiram da je jednoglasno donesena odluka 0konsti-
tuiranju APZB u okviru Republike Bosne i unije republika Bosne i
Hercegovine.
Prelazirno na trecu tacku dnevnog reda. Donosenje odluke 0 izboru
Predsiednistva, predsjednika i potpredsjednika Ustavnog parlamenta
APZB.Ja cu yam predloiiti kandidate za predsjednika, dopredsjednika
i clanove Predsjednistva Ustavnog parlamenta APZB.Za predsjednika
Skupstine AP predlazem Ejuba 'Iopica, za dopredsjednika predlazemBozidara Sicela, za clanove Predsjednistva predlaiem: Allju Besirevica,
Seada Kajtezovica, Aderna Ibrahimpasica, Ibragu Hadzelica, Nedeljka
Teklica, Rasima Alibegica iIsmeta Velica,Stavljam na glasanje prijedlog
odluke 0 izboru Predsjednistva, predsjednika i dopredsjednika
Ustavnog parlamenta APZB. Molirn, ko je 'za' neka digne ruku ...
Suljicev prijedlog je da, urnjesto Ibrage Hadzelica, stavimo Idriza
Badnjevica ... Koje za ovaj prijedlog, molim da digne ruku ... Sobzirom
da smo vee glasali, a mali je broj Ijudi za Rizu Badnjevica, vidim po
broju dignutih ruku, [a konstatiram da je odluka 0 izboru predsjedni-
ka, dopredsjednika i clanova Predsjednistva llstavnog parlarnentaAPZBjednoglasno usvojena.
Ohavjestavam vas da Ejub Topic nije danas na sjednici Ustavnog
parlamenta. Istovremeno vas obavjestavam da me je Ejub Topic obavi-
[estio j trazlo da ide na sjednicu u Sarajevo, s ciljem da objasni realno
stanje na podruc]u nase AP. Medutlm, rnorate imati na urnu da je on bio
za inicijattvu, da je iznio na Skupstinu Okruga, da je Skupstina jedno-
3 1 3
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 51/74
Po povratku sa sastanka. zamjcnik Scdic me izvijcstio 0 rczultatima, ali iponasanju Fikrcta Abdica tokom pregovora. Bio je izuzctno ljut zbog rnoga
nedolaska i poremecenih planova, vezanih, vjcrovatno za moju likvidaciju.
Svoj bijes iskalio jc verbalnim napaclom na preclsjeclnika lzetbegovica,
drzavno rukovodstvo imene kao komanclanta korpusa. Nakon toga je
"odrzao prcdavanje 0dcmokratiji, tc pravu na uspostavu autonomije. Pored
nase zelje za mirnim rjesenjern stanja u Okrugu i jasnih upozorenja, Fikret
Ahdic je nastavio sa svojim aktivnostima secesije i uspostave organa vlasti tzv.
Autonomne pokrajine Zapaclna Bosna.
!_ _ _ _ _ . , V e z ir o v t e le fo n
H. Na aerodrom Coralie; zracnirn mostom 1. oktobra 1992. godine izmedu
V ostalih materijalno-tehrurkih sredstava, prebacen je i jedan satelitski telefon.
Poslao ga je Ured Okruga Bih ac iz Zagreba po otprernnic i broj 16/92. Kao
primalac su naslovljene Oruzane snage Republike Bosne i Hercegovine u
Okrugu Bihac, t j. Unsko-Sanska operativna grupa : Nakon st o su sateli tski
telefon zaprimili logisticki organi Unsko-Sanske operativne grupe, dobio
sam zahtjev od dotadasnieg predsjeclnika Okruzne skupstine Irfana
Ljubijankica i preclsjeclnika lzvrsnog oclbora Mirsacla Veladzica cia se telefon
dostavi u Izvrsni oclbor, jer je za njih i nabavljen. Postujuci legalne organe
vlasti, nareclio sam cia im se telefon preda.L-o---,.
to vrijeme Skupstina Okruga i Izvrsni odbor nisu imali svoje sjediste i
zgradu sa adresom. Preclsjednici Skupstine i Izvrsnog odbora Okruga su
kancelarije na radnim mjestima koristili za obavljanje tih duznosti, Satelitski
telefon je, po preuzirnanju, u svojoj kancelariji u Velikoj Kladusi instalirao
Mirsad Veladzic. koji je obavljao iduznost predsjednika Opcinskog odbora
SDAVelike Kladuse
Pocetkom februara ] 993. godine Mirsad vcladzic jc smijenjen sa
duznosti predsjednika Izvrsnog odbora Okruga, a na tu funkciju je
postavljen Zlatko Jusic, koji je u narcdnom pcriodu postao bitan oslonac
Fikretu Abdicu. N ovi organi vlasti su odmah nakon imenovanja
uspostavili infrastrukturu, odrcdili sjediste tako da je predsjcdnik
Okruzne skupsnne boravio i imao sjcdiste u Bihacu, a predsiednik Vlade
sa ministarstvirna u Cazinu.
Novoizahrano vodstvo okruznih organa zahtijevalo je cia im se satelits-
ki telefon preda, [cr je i nabavljen za potrebe Izvrsnog odbora. Smijenjeno
vodstvo tvrdilo je da je telefon nabavila SDA Bill te ga na osnovu toga
koristi njen ogranak IIVelikoj Kladusi. Ne bih ni znao sta novo rukovod-
stvo zahtijeva od starog da nisam 3 J. marta 1993.gocline od Izvrsnog od-
3 2 2
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 52/74
bora Okruga Bihac dobio zahtjcv hr. 02/017-()/93. kojim traZl: da za nji-hove potrebe izvrsimo mobilizaciju satelitskog telcfona. Nar avno.
Komanda Korpusa JC reagirala profcsionalno. Aktorn be 05/13-977-2, od
3. aprila 1993 godine uputila je Izvrsni odbor Okruga da sc obrati
nadleznim organima koji rack na poslovima mobilizaciie, tj. opCinskom iii
okruznom Sckretarijatu odbranc. Dana 28. aprila od Predsjednisrva
Republikc Bosne i Hcrccgovine, odnosno predsjcdnika Predslcdnisrva
Alije tzctbegovica primio sam odluku sljedeceg sadrzaia
REPUB LIKA SOSNA I HERC E~ovr NAP R.E D S JE D.,N.r S.,T."V D
PREDSJEDNll(
)
a
Komandi V korpu~a
A RH1 JA fl l li H
- na ruke g.D~ekoYi~a
Satelitski t.ell!fon br o.i s ! O J ! ! ' 871 1446257 u Velikoj Kladusi Je
vlasnistyo Medjun~rodne zaJednice ~a pornoc Huslimanima BiH i stavlJen ]e na
raspolaganje SDAKlad~se. Stoga Je nedopu§tivo da se telafO~ odu2ima~
M ol im V. i3 .Sda t o s pr ij ec :it ,e .
Po:!drav
PREDSJEDNIK
~REDSJEDNlSTVA R BiH
Alija Izetbegovic
a
e
c
a
k
\
2W_ 1tO't1}.brnj ddOim cU
t"r.imljl:flo~f~d? ..
~ - : - : : : - : - - : : : - - - - - ~ ~
i-
:>
a
I-
I-
323
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 53/74
FtEPUSllKA ! lOSHA r IHflICEGOVIN
PREDSJtDNiSTYO
_ P F l ~ P S J E O H I J (
r.o~ndi v kO~usa
- na ruk~ g. Drekov~6a
SateHtski telli!fon brlj: 00 ISh 144 62 57
U V~likoj ~ladu~i je vlaBni~tvo Med~~arQrlna zajednice
za Pomoc Muslirnanlma SiR! stavlJen J~ ~ ~aspolaganJe
so,; Kledu!\e. Stog2. je nedOJlUlIti vo c 1 i 1 6'" \fGlefor. cduz L ma .
Mol1lo V&lI da -';0 spriJt'(lit' ••
r
(
s
k
SaraJevo,28.04.1993.
1- - - - -Odrnah po dobijanju odluke od predsjednika Repuhlike, istu sam uz pro-
pratni akt Komande Korpusa (povjerJjivo broj: (Jl;l-1665·1 od 17. maja
1993. godine), uputio Izvrsnorn odboru Okruga i Ccntru sluzb! sigurnostiBihac, sa zahtjcvom da postupe po istoj, Nije mi bilo jasno zasto jc pred-
sjcdnik odluku u putio bas meni, pored institucija vlasri i (lana
Predsiednisrva koji je boravio u Okrugu.
