fizika-7.1.pdf

Nevenka Jaku Ivana MatiFIZIKA 7

udbenik s radnom biljenicom za uenike 7. razreda osnovne kole

PDF Compressor Pro

Za izdavaa urica Salamon, dipl. ing.Autorice Nevenka Jaku, prof. izike Ivana Mati, prof. matematike i izikeRecenzenti dr. sc. Blaenka Meli, dipl. ing. izike Denis Toverni, prof. izike Dolores Bradi, prof. defektologLektorica Ivana Glava, prof.Ilustracije Petra Kljai, prof.Graika urednica Eleni akanNiti jedan dio ove knjige nije doputeno umnoavati bez pisanog doputenja nakladnika.

Uporabu udbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske rjeenjem kl. UP/I-602-09/07-03/00541, ur. br. 533-12-08-02, oujak 2008. za uenike koji prilagoeni nastavni program svladavaju po lancima 4, 6, 7 i 10 Pravilnika o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju.

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu pod brojem 673241ISBN 978-953-294-003-9

Nakladnik Alka script d.o.o., Nehajska 42, Zagreb, tel. 01 30 135 30Tisak Tiskara Zelina d.d.

PDF Compressor Pro

NEVENKA JAKUIVANA MATI

FIZIKA 7udbenik s radnom biljenicom za 7. razred osnovne kole

Zagreb, 2008.Prvo izdanje

PDF Compressor Pro

4UENIKU UMJESTO PREDGOVORAOvaj je udbenik nastao s ciljem da ti omogui lako prihvaanje i usvajanje izikalnih pojmova. Jednostavan pristup nastavnom gradivu i mnogo ilustrativnih zadataka pribliit e ti bogati svijet izike.Nastavno je gradivo izloeno u 25 tema. Svaka od njih zapoinje motivacijskim zadatkom ili pokusom koji su nerijetko popraeni slikom. injenice bitne za izlaganu temu nalaze se u naranastom okviru, kao na primjer:

Prirodna je pojava dogaaj koji se moe promatrati.

Prirodna pojava

Obino slijedi deinicija crveno uokvirena. Primjerice:

Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase toga tijela i njegova obujma.Oznaka za gustou jest malo tiskano grko slovo r (itaj: ro).

Gustoa

Zadaci i pokusi koji ti moe, prema uiteljevu odabiru, rjeavati, zeleno su uokvireni. Primjer takvog zadatka:

plin vrsto tijelo tekuina voda magla led

Spoji pojmove.

Za uenike koji hoe i mogu vie zadani su zadaci, zahtjevniji sadraji ili zanimljivosti u plavim okvirima. Primjerice:

Uputa: Prebroji koliko ima kockica na slici.

V = ______ kockica = ______ cm3

Svaka kockica ima obujam 1 cm3.Koliki je obujam zadanoga tijela?

PDF Compressor Pro

55

Zakljuak nekog promatranja ili pokusa ponekad je naranasto uokviren. Primjerice:

Masa tijela nee se promijeniti ako tijelu promijenimo oblik ili ako ga odnesemo daleko u svemir.

Numerini zadaci napisani su na stranicama sa zelenom podlogom u ijem vanjskom gornjem kutu stoji:

ZADACI

Zahtijevniji zadaci napisati su na tamnijoj podlozi i oznaeni zvjezdicom.Nastavne su teme svrstane u 4 cjeline. Na kraju svake cjeline nalazi se na plavim stranicama saetak oznaen oznakom:

SAETAK

Slijedi ponavljanje obraenog gradiva:

PONAVLJANJE

Svaka cjelina zavrava zanimljivostina na naranastoj stranici s oznakom:

ZANIMLJIVOSTI

Osim 25 tema odreenih nastavnim planom, u ovom su udbeniku obraene i dvije izborne teme (VRIJEME, ENERGIJA I ENERGETIKA). Oznaka za njih:

IZBORNA TEMA

Na kraju udbenika izdvojene su tablice da ih ne mora traiti u okviru nastavnih tema te najvaniji izikalni pojmovi i istaknute stranice na kojima oni su obrazloeni:

POJMOVNIK

Za ponavljanje pojmova koje treba pamtiti dobro e posluiti KRIALJKE. Ponegdje te upuujemo na Internet stranice na kojima moe saznati neto vie o izloenoj temi.

elimo da radosno i s lakoom prolazi ovim udbenikom. Autorice

PDF Compressor Pro

SADRAJTIJELA TVARI .................................................................................................................7 1. UVOD U FIZIKU ....................................................................................................................8 2. O TIJELIMA .......................................................................................................................... 13 3. MJERENJE DULJINE ............................................................................................................ 20 4.1. MJERENJE PLOTINE PLOHE .......................................................................................... 29 4.2. MJERENJE OBUJMA TIJELA ............................................................................................ 40 5. MJERENJE MASE TIJELA ................................................................................................. 55 6. GUSTOA TVARI ............................................................................................................... 65 7. GRAA TVARI ..................................................................................................................... 75MEUDJELOVANJE TIJELA ..........................................................................................91 8. SILA ........................................................................................................................................ 92 9. ELASTINA SILA I MJERENJE SILE ................................................................................ 97 10. SILA TEA...........................................................................................................................103 11. TRENJE .................................................................................................................................111 12. TEITE I RAVNOTEA TIJELA ......................................................................................119 13. POLUGA I PRIMJENA POLUGE ...................................................................................125 14. TLAK .....................................................................................................................................132ENERGIJA ...................................................................................................................153 15. RAD ......................................................................................................................................154 16.1. ENERGIJA ........................................................................................................................163 16.2. PRETVORBE ENERGIJE .................................................................................................168 17. GRAVITACIJSKA ENERGIJA............................................................................................175 18. ELASTINA ENERGIJA .....................................................................................................179 VRIJEME ..............................................................................................................................183 19. SNAGA ...............................................................................................................................186UNUTARNJA ENERGIJA ............................................................................................201 20. UNUTARNJA ENERGIJA ..................................................................................................202 21.1. TOPLINSKO IRENJE VRSTIH TIJELA ....................................................................214 21.2. TOPLINSKO IRENJE TEKUINA ...............................................................................217 21.3. TOPLINSKO IRENJE PLINOVA .................................................................................219 22. MJERENJE TEMPERATURE ...............................................................................................222 23. PRIJELAZ TOPLINE ............................................................................................................227 24. MJERENJE TOPLINE..........................................................................................................235 25. PROMJENA UNUTARNJE ENERGIJE RADOM I TOPLINOM .................................241 ENERGIJA I ENERGETIKA ...............................................................................................244

PDF Compressor Pro

7TIJELA I TVARI

1. Uvod u iziku 2. O tijelima3. Mjerenje duljine4.1. Mjerenje plotine plohe4.2. Mjerenje obujma tijela5. Mjerenje mase tijela6. Gustoa tvari7. Graa tvari

PDF Compressor Pro

81. UVOD U FIZIKUovjek je dio prirode. On ivi s prirodom, promatra je i prouava. Prouavanjem prirode nastale su prirodne znanosti: izika, kemija i biologija. Prirodne znanosti objanjavaju ivu i neivu prirodu.U ivu prirodu ubrajamo ljude, ivotinje i biljke.

Djeak, konj, trava i uma dio su ive prirode.

U neivu prirodu ubrajamo tlo, vodu, zrak i stijene.

Voda, kamenje, zrak i zemlja dio su neive prirode.

PDF Compressor Pro

9Fizika je temeljna prirodna znanost.Ona izuava svojstva i grau tvari.Nastoji objasniti prirodne pojave.Pronalazi zakonitosti po kojima se zbivaju prirodne pojave.

Fizika

esto oko sebe zamijeujemo prirodne pojave kao to su: duga, valovi, munja itd.

Prirodna je pojava dogaaj koji se moe promatrati.

Prirodna pojava

Neke prirodne pojave prikazane su na sljedeim slikama:

Snijeg pada Vulkan

_____________________________ _____________________________

_____________________________ _____________________________

_____________________________ _____________________________

Napii nekoliko prirodnih pojava koje poznaje.

PDF Compressor Pro

10

U pronalaenju zakonitosti iziari rabe metode opaanja, mjerenja i raunanja.

Opaanje Mjerenje Raunanje

U svom radu iziari esto izvode pokuse.

Pokus je postupak kojim se izaziva neka pojava radi njenog opaanja, istraivanja i tumaenja.

Pokus

Kapanjem tinte u au s toplom vodom dobijemo jednolino obojanu vodu.

aa s vodom Kap tinte u vodi Tinta s pomijeala s vodom

Primjer pokusa

PDF Compressor Pro

11

Fizika je prisutna u svakodnevnom ivotu. Ona daje odgovor na mnoga pitanja. Primjerice:

Zato se lopta kree? Kako med zaslauje aj? Zato ne padnemo s rola?

Kako automobil koi? Zato ne propadnemo u snijeg? Kako ptice lete?

Kriiem oznai to ubrajamo u neivu prirodu.

Djevojica Zvono Graevni materijal Leptir i biljka

PDF Compressor Pro

12

Fizika je temeljna ________________ ______________.

Fizika izuava ________________ i grau tvari.

Fizika objanjava prirodne ____________.

Fizika pronalazi _____________________ po kojima se zbivaju prirodne pojave.

Pokus je postupak kojim se izaziva neka pojava radi ________________, istraivanja i tumaenja.

Prirodna pojava je ______________ koji se moe promatrati.

Dopuni reenice sljedeim pojmovima: dogaaj, grau tvari, opaanja, pojave, prirodna znanost, svojstva, zakonitosti.

Jaje na vodi

1. Nalij pola ae vode.2. U au ispusti sirovo jaje.to se dogodilo?______________________________

3. Izvadi jaje iz ae.4. U vodu umijeaj 5-6 lica soli.5. Ponovno spusti jaje u au.to se dogodilo?______________________________

ZakljuakDodavanjem soli u vodu, voda postaje gua od jajeta pa jaje pliva na vodi.

PDF Compressor Pro

13

2. O TIJELIMAPogleda li oko sebe, vidjet e mnotvo predmeta, ljudi, ivotinja, biljaka. U izici ih jednim imenom nazivamo tijela. Tijela zauzimaju prostor.

Tijelo je sve ono to zauzima neki prostor.

Tijelo

AGREGACIJSKA STANJA TVARI

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

Navedi neka vrsta tijela iz svoje okoline.

Neka vrsta tijela

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

Navedi neke tekuine iz svoje okoline.

Neke tekuine

PDF Compressor Pro

14

1. U staklenu au stavi vodu (slika 1).2. Dodaj nekoliko kapljica tinte i promijeaj tapiem (slika 2).3. Uzmi stakleni lijevak i vrsto ga zatvori prstom (slika 3).4. Lijevak polako uroni u vodu (slika 4).Je li se razina vode u ai digla nakon uranjanja lijevka? DA NEZato voda nije ula u lijevak?__________________________________________________________________

ZAKLJUAK: Zrak zauzima prostor.