Policajci CSS Bihac lojalni Fikretu Abdicu, po nalogu lrfana Saracevica,
vrsioca duznosti nacelnika CSS Bihac, kasniie rninistra odbrane tzv APZB. i
324
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 54/74
-------~~---~~-.---~--~~
pored toga sto su bili upoznati sa odlukom preclsjednika Predsjednistva,
upali su u prostorije Stranke demokratske akcije u Velikoj Kladusi izrnedu
ostalog, oduzeli satelitski telefon Nakon upada u prostorije maltretirali su
Mirsada veladzica i njegove saradnike, Saznavsi 0 aktivnostima policajaca,
nazvao sam lrfana Saracevica iostro ga upozorio na dogadaje oko maltreti-
ranja bivseg predsjednika Izvrsnog odbora i ujedno predsjcdnika OpCinskog
odbora SDA Velika Kladusa, Posebno upozorenie lrfanu Saracevicu uputio
sam zbog nepostivanja odluke predsjednika lzetbegovica, vezane za satelits-
ki telcfon koja je blagovremcno dostavljena njemu i organima viasti, tUpoznavsi Izvrsru odbor Okruga i C5S sa predsjednikovom odlukom,
racunajuci da ce se ista nakon svega sto se dogodilo inakon upozorenja od strane
Komande Korpusa ispostovati, potisnut drugim obavezama vise nisam pridavao
posebnu paznju tom problernu. Ali,po saznanju da se C55 nijc pridrzavao odluke
prcdsjednika Predsjednistva, vee da je teleion oduzeo na sebi svojstven nacin,
odmah sam nazvao gospodina Saracevica. U telefonskom razgovoru, iskazao sam
mu zahtjev da se satelitski telefon odmah preda Komandi Korpusa iu protivnomukoliko ncispostujc moj zahtiev bit cu prinuden uz upotrebu sile realizirati
odluku predsjednika. Komanda Korpusa imala je velikih problema sa uspostav-
ljanjem direktne vezc sa Gcneralstabom Armije RepubUke Bosne i Hercegovmc u
()ndo"e s..,.a .GILICI a OC Ml , H D.C £G OV IH f
S.10RPUS
fe v "'1o(!H"r-1_ 1 i -ffi- 1 ! 1 3 11_
170::>9310.VOJNA TAJNA
POVJERLJ IVO
Dopis Predsjednika
Predsjednistva R B1H,
g-dlna A~ Iz~tbegcvic~,dostsv!Ja.- - - - - - - - _ g _ L ~ _
U prilogu akta dostavljamo Vam fctokoPiJu dopisa Predsjednika
Pred5jednlstva. ad 28~04.1993. godinQ upucen Komandantu 5.Korpusa4 u ve ai <;.a.tellt$l<og t.e Ie+ona na. «oc tr eb r uSDA 'V.Kladusa..
Fot okop ij i!; dop is a. Vam 5e dostavlja na znanj e radl d .. .jeg Vas eg s tavau Yezi pomenutog telefona.
SM/IM
RadJeno u 3 PI"imjerkai dostelvl .renc r
1. a/a K-de 5~K
2. 10 Okruga Bihac
3 . CSB Bih.ac
PRILOG: Fotokopi ja dopisa
3 2 5
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 55/74
Saraievu, Da budem iskrcn, do tada nisam ni mao za rnogucnosn kojc ima satelit-
ski telefon. Namjcravao sam traziti saglasnost pretpostavljcne komande cia satelit-
ski telefon stavirn u funkciju, za potrebe Petog Korpusa, sto sam kasnije i uradio,
Irfan Saraccvic, ne cekajuci da zavrsim, odlucno mi [c odgovorio:
-Mozc, ali ako zdite da budc prolivcna krv! Mi yam to nccerno ustupiti na
miran nacm:
Naglasio sam mu cia telefon mora precIati do 19 sati is toga dana kako ne
bih koristio silu za ricsavanic ovog problema. Naravno, Saracevic to nije
ispostovao C5S nijc uvazavao najvece drzavne institucijc ukljucujuci iprcd-
sjednika Predsjednistva Republike Bosne iHerccgovinc.
lzvrsnorn odboru Okruga i njegovorn prcdsjcdniku Zlatku ,JusiCu obratio
sam se dopisorn, a i usmcno sam trazio od njega kao predsjcdnika da utice
na CSS da postupe po zahtjevu Komande Korpusa i da Komandi vrate sarelit-
ski telefon. Kada su vidjeli cia je davo odnio salu i cia cemo mi zbilja upotri-
jebiti s ilu u cilju realizacije odluke predsjednika i ujedno Vrhovnog kornan-
danta, Izvrsni odbor Okruga donio je odluku br. 02/017-420/93, od 15. maja,
kojom je regulirao da CSS preda telefon Komandi Petog korpusa, a u tacki
dva navedene odluke regulirano je: "Satelitski telefon iz tacke 1. ove odluke
daje se na period od 10 dana, io oe l 15. maja do 25. maja 1993. godine",
RBl 'l 1llLI u 1lO5NA I HERCEGOVINA
OUDG ~
IZVRSl' II ODBOR OKRllGi.
BroJ ,02/017-420/93
Da~ll~.o5.1993.,odh ..,
p,..daj.dnft Izvrsoog odbora Okr"ug-a.albae daDa l~.o!5 .. donl0 J.
ODLUKU
o pOBudbi 88telitskg telerona
l.Bat.lit.xi tel.ron 1D NO144 62~7.1"46261 deje Be DB poaudbu
1 koriltenje 5...ur-pu su .A.rm1jaB080. 1 Hercugovln. 1 to l1cno
komendantu tI.KOrpUS8 .Ram1J:UDrekovic\I.
2.Sat.11t.kl tel.ton lz tlleke love odl.uk. daje •• DO.period ad
10 dana i to cd 1.5.015. do 2.:s.o5.199:3.god1ne
3. Transport 1 predaju 88t.l1 takeg telelona lzvrii it ee radniciCSSB1bae dans 1~.o~.1993.godln e ,
3 2 6
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 56/74
t-
t-
).
()
'e
t-
'i-
:1 -
a,
ki
te
Po prijemu satclitskog tclclona. narcdio sam da se uspostavi veza sa
Generalstabom. izvijestio pretpostavljenu komandu i predlozio cia sateli tski
tcleron ostane u Komandi Korpusa, jer jt ocito da pored toga sto nam jc
potreban dodatno je zaostrio politicku situaciju u Okrugu. Sa ovakvom
privremenom odlukom nisu hili zadovoijni niti organi vlasti Okruga niti pak
ogranak SDAu Velikoj Kladusi na cclu sa Mirsadom Ve!aclzicem. Ocito da nije
bilo samo puko pitanje satelitskog telefona kao srcdstva za ostvarivanje veze.
vee se radilo 0 slozenijem poiitickom pitanju, Vidio sam cia mnogi nisu zado-
voljni, jer se postavljalo pitanje. zasto Veladzie mora imati satelitski telefon i
osrvarivati vezu sa najodgovornijim vojnim i civilnim organima bez kon-sultacija sa ostalim u Okrugu?
O RU ZA N€ : S NA 6 EREPU BL IKE B0 5NE I HE RCE GOVINE
5 _ K OR PU 5 ~----=-----~~~f--t~~~STR_ P OV. BR . _ O J / / . - "_!*-::i J Y - ! ! . _ 1 1 ~ . . s : ·BIHAC , 17. Q5.11993_~ GODI~b'()i d:_iu<).1
\ ~firnl;IHI'" __..:----"\ daLum! " .d • . .: .1~ar-i_ ~'-'"-~----+::~!"-'91-
Ra~rje_enje problema6ateli~t$y.og telefona,_
izvjestaj i prijedlog~-
a Ha l Ll ov ic a)
koji su
pclemik.
1. D~na 01~tO&1992. god. avio-transportom iz R Hryatske na a.Coralici,
'izmed yu oritalih MTS pr-ebacen je i 1 (jt!dan) satelit~ki teleofon.
2. Navedent tel~fon je poslao ~red Okruga Bihac u Zagrebu po otrp~mnici
er-o j 16/92 a k ec primaoe nas icvt j enc f e OS R 8iH u Oto -uuu B iha. l; , tJ.
Uns~:o-San5ka 06.
'3. Dana 08.10.1992. godine u. t<ornandu US DB au dosli g-din Irfan
Ljul::njankic i q-d:in Ve ladz ic Mirsad (Predsjedn1i:i Skupsine i 10
Okn.\ga. Bihacl i zen t jeve l t de ae navedeni _atelitskitelefon p r- ed a uro Okruga B}~ac, jer je navodno ~o lste i nabavljen. Na osnovu
zahtjeva navede~~ gospode tel@fon je zapisnicki predan g-dinu
Veladzic M. Te l e+on je- instalis.a.n u vv Kl edue i, au «c je svr-ne i ~,:oqa
j~ karisia ovoj komandi nije poznato.
4. Po~etkom februara 1993. ~od. S~upstina Okruga Bihac je r~z~j~$ila
g.Velad~l~ "irsada funkcije Predsjednik~ IO Okruga. a na istu
fUnkciju je iz~br~n g.Jusic Zlatan.Pocetkam marta t993. god. Skupstina Okruga Bih~c je razrjesila
g.LJubijankic lrfana funkclje Pred.sJednika Skwpstine Okruga, ana
istu Je i=abran Q.Topic Ejub .
.J ave n ap r e u o avedeno je uvod L\ coc et.ar-per io ett ja okc navedenag
satelitsko~ t.e l e+orra ,
Ncvo ia abe-enc vod et.vo ok ruzn t h organa =,ahtjeva de .€ telefon pr-e-de
njima na upotrebu, je~ je i nabavlJen za 10 Okruga.
SrnJenJeno vodstvo okruzniM organa sada tvrdi oa je telefon nabavil~
SDA BiH~ t.e ga n e oencvu toga kor-t s ti. n jec cqr-an ak u V. !(ladusLU vez t OVDQ 10 nkr- uqa Bihac je OVCjJ I<omandi dana. 31.03.1993. QOd.
uputl0 zahtjev br. 02/011-6/9.3 kCljlm traZIi? de. ;::.a njl-hove potr-ebe
azvr-eimo rtlabili::aciju oeveoencc satelit~H:og t eLe+on a , Nasim coqovor-orn
br. 1)5/13-977-2 od 03.04.1993. god. uPl"ltili smo 10 Okruga. da se po
p it an ju mobiLf zac r je obr-a't e riadLezn im cr-cao rme t j , mo-uanoo iii
Opstinskom Sekretarijatu odbrane.
3 2 7
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 57/74
6. fO Ok,..uga.jE do&.t ...v io z aht j ev z e moer l t aacr f u 080 V.I ·<ladusa, kcj i fe
isti ,..e.alizovao·uz ..sis t enc t fu SJB V.kl.du$a; dane 15.05.1993. god.
Nakon ovog-i.J.ljedili 5U telefonski pcz ivi ad etrane g.Veladz1C: Mirsada.
ovoj Kcm.ndi d. ga za~titimo i spr1jecimo ovakvu mobilizaciJu
sat$'itsk09 t~le+ona.QVCi_,,:I(om_nda j!! dan.. 28.04.1993. qoc . od Pr--edsjednistva. R EtiH. o-dnosno
Q-dina Predsj~dnika - Alije IzetbeQovica prim1la dopis u ko)em se k~2~d~ je na.ved@nl telefon vlasnistvo Medjuna,..odn@ zajsdniee ~a pomoc
Muslimanima BiH, a d~ je stavljen na ~aspola~anje SOA V.Kladusa, te da
ova Komanda ~prij~~i oduzimanje istog. 0 ovom dcpisu Pred~jednistva
R 9iH i5tOg da na su bili obavjesteni i Okruzni orQani i CSB Bih.c, a;:bog ceqe su -ee ifSti unatoc tome od:lucili za izuz Lmen je t aie+one ovoj
Vomandl niJ@ poznato.
7. Zbog sveQa napred navedenog, a na o~novu ,ahtjeva g-din. Predsjednika
A.I~~tbeQovica OVa komand~ j~ dana 15.05~1993. god. p~ewzela navedenisatelit~ki telefon cd 10 Okruga Bihac: i ist1 ce or euett g-dinu Veladz"
Mirsadu dana 18.05.1993. god. uz obavjestenje ~vih navedenih orQ~nada u buduce ne pokusavaju"isti mob11isati.
8. Ova KomandaV~s Je do sada redovno izvj~staval. 0 svim dogadJaJima u
20ni odgovorno~ti 5.Korpus3 kao i a drustveno-politi~kim previranjima 1p od je Lame kc j e nam u ovca vr emenu ni riajmen je nisu oot.r-ebnt ,' U av rm tim
dogadj.jima ova Komenda se po~tavljala nepristrasno, principjelo i
pr-ofe'Soionalnouvaza.v.ajuci 5vako9, ill n e " dr -z ec :: 1l-tr.anu"n 1k om e p as eb no i
nastajeci da. cjelokupni Okrug Bihac ujedini u j@dinstveni +ront bar be i
otpor~ aoresor~. Mislimo da sma to i uspjevali, a cinic~ma sve da se toj~dinstvo ostvar-i u potpunosti.
9. Na kraju predlazemo 2bog budu~ih adnosa u Okr-~g~ 8ih~C, a prvenstveno
zbog podrske nasem p~incipjelnom stavu U odnosu prema svima koji zal@ da
se ukt juce u f r"ont borbe p -r o ti v e a r -e e cre , d a .Ii "inkvinisani" satelitsld
t~lefon dodijeli Komandi 5.Korpusa jer c@ u istoj bitl u potpunosti ufunkciji corbe pr-otiv agresora.
Malima Vas ~tav - n~r@djenje po ovorn pitanju.
ZA SLD BD DNU REPUBLIKU 8DSNU I HERCEBDVINU '
SMIlM
Radjeno u 2 (dva) primjerka
d05 t a v 1 j e no,1. alii K-de 5~t::
2. 5VK as R 8iH (n/r Naceln1~d)
Nakon instaliranja satclnskog telcfona vrlo brzo smo uspostavili vczu sa
Generalstabom. Bili smo veoma zadovoljni sto napokon imamo kvalitetnu
komunikaciju sa Vrhovnorn komandom, racunajuci da cemo dobiti suglas-
nost da telefon ostanc u Komandi Korpusa.
To zadovoljsrvo je kratko potrajalo. V e e navecer, oko 22 sara, pozvao me,meni do tada nepoznati nacelnik Operativnog centra Cencralstaba Armijc
Republikc Bosne i Hcrcegovine, Zicro Suljevic, i rekao mi:
-Prenosirn ti odluku prcdsjednika Predsjednisrva Republike Bosnc i
Hcrcegovine Alije Izetbegovica da vratis satelitski telefon Mirsadu Veladzicu!
328
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 58/74
To je bin jcdan od prvih starjcsina koji me, kao kornandanta korpusa,
pozvao iz prcrpostavljene komande. (uc!io me takav stay starjesine iz
Generalstaba Arrnije Republike Bosne iHcrcegovine. Pokusao sam mu objas-
niti neophodnost za tim efikasoim sredstvom veze. Medutim, Suljevir mi je
odgovorio cia on to razumije, ali cia trebam postupiti po odluci bez obzira oa
prijcdlog koji sam uputio pretpostavljeooj komandi..
Po zavrsenom razgovoru sa Suljevicem, pozvao sam nacclnika
Generalstaba Sefera Halilovica, koji se nalazio na prostoru zone odgo-
vornosti Treccg korpusa, negdje oa sirern prostoru Zenice. Ispricao sam
mu sve 0 satelitskorn telefonu imorne prijedlogu, on mi je eksplicnnoodgovorio:
- Pravilno ste postupili! Neka Zicro radi svoj posao, a vi zadrzite telefon u
komandi i uspostavite vezu sa Generalstabornl Bitnija je komanda nego bilo
koji pojedinac.
Koliko mi je bilo nejasno Suljeviccvo prenosenje naredenja da vratim
telefon, jOs mi je bilo nejasnije sto ce telefon rukovodstvu Opcinskog odbo-
ra SDA u Velikoj Kladusi, dok Komanda Korpusa ima velikih problema sa
odrzavanjem veze sa pretpostavljeoom komandom. lstovremeno, zacudilo
me da stay nacelnika Generalstaba Armije bude u koliziji sa odlukom pred-sjednika Predsjednistva.
Nije problem bio u tome sto je Veladzic imao satelitski telefon, vee je
problem bio u tome sto Komanda Korpusa nije imala efikasnu vezu sa
Generalstaborn. Najveci problem je bio sto je glavna tacka kontakra 0 stanju
u Okrugu i Korpusu i glavni izvor ioformacija-dezioformacija tekao putem
tog telefona, Tu cinjenicu sam spoznao tek po dolasku u Sarajevo,
lzvjeStaji 0 stanju u Okrugu clobiveni preko satelitskog telefona bili su u
pretpostavljenoj komandi "vrijcdniji, tacniii i istinitiji" od redovnih izvjes-
raja koji su dolazili od Kornande Korpusa. Na bazi tih izvjeStaja dolazilo se
do zakljucka 0 stanju na tercnu i na osnovu njih pretpostavljena kornan-
da je dimenzionirala svoj odnos u odnosu na nase izvjestajc, ocjene i
procjene stanja u kome smo se nalazili.
Sutradan navecer, u predahu napornog dana, sjedio sam u Operativnom
centru. lz Centra veze je dosao starjesina iobratio mi se vojnicki:
-Gospodine komandante, trazi vas na telefon predsjednik Predsjednistva
Republike Bosne iHercegovine gospodin Alija Izctbegovic. Veza je orvorena.
Molirn vas, pozuritc'
Dan ranije prcdsjednik lzetbcgovir je takoder zvao Komandu
Korpusa, ali je razgovarao sa mojim zamjenikom Sedicern, Presao sam u
drugu prostoriju. llzeo sam slusalicu i u prvi mah nisam mogao pov-
jcrovati da me zaista zovc predsjednik Izetbcgovic. Do tada se nikad
nisam CU O sa preclsjednikom. U meni je proradio vojnicki gen, i sve vri-
3 2 9
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 59/74
jcrnc dok sam razgovarao. na daljini od 3'iO kilomerara, stajao sam ustavu, pozor:
Nakon razgovora 0 stanju u zoni odgovornosti Pctog korpusa, predsjed-
nik Prcdsjedrnstva mi jc rekao:
-Dc, molim te Drckovicu, vidi nckako, pa vrati Mirsi taj tclefon. Potreban
jc nama u Stranci, tc nam javi kad zavrsis taj posao!
Gospodin lzetbegovic me poselarnio i prckinuli smo vezu. Pitao sam
svojc neposredno potcinjene ko je taj Vcladzic, ko je on cia za njega inter-
ventra predsjednik Izctbcgovic. Nisam dobio odgovor. A kako sam i mogao
kad ni oni 0 tome nista nisu znali?Poslije moje prekornande, krajcm 1993. godine, i dolaska u Sarajevo,
uvjerio sam se da Mirsad Vc!ac!ziC uziva veliko povjcrenje drzavnog vrha i
vrha SDA i da je imao rec!ovan kontakr sa gcneralom Delicem, Nakon raz-
govora sa gospodinom prcdsjednikom, postupio sam po njegovom zahtievu
i ustupio teldon gospodinu Veladzicu,
Ne zelim biti tendcnciozan iii umanjiti bilo ciju vrijednost i doprinos, pa
ni doprinos Mirsada Veladzica, ali sto se rice vracanja satelitskog telefona
bez obzira sto mi je to trazio predsjednik Predsjednisrva, gospodin A1ija
Izetbegovic, kojega kao covieka i kao tadasnjeg prcdsjednika izuzetno cije-nim i uvazavarn, sa ove distance, smatram da je trebao biti uvazen moj pri-
jeding i da telefon ostane Komandi Petog korpusa na raspolaganju.