Pokus31 2 4

Tijela mogu biti u vrstom, tekuem i plinovitom agregacijskom stanju.

Led je vrsto tijelo. Voda je tekuina. Magla je plin.

PDF Compressor Pro

15

Agregacijska stanja jesu: vrsto, tekue i plinovito.Agregacijska stanja

plin vrsto tijelo tekuina

voda magla led

Spoji pojmove.

vrsta tijela mogu postati tekua. Primjerice, led se moe otopiti i postaje voda.Tekuine mogu prijei u plinovito stanje. Primjerice, voda prelazi u vodenu paru.

U prirodi se esto dogaaju i obrnuti prijelazi: plin u tekuinu, tekuina u vrsto tijelo.

vrsta tijela tekuine plinovi

PRIMJER: led PRIMJER: voda PRIMJER: vodena para

grijanje grijanje

hlaenje hlaenje

PDF Compressor Pro

16

1. Ulij u plastinu au malo vode i stavi u zamrziva hladnjaka. Sutradan izvadi. Do kojeg je prijelaza pritom dolo? Zaokrui.

TEKUINA PLIN TEKUINA VRSTO TIJELO

2. Ostavi au s ledom na sobnoj temperaturi. to se dogodilo nakon nekoliko sati? Do kojeg je prijelaza pritom dolo? Zaokrui.

VRSTO TIJELO TEKUINA VRSTO TIJELO PLIN

3. Prelij vodu iz plastine ae u ajnik. Zagrij vodu. Promatraj to se dogaa kad voda zavri. Izad povrine vode nastala je vodena para. Do kojeg je prijelaza pritom dolo? Zaokrui.

TEKUINA PLIN TEKUINA VRSTO TIJELO

Napravi pokus uz pomo uitelja

0BLIK VRSTIH TIJELAvrsta tijela dijelimo na pravilna i nepravilna.

Iz matematike poznaje neka pravilna vrsta tijela: kocku, kvadar, kuglu, valjak, piramidu.

PDF Compressor Pro

17

Osim pravilnih tijela postoje i nepravilna vrsta tijela. Primjerice: grumen ugljena, kamenje, glavica kupusa, grozd groa itd.

Obiljei kriiem na slici pravilna tijela.

PRAVILNA TIJELA NEPRAVILNA TIJELANabroji pet pravilnih i pet nepravilnih tijela

iz svoje sobe.

PDF Compressor Pro

18

Pronai u asopisima fotograije nekoliko pravilnih i nepravilnih tijela iz ivotinjskog ili

biljnog svijeta i zalijepi ih ovdje.

Tijelo je sve ono to zauzima neki ______________.

Razlikujemo pravilna i ____________________ vrsta tijela.

Tijela mogu biti u vrstom, tekuem i ________________ agregacijskom stanju.

Dopuni reenice sljedeim pojmovima: nepravilna, plinovitom, prostor.

Dopuni reenice.

Sok je u

____________________

agregacijskom stanju.

Oblak je u

____________________


Bojice su u

____________________


PDF Compressor Pro

19

1. U tanjuri ulij licu vode.2. Ostavi tanjuri nekoliko dana na prozoru.to se dogodilo s vodom? Objasni.

_______________________________________

_______________________________________

Pokus

KRIALJKA

45

3

21

J

1. Agregacijsko stanje soka.2. Agregacijsko stanje zraka.3. vrsto, tekue i plinovito stanje zovemo ______________ stanja.4. Tijelo moe biti ________ ili nepravilno.5. Agregacijsko stanje pijeska.U crvenim poljima jest ono to zauzima prostor.

PDF Compressor Pro

20

3. MJERENJE DULJINESvake godine u koli ide na sistematski pregled. Medicinska sestra mjeri tvoju visinu i tvoju masu.Ako zna, napii koliko si visok i koliko kilograma ima.

MOJA VISINA _______ cmMOJA MASA _______ kg

Takva svojstva tijela koja moemo mjeriti, kao to su visina i masa, nazivamo izike veliine.

Fizika veliina jest svojstvo tijela, tvari ili prirodne pojave koje se moe mjeriti.Fizike veliine jesu: duljina, masa, obujam, temperatura itd.

Fizika veliina

Da bismo olakali zapisivanje neke izike veliine, sluimo se oznakama. To su velika ili mala tiskana slova.Primjerice: Duljinu oznaavamo slovom l. Masu oznaavamo slovom m. Obujam oznaavamo slovom V.

DULJINA

_______________________________________

_______________________________________

Objasni zato ne moe ravnalo sa slike staviti u pernicu?

PDF Compressor Pro

21

Kad na satu tjelesnog odgoja skae u dalj, uitelj mjeri duljinu tvoga skoka.esto elimo znati kolika je neka duljina. Zna li kolika je duljina tvoje klupe?

Mjerenje pokazuje da je duljina stola 67 centimetara. To zapisujemo:

duljinastola = ______ centimetara

ili oznakom: lstola = _______ centimetara

Mjerenje duljine stola

67

67

Pri oitavanju duljine linija gledanja mora biti okomita na ravnalo.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

NEPRAVILNO NEPRAVILNOPRAVILNO

Oitavanje duljine

duljinaklupe = ______ centimetara lklupe = _______ centimetara

Izmjeri duljinu klupe i napii rezultat mjerenja.

Duljina je mjera za duinu.Duljinu oznaavamo malim tiskanim slovom l (itaj: el).

Duljina

PDF Compressor Pro

22

l = __________ cmNa slici je olovka.

Izmjeri i napii kolika je njena duljina.

Ja sam _______________________________

Moja je visina: _____ = _______ cm

Izmjeri svoju visinu i visinu svojih ukuana. Napii rezultate mjerenja. VISINA MOJIH UKUANA

IME VISINA______ cm______ cm______ cm______ cm______ cm

Fizike veliine izraavamo brojanom vrijednou i mjernom jedinicom.

l = 5 moznaka izike veliine

brojana vrijednostmjerna jedinica

l = 50 cm

Na crte napii odgovarajui pojam:brojana vrijednost, mjerna jedinica, oznaka

izike veliine.

________________________ ________________________

________________________

PDF Compressor Pro

23

Ako mjerimo duljinu olovke, usporeujemo koliko je puta olovka dulja od jednog centimetra.

Olovka na slici _____ je puta dulja od jednog centimetra.

Promotri sliku i dopuni reenicu.

Ako mjerimo svoju visinu, tada usporeujemo koliko je puta naa visina vea od jednog centimetra.

Mjeriti znai usporeivati koliko je puta izika veliina vea ili manja od odabrane mjerne jedinice.

Moja je visina _____ centimetara.Moja je visina _____ puta vea od jednog centimetra.

Razmisli i dopuni reenice.

Metar je osnovna mjerna jedinica za duljinu. Oznaka je m. Manje mjerne jedinice od metra:

Mjerna jedinica Odnos prema metruNaziv Oznakamilimetar mm 1 000 mm = 1 mcentimetar cm 100 cm = 1 mdecimetar dm 10 dm = 1 m

Vea mjerna jedinica od metra: Mjerna jedinica Odnos prema metruNaziv Oznaka

kilometar km 1 km = 1000 m

Mjerne jedinice za duljinu

PDF Compressor Pro

24

Mjerne naprave za duljinu

Neke od mjernih naprava za mjerenje duljine jesu: ravnalo, mjerna vrpca (u svakodnevnom ivotu nazivamo je metrom), pomino mjerilo itd.

ravnalo mjerna vrpca

mjerna vrpca

Izrei od papira vrpcu duljine 1 cm. Zalijepi je ovdje.

Navedi 3 predmeta kojima moe izmjeriti duljinu ovom vrpcom.

Izrei od papira vrpcu duljine 1 dm. Zalijepi je ovdje.


PDF Compressor Pro

25

Izrei od papira vrpcu duljine 1 m. Zalijepi je ovdje.


Duljina je mjera za _____________________.

Oznaka za duljinu jest malo tiskano slovo ____.

Osnovna mjerna jedinica za duljinu jest _______________.

Oznaka za metar jest malo tiskano slovo _____.

Dopuni reenice tako da tvrdnje budu tone.

duinu / masu

metar / kilogram

o / l

o / m

Ispod slike napii naziv mjerne naprave.

Duljina: _____ dm

irina: _____ dm

Izmjeri duljinu i irinu svoje klupeIzrazi ih decimetrima.

PDF Compressor Pro

26

Duljina: _____ dm

irina: _____ dm

Izmjeri duljinu i irinu svoje klupeIzrazi ih decimetrima.

Duljina: _____ cm

irina: _____ cm

Izmjeri duljinu i irinu svojeg udbenika. Izrazi ih centimetrima.

Duljina gumice ____________________Duljina kolskog hodnika ____________________Duljina imenika ____________________

Kojim e mjernim jedinicama (metrima, decimatrima ili centimetrima)

najlake izraziti sljedee duljine?

1. U tenisicama izmjeri duljinu uionice (slika 1).

luionice = ____________ stopala2. Izmjeri duljnu potplata tenisica (stopala) kao to je pokazano na slici 2.

lstopala = ____________ cm3. Izraunaj duljinu uionice u centimetrima pa

je izrazi u metrima.

luionice = broj stopala lstopala =____________

Mjerenje duljine uionice stopalom

Mjerenje duljine uionice stopalima

Mjerenje duljine stopala

PDF Compressor Pro

27

ZADACI

27

Pretvori vee mjerne jedinice za duljinu u manje sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom pretvaranja.

1000

km 10 10

mmdmm 10

cmKod pretvaranja vee mjerne jedinice u manju primjenjujemo mnoenje. Prati smjer strjelice.1. zadatak

7 cm = 7 10 mm = 70 mm3 cm = mm = mm

15 cm = mm = mm

2. zadatak

8 m = 8 10 10 cm = 800 cm5 m = cm = cm

12 m = cm = cm

3. zadatak

2 m = 2 10 10 10 mm = 2 000 mm7 m = mm = mm

10 m = mm = mm

4. zadatak

4 km = 4 1000 m = 4 000 m7 km = m = m

13 km = m = m

5. zadatak*

8 km = m = m3 m = cm = cm

13 dm = mm = mm

PDF Compressor Pro

28

ZADACI

2828

Pretvori manje mjerne jedinice za duljinu u vee sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom pretvaranja.