M i s te r i o z n o u lo g o e fe n d ij e C o lo k o v i c o
I. Okrug Bihac, odnosno u zonu odgovornosti Petog korpusa, pocetkorn
septembra 1993. godine, iz Zagreb a doputovao je efendija Salih Colakovic,
koristeci uspostavijeni zracni most Coralici - Zagreb. Doputovao jc sa
Fikretom Abdicem nakon njegovog povratka sa pregovora u Zenevi. Smjestio
se u Vcliko] Kladusi i iskazao zelju da posjeti Komandu Korpusa. U Komaneli
Korpusa primljcn jc 8. septcmbra 1993, goeline, zajedno sa imamom dzarnijc
Fethi]e u Bihacu, efcndijom Remzijom Balticern.
U to vrijeme Kornanda Korpusa nijc bila upoznata sa prcviranjirna II
lslamskoj zajccinici, na nivou Bosne i Hcrcegovine, na rclaciji Rijasct _
Mesihat. sro nije bilo ni cudno ier smo hili u blokacli i okruzcnju. preokupi-
rani iskljucivo oclbranom i ustrojstvorn jedinica.
Ja nisam poznavao efendiju Colakovica, Prije sastanka u Komancli
Korpusa, dobio sam informaciju od Obnoviteljskog sabora Islamske zajcd-
nice Okruga Bihac da se radi () nclcgainom predstavniku muslimana i insti-
tucije Mesihata Islamskc zajednice Bosne i Hercegovine koja vise ne postoji.
Salih Colakovic je do ukidanja bio njen prcdsiednik.
3 3 0
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 60/74
zaduzen za Hereegovinu i da uziva povjerenje predsjednika Alije
Izetbegovica.
Orucevic se ponasao korektno prema mcni ipomogao mi tokom pri-
jema duznosti, Vojnicki i savjesno je izvrsavao duznosti zamjenika sve do
odlaska iz Korpusa u opcinu Mostar radi formiranja oprinskih institucija
vlasti. Njegov odnos prcma mcni iKomandi Korpusa, u vccini slucajcva,
ostao je korcktan. Opcinski organi vlasti na celu sa Safctom Orucevicern
iRusmirorn Cisicem puno su uradili na logisticiranju jediniea Cetvrtog
korpusa.
General Delic mi je takoder skrenuo paznju da u '15. brigadi, sa
kornandnim mjestom u Buturovic-Polju, a kojom komanduje Hase
Hakalovic, "ima neki jusuf Hadzajlija, zvani Homeini" te da na poseban
nacin moram obratiti paznju na njegovo ponasanje, jer negativno utice
na stanje morala.
Na prvom referiranju koje sam imao u Komandi Sestog korpusa, na
kojem su bili prisutni svi komandanti brigada sa svojim pornocnicima,
upoznao sam se isa gospodinom Hadzajlijorn - Horneinijcm. Prijc nego
sto sam odlucio postaviti pitanje ko je taj jusuf Hadzajli]a, u prostoriji u
kojoj se odrzavalo referiranje primijetio sam starjesinu u ernoj uniformi,
koji je na glavi imao ernu mahramu i traku preko eela koja je bila ispisana
harfovima. U sebi sam pomislio da je to najvierovatnije "Horneini" na
koga mi je skrenuta paznja, U pauzi postavio sam pitanje stariesinama ko
je taj gospodin "Homeini"? Ocekivao sam da ce mi se javiti starjcsina u
ernoj uniformi. Medutim, nijc. javio se jedan onizeg rasta, srednjih go-
dina, rekavsi mi:
-Ja sam Iusuf Hadzajlija, zvani Homeini. Insallah, gcnerale, odigrat cemo
kolo u Visokorn' I dok se kolo u Visokorn ne odigra, nece biti srecc za nasuarmiju!
Da budem iskrcn, nisam razumio sta time zcli kazati. Pozvao sam ga u
kancelariju da porazgovaramo, ali i da mu dam do znanja da treba biti disci-
pliniran i odgovoran starjesina. Ophodcnje jusufa Hadzajlije je bilo korekt-
no, vojnicko i vrlo kulturno, ali mi je tokom razgovora ispricao nesto sto sam
prvi put CUO dolaskom u Kornandu Sestog korpusa, Ispricao mi je kako je
doslo do hapsenja zamjenika nacclnika Staba Armije RBiH gcnerala jovana
Divjaka i efendije Tabakovica, koga nisam bio u prilici upoznati. lznio mi jc
svoju verziju razloga zasto su njih dvojica liseni slobode u zoni odgovornos-
ti 45. brigade. Nikako nisam mogao prihvatiti njegova opravdanja iobias-
njcnja da ncko u Armiji, na takav nacin rnoze l isiti slobode zamicruka
nacelnika Staba Armije. Na moje pitanje zasto su lisili slobodc imam a
Tabakovica, odgovorio mi jc:
4 2 7
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 61/74
-Zbog sverca naoruzanjern.
Odgovorio mi je i na pitanje zasto da se kolo odigra u Visokom:
-Zato sto je ramo stvarni centar mob. a nc u Sarajevu'
(mao je izuzetno negativan stav 0 komandantu Dclicu, sto nisam mogao
vojnicki prihvatiti. 'lokorn razgovora Jusuf HadZajlija - Homeini mi je rckao:
-Culi SOlO za Vas, generale. Uvazavamo Vas i cijenimo, ali cerno Vas prov-
jeriti prijc dolaska u nasu zonu odgovornosti,
Rekao mi je da, osim predsjednika Predsjcdnistva lzetbcgovica i tada vee
razrijescnog nacelnika generala Sefera Halilovica, nikoga ne prihvataju kaoautoritete, tako da cu se i ja morati potruditi da zadobijem povjerenje i sim-
patije boraca njegove brigade kako bih pokazao i dokazao da sam stvarni
" patriota. Slozio sam se s njim da cu se potruditi da zadobijem povjeren]e, ali
se nisam slozio sa njcgovim izncscnim ocjenama, jer on nije bio nadlezan
davati te i takvc kvalifikacijc. Zadobio sam povjerenje boraca i starjesina 45.
brigade, njcnog komandanta Hase Hakalovica i,naravno, Homeinijevo. lmao
sam apsolutnu podrsku te brigade i njene komande u daljnjcm ustrojstvu
Korpusa i vodenju borbe. Medutim, Homeini je nastavio sa is tom pricom kao
i u toku moga primanja duznosti,Taman kad sam zadobio povjerenje i stavio pod kontrolu ne samo 45. vee
i ostale brigade u korpusu, dobio sam naredenje iz Glavnog staba da, sa
organima sigurnosti korpusa i brigada, te komandantom 45., dodem na se-
minar u Upravu sigurnosti u Sarajevo. Tek sto sam dobio to naredenie,
najavio mi se na razgovor komandant 45. brigade sa svojim pomocnikom za
sigurnost Hadzajlijom, Primio sam ih. jedino pitanje je postavio komandant
Hakalovic, i to 0 seminaru u Sarajevu,
-Gospodine generale, mi imamo informaciju da je Uprava sigurnosti orga-
nizirala seminar, pozvala ucesnike, izmedu ostalih i iz Cervrtog korpusa, iz
dva razloga prvi - obuka, clrugi - lisavanjc slobode moga pomocnika
Homeinija. Ako se to dogodi, nastavio je Hakalovic, sve ce biti blokirano od
Ivan-sedla do Vranjevica i niko iz Sarajeva nece moci uci u Hercegovinu, a
onaj ko pokusa - bit ce lisen slobodc! Mi imamo povjerenja u Vas i sa Vama
idemo na seminar ... Znate li Vi ista 0 ovome sto sam vam rekao?
Svjestan toga sta se moze dogoditi ukoliko se ostvare Hakalovicevc prog-
noze, rekao sam:
-Planirani seminar jest pomoc u obuci. i to pozitivan, a je Ii to metod
cla se slobode lisi Horneini, to ne znam? Ukoliko bih dobio argumcnte iii
nareclbu cla lisirn Homeinija slobode u skladu sa propisima, to bih sam
ucinio. a ne cla vas vodim u Sarajevo da ga tamo Iise slobode. Eventualno
njcgovo lisavanjc slobodc u Sarajevu bi bilo rusenje moje licnosti i
autoritcta te bi znacilo cla ja nisam sposoban izvrsiti takve zadatke, jer u
Komandi Korpusa takoder postoji organ sigurnosti. 0 tome nista ne znam
r
rr~
r
l
s
4 2 8
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 62/74
:i
i nemam naredenja iz Sarajcva, vezanih za lisavanjc slobode Vaseg
pomocnika. Ali, ukoliko ima argumenata da ce ga LJprava sigurnosti lisiti
slobode. a da mene nc treba upoznati 0 tome, nakon toga cina ce ona i
preuzeti odgovornost. jer, ona ne odgovara meni kao komandantu kor-
pusa, vee kornandantu Glavnog staba Arrnije Rcpublike Bosnc i
Hercegovine,
Time ie zavrsen sastanak. Krenuli smo put Ivan-sedla idalje, ka tunclu u
Butmir, na izvrsenje zadataka u vczi sa seminarom u Sarajevu, Po dolasku u
Sarajevo vidio sam da nije bilo drugih kornandanata osim mene. Sve vise mi
je postajalo indikativno cia ce se ostvariti ana sto mi je iznio Hakalovic, Kraj
seminara Horncini je docekao u pritvoru, a ja sam ostao sa Hakaloviccrn, kojimi je postavio pitan]e.