: 1000 : 10: 10: 10

km mmdmm cmKod pretvaranja manjih mjerne jedinice u vee primjenjujemo dijeljenje. Prati smjer strjelice. 6. zadatak

60 mm = 60 : 10 cm = 6 cm50 mm = cm = cm

150 mm = cm = cm

7. zadatak

400 cm = 400 : 10 : 10 m = 4 m900 cm = m = m

1 100 cm = m = m

8. zadatak

3 000 mm = 3 000 : 10 : 10 : 10 m = 3 m9 000 mm = m = m2 000 mm = m = m

9. zadatak

3 000 m = 3 000 : 1 000 km = 3 km7 000 m = km = km

16 000 m = km = km

10. zadatak*

5 000 m = km = km400 cm = m = m

600 mm = dm = dm

PDF Compressor Pro

29

4.1. MJERENJE PLOTINE PLOHETijela su omeena plohama. Tako je kocka omeena kvadratima, kvadar pravokutnicima itd.

Razlikujemo pravilne i nepravilne plohe.

Primjeri pravilnih ploha: pravokutnik kvadrat krug

Primjeri nepravilnih ploha: otisak dlana leptirovo krilo

Kriiem na slici obiljei pravilne plohe.

PDF Compressor Pro

30

_______________________________________

Koliko je puta ploha klupe vea od kvadrata?

______________________________________

Izrei kvadrat stranice duljine 20 cm. S koliko e takvih kvadrata prekriti plohu klupe?

Ploha stola prekrivena je s ______ kvadrata.

Ploha stola ______ je puta vea od jednog kvadrata.

S koliko je kvadrata na slici prekrivena ploha stola na slici?

Primjetio si da plohe imaju svoju veliinu: neke emo prekriti s vie kvadrata (odreene veliine), a neke s manje. Veliina plohe naziva se plotina.

Plotina je mjera za povrinu.Plotinu oznaavamo velikim tiskanim slovima A, S (itaj: es) ili P (itaj: pe).

Plotina

eli li prekriti dno kutije u kojoj e spavati mala maka tkaninom, mora znati koliko je veliko dno te kutije. Zanima te duljina i irina plohe dna.

PDF Compressor Pro

31

IZRAUNAVANJE PLOTINE

Plotina pravokutnika

Plotinu pravokutnika raunamo tako da izmjerimo njegovu duljinu i irinu te ih pomnoimo.

duljina l1

irina

l 2

A = l1 l2

plotina pravokutnika = duljina pravokutnika irina pravokutnika

Plotina kvadrata

Plotinu kvadrata raunamo na isti nain kao i plotinu pravokutnika. (Prisjeti se da kvadrat ima sve stranice jednake duljine.)

duljina l

irina

l

A = l l

plotina kvadrata = duljina kvadrata irina kvadrata

1 kvadratni metar

Izraunajmo plotinu kvadrata stranice 1 m.l = 1 mA = ?

l = 1 m

l = 1 m

A = l l

A = 1 m 1 mA = 1 m2 m2 itamo: kvadratni metarPlotina kvadrata stranice 1 metar jest 1 kvadratni metar.

PDF Compressor Pro

32

Povrina omeena vrpcama ima plotinu 1 kvadratni metar.

Izrei iz papira 4 vrpce duljine 1 m. Sloi ih na pod kako je prikazano slikom.

Izrezani kvadrat ima plotinu 1 kvadratni decimetar.

Izrei iz papira u boji kvadrat duljine stranice 1 dm. Presavij ga i zalijepi ovdje.

Izrezani kvadrat ima plotinu 1 kvadratni centimetar.

Izrei iz papira u boji kvadrat duljine stranice 1 cm. Zalijepi ga ovdje.

PDF Compressor Pro

33

Osnovna mjerna jedinica za plotinu jest kvadratni metar. Oznaka je m2.Manje mjerne jedinice od kvadratnog metra:

Mjerna jedinica Odnos prema kvadratnom metruNaziv Oznakakvadratni milimetar mm2 1 000 000 mm2 = 1 m2kvadratni centimetar cm2 10 000 cm2 = 1 m2kvadratni decimetar dm2 100 dm2 = 1 m2

Vea mjerna jedinica od kvadratnog metra:Mjerna jedinica Odnos prema kvadratnom metruNaziv Oznaka

kvadratni kilometar km2 1 km2 = 1 000 000 m2

Mjerne jedinice za plotinu

to misli, kako bi odredio plotinu neke nepravilne plohe, primjerice lista?U tu svrhu sluimo se mreom kvadratia.

Opcrtaj svoju gumicu. Prebroj koliko kvadratia prekriva. Zapii kolika je povrina.

A = _____ cm2

PDF Compressor Pro

34

Plotina je mjera za __________________.

Plotinu oznaavamo velikim tiskanim slovima ____________.

Osnovna mjerna jedinica za plotinu jest __________________ ____________.

Dopuni reenice sljedeim pojmovima:A, S ili P; kvadratni metar; povrinu.

Koliko ploica prekriva zid na slici? ______________

Svaka ploica ima plotinu 1 kvadratni decimetar. Koliku plotinu zida prekrivaju ploice?

______________

Kolika je ta plotina ako je plotina jedne ploice 2 kvadratna decimetra?

______________

Prebroji i odgovori.

Prebroji koliko kvadratia prekriva nacrtani lik. Zapii kolika je plotina lika.

UputaUnutar lika opcrtaj kvadrate poput onog s crvenim rubom i unutar svakog upii njegov redni broj. Zatim opcrtaj i prebroji kva-drate s plavim rubom.Preostale dijelove lika zane-mari.Priblina plotina lika na slici:

A = ________ cm2

1 cm21 cm2

PDF Compressor Pro

35

ZADACI

35

Izraunaj plotinu lika na slici.

5 cm

2 cm

l1 = 5 cml2 = 2 cm

A = ?A =

l1 l2

A = 5 cm 2 cm

A = _____ cm2

32 mm

10 m

m

l1 = _____ mm

l2 = _____ mm

A = ?

A = l1 l2

A = _____ mm _____ mm

A = _____ mm2

3 cm

3 cm

l = _____ cm

A = ?A =

l l

A = _____ cm _____ cm

A = _____ cm2

PDF Compressor Pro

36

ZADACI

3636

* Izmjeri i izraunaj plotinu lika na slici.

____ cm____ cm

l1 = _____ cm

l2 = _____ cm

A = ?A =

l1 l2

A = _____ _____ _____ _____

A = _____ _______

Pazi! Kad rauna plotinu pravokutnika duljina i irina moraju biti izraene istom mjernom jedinicom.

45 m

m

2 cm

l1 = _____ cm = _____ mm

l2 = _____ mm

A = ?A =

l1 l2

A = _____ mm _____ mm

A = _____ __________

PDF Compressor Pro

37

ZADACI

37

Pretvori u manju mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom pretvaranja.

1 000 000

km2 100 100

cm2dm2m2 100

mm21. zadatak

5 m2 = 5 100 dm2 = 500 dm29 m2 = dm2 = dm2

36 m2 = dm2 = dm2

2. zadatak

2 m2 = 2 100 100 cm2 = 20 000 cm28 m2 = cm2 = cm2

67 m2 = cm2 = cm2

3. zadatak

4 dm2 = 4 100 cm2 = 400 cm28 dm2 = cm2 = cm2

27 dm2 = cm2 = cm2

4. zadatak

5 dm2 = 5 100 100 mm2 = 50 000 mm29 dm2 = mm2 = mm2

97 dm2 = mm2 = mm2

5. zadatak*

7 m2 = dm2 = dm26 dm2 = cm2 = cm2

15 cm2 = mm2 = mm2

PDF Compressor Pro

38

ZADACI

3838

Pretvori u veu mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom pretvaranja.km2 cm2dm2m2

: 1 000 000 : 100: 100

mm2: 100

6. zadatak

600 dm2 = 600 : 100 m2 = 6 m2500 dm2 = m2 = m2

3 200 dm2 = m2 = m2

7. zadatak

70 000 mm2 = 70 000 : 100 : 100 dm2 = 7 dm240 000 mm2 = dm2 = dm2180 000 mm2 = dm2 = dm2

8. zadatak

300 cm2 = 300 : 100 dm2 = 3 dm2700 cm2 = dm2 = dm2

6 000 cm2 = dm2 = dm2

9. zadatak

100 mm2 = 100 : 100 cm2 = 1 cm2900 mm2 = cm2 = cm2

1 000 mm2 = cm2 = cm2

10. zadatak*

300 mm2 = cm2 = cm2700 cm2 = dm2 = dm2

6 000 dm2 = m2 = m2

PDF Compressor Pro

39

l1 = _____ cm A = l1 l2l2 = _____ cm A = _____ cm _____ cm

A = ? A = _____ cm2

Izmjeri duljinu i irinu svojeg udbenika. Izrazi ih centimetrima. Izraunaj plotinu.

l1 = _____ dm A = l1 l2l2 = _____ dm A = _____ dm _____ dm

A = ? A = _____ dm2

Izmjeri duljinu i irinu svoje klupe. Izrazi ih decimetrima. Izraunaj plotinu.

l1 = _____ m A = l1 l2l2 = _____ m A = _____ m _____ m

A = ? A = _____ m2

Izmjeri duljinu i irinu svoje uionice. Izrazi ih metrima. Izraunaj plotinu.

Udaljenosti u svemiru izraamo godinama svjetlosti. 1 godina svjetlosti jest udaljenost koju svjetlost prevali za 1 godinu.1 godina svjetlosti = 9 467 280 000 000 km

Udaljenosti u svemiru

Andromedina galaktika - nama najblia galaktika

PDF Compressor Pro

40

4.2. MJERENJE OBUJMA TIJELAVe od ranije zna da je tijelo sve to zauzima prostor: automobil, lopta, drvo itd.elimo li znati koliko prostora zauzima neko tijelo, moramo mu odrediti obujam.to misli, koje tijelo zauzima vei prostor, tj, koje tijelo ima vei obujam: konj, lopta ili kua?

ODGOVOR:____________________________________________________________________

Obujam tijela jest veliina prostora koji to tijelo zauzima.Oznaka za obujam jest veliko tiskano slovo V.

Obujam

MJERENJE OBUJMA PRAVILNIH TIJELAObujam pravilnih tijela odreujemo raunanjem.

Razmisli kako odrediti koliko prostora zauzima kutija keksa. duljina = _____ cm

irina = _____ cm visina = _____ cm

Uputa: izmjeri duljinu, irinu i visinu kutije.

PDF Compressor Pro

41

IZRAUNAVANJE OBUJMA

Obujam kvadra

Da bismo odredili obujam kvadra moramo izmjeriti njegovu duljinu, irinu i visinu. Nakon toga ih pomnoimo.

duljina l1

V = l1 l2 l3

irina l 2

visina l3

obujam kvadra = duljina kvadra irina kvadra visina kvadra

Obujam kocke

Obujam kocke raunamo na isti nain kao i obujam kvadra.

duljina l

V = l l l

irina l

visina l

obujam kocke = duljina kocke irina kocke visina kocke

1 kubni metar

Izraunajmo obujam kocke duljine stranica 1 m.

l = 1 mV = ?

l = 1 ml = 1 m

l = 1 mV = l l l

V = 1 m 1 m 1 mV = 1 m3 m3 itamo: kubni metarObujam kocke stranice 1 metar jest 1 kubni metar.

PDF Compressor Pro

42

Osnovna mjerna jedinica za obujam jest kubni metar. Oznaka je m3.Manje mjerne jedinice od kubnog metra:

Mjerna jedinica Odnos prema kubnom metruNaziv Oznakakubni milimetar mm3 1 000 000 000 mm3 = 1 m3kubni centimetar cm3 1 000 000 cm3 = 1 m3kubni decimetar dm3 1000 dm3 = 1 m3

Mjerne jedinice za obujam

UputaPrebroji koliko ima kockica na slici.

V = ______ kockica = ______ cm3

Svaka kockica ima obujam 1 cm3.Koliki je obujam cijele kocke?

UputaPrebroji koliko ima kockica na slici.

V = ______ kockica = ______ cm3

Svaka kockica ima obujam 1 cm3.Koliki je obujam zadanoga tijela?

PDF Compressor Pro

43

ZADACI

43

Izraunaj obujam tijela na slici.

2 m 1 m

2 m

l1 = 2 ml2 = 1 ml3 = 2 mV = ?V = l1 l2 l3

V = 2 m 1 m 2 mV = _____ m3

12 cm

5 cm

6 cm I

PAK

l1 = _____ cm

l2 = _____ cm

l3 = _____ cmV = ?V =

l1 l2 l3

V = _____ cm _____ cm _____ cm

V = _____ cm3

3 dm 3 dm

3 dm

l = _____ dm V = ?

V = l l l

V = _____ dm _____ dm _____ dm

V = _____ dm3

PDF Compressor Pro

44

ZADACI

4444

* Izraunaj obujam tijela na slici.Pazi! Mnoiti moemo samo iste mjerne jedinice.

3 dm2 dm

40 cm

l1 = _____ cm = _____ dm

l2 = _____ dm

l3 = _____ dm

V = ?V =

l1 l2 l3

V = _____ dm _____ dm _____ dm

V = _____ dm3

3 cm

20 m

m3 c

m

l1 = _____ cm l2 = _____ cml3 = _____ mm = _____ cm

V = ?V =

l1 l2 l3

V = _____ cm _____ cm _____ cm

V = _____ cm3

PDF Compressor Pro

45

MJERENJE OBUJMA TEKUINETekuine imaju stalan obujam. Tekuina poprima oblik posude u kojoj se nalazi.Primjerice, sok poprima oblik posude u kojoj se nalazi.

Da bismo izmjerili obujam tekuine, koristimo se menzurom.

Menzura je naprava za mjerenje obujma tekuina i vrstih tijela netopivih u vodi.

Da bismo izmjerili obujam tekuine, moramo tekuinu uliti u menzuru. Menzura ima mjernu skalu. Pri oitavanju obujma, oi moraju biti u razini povrine tekuine. Uvijek se oitava najnia razina tekuine.

NEPRAVILNO

NEPRAVILNO

PRAVILNO

Oitavanje obujma tekuine

PDF Compressor Pro

46

Crvena crta je ispravan pravac gledanja.______________________________________

______________________________________

______________________________________

Koji od djeka na fotograiji mjeri pravilno, Luka ili Ivan? Zato?

IVAN

LUKA

Litra je osnovna mjerna jedinica za obujam tekuine.Oznaka za litru jest veliko tiskano slovo L ili malo slovo l.

Obujam od 1 litre naznaen na naljapnici za sok

Litra

Obujam od jedne litre jednak je obujmu jednog kubnog decimetra.1 L = 1 dm3

1 dm1 dm

1 dm1 L 1 dm3=

Manje mjerne jedinice od litre:Mjerna jedinica Odnos prema litriNaziv Oznaka

decilitar dL 10 dL = 1 Lcentilitar cL 100 cL = 1 Lmililitar mL 1000 mL = 1 L

Vea mjerne jedinice od litre:Mjerna jedinica Odnos prema litriNaziv Oznaka

hektolitar hL 1 hL = 100 L

Ostale mjerne jedinice za obujam tekuine

PDF Compressor Pro

47

Nadopuni skale na menzurama.

3060

300

102030

100

V = 45 mL V = ______ mL V = ______ mL

Koliko se mililitara soka nalazi u menzurama na sljedeim slikama? Oitaj.

PDF Compressor Pro

48

Obujam od 1 mililitra jednak je obujmu od 1 kubnog centimetra.1 mL = 1 cm3Pronai nekoliko proizvoda na kojima je obujam izraen u mililitrima (ampon, tekui sapun itd).

Nalijepi ovdje naljepnice s tih proizvoda.

1 L ima: 1 mL ima:a) 10 dL b) 100 dL c) 1000 dL a) 10 cm3 b) 1 cm3 c) 1000 cm3

1 L isto je kao: 1 hL ima:a) 1 dm3 b) 1 cm3 c) 1 m3 a) 10 L b) 100 L c) 1000 L

Odaberi toan odgovor.

Mjerna jedinica za obujam jest metar. TONO NETONO1 dm3 = 1 L TONO NETONOObujam tekuina mjerimo menzurom. TONO NETONO1 L = 100 dL TONO NETONOTekuina ne poprima oblik posude u kojoj se nalazi. TONO NETONO

Provjeri istinitost tvrdnje i zaokrui.

PDF Compressor Pro

49

MJERENJE OBUJMA NEPRAVILNIH TIJELA NETOPIVIH U VODIIzradi od plastelina neko nepravilno tijelo (npr. ribicu). Ima li ideju kako bi odredio obujam tog tijela. Opii zamiljeni postupak?____________________________________________________________________

____________________________________________________________________

Obujam nepravilnih tijela netopivih u vodi odreujemo pomou menzure. Uronimo li tijelo u posudu punu vode, iz posude e se izliti onoliko vode koliki je obujam tog tijela.

Mjerenje obujma vrstog tijela

1. U menzuru ulijemo vodu i oitamo obujam. U naem je sluaju oitani obujam vode:

Vvoda = 55 mL.

2. Uronimo tijelo u vodu u menzuri i oitamo obujam. U naem je sluaju oitani obujam vode i tijela zajedno: Vvoda + tijelo = 58 mL.

3. Obujam tijela dobit emo tako da od obujma vode i tijela zajedno (Vvoda + tijelo) oduzmemo obujam same vode (Vvoda):

Vtijela = Vvoda + tijelo Vvoda

Vtijela = 58 mL 55 mLVtijela = 3 mL = 3 cm3

PDF Compressor Pro

50

1. Koliki je obujam vode u prvoj menzuri?_________________________________

2. Koliki je obujam vode i uronjenog tijela u drugoj menzuri?_________________________________

3. Koliki je obujam uronjenog tijela?_________________________________

Odgovori.

1010

4040

7070

2020

5050

8080

3030

6060

9090100100

mLmL

Vvoda = ________ mL Vkamen = Vvoda + kamen VvodaVvoda + kamen = ________ mL Vkamen = _____ mL _____ mL

Vkamen = _____ mL

Uz pomo uitelja odredi obujam kamena.

Obujam tijela jest veliina ________________ koji zauzima tijelo.

Oznaka za obujam jest veliko tiskano slovo ______.

Osnovna mjerna jedinica za obujam jest ____________ metar.

Obujam tekuina mjerimo pomou ________________.

Dopuni reenice tako da tvrdnje budu tone.

prostora / plohe

kvadratni / kubni

menzure / ravnala

V / A

PDF Compressor Pro

51

ZADACI

51

Pretvori u manje mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom pretvaranja.

1 000

m3 1 000 1 000

mm3cm3dm31. zadatak

5 m3 = 5 1 000 dm3 = 5 000 dm38 m3 = dm3 = dm3

62 m3 = dm3 = dm3

2. zadatak

3 dm3 = 3 1 000 cm3 = 3 000 cm36 dm3 = cm3 = cm3

18 dm3 = cm3 = cm3

Pretvori u vee mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom pretvaranja.

: 1 000 : 1 000: 1 000

m3 mm3cm3dm33. zadatak

4000 dm3 = 4000 : 1000 m3 = 4 m36000 dm3 = m3 = m3

57000 dm3 = m3 = m3

4. zadatak

8000 mm3 = 8 000 : 1 000 cm3 = 8 cm39000 mm3 = cm3 = cm3

18000 mm3 = cm3 = cm3

PDF Compressor Pro

52

ZADACI

5252


100

hL 10 10

cLdLL

10

mL5. zadatak

3 L = 3 10 dL = 30 dL7 L = dL = dL

12 L = dL = dL

6. zadatak

7 hL = 7 100 L = 700 L9 hL = L = L

76 hL = L = L


: 100 : 10: 10 : 10

hL cLdLL mL7. zadatak

3 000 mL = 3 000 : 10 : 10 : 10 L = 3 L4 000 mL = L = L

22 000 mL = L = L

8. zadatak

500 L = 500 : 100 hL = 5 hL7 000 L = hL = hL

22 000 L = hL = hL

PDF Compressor Pro

53

ZADACI

53

1 L = 1 dm39. zadatak

7 L = 7 dm3 8 dm3 = 8 L19 L = dm3 15 dm3 = L

150 L = dm3 45 dm3 = L

kubni metar Lmililitar mm3kubni centimetar m3litra dLkubni milimetar mLdecilitar cm3

Povei naziv i oznaku mjerne jedinice.

l 1 = 1 m = _____ dml 2 = 5 dml 1 = 60 cm = _____ dmV = ?V = l1 l2 l3

V = ______ dm ______ dm ______ dm

V = ________ dm3

V = ________ LU akvarijj stane ________ L vode.

Koliko litara vode stane u akvarij na slici?

1 m 5 dm

60 cm

PDF Compressor Pro

54

KRIALJKA3

2

5 68

4

1E V

7

C

1. Osnovna mjerna jedinica za duljinu.2. Mjera prostora koji zauzima tijelo.3. Mjerna jedinica za plotinu jest __________________ metar.4. Naprava za mjerenje duljine.5. Mjera duine.6. Naprava za mjerenje obujma tekuine.7. Mjera plohe.8. Mjerna jedinica za obujam tekuine.U crvenim poljima dobit e naziv jedne naprave za mjerenje duljine.

PDF Compressor Pro

55

5. MJERENJE MASE TIJELA TROMOST ILI INERCIJA

Naglo povlaenje kartonia Kovanica upada u au na kojemu je kovanica

Postavi kartoni na otvor ae, a na njega kovanicu. Naglo povuci kartoni. Zato je novi pao u au? Zbog ega nije ostao na kartonu?____________________________________________________________________

____________________________________________________________________

Novi se opire pokretanju i zbog toga pada u au.