-Kako da Yam vjerujem gencralc, da niste mali da ce se srvari odvijati
upravo kako smo yam iznijcli?
Frustriran, Hakalovic je rekao da ce zaista blokirati sve u Herccgovini.
Moji pokusa]i da ga umirim i da isposlujem Horneinijevo oslobadanjc,
os tali su sarno pokusaji. Tek nakon uvjeravanja gospodina Izetbegovica
da ce Homeinija pustiti nakon dva-tri dana, kako su mu rckli u Glavnom
stabu, zajedno sa Hakalovicem sam se vratio na komandno mjesto. Uz
svo uvazavanje misije Uprave sigurnosti, koju ne osporavarn, nisam prijeupoznat sa razlozima lisavanja slobode Hadzailijc, ni pri njcgovom pus-
tanju (tacno nakon tri dana) na slobodu. Ne zelim reci da razlozi nisu
postojali, ali zelim reci da sa istim nikad nisarn upoznat. Ako su povezani
sa dogadajima u vezi s hapseniern generala Divjaka, onda su po meni
opravdani. To je trebalo svakako proeesuirati ukoliko u tome ima
Hadzajlijine krivice. A ako je razlog njegova prica i ponasan]e, to je drugo
pitanje. Smatram da sam kao komandant trebao hili upoznat, aka nista
drugo, bar nakon njcgovog lisavanja slobode . jcr, ja sam se morao vrati-
ti u Hercegovinu mec1u borec 'f5-e, sa informaciiom sta sc desilo nji-
hovom stariesini.
Da komandant Hakalovic i njcgov pomocnik jusuf HadZajlija - Homeini
nisu ni u koga imali povjerenjc osim u gospodina lzetbegovica i razrijescnog
nacelnika Staba Sefera Halilovica, potvrdili su ncposredno nakon uspjesno
izvcdenc opcracije "Iczcro '94"
U jcsen 1994. godinc predsjednik Predsjcdnistva je sa komandantom
Staba obisao zonu odgovornosti Ccrvrtog korpusa, posebno saglcdavajuci
stanje u Mostaru. Plan obilaska i boravka obuhvatao je iobilazak 45.
brigade u Buturovic polju. U pratnji gospodina Izctbcgovica, pored gene-
rala Dclica. hili smo ministar MllP-a Bakir Alispahk'. ja imoji saradniei, te
saradnici gcncr ala Dciica i ministra Alispahica. Dolaskorn na komandoo
mjcsto 45-e. raport gospodinu Izetbegovicu prcdao je komandant brigade
1
4 2 9
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 63/74
Hakalovic. Prije odrzavanja sastanka u kancelariji kornandanta brigade,
istupio je Horncini ikazao:
-Kornanclant i ja imat cemo sastanak sarno sa Predsiednikom' Niko drugi
ne moze prisustvovati' Ni general Delic, ni ministar Alispahic' A nadam se cia
nam general Drckovic nece zamjcriti, jcr ni on ne rnoze biti prisutan Zelimo
licno upoznati Prcdsjcdnika 0 nckim pitanjima koja ne elozvoljavaju vase
prisusrvo. Ne radi se nista () varna, generale Drekovicu j molimo Vas cia narn
nc zamjcrite!
Dok jc Homeini izgovarao ove rijeci, gospodin Izetbegovic je vee bio usao
u kancelariju, a na vrata je stala vojna policija. Sastanak [e trajao oko sat i po,
Ispred vrata su ostali stojeci kornandant Staba Arrnije, komandanr Korpusa i
ministar MLP-a jcdne drzave.
Gledali smo se s ncvjericorn,
-je liovo mogucc>, pitao sam general a Delica - a on mi je odgovorio - kao
sto vidis, izgleda cia jest'
Izrnedu nas pred vratima je, cini rni se, najvise bto pogoden general
Delre. To je nesto sto se u mom Petorn korpusu nikako nije rnoglo dogoditi.
Delic je rekao da ce reagirati kod gospodina lzetbegovica, _Ie Ii to uciruo, to
on zna. Po zavrsenoj posjeti, pozvao sam na razgovor komandanta
Hakalovica i njegovog pomocnika Hadzajliju, Rekao sam im da to vise ne
rade i da se tako ne mogu ponasati.
Nisam imao problema u daljnjem rukovodenju i komandovanju tom
adorn, a epizode s Homeinijem iz Herccgovme prisjecarn se da bih ilustri-
probleme sa kojima smo se susretali prilikom ustrojavanja nase Armije,
r.S e s t i k o r p u s
Sesti korpus je osim Kornande Korpusa, koja je brojala 112 pripadnika,
rmao pet brigada, cetiri samostalna bataljona, Mjesovit! artiljerijski divizion
(MAD), Logisticku bazu i Nastavni centar na Bradini. L J sastavu Sestog kor-
pusa su bile sljedece [edinice. 43, bbr. 44. bbr., 45. bbr. 649, IbL, 601. olbr.,
SB "Prozor", SB "Bielasnica", 6, bve 609 samostalni inzinjerijski bataljon. 6.
mjesoviri artiljerijski divizion, Logisticka baza.
Brojno stanje jedinica Sestog korpusa Armije Republike Bosne i
Hercegovine na clan prijema duznosti iznosilo je 8,463 pripadnika.
430
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 64/74
adc. Prcglcd brojnog stanja [edinica S~st()g korpusa 19. januara 1994. godine:
lrugi
.e da
limo
vak
nam
JEDINICA BROJNO STANjE
lIsao
ipo.
usa i
1 Komanda korpusa 112
2. 6. Bvp 17'1
3 609. samost. inz . Bataljon 331
4. 6. MAD "Igrnan" 244
5 6. LoB 88
6. 43 hhr 2.451'7 44. hbr 1S1;
8. 45 . hbr ](;319 M9. lbr. 97 6
10. 601olbr. 186
11 SB "Prozor" 599
12. SB "Bjelasnica" 126
~jKlJPNO 8,463eral
xliti.
0, to
lanta
c ne
. kao
tom
ustri-
je.
IJ odnosu na ratni zadatak, snagu agresora, dodijeljenu zonu odgo-
vornosti, konfiguraci ju zemljista, materijalno-tehnicku oprernlienost, borbu
na dva fronta sa srpskocrnogorskim agresorom iHVO, brojno stanje korpusanije bilo dovoljno. No i pored takvog brojnog stanja Sesti korpus se uspjesno
suprotstavljao i stit io slobodnu teritoriju.
Pisati 0 Sestom korpusu, a ne reci nista 0 njegovom sastavu, citalac ne bi
mogao stvoriti sliku 0oj nasoj jedinici. Kratka biografija jedinica Sestog korpusa
ne odslikava vrijeme i dogadaje tokom 1992 . i 1993. godine, vrijeme i uslove u
kojima su se forrnirale jedinice na tim prostorima, niti uslove u kojima su
izvodena borbena dejstva . .Mnogo toga se odigralo prije moga dolaska na tc pro-
store. Mnoge su borbe, bojeve ioperacije izvodil i hrabri borci Sestog korpusa od
Vranjevica do lgmana; od Prozora do Bjelirnica tokom 1992 . i 1993. godine. U
ovoj knjizi pokusat cu opisat i stanje u kojem sam zatekao jedinice Sestog i Cetvr-
tog korpusa, kao i kratke presiekc stanja i dogadaja tokom nepunc dvije godine
koliko sam boravio na duznosti komandanta Cetvrrog korpusa.
Karaktcristican je bio nacin organiziranja Sestog i Cervrtog korpusa. Ustvari,
slicnosti sa organiziranjem ostalih korpusa nase Annije su bile velikc. Od dobro-
voljaca i patriota okupljenih u Patriotskoj ligi, samoorgani.ziranim grupama i
manjim jedinicarna, preko tcritorijalne odbrane formirane su prve brigade. a
nakon toga Cervrti korpus Armije BiH. Daljnjom reorganizacijom jcdinica
Armije, formiran je i Sesti a nakon toga jcdinstveni Cctvrti korpus. Period djelo-
vanja pripadnika Patriotskc lige bitan je upravo za prostorc Hcrcegovine i ustvari to su bili pocctni temcIj i na kojima Cesc tokom vrcmcna izgradit i respek-
tabilne snage nase Arrnije. Sve iediruce Sestog i Cctvrtog korpusa imale su bogat
nika,
izion
, kor-
olbr.,
Jl1, 6.
.n« i
4 3 1
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 65/74
Zaohilaznica kod Bijelc strateski je hila vrlo vaina za siri dio tcritorije
Bosne i Hercegovine, posebno kad se prvi put Mostar povezao sa ostalim
dijelovima slobodnih teritorija. Nairne, sve mostove na putu M-17 na pocetku
agresije porusio je HVO. Prema Mostaru se u toku sukoba sa }IVO iz pravca
Jablanice moralo ici preko planina, a po potpisivanju Vasingtonskog sporazu-
ma prema Mostaru sc islo komunikacijom M-17 koristeci pontonskc mostove
i splavove UNPROFOR-a. To je izazivalo ogromne guzve na pnlazima, pa smo
odlucili da se izgrade putne zaobilaznice u zaljevima jezera - da ne zavisimood UNPROFOR-a dok se ne izgrade novi mostovi, Komandant Spanskog
bataljona UNPROFOR-a tvrdio je da je nemoguce napraviti kvalitetan usjek u
liticama uz jezero na Ncretvi. Na to sam mu rekao:
-Zvar C o Vasza dva mjeseca na otvaranie!
Ibilo jc tako. On naprosto nije mogao vjerovati da to mogu uraditi nasi
inzinjerci sa postojecom tehnikom, zalihama goriva, i problernima sa kojima
smo se nosili,
Dakle, svi ti putevi, sve te zaobilaznice, brojni mostovi na tim kornu-
nikacijama, sve su to velike pobjede hrabrih inzinjeraca, bez kojih ne bi bilo
moguce funkcioniranje korpusa i njegovih potcinjenih jedinica. Bataljon je
radio i na odriavanju novih i postojecih komunikacija u zoni odgovornosti
te na mjerama inzinjerijskog osiguranja pri izvodenja borbenih djelovanja.
, Arlilje " i 5ost.g kerpusu ISesti mjesoviti arti ljerijski divizion "lgman'' (6. MAD) form iran je 23. okto-
bra 1993. godine, sa komandnim mjestom na Bradini i u Konjicu. Divizionom
je komandovao Reuf Sidran. Divizion je 13. februara 1994. godine preformi-
ran u Cetvrti mjesoviti artiljerijski puk (MAP), u ciji sastav ulazi Cetvrti iSesu
mjesoviti artiljerijski divizion. Cetvrtim mjesovitirn artiljerijskim pukom
komandovao je nakon formiranja mladi i iskusni starjesina, artiljerac po stru-
ci Edin C:ajic. Pod njegovom komandom ova; puk postao je snazna artiljerijs-
ka [edinica. Borci i starjesine 6. MAD su. do formiranja 4. MAP, imali izuzetnu
zaslugu za artiljerijsku podrsku jedinicama Sestog korpusa.
***U sastavu Sestog karp usa nalazila se i Sesta logisticka baza, koja nije bila
razvijena i osposobljena za logisticku podrsku jedinica i sastava Sestog kor-
pusa. U sastav korpusa ulazio je i Nastavni regrutni centar u Bradini. Ovaj
Centar prilikom moga prijcrna duznosti nije bio infrastrukturno razvijen i
nije pruzao mogucnost kvalitetne obuke rcgruta i doobuke borackog sasta-
va. Komanda Korpusa za vrlo kratko vrijeme organizirala je fad u centru i
stvorila patrebene uslove za njegavo funkcioniranje. Vrlo brzo su se nasli na
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 66/74
usamljcni 649 . brigada i SB "Prozor' Moju konstataciju potvrdit ce i dogadaji
sa selom Here u januaru 1994. godine, kad je izvrsena ofanziva HYO iHrvatske
vojske, pred potpisivanje vasmgtonskog sporazuma. Napadom HYO na selo
Here vidio sam ncdovoljnu sposobnost u rukovodcnju i komandovanju,
nemogucnost pokretanja jedinica, izvrscnja manevra, bez obzira na krajnje
napore komanclanta Gusica.
Isticern vojnicko drzanje iuporan rad na konsolidaciji stanja tokom teskih
borbi u odbrani sela Here, prije i nakon njegovog pada, ispolien od strane
tadasnjeg nacelnika Staba Seslog korpusa Dzerne Najerovica i starjesina iz
komande Fehima Bibica i Ferida Mizdraka, U kriticnom mornentu Naietovic,Bibic iMizdrak poduzeli su nadcoviecanske napore u konsolidacij i odbrane i
zaustavljanju agresora. Prijetila je opasnost i ostalim slobodnim selima opcine
Prozor da padnu u ruke agresora, Eventualnim padom, sela Kute i SCipe, bio
bi ugrozen lijevi bok jedinica Treceg korpusa i istovremeno bi se stvorila
mogucnost agresoru da bezbjedno dovuce nove snage sto bi dodatno kompli-
ciralo i uslozilo vee ionako slozenu situaciju. Naravno, pored boraca
Prozorskog bataljona zelim istaci i hrabre borce 44. i 45. brigade, koji su usi-
ljenim marsom sro pjeske, sto vozilima, ipak uspjeli stici da pomognu
Prozoracima i svi skupa rame uz rame zaustavili su neprijatelja i konsolidiraliodbranu.
Korpus je, osim zasticene veze sa Stabom Vrhovne komande, irnao radio
i kurirske veze. Sesti korpus i jedinice koje su usle u njegov sastav, tokom
zestokih borbi u 1992. i 1993. godine i do mog prijema duznosti koman-
danta, imao je ukupno 415 poginulih i 622 ranjena pripadnika.
Pregled ukupnih gubitaka Sestog korpusa do 19 , januara 1994 , godine:
1993. godina
1992. godina do 19, 1. 1994, Uk u p n 0
JEDINICApoginuli ranjeni poginuli ranjeni poginuli ranjcni
L Komanda Korpusa
2. 6. bVP
3, 609. sam. in?.. bat.
II. 6 MAD
5. 6. LoB
6. 43. bbr.
7. 44, bbr.
8. 45. bbr.
9 6491br10. 601. olbr
II. S1 3 "Prozor"
2
10
13
47 11
15
48
5
38
11
4 9 93 93 140 142
13 87 182 92 195
13 53 75 9 1 88
18 29 22 40 40
3 40 9] 41 9 ! j
99 312 523 415 622
( 12 SB "Il,elasnICa"
! . UKUPNO 103
-
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 67/74
nacin prekinuse njihove ;i :ivOleposl ijc zarobljavanja, ada cc njihovi roditclji ,
porodice isaborci konacno saznati istinu.
Kad sam primio duznost komandanta, Cetvrti korpus jt brojao 8.544
vojnika i starjesina. Bcz obzira na relativno malo brojno stan]e, probleme sa
kojima su se suocavali, snagu i silu agresora, borci Ccrvrtog korpusa nisu
poklekli. Uspjcli su ocuvati raj prostor inisu dozvolil i implcmentaciju cilje-
va idogovora "vclikosrpske" i "velikohrvatskc" politike () poc\jeli Republike
Bosne iHercegovine.
Pregled brojnog stanja jedinica Cervrtog korpusa Armije Republikc Bosne ~i Herccgovine 19. januara 1994. godine:
JEDlNICA BROJNO STANJE
1. Komanda Korpusa sa Vodom veze 123
2. 4. bVP 21)
3. 41. smtbr. 2.274
4. 42 . bbr. 2386
5 47. bbr. 1533
6 . 48. bbr, 1.901
.. , SB "Sargan" 3118. SB "Ncvesinjc" 270
9 4. MAD 72
10 4. LoB 168
11. Ratna bolnica 199
12. Tovarna cera 34
UKUPNO 8.544
[edinice Cetvrtog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovinc su u
zoni odgovornosti prcma srpskocrnogorskom agresoru, 19. januara 1994.godine posjedale: desno, ukljucno tt 413 (Vranjevici) - Stjepangrad -
Ravnice - Guberaca - Fortica - Sljeme - Potporim - Rosce planina - Borova
glava - Plavac, ukliucno, a prerna HVO: lijevo, tt 413 - Malo polje - Kosor-
Velmos - rijeka Neretva - Donja mahala - Bulevar - Santiceva - Carinski
most - rijcka Neretva . HE "Mostar" - Sljunkara - samostan - put M-17 -
most prema Vojnom - rijcka Neretva - HE "Salakovac'' - rijeka Ncretva - Vrda
- Dreznica, uk1ju~cn~(~).:_....~_ --------------------
Moral boraea istarjesina korpusa bio je na vrlo visokom nivou, a apso-
lutno je bila neupitna privrzcnost drzavi i borbi.
Kratka biografua jedinica upotpunit ce sliku tog korpusa svirn onima koji
budu zeljeli da upoznaju Cervrti korpus i njegove boree. Mnogo je Truda
ulozeno prilikom formiranja jcdinica Cetvrtog korpusa. LIvidu borbena djelo-
vanja jediniea ovog korpusa ne moze ni izbliza prikazati sta se sve dogadalo
4 5 7
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 68/74
tojao i rivaluct opcinskih i okruznih organa, koji su nastojali pro-
funkcionirati, ali nisu uspijevali u punom kapacitetu zhog konccntriranja
moci u opcinskim organima vlasti. Angazovanjem komande novoforrnira-
nog Cetvrtog korpusa uticali smo na promjenu stanja. Ostvarena saradnja
iuspostavljcni odnosi na terenu od nivoa mjesnih zajednica do okruznih
organa vlasti ubrzo su dali rezultatc koji su dodatno pozitivno uticali na
cvrseu organizaciju vojnickih kolektiva, Na tako malum prostoru, kao sto
je u to vrijerne hila opcina Mostar, funkcionirala su - pored Ratnog pred-
sjednistva Mostara - i ratna predsjednistva Nevcsinja, Gacka, Trebinja,
Capljine, Stoca i drugih opcina u izbjeglistvu, tako da je to - uz potpuno
shvatanje opravdanosti njihovog postojanja - ipak bio premali prostor za
toliki broj ratnih predsjednistava sa razlicuim intercsima i problemima.