Neki ljudi mogu vjeto izui stolnjak ispod tanjura. Pritom tanjur ostaje na mjestu. ini nam se da se ne eli pokrenuti.

Izvlaenje stolnjaka ispod tanjura

Tijela koja miruju nastoje ostati u mirovanju.

PDF Compressor Pro

56

Uzmi uteg od 1 kg i uteg od 100 g. Pokreni utege tako da se gibaju po povrini stola. Koji je uteg tee zaustaviti?

_________________________________

_________________________________

Uteg od 1 kg tee je zaustaviti. Kaemo da se tijelo opire zaustavljanju.

Pokretanje utega

Tijela koja se gibaju nastoje ostati u gibanju.

Tromost ili inercija jest svojstvo tijela da se opire promijeni svoga stanja.Ako tijelo miruje, opire se pokretanju.Ako se tijelo giba, opire se zaustavljanju.

Tromost

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

Opii to e se dogoditi s ljudima koji stoje u autobusu u trenutku kad se on pokrene.

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

Opii to e se dogoditi s ljudima koji stoje u autobusu u trenutku kad se on naglo zaustavi.

PDF Compressor Pro

57

MASAto je lake pokrenuti: kolica bez utega ili kolica s utegom?

Kolica bez utega Kolica s utegom

__________________________________________________________________

Kolica s utegom tee je pokrenuti pa kaemo da imaju veu masu.

Masa je mjera za tromost tijela.Oznaka za masu malo je tiskano slovo m.Tijela vee mase tromija su od tijela manje mase.

Masa

Automobil ima veu masu od bicikla pa ga je tee pokrenuti ili zaustaviti

PDF Compressor Pro

58

U kvadrati ispod tijela najvee mase napii 1, zatim 2, a ispod tijela najmanje mase napii 3.

Osnovna mjerna jedinica za masu jest kilogram. Oznaka je kg.Manje mjerne jedinice od kilograma:

Mjerna jedinica Odnos prema kilogramuNaziv Oznakadekagram dag 100 dag = 1 kggram g 1 000 g = 1 kg

Vea mjerna jedinica od kilograma: Mjerna jedinica Odnos prema kilogramuNaziv Oznaka

tona t 1 t = 1 000 kg

Mjerne jedinice za masu

m = __________ kg

Kolika je masa kutije rie na slici?

PDF Compressor Pro

59

U kvadrati ispod tijela najvee mase napii 1, 2, a ispod tijela najmanje mase napii 3

Osnovna mjerna jedinica za masu jest kilogram. Oznaka je .Manje mjerne jedinice od kilograma:

Mjerna jedinica Odnos prema kilogramuNaziv Oznakadekagram dag 100 dag = 1 kggram g 1 000 g = 1 kg

Vea mjerna jedinica od kilograma: Mjerna jedinica Odnos prema kilogramuNaziv Oznaka

tona 1 t = 1 000 kg

Mjerne jedinice za masu

= __________ kg

Kolika je masa kutije rie na slici?

Vaga s dva kraka Kuhinjska vaga Digitalna osobna vaga

Masu mjerimo vagom.

Pronai u novinama i asopisima ili na Internetu slike razliitih vrsta vaga i zalijepi ih ovdje.

Veu masu ima __________________.

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

Koje tijelo ima veu masu: jabuka ili uteg? Po emu to zakljuuje?

PDF Compressor Pro

60

Da bismo izmjerili masu jedne pribadae, pekule, spajalice ili avlia, koristimo se veim brojem istih pribadaa, pekula, spajalica ili avlia.

Postupak1. Uzmimo 70 spajalica. 2. Provjerimo pokazuje li vaga kojom emo

mjeriti masu spajalica 0 kg.3. Stavimo svih 70 spajalica u zdjelicu vage i

oitamo masu koju pokazuje vaga. Masa 70 spajalica:

m70 spajalica =100 g.4. Masu jedne spajalice dobijemo tako da

masu 70 spajalica podijelimo sa 70.m1 spajalice = m70 spajalica : 70 m1 spajalice = 100 g : 70 = 1.43 g

Zakljuak Masa je jedne spajalice 1.43 g.

Mjerenje mase sitnog tijela

1. ________________________________________________________________2. ________________________________________________________________3. __________________________________________ m10 olovaka = _____ _____4. ________________________________________________________________

m1 olovke = m10 olovaka : 10 m1 olovke = _____ _____ : 10 = _____ _____Zakljuak Masa jedne olovke iznosi _____ _____

Ima li 10 jednakih olovaka? Izmjeri masu jedne od njih pomou kuhinjske vage. Opii.

PDF Compressor Pro

61

Uzmi komad plastelina i izvai ga. Promijeni mu oblik i ponovno ga izvai.

Je li se masa plastelina promijenila?

Promjenom oblika plastelina, masa se __________ promijenila.

Uzmi gumicu i izvai je.Usitni gumicu i ponovno je izvai.Je li se masa gumice promijenila?

Promjenom oblika gumice, masa se _____________ promijenila.

Uzmi licu eera i au vode i izvai ih.Stavi eer u au s vodom i ponovno ih izvai.

Je li se masa promijenila?

Otapanjem eera u vodi, masa se _________ promijenila.

Promjenom oblika tijela od gline ili plastelina, usitnjavanje papira ili gumice, otopanjem eera u vodi, prenoenjem tijela na drugo mjesto masa tog tijela nee se promijeniti.

Masa tijela nee se promijeniti ako tijelu promijenimo oblik ili ako ga odnesemo daleko u svemir.

PDF Compressor Pro

62

Naziv proizvoda: OKOLADA

Naziv proizvoda: __________________

Izrei s omotnice nekog proizvoda tekst u kojem se navodi kolika je njegova masa.

Zalijepi ga ovdje.OKOLADA

100 g

Masa je __________ za tromost tijela.

Oznaka za masu je malo tiskano slovo ____.

Osnovna mjerna jedinica za masu jest ________________.

Mjerna naprava za mjerenje mase jest ________.

Dopuni reenice sljedeim pojmovima:kilogram, m, mjera, vaga.

mudbenika = _____ _____ mjabuke = _____ _____

mokolade = _____ ____ mae = _____ _____

Koristei se kuhinjskom vagom izmjeri masu udbenika, prazne ae, jabuke i omiljene

okolade. Napii dobivene podatke.

m = _____ _____

Osobnom vagom (za mjerenje mase ljudskog tijela) izmjeri svoju masu. Napii rezultat.

PDF Compressor Pro

63

ZADACI

63


1 000

t

10 100

gdagkg

1. zadatak

5 t = 5 1 000 kg = 5 000 kg8 t = kg = kg

12 t = kg = kg

2. zadatak

9 kg = 9 100 dag = 900 dag6 kg = dag = dag

14 kg = dag = dag

3. zadatak

3 dag = 3 10 g = 30 g8 dag = g = g

43 dag = g = g

4. zadatak

2 kg = 2 100 10 g = 2 000 g5 kg = g = g

40 kg = g = g

5. zadatak*

7 kg = g = g2 dag = g = g

4 t = kg = kg

PDF Compressor Pro

64

ZADACI

6464


: 1 000 : 10: 100

t gdagkg

6. zadatak

70 g = 70 : 10 dag = 7 dag40 g = dag = dag

150 g = dag = dag

7. zadatak

400 dag = 400 : 100 kg = 4 kg600 dag = kg = kg

1 300 dag = kg = kg

8. zadatak

6 000 kg = 6 000 : 1 000 t = 6 t2 000 kg = t = t

17 000 kg = t = t

9. zadatak

5 000 g = 5 000 : 100 : 10 kg = 5 kg7 000 g = kg = kg

20 000 g = kg = kg

mudbenika = _____ dag = _____ : _____ kg = _____ kg

mudbenika = _____ dag = _____ _____ g = _____ g

Sluei se kuhinjskom vagom izmjeri masu ovog udbenika pa je izrazi dekagramima,

kilogramima i gramima.

PDF Compressor Pro

65

6. GUSTOA TVARI

_______________________________________

_______________________________________

Napuni jednu kutiju od ibica pijeskom, a drugu zobenim pahuljicama. Usporedi im mase vagom s dva kraka. to moe rei o obujmu, a to o

masi pijeska i pahuljica?

_______________________________________

_______________________________________

Razmisli i odgovori: imaju li metalna i stiroporna kocka jednakog obujma jednake mase.

Tijela jednakog obujma mogu imati razliite mase.

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Navedi jo dva primjera tijela jednaka obujma, a razliite mase.

PDF Compressor Pro

66

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

_______________________________________

to moe rei o masi jabuka i utega? to moe rei o obujmu jabuka i utega?

Tijela jednakih masa mogu zauzimati razliiti obujam.

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Navedi jo dva primjera tijela jednakih masa, a razliitog obujma.

Nauili smo razlikovati tijela po njihovom obujmu i masi.Ako tijela imaju jednake mase, iste su boje, istog oblika ili imaju isti miris,moemo ih razlikovati po gustoi.

Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase toga tijela i njegova obujma.Oznaka za gustou jest malo tiskano grko slovo r (itaj: ro).

Gustoa

PDF Compressor Pro

67

1. Uzmimo drvenu kocku duljine bridaa = 10 cm.

2. Izmjerimo vagom masu drvene kocke. Dobivamo:

mdrvene kocke = 325 g.

3. Izraunajmo obujam drvene kocke:Vdrvene kocke = a a a

Vdrvene kocke = 10 cm 10 cm 10 cmVdrvene kocke = 1000 cm3

4. Podijelimo masu drvene kocke njezinim obujmom:mdrvene kocke : Vdrvene kocke = 325 g : 1000 cm3

Dobili smo karakteristino svojstvo drva od kojeg je izraena kocka. To svojstvo nazivamo gustoa.

Gustoa drvene kocke: 0.325 gcm3.Gustoa izabranog drva nije jednaka gustoi neke druge vrste drva, eljeza,

vode ili neke druge tvari.

Odreivanje gustoe drva

PDF Compressor Pro

68

Izraz (formulu) za izraunavanje gustoe tijela zapisujemo znakovima: mr = V

.Rijeima: gustoa = masa : obujam.Pazi! Razlomkova je crta znak za dijeljenje.

Formula za gustou

Pomou formule za gustou mogu se izraunati:1. masa tijela ako su poznati gustoa i obujam: m = r V 2. obujam ako su poznati gustoa i masa: mV = r .

Izvedene formule

Osnovna mjerna jedinica za gustou jest kilogram po kubnom metru. Oznaka je kgm3 . esto je u uporabi i gram po kubnom centimetru. Oznaka je gcm3.Vrijedi:

gcm31 = 1 000

kgm3 .