No i pored toga animiranje ratnih predsjednistava navcdenih opctna , i
planski uspostavljena saradnja, veoma pozitivno se odrazilo na moral
nasih boraca Danonocnim radom starjesma Komande Korpusa na terenu
i potcinjenih komandi uz potpunu podrsku organa vlasti uocene slabosti
jednostavno su nestajale.
Nista nije bila bolja situacija ni u sjevernoj zoni, gdje su zasebno djelovali
opcinski organi Konjica i jablanice, pa i opcine Prozor, koja je bila smjeste-
na u jablanici, veci dio rata, bolje reci do implementiranja Vasingtonskog
sporazuma,
U toku obilaska jedinica, ustanovio sam da su polozaji prema srp-
skocrnogorskom agresoru vise strazarskog, nego organiziranog
vojnickog djelovania, To me veoma cudilo, a posebno je bilo izrazeno u
zoni odgovornosti dotadasnjeg Cetvrtog korpusa U zoni odgovornosti
Sestog korpusa, osim na prostoru opcine Konjic, i to uzem dijelu, pros-
tor Prenja je bio nepokriven, kao i prostor sireg dijela padina Treskavice,sto je takoder stvaralo probleme. Cinilo mi se kao da su postojale saglas-
nosti 0 rnedusobnom nenapadanju. Kroz utvrdivanje zasto je to tako, u
razgovoru sa starjesinama, upoznat sam sa necirn meni do tada nesh-
vatljivirn, ali vjcrovatno nuzno potrebnirn u to vrijcme, a posebno
izrazenim u zoni odgovornost i Cetvrtog korpusa - da je tih dognvora i
saradnje, iako ne u klasicnom obliku. ipak bilo. Bilo je kupovine muni-
ci]e, naoruzanja i ostale oprerne od cetnika. pa i koordiniranog artiljeri-
jskog djelovanja po polozajima jcdinica HVO na dcsno] obali Ncretve.
Istina, borcirna i srarjesinarna u ovom dijelu Bosne i Herecegovine, S
obzirom na situaciju u kojoj su se nalazili, nije ni preostalo nista drugo
Ustvari, o ni su i os t ali zahvaljujuCi dovitljivosti, lukavstvu, realnom
razrnisljanju te pronicljivosti boraca i starjesina i organa vlasti, kao i
cvrstorn opredjeljenju naroda za ostank()ml_.n~a_!is'yvQoilli~----------f-
Analizirajuci navedcno, srnatrarn opravdanim to sto su radili.
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 69/74
pokrctanja privrcde i jacanja civil nih instituci]a, ali jc, istovrcmcno, hila
svjesna da rat j()~ uvijck bukti ncsmanienom zestinorn ida !11U se ne nazirc
kraj. lako ih jc smatrala opravdanim, Komanda Korpusa nije sa oduscvlje-
njem prihvatala takvc zahtjcve. Osnovni problem je bio u tome sto
dernografski poreneijal stanovnisrva u dolini rijcke Nererve nije mogao
zadovoljiti zahtjevc oclbrane i, istovrcmcno, zahtjeve insrirucija vlasti u vezi
sa demohiliztranjem njima potrebnih kadrova u drugoj polovini 1994 i
1995. godine. Vodeci racuna za ocuvanjcm borbene gotovosri svojih jedini-
ca, Kornanada Korpusa je bila prisiljcna selektivno izlaziti u susret rakvirn
zahtjcvima.
C.k. lp . lr i. lski ednes premo barbI
Bile su izrazene iprisutnc teznje za uspostavljanjcm Iokalistickih odnosa
u institueijama vlasti, komandarna i jedinicama. Ccsto su pojeclinei iz
opcinskih organa vlasti u praksi posezali za radnjama i mjerama koje nisu u
njihovoj nadleznosti, a odnosile su se na rukovodenje i komandovanje,
rjesavanje personalnih pitanja, kao i drugih pltanja koja su iskljuCivo u
dornenu vojnickog rjesavanja. Bilo je pokusaja prisvajanja jedinica razrn-
jestenih na svojoj teritoriji koje su smatrali svojim brigadama. Tome smo se
energicno suprotstavljali.
Svaki vid naseg suprotstavljanja takvirn islicnim pojavama dovodio je u
konfrontaeiju Komandu Korpusa i mene kao kornandanta sa predsravnici-
ma organa vlasti. Nazalost, to je hila izrazeno tokom 1994. i1995. godine,
i sve skupa je otezavalo rukovodenje i komandovanje jedinicama, stvaralo
klimu za nepravilne odnose i ncpovjerenje. Komanda Korpusa je to u star-
tu sasijeeala i stvari postavljala na vojnicki nacin. To nijc bilo lahko, uzme
li se u obzir kalkulantski nacin ponasan]a nekih ofieira Cetvrtog korpusa,
Zelirn to potkrijepiti detaljem koji odslikava stanje neprofesionalnog
odnosa pojedinaea, isti istovrcmeno prikazuje stanje i stepen organizira-
nosti na kome smo se nalazili.
Zahtjev organa vlasti iz Stoca upucen je u aprilu 1994. godine u
Komandu Korpusa. U njemu se navodi cia se u komandi ne nalazi ni jcdan
olieir na znacajnorn mjcstu koji je iz njihove opcine iii susjednrh opcina
poput Capljine, Trebinja i 5 1 . Anaiizirajuci zahtjev opcinskih organa Stoca,
smatrali srno ga potpuno opravdanim. U eilju rjcsavanja zahtjevaopcinskih organa vlasti Stoca zakljucll] smo da hi Esad Sejtanic mogao biti
starjcsina koji ispuniava strucne uvjete za rad u kornandi, pri tome je pori-
jcklom iz opcine Capljina, a u brigadi kojom jc komandovao bio je veliki
broj boraea i starjesina sa prostora opcine Stelae. Na niegovo mjesto smo
planirali posta viti Nusreta Sahica, tadasnjeg komanclanta Bataljona vojnc
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 70/74
policije. Ohavio sam razgovor sa Sejtanicem. koji se slozio i podrzao takavnacin razmisljanja prctpostavljcnc kornande. ali su se - prilikom pokusa-
ja implementacije ove odluke u praksi - pojavili problerni. Vojnici i star-
jesine, navodno dusebriznici za svojim komandantom. okupili su sc da
protestiraju pod izgovororn: "Nc damo mi svoga kornandanta, ne zelirno
mi drugoga komandanta," i slicno. To [e bilo apsolumo nevojnicko porta-
sanje irazmisljanie, ali je bilo posebno neprihvatljivo ponasanje koman-
danta brigade Sejtanica. Kao da su mu odgovarale reakcije njegovih
potcinjcnih, na osnovu cega se moglo zakljuciti cia je to unaprijed plani-
rana aktivnost na sprecavan]u realizacije naredcnja 0 primopredajiduznosti komandanta. Ne zcleci stvarati losu atmosfcru, u Komandi
Korpusa se odustalo od planirane aktivnosti, mada smo bili svjesni cia se
icdino na takav nacin mogu prcvazici postojeci lokalizmi. Bez obzira na raj
dogadaj koji odslikava svu slozcnost situacije u kojoj smo se nalazili,
moram reci da je, bez ohzira na ovaj dogadaj, Sejtanic veoma uspjesno
kornandovao svojom hrigadom i cia smo mi u Komandi Korpusa zeljeli
prije svcga vidjeti jednog tako uspjesnog srarjesinu sa tih prostora. Mozda
je dobro sto se sve to tako odigralo, jer su ipak borci 442. brigade bili
vezani uz svog komandanta, koji je ulozio sebe u kolektiv ove jedinice.
Kako je vrijerne odmicalo, sve ie manje bilo prostora za slican nacin
ponasanja irazrnisljanja. Ustvari, takav nacin ponasan]a je vee polovi-
nom 1994. godine uz punu podrsku mojih potcinjenih u potpunosti
prevaziden stvaranjem novih uslova i postavljanjem novih zahtjeva pred
potcinjene na tom planu. Posebno je bilo tesko tokom izvodenja bor-
benih dejstava izvrsiti manevar jedinica, bez cega nema uspjesnog
vodenja borbe: Teska je bilo pokrenuti jedinice sa prostora opcine
Mostar radi izvodcnja borbi napr irnjer. u opcini Konjic ili obrnuto.
Takvom stanju su u pocctku itekako kumovali mnogi pojedinci iz
vojnickih kolektiva pa nazalost i pojedinci iz organa vlasti, Kojima tonije odgovaralo Ali, i taj problem je Kornanda Korpusa rijestla i stvorila
uvjete za rnancvar jcdinica u vremenu i prostoru uz apsolurno posti-
vanje sistema rukovodenja ikornandovanja. Ustvari, nismo dozvoljavali
da se drugi mijesaju u realizaciju planiranih zadataka i aktivnosti.
Ovakve stavove Komande Korpusa su pojedinci iz organa vlasti naztvali
"voj norn huntorn", "vojnim pucern" i ne znarn kojim sve rijecima. Jedini
razlog tome je bio sto nisu mogli raditi kao do tada - cia podreduju
vojnicke kolektive svoiim, a ne ciljevirna borbe, te manipuliraju
vojnickim i starjesinskim sastavirna. Pojedinci se nisu mirili sa nasim
zahtjevima i nacinorn facia, pa su organizirano isli cak i predsjedniku
Predsjednistva Aliji lzetbcgovicu i hlili sc na mene i moju kornandu,
zahtijevajuci imoju smjcnu.
4 7 3
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 71/74
riiO je itekako tesko jcdinice, borcc i starjesinc izvcsti iz njihovihr mahala i sela, staviti ih u stroj i dislocirati na Bjclirnicki plato radi
priprcmc i izvodcnja borbi, a posebno im nije bilo lahko objasniti da je
borba na Bjelrmickorn platou upravo borha za grad Mostar, iii pak da je
borba u Konjicu za Konjic teza od borhc za Koojic koja se vodi oa
Bjclimickom platou,
'Iakvo stanje odnosa i ponasanja najodgovornijih u zoni odgovornosti
Ccrvrtog korpusa me podsjecalo urnnogome na 1992. godinu i Stab odbrane
u Bihacu, kacl srno imali problema izvesti vojnike i starjesine na dominantnepolozaje izvan grada i uspostaviti odbranu Bihaca. Prevazilazenje takvih
problema u pocetnom periodu organiziranja otpora u c1aljnjem toku rata
dalo je rezultate. Smatram cia smo mnogo energije odvajali na rjesavanje
unutrasnjih problema i da je to ocluzimalo dosta vremena i prostora od
priprema za vodenje borbc.
Posebno je tesko pitanje bilo pitanje usposrave sistema i odgovornos-
ti . jer, ncrna rezultata bez sistemskog rada ijasne odgovornosti. Sa siste-
mom se dobija, bez sistema gubi, Nazalost, idanas, sedam godina poslije
rata, susrecerno se sa nesisternskim funkcioniranjem, bez jasno izrazcneodgovornostl. I danas se osjeti neorganiziranost bosnjackog naroda. Ta
neorganiziranost posebno se ogled a u povratku naseg naroda na svoja
vjekovna ognjista, Stalno se iscekuje cia ce ta pitanja rijeslti neko drugi, a
ne mi sarni. Nema vise central nih komiteta, nema vise saveznih institucija
od kojih bi trebalo da nam dodu gotova rjesenja. Nece Focacima,
Viscgradanirna, Trcbinjcima, Capljincima i drugim, niko obczbijcditi
povratak ukoliko sc sami ne organiziraju. I danas neclostaje organizacija
na terenu. Svi vodimo visoku politiku. Primjer dobre organizacije i
upornosti u povratku su Bosnjaci iz Kozarca kod Prijcdora. Zaborav ikratko pamccnje nas stalno potiskuje.
Ilustracije radi, pitao sam borce 42. bbr.:
-Zasto ne prihvatate Nusreta Sahib, strucnog oficira i Bosnjaka iz Bosner
Ako njega nc prihvatate, nije mi jasno kako cere prihvatit i mene, Bosnjaka
porijeklom izvan Bosnc. covjeka koji Bosnu voli i srnarra svojom dornovi-
nom ..
Nisam dobio odgovor, ali sam ga znao.. Ireba Ii to uopce biti kriterij?
Apsolutno. nco Za vrijcme komandovanja Petim korpusorn, susretao sam se
sa Ijudima koji su govorili: "Bihar Biscanima!" Takve reakcije sam cue i u
Mostaru: "Mostar Mostarcima!' Postavljao sam sebi pitanje: Sta sa onima koji
nisu ni iz Mostara, ni iz Bihaca, a protjerani su iz Nevesinja, Gacka, Ljubinja,
Stoca, Lima, Trebinja, Sanskog Mosta, Kljuca, Bosanskog Novog, Banje
Luke' To mi nije bilo shvatljivo bcz obzira sto su iza tih slogana stajala obra-
zlozenja koja nisu u principu otkrivala pram istinu.
A7 A
Vrijeme lokalnih mocnika na srecu iscezava, a takvih mocnika u ratu jc
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 72/74
bilo na pretek. Dolazi vrijemc kada ce se valorizirati trud boraca i star-
jesina Armije Republike Bosne i Hercegovine u punom kapacitetu. Ako se
to ne desi, onda ce biti potrebno podici spornenik "neznanom iunaku",
jer bi on, ustvari, stmbolizirao one koji 5U mnogo dali, a za njih se ne zna.
Cuo sam za poslovicu: "L! ratu vlada daje topove, bogati volove, a siro-
masi sinove." Danasnja socijalna struktura personala Vojske Pcderaciie, cini
mi se, potpuno odgovara ovoj narodnoj izrcci, Duznost nam jc vojni poziv
uciniti atraktivnim u Bosni i Herccgovini, a to se posebno odnosi na
Bosnjake.
(rna jos jedna narodna: "Ko nc ieli hraniti svoju vojsku, hranit ce tudu."Ne hi bilo dobro da se i ta narodna ispuni, a posebno ne opet nama
Bosnjacima. Gledajuci danasn]u socijalnu strukturu pripadnika Vojske
Federacije nisam zapazio nijednog vojnika iii starjesinu a da mu je otac
direktor, profesor, prernijcr, ministar, general.
Ukupni gubici Cervrtog korpusa, do 19. januara 1994. godine, kada sam
primio duznost iznosili su: ~\
1 9 9 3 . godinaI
JEDINICA 1 9 9 2 . godina do 1 9 . 1 . 1 9 9 4 . Ukupnopoginuli ranjeni poginuli ranjeni poginuli ranjeni
1 . Komanda Korpusa 4 1 8 2 7 1 8 3 1
2 . 4. bVP 20 9 6 Z O 9 6
3 . 4 1 . smtbr. 1 1 9 1 5 0 340 6 3 8 4 5 9 7 8 8
4 . 4 2 . bbr. 8 24 9 5 1 2 6 1 0 3 1 5 0
5 ! i 9 i h b b r . 11 40 9 9 2 8 1 110 3 2 1
6 . RB Mo s ta r 7 7
UKUPNO 1 3 8 2 1 8 5 7 9 1 1 6 8 717 1.386
Ukupni gubici Cervrtog iSestog korpusa do 19. januara 1994. godine:
KORPUS Poginuli Ranjeni
1. 4 . korpus ARBiH 717 1 3 R C ,
2 6. korpus AR BiB 415 6 2 2
UKUPNO 1.132 2.008
4 7 5
r,
_L
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 73/74
Iz prikazanih poclataka se vicli da je tokorn 1992 i 1993. godine. u
Hcrccgovini za slobodu svoga narocla i domovine. zivor polozilo 1.132 pri-
padnika tadasnjih Cervrtog i Sestog korpusa. Taj broj ce se povecati tokorn
1994 i 1995. godinc. Nasi schrdi, poginuli i ranjeni trcbaju nam biti stalno
J ~~s~;~u. Uz svo uvazavanje doprinosa drugih, oni su najzasluzniji za nas i
~nak nase domovine.
D e m i l i t a r i z a c i j a M o s t a r a
Nakon potpisivanja Vilsingtonskog sporazuma i primirja sa postrojbama
HVO, 1994. godinu su tdisno obiljczilc sljedecc aktivnosti:
- Zastita slobodnih teritori]a,
- Transformacija i reorganizacija Sestog i Cervrtog korpusa u Cetvrti kor-
pusAR BiH,
- Dcmilitarizacija grada Mostara - dislociranje svih postojecih vojnih
kapaciteta iz urbanog dijela grada,
- Uspostavljanje primirja sa HVO i implementacija Vasingtonskog spo-razuma u njegovom vojnickom dijelu,
- Stvaranjc potpunih uvjeta za izvodenje sirih borbenih djelovanja protiv
srpskocrnogorskog agresora.
** *Postignuti dogovor a demilitarizaciji grad a tesko su prihvatili borci istar-
jesine Cetvrtog korpusa, ali i ja licno kao komandant. Nije nam bila poznata
sus tina sporazuma niti smo informirani 0 sadrzaju i cil jevima postignutog
dogovora. Na vise sastanaka sa politickim rukovodstvom u Mostaru i gospodi-
nom Oruceviccm, S obzirom na obim obaveza i poslova te kratkocu vremena
za implemcntaciju, iznosio sam dosta pcsimisticne stavove vezane za dcmili-
tarizaciju. Kasnilo se sa poduzimanjcm mjera na terenu. ja sam trazio od poli-
tickog rukovodstva, kada je vee sporazum postignut, da priprcmi politicku
k1imu za realizaciju postignutog dogovora 0dcmilitarizaciji grada, sto je i nor-
malno. Bio je problem ko ce povuci prvi potez LI tom pravcu, mi vojnici iii
politicari. Pozvani srno u Sarajevo kod gospodina predsjednika lzetbegovica,
Safer Orucevic i ja. Predsjednik me jc pitao cia li ja znam sta sc zeli postiCi
dcmilitarizacijom. Odgovorio sam mu cia nazirem sra se zcli, ali cia nisam u
potpunosti upoznat.Predsjednik Izetbegovic jc rekao da se clemilitarizacijom zele postici uslovi
za politicko rjesavanie situacije u gradu i za ujedinjcnje grada. Naravno, slozio
sam se sa gospodinom preclsjednikom. kome sam rekao cia vojnici mace ne
vole cuti za pojam clemilitarizacije, a kamo Ii ga u praksi sprovoditi. Rekao
sam mu j05, da se ne treba nervirati bez obzira na sve probleme sa kojima se
,.,
I.
1
c
fI.
i;
g
n
11
j(
k
o
jt
p
bK
o
K
b
k:
· .;-
5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 74/74
... obracan]e borcima U okolini Konjica, 1994. godina .•.
L. .. tenkist i Cetvrtog korpusa ...
53 0