Mjerna jedinica za gustou

TABLICA GUSTOE NEKIH TVARITVAR

GUSTOA (r)g

cm3kgm3

pluto 0.25 250suho drvo - borovina 0.5 500 suho drvo - bukovina 0.7 700

maslinovo ulje 0.9 900voda (4C) 1 1 000

beton 2.2 2 200eljezo 7.8 7 800bakar 8.9 8 900olovo 11.4 11 400iva 13.6 13 600zlato 19.3 19 300

PDF Compressor Pro

69

Tijela manje gustoe od vode plivaju na vodi, a tijela vee gustoe od vode tonu u vodi. Provjeri to sljedeim pokusima.

rulja = ______ kgm3 rvode = _______ kgm3

Gustoa ulja je __________ od gustoe vode.

Ulje __________ na vodi.

Ulij u au vodu i malo ulja. to opaa?Usporedi gustoe ulja i vode.

Zaokrui tonu tvrdnju.

manja / vea

pliva / ne pliva

Tijela manje gustoe od vode plivaju na vodi.

reljeza = ______ kgm3 rvode = _______ kgm3

Gustoa eljeza je ________ od gustoe vode.

eljezo __________ u vodi.

Ulij u au vodu i eljezni vijak. to opaa?Usporedi gustoe eljeza i vode.

Zaokrui tonu tvrdnju.

manja / vea

tone / ne tone

Tijela vee gustoe od vode tonu u vodi.

Na vodi pliva _________________________ i _________________________.

Na ulju pliva ________________________ i _________________________.

Pronai u TABLICI GUSTOE NEKIH TVARI dvije tvari koje plivaju na vodi i dvije koje

plivaju na ulju.

PDF Compressor Pro

70

Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem ____________ i _______________ tijela.

Oznaka za gustou jest malo grko slovo ______ (itamo: ro).

Izraz (formula) za izraunavanje gustoe tijela glasi: _________________.

Osnovna mjerna jedinica za gustou jest kilogram po kubnom metru. Oznaka je _______.

Osim kilograma po kubnom metru u uporabi je gram po kubnom centimetru. Oznaka je _______.

Dopuni reenice.

mase / obujma

mase / obujma

a / rmr = V

Vr = m

kgcm3g

m3

kgcm3g

m3

ZLATO 13 600 kgm3IVA 1 000 kgm3VODA (4C) 7 800 kgm3MASLINOVO ULJE 19 300 kgm3ELJEZO 8 900 kgm3BAKAR 900 kgm3

Svakoj tvari pridrui njezinu gustou. Koristi se TABLICOM GUSTOE NEKIH TVARI.

a) ep je potonuo.

b) ep pliva na vodi.

Ulij u au vodu i ubaci ep od pluta.to primjeuje? Zaokrui ispravan odgovor.

PDF Compressor Pro

71

ZADACI

71

Pretvori u traene mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom pretvaranja.

1 000

: 1 000

kgm3

gcm3

1. zadatak

5 gcm3 = 5 1 000kgm3 = 5 000

kgm3

8 gcm3 =kgm3 =

kgm3

17 gcm3 =kgm3 =

kgm3

25 gcm3 =kgm3 =

kgm3

2. zadatak

5 000 kgm3 = 5 000 : 1 000g

cm3 = 5g

cm3

7 000 kgm3 =g

cm3 =g

cm3

11 000 kgm3 =g

cm3 =g

cm3

4 000 kgm3 =g

cm3 =g

cm3

900 kgm3 =g

cm3 =g

cm3

Na boci maslinova ulja navedena je gustoa: 900 kgm3 . Izrazi tu gustou u

gcm3.

PDF Compressor Pro

72

ZADACI

7272

3. zadatak

Koliku gustou ima tijelo mase m = 500 kg i obujma V = 1 m3? Od koje je tvari tijelo nainjeno?

m = 500 kg mr =V

V = 1 m3 500 kgr = 1 m3r = ? r =

kgm3

Uoi u TABLICI GUSTOA NEKIH TVARI da dobivenu gustou ima borovina.Odgovor: Tijelo je nainjeno od borovine.

4. zadatak

Obujam tijela oblika kvadra iznosi V = 2 m3. Njegova je masa m = 500 kg. Koliko iznosi gustoa toga tijela? Od koje je tvari tijelo nainjeno?

m = 500 kg mr = V

V = 2 m3 r = r = ? r = kgm3 Odgovor: Tijelo je nainjeno od __________.

5. zadatak

Masa okolade iznosi m = 100 g. Kolika je gustoa te okolade ako je njen obujam V = 50 cm3?m = _____ g

mr = V

V = _____ cm3 r = r = ?

r = gcm3 Odgovor: Gustoa okolade iznosi _____ _____.

PDF Compressor Pro

73

ZADACI

73

6. zadatak

Koliki je obujam komada eljeza mase m = 78 g ako znamo da je gustoa eljeza 7.8 gcm3?

m = 78 g m

V = rr = 7.8 gcm3 7.8

V =

cm3g

78 g

V = ? V = _____ cm3

Odgovor: Obujam komada eljeza iznosi _____ cm3.

7. zadatak

Koliki je obujam olovne ipke mase m = 228 g ako znamo da je gustoa olova 11.4 gcm3?

m = 228 g m

V = rr = 11.4 gcm3 V =

cm3g

g

V = ? V = _____ cm3

Odgovor: Obujam olovne ipke iznosi _____ cm3.

8. zadatak

Koliki je obujam zlatnog prstena mase m = 9.65 g ako je gustoa zlata 19.3 gcm3 ?

m = 9.65 g m

V = rr = 19.3 gcm3 V = V = ? V = _____ cm3

Odgovor: Obujam ______________________________ iznosi _____ _____.

PDF Compressor Pro

74

ZADACI

7474

9. zadatak

Kolika je masa vode u spremniku obujma V = 5 m3 ako znamo da je gustoa vode 1 000 kgm3 ?

V = 5 m3 m = r Vr = 1000 kgm3 m = 1000

kgm3 5 m

3

m = ? m = _______ kg

Odgovor: Masa vode u spremniku iznosi _______ kg.

10. zadatak

Kolika je masa kvadra od bukovine obujma V = 2 m3 ako je gustoa bukovine 700 kgm3 ?

V = 2 m3 m = r Vr = 700 kgm3 m = _______

kgm3 ______ m

3

m = ? m = _______ kg

Odgovor: Masa kvadra od bukovine iznosi _______ kg.

11. zadatak

Kolika je masa bakrene kugle obujma V = 1.5 m3 ako je gustoa bukovine 8 900 kgm3 ?

V = _____ m3 m = r Vr = _______ kgm3 m = _______

kgm3 ______ m

3

m = ? m = _______ kg

Odgovor: Masa bakrene kugle iznosi _______ kg.

PDF Compressor Pro

75

7. GRAA TVARIOd ega su graene tvari?Da bismo to saznali moemo tvari usitnjavati.Primjerice, kredu moemo prelomiti na 2 dijela, na 4 dijela itd.Moemo li kredu usitniti na jo manje dijelove nego to je prikazano na slikama?

Usitnjavanje krede

Da bismo vie saznali o grai tvari, izvest emo sljedee pokuse.

_______________________________________

_______________________________________

1. POKUS Popricaj dezodoran u prostoriji.Opii kako se miris iri prostorijom.

Ako pretpostavimo da se dezodoran sastoji od sitnih mirisnih estica koje se stalno gibaju, tada moemo objasniti kako se miris proirio prostorijiom.

Zakljuak 1 pokusaTvari su graene od sitnih nevidljivih estica koje se stalno gibaju.

PDF Compressor Pro

76

Obujam vode (plavo): Vvoda = 50 mLObujam alkohola (crveno): Valkohol = 50 mLto misli, koliki e biti obujam mjeavine vode i alkohola ako alkohol ulijemo u menzuru s vodom?TVOJA PRETPOSTAVKA:Pretpostavljam da je obujam mjeavine 50 mL vode i 50 mL alkohola:

Vvoda + alkohol = __________ mL

2. POKUS U jednu menzuru ulij 50 mL vode, a u drugu isto toliko alkohola. Tekuine oboji kako bi dobro vidio to e se dogoditi.

Prelij alkohol i vodu u veliku menzuru. Oitaj na mjernoj skali menzure koliki je obujam mjeavine 50 mL vode i 50 mL alkohola.

Oitani je obujam mjeavine 50 mL vode i 50 mL alkohola:

Vvoda + alkohol = 95 mLKako objanjava dobiveni rezultat: obujam mjeavine manji je od zbroja obujma vode i obujma alkohola?_______________________________________

_______________________________________

Da bismo objasnili to se stvarno dogodilo s vodom i alkoholom u prethodnom pokusu, izvedimo sljedei pokus.

PDF Compressor Pro

77

Obujam prosa: Vprosa = 50 mLObujam pahuljica: Vpahuljica =50 mLto misli, koliki e biti obujam mjeavine prosa i okoladnih pahuljica ako ljenjake stavi u menzuru s riom?

TVOJA PRETPOSTAVKA:Pretpostavljam da je obujam mjeavine 50 mL prosa i 50 mL pahuljica:

Vproso + pahuljice = __________ mL

3. POKUS U jednu menzuru stavi 50 mL prosa, a u drugu isto toliko okoladnih pahuljica.

Oitani obujam mjeavine 50 mL prosa i 50 mL pahuljica:

Vprosa + pahuljica = 78 mLKako objanjava dobiveni rezultat: obujam mjeavine manji je od zbroja obujma prosa i pahuljica?______________________________________

______________________________________

Stavi ljenjake i riu u veliku menzuru. Oitaj na mjernoj skali menzure koliki je obujam mjeavine 50 mL prosa i 50 mL pahuljica.

Objanjenje 2. pokusaestica alkohola vee su od estica vode. Izmeu estica alkohola postoje prazni meuprostori. U te prazne meuprostore smjeste se estice vode. Zbog toga je obujam mjeavine manji od zbroja obujma vode i alkohola. To jasno uoavamo u pokusu s prosom i pahuljicama.

PDF Compressor Pro

78

Zakljuak 2. i 3. pokusaMeu sitnim nevidljivim esticama tvari postoje meuprostori.Sitne nevidljive estice od kojih su izgraene tvari nazivamo molekulama.Molekule su graene od atoma.

Graa vrstog tijela Graa tekuina Graa plinova

Graa tijela

Tvari su graene od sitnih nevidljivih _____________ koje se stalno ____________.

Meu sitnim nevidljivim esticama tvari postoje ________________________.

Sitne nevidljive estice od kojih su izgraene tvari nazivamo ________________.

Molekule su graene od __________.

Dopuni reenice sljedeim pojmovima:atoma, estica, gibaju, meuprostori, molekule.

PDF Compressor Pro

79

OPIS NAPUHANOG BALONA_______________________________________

_______________________________________

OPIS BALONA NAKON 3 DANA_______________________________________

_______________________________________

OPIS BALONA NAKON 7 DANA_______________________________________

_______________________________________

Je li se obujam bolana promijenio?_______________________________________

Kako to objanjava?_________________________________________________________________

_________________________________________________________________

_________________________________________________________________

ZAKLJUAKNa stjenki balona postoje male rupice koje mi ne vidimo.Budui da se estice zraka stalno gibaju i mogu proi kroz male rupice na balonu, one e napustiti balon.

Napuni zrakom djeji balon i ga vrsto zavei. Opii ga. Kako izgleda balon nakon 3 dana?

Kako izgleda balon nakon 7 dana?

Crte napuhanog balona

Crte balona nakon 3 dana

Crte balona nakon 7 dana

PDF Compressor Pro

8080

SAETAK

FIZIKA VELIINAFizika veliina je svojstvo tijela, tvari ili prirodne pojave koje se moe mjeriti.Primjer izikih veliina: duljina, masa, temperatura itd. Fizike veliine dijelimo na osnovne i izvedene. Od osnovnih do sad smo nauili: duljinu i masu.Od izvedenih nauili smo: plotinu, obujam i gustou.TIJELOTijela zauzimaju prostor.Tijela dijelimo na pravilna i nepravilna.Razlikujemo: vrsta tijela, tekuine i plinove.

TIJELAVRSTO

TEKUE

PRAVILNAAGREGACIJSKO STANJE

NEPRAVILNAPLINOVITO

DULJINADuljina je mjera za veliinu duine.Oznaava se malim slovom l.Osnovna mjerna jedinica za duljinu jest metar. Oznaka je m.Neke od mjernih naprava za mjerenje duljine: ravnalo, mjerna vrpca itd.

PLOTINAPlotina je mjera za veliinu plohe.Oznaava se velikim tiskanim slovima A, S, P.Osnovna mjerna jedinica za plotinu jest kvadratni metar. Oznaka je m2.

PDF Compressor Pro

8181

SAETAK

OBUJAMObujam tijela veliina je prostora koji to tijelo zauzima.Oznaava se velikim tiskanim slovom V.Osnovna mjerna jedinica za obujam jest kubni metar. Oznaka je m3.Za mjerenje obujma tekuine ili netopivog vrstog tijela rabimo menzuru.

MASATromost ili inercija jest svojstvo tijela da se opire promijeni svoga stanja i to pokretanju ako je mirovalo ili zaustavljanju ako se gibalo.Masa je mjera za tromost tijela.Oznaava se malim slovom m.Osnovna mjerna jedinica za masu jest kilogram. Oznaka je kg.Mjerna naprava za mjerenje mase jest vaga.

GUSTOAGustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase toga tijela i njegova obujma.: mr =

V.

Oznaava se malim grkim slovom ro r.Osnovna mjerna jedinica za gustou jest kilogram po kubnom metru. Oznaka je kgm3 .

GRAA TVARITvari su graene od sitnih nevidljivih estica koje se stalno gibaju.Meu sitnim nevidljivim esticama tvari postoje meuprostori.Molekule su sitne nevidljive estice od kojih su izgraene tvari.Molekule su graene od dvaju ili vie atoma.

PDF Compressor Pro

8282

PONAVLJANJE KRIALJKA

1Z

3

4

5

6

SO

7 8 9

10

11

1213

LJ

I

V

E

14

M

2

1 Znanost koju prouavamo zove se __________.2. Fizika je veliina svojstvo tijela, tvari ili pojave koje se moe __________. 3. Tijela dijelimo na _________________ i nepravilna.4. Razlikujemo ____________ tvari, tekuine i plinove.5. Razlikujemo vrste tvari, ________________ i plinove.6. Mjera za duinu jest ____________.7. Metar je ______________ mjerna jedinica za duljinu.8. Plotina je mjera za veliinu __________.9. Obujam tijela jest veliina prostora koji to ____________ zauzima.

10. Tromost ili ________________ jest opiranje tijela promijeni stanja.11. Duljina, masa, gustoa jesu ______________ veliine.12. Osnovna mjerna jedinica za masu jest ________________.13. estice od kojih su graene tvari sitne su i __________________.14. Molekule su izgraene od __________.

U crvenim poljima dobit e mjerljivo svojstvo tijela, tvari ili prirodne pojave.

PDF Compressor Pro

8383

PONAVLJANJE

Na slici zaokrui plavom bojom pravilna tijela, a crvenom nepravilna.

Na slici zaokrui plavom bojom pravilne plohe, a crvenom nepravilne.

Ispod svake slike napii u kakvom je agrecijskom stanju tvar na slici:

zrak sok u ai drvo

____________________ ____________________ ____________________plin

PDF Compressor Pro

8484

PONAVLJANJE

Povei izike veliine s njihovim osnovnim mjernim jedinicama. duljina KUBNI METAR plotina KILOGRAM PO KUBNOM METRU obujam METAR masa KVADRATNI METAR gustoa KILOGRAM

Povei nazive mjernih jedinica s njihovim oznakama. metar m2 kvadratni metar kg kubni metar m litra kgm3 kilogram L kilogram po kubnom metru m3

Povei iziku veliinu sa slikom odgovarajue mjerne naprave.

MASA DULJINA OBUJAM

PDF Compressor Pro

8585

PONAVLJANJE


1000

km

10 10

mmdmm

: 1000 : 10: 10

10

cm

: 101. zadatak

4 dm = 4 10 10 mm = 400 mm9 dm = mm = mm

25 dm = mm = mm10 dm = mm = mm

2. zadatak

30 dm = 30 : 10 m = 3 m60 dm = m = m

170 dm = m = m450 dm = m = m


1000 000

km2 100 100

mm2dm2m2

: 1000 000 : 100: 100

100

cm2

: 1003. zadatak

8 m2 = 8 100 100 cm2 = 80 000 cm29 m2 = cm2 = cm2

28 m2 = cm2 = cm240 m2 = cm2 = cm2

PDF Compressor Pro

8686

PONAVLJANJE

4. zadatak

500 cm2 = 500 : 100 dm2 = 5 dm2200 cm2 = dm2 = dm2

8 400 cm2 = dm2 = dm275 000 cm2 = dm2 = dm2


1000

mm3dm3m3

: 1000

cm3 1000

: 1000

1000

: 10005. zadatak

4 cm3 = 4 1 000 mm3 = 4 000 mm32 cm3 = mm3 = mm3

19 cm3 = mm3 = mm358 cm3 = mm3 = mm3

Pretvori u traene mjerne jedinice sluei se danom shemom. 100

hL

10 10

mLdLL

: 100 : 10: 10

10

cL

: 106. zadatak

7 L = 7 1 000 mL = 7 000 mL10 L = mL = mL18 L = mL = mL58 L = mL = mL

PDF Compressor Pro

8787

PONAVLJANJE

7. zadatak

Izraunaj plotinu pravokutnika na crteu.

l1 = 6 cm

l 2 =

3 cml1 = 6 cm

l2 = 3 cmA = ?A =

l1 l2

A = _____ cm _____ cm

A = _____ cm2

8. zadatak

Izraunaj plotinu kvadrata na crteu.

l = 40 mm

l = 4

0 mm

l = 40 mmA = ?A =

l l

A = _____ _____ _____ _____

A = _______ _______

Pazi! Kad rauna plotinu pravokutnika, duljina i irina moraju biti izraene istom mjernom jedinicom.9. zadatak

Izraunaj plotinu pravokutnika na crteu.l1 = 1 dm = _____ cml2 = 2 cmA = ?

l1 = 1 dm l2 =

2 cm

A = l1 l2

A = _____ cm _____ cm

A = _____ _______

PDF Compressor Pro

8888

PONAVLJANJE

10. zadatak

Izraunaj obujam kvadra na crteu.

l1 = 3 dm l 3 =

1 dm

l 2 =

2 dm

l1 = 3 dml2 = 2 dml3 = 1 dmV = ?V =

l1 l2 l3

V = _____ dm _____ dm _____ dm

V = _____ _______

11. zadatak

Izraunaj obujam kocke na crteu.

l = 3 m l =

3 ml = 3

m

l = 3 mV = ?V =

l l

l

V = _____ m _____ m _____ m

V = _____ _______

PDF Compressor Pro

8989

PONAVLJANJE

12. zadatak

Koliku gustou ima tijelo mase m = 1000 kg i obujma V = 4 m3? Od koje je tvari tijelo nainjeno?

m = 1000 kg mr = V

V = 4 m3

r = ? r =

r = kgm3

Pogledaj u TABLICU GUSTOE NEKIH TVARI. Tijelo je nainjeno od __________.

13. zadatak

Obujam tijela iznosi V = 2 m3, a njegova je masa m = 15 600 kg. Od koje je tvari tijelo nainjeno?m = 15 600 kg mr =

VV = 2 m3

r = ? r =

r = kgm3

Tijelo je nainjeno od __________.

14. zadatak

Tijelo ima masu m = 6 600 kg. Koliko iznosi gustoa toga tijela ako mu je obujam V = 3 m3? Od koje je tvari tijelo nainjeno?m = 6 600 kg mr =

VV = 3 m3

r = ? r =

r = kgm3

Tijelo je nainjeno od __________.

PDF Compressor Pro

90909090

ZANIMLJIVOSTI

Najdulja hrvatska pilja je piljski sustav

ulin ponor Medvedica, duljine 16 396 m.

Srednja je gustoa Zemlje 5.515 g/cm3, Sunca 1.41 g/cm3, a Saturna 0.69 g/cm3.

Najdulji cestovni most na svijetu nalazi se na jezera Pontchartrain u

SAD-u. Dugaak je 38 420 m.

Najdublja jama u Hrvatskoj duboka je 1 392 m. To je

sustav Lukina jama Trojama na sjevernom Velebitu.

Slon je najvei kopneni sisavac i moe imati masu preko 12 000 kg (12 t).

Cres je najvei hrvatski otok plotine

405.7 km2.

Kolibri je najmanja ptica na svijetu,

mase oko 0.002 kg (oko 2 g).

MEUDJELOVANJE TIJELA8. Sila 9. Elastina sila i mjerenje sile10. Sila tea

12. Teite i ravnotea tijela13. Poluga i primjene poluge

PDF Compressor Pro

9191

PONAVLJANJEMEUDJELOVANJE TIJELA8. Sila 9. Elastina sila i mjerenje sile10. Sila tea

11. Trenje 12. Teite i ravnotea tijela13. Poluga i primjene poluge14. Tlak

PDF Compressor Pro

92

8. SILA

________________________________________

________________________________________

Razvuci elastinu oprugu koji ti je dao uitelj. Zapii to opaa.

________________________________________

________________________________________

Gurni uteg po stolu. Zapii to opaa.

________________________________________

________________________________________

Natrljaj balon o kosu ili majicu i priblii ga zidu i kosi. to opaa?

__________________________

__________________________

__________________________

__________________________

Priblii dva magneta jedan drugome. to e se dogoditi?

PDF Compressor Pro

93

U prethodnim pokusima tijela djeluju jedno na drugo: tvoja ruka na oprugu, tvoja ruka na udbenik, Zemlja na udbenik, balon na kosu, zid na balon, magnet na drugi magnet. To nazivamo meudjelovanje.

Djelovanje tijela na tijelo nazivamo meudjelovanje.Meudjelovanje opisujemo silom.Oznaka za silu jest veliko tiskano slovo F.

Sila

Postoji vie vrsta sila.

Vrste sila Elektrina sila

Miina sila

Sila teaOdbijanje balona

Noenje tereta Padanje tijela

Magnetna sila

Odbijanje magneta

PDF Compressor Pro

94

Djelovanje sile moe tijelo pokrenuti, zaustaviti, promijeniti mu smjer i brzinu, promijeniti mu oblik.

Posljedica djelovanja sile na plastelin Djelovanje sile mijenja smjer i brzinu gibanja lopte

Djelovanje sile

Ve zna da moe pokrenuti tijelo djeluje li na njega silom. Gurni udbenik od sebe, a zatim ga gurni prema lijevom rubu klupe. Silom moe na tijelo djelovati u razliitim smjerovima.

Sila ima smjer u kojem djeluje.Udbenik moe gurnuti jae ili slabije.

Sila ima iznos.

Udbenik moe gurati ili vui. Tada djeluje na udbenik na razliitim mjestima.Hvatite je toka u kojoj sila djeluje na tijelo.

Fizike veliine koje imaju smjer, iznos i hvatite jesu vektorske veliine.

Sila je vektorska veliina jer ima:- smjer u kojem djeluje, - iznos, - hvatite.

Sila je vektorska veliina

PDF Compressor Pro

95

Silu kao vektor prikazujemo strjelicom. to je strjelica dulja, to je sila vea.

hvatite sile smjer djelovan

ja sile

iznos sile

Kad elimo naznaiti da je sila vektor, tada piemo ovako: F .

Ivan i Marko poteu konop.Plavom bojom oznai smjer Ivanove sile.Crvenom bojom oznai smjer Markove sile.Plavim kruiem istakni hvatite Ivanove sile.Crvenim kruiem istakni hvatite Markove sile.to misli, tko je jai: Ivan ili Marko?Dopuni: Vei iznos ima ________________ sila.

Sila je vektorska veliina

Ivanova / Markova

IVAN MARKOSTAR

T

Djelovanje tijela na tijelo nazivamo __________________________.

Meudjelovanje opisujemo _____________.

Oznaka za silu jest veliko tiskano slovo _____.

Sila ima smjer u kojem djeluje, iznos i ________________. Zato je sila ________________ veliina.

Silu kao vektor prikazujemo ____________________.

Vrh strjelice odreuje _____________ sile, a duljina strjelice __________ sile.

Dopuni reenice.

meudjelovanje / obujam

V / F

silom / gustoom

plotinu / hvatite

izika / vektorska

smjer / duljinu boju / iznos

strjelicom / trokutiem

PDF Compressor Pro

96

Povei fotograiju s nazivom prikazane sile.

miina sila

Magnet s avliem

magnetna sila elektrina silasila tea

SM

E L I

M G T

S

U krialjku napii sile koje si nauio.

Zaokrui veu silu.

F2

F2

F1 F1

PDF Compressor Pro

97

9. ELASTINA SILA I MJERENJE SILE

Djelovanje sile na balon Balon nakon prestanka djelovanja sileDa bismo napuhanom balonu promijenili oblik, moramo na njega djelovati miinom silom. Nakon prestanka djelovanja sile, balon se vraa prvobitni oblik. Kaemo da je balon elastian.

Tijela koja se vraaju u prvobitni oblik nakon prestanka djelovanja sile nazivamo elastina tijela.

Kad na balon djeluje miinom silom, osjea da i balon na tvoju ruku djeluje silom. Tu silu nazivamo elastina sila. Ona uzrokuje vraanje balona u prvobitni oblik.

Elastina tijela djeluju elastinom silom.

Neka tijela koja djeluju elastinom silom: opruga, gumica za brisanje, lastika, lopta i loptica za tenis.

PDF Compressor Pro

98

_____________________ ____________________ ______________________

Pronai kod kue tijela koja djeluju elastinom silom. Nacrtaj ih i napii njihov naziv.

metalna kuglica

Uz pomo uitelja izvedi sljedei pokus.POKUSPripremi elastinu oprugu, 3 utega jednakih masa, stalak, ravnalo.Stavljat e utege na oprugu. Ona e se produljiti. Izmjerit e duljinu i zapisati. Duljinu opruge oznai slovom l, a broj utega slovom n.1. Ovjesi elastinu oprugu na stalak. Ravnalom izmjeri njenu duljinu.

Opruga bez utegaPRIMJER TVOJ POKUS

400

1020

30

n = 0l = 10 cm

010

2030

n = _____

l = ________ cm

PDF Compressor Pro

99

Na lijevom (zelenom) polju tablice dan je primjer pokusa.U desno polje tablice nacrtaj svoju oprugu. Napii rezultat mjerenja.

2. Ovjesi jedan uteg na oprugu. Izmjeri duljinu opruge. Nacrtaj. Zapii opaanje.Opruga s jednim utegom

PRIMJER TVOJ POKUS

400

1020

30

n = 1l = 15 cm

010

2030

n = _____

l = ________ cm

3. Ovjesi jo jedan uteg na oprugu. Izmjeri duljinu opruge. Nacrtaj. Zapii opaanje.

Opruga s dva utegaPRIMJER TVOJ POKUS

400

1020

30

n = 2l = 20 cm

010

2030

n = _____

l = ________ cm

PDF Compressor Pro

100

4. Ovjesi jo jedan uteg na oprugu. Izmjeri duljinu opruge. Nacrtaj. Zapii opaanje.Opruga s tri utega

PRIMJER TVOJ POKUS

400

1020

30

n = 3l = 25 cm

010

2030

n = _____

l = ________ cm

5. Dobivene podatke napii u tablicu. PRIMJER TVOJ POKUS

n 0 1 2 3 n 0 1 2 3l / cm 10 15 20 25

6. Koliko svaki uteg produljuje oprugu? Od duljine opruge s jednim utegom oduzmi duljinu opruge bez utega.

15 cm 10 cm = 5 cm

Od duljine opruge s dva utega oduzmi duljinu opruge s jednim utegom.20 cm 15 cm = 5 cm

Od duljine opruge s tri utega oduzmi duljinu opruge s dva utega.25 cm 20 cm = 5 cm

7. Zakljuak Svaki uteg produlji opruga za

5 cm

PDF Compressor Pro

101

8. Odgovori na pitanja.Koliko bi se produljila opruga kad bi na nju stavio 4 utega?

4 5 cm = 20 cm

Koliko bi se produljila opruga kad bi na nju stavio 7 utega?7 5 cm = 35 cm

Ako ovjesimo uteg na elastinu oprugu, on e na nju djelovati odreenom silom. Opruga e se produljiti. Dva jednaka utega djeluju dvaput veom silom. Tri jednaka utega djeluju triput veom silom.Zakljuak

Koliko je puta vea sila koja djeluje na oprugu, toliko je puta vee produljenje opruge.

Elastinom oprugom moemo se koristiti pri mjerenju sile. Ona je sastavni dio naprave za mjerenje sile.

Dinamometar je naprava za mjerenje sile.

Dinamometar s vidljivom oprugom Najvea sila koja se moe mjeriti ovim dinamometrom iznosi 2 njutna.

Naprava za mjerenje sile2 N

00.20.40.60.81.01.21.41.61.82.0

Osnovna mjerna jedinica za silu jest njutn. Oznaavamo ga velikim tiskanim slovom N.Npr. F = 2 N (sila iznosi 2 njutna).

Mjerna jedinica za silu

PDF Compressor Pro

102

Koliku silu pokazuje pojedini dinamometar?

2 N

0.20.4

0.81.01.21.41.61.82.0

0.6

0

1 N

0.10.2

0.50.60.70.80.91.0

0.3

0

0.4

10 N

12

567

89

10

3

0

4

5 N

0.51.0

2.53.03.54.04.55.0

1.5

0

2.0

F = _____ N F = _____ N F = _____ N F = _____ N

Elastina tijela vraaju se u prvobitni _____________ nakon prestanka djelovanja sile.

Elastina tijela djeluju ____________________ silom.

Naprava za mjerenje sile zove se ______________________.

Sastavni dio dinamometra jest elastina ____________.

Mjerna jedinica za silu jest __________. Oznaavamo je slovom _____.

Dopuni reenice.

elastinom / neelastinom

vaga / dinamometar

oblik / poloaj

opruga / olovka

metar / njutn m / N

PDF Compressor Pro

103

10. SILA TEAUzmi gumenu igraku ili lopticu i ispusti je iz ruke. Zbog ega igraka ili loptica pada?______________________________________

______________________________________

Tijela padaju jer na njih djeluje sila tea

Sila tea jest sila kojom Zemlja privlai sva tijela.Silu teu oznaavamo F

g.

Sila tea

Sila tee djeluje u smijeru prema sredini Zemlje.Na crteu je Zemljina kugla.Na tijela oko nje sila tee djeluje tako da ih privlai prema sreditu Zemlje.

Smjer sile tee

Sila tea vea je to je tijelo blie sreditu Zemlje, a manja to je tijelo dalje od sredita Zemlje.

Iznos sile tee

PDF Compressor Pro

104

Na astronautkinju Anu djeluje najvea sila tea, a na astronauta ____________ najmanja sila tea.

Promotri crte i dopuni reenicu.

Gravitacijska sila je meudjelovanje tijela koje se javlja zbog njihovih masa. Njeno djelovanje primjeujemo u svemiru. Gravitacijska sila kojom Mjesec djeluje na tijela manja je nego gravitacijska sila (sila tea) kojom Zemlja djeluje na tijelo.

Astronaut na Mjesecu ima jednaku masu, ali manju teinu nego na Zemlji

Silu teu koja djeluje na neko tijelo, mjerimo dinamometrom. Mjerenje obavljamo tako da tijelo ovjesimo na dinamometar i oitamo silu.

Mjerenje sile tee

2 N00.20.40.60.81.01.21.41.61.82.0

PDF Compressor Pro

105

Pribor: 1. dinamometar s mjernom skalom od 2 N ili veom 2. utezi od 50 g, 100 g i 200 gOvjesi svaki uteg na dinamometar. Oitaj kolikom silom Zemlja privlai uteg. Napii.

m = 50 g uteg mase 100 g uteg mase 200 gF

g = _____ N F

g = _____ N F

g = _____ N

Pogledaj dobivene podatke. Uoi da na tijelo vee mase Zemlja djeluje veom silom, a na tijelo manje mase Zemlja djeluje __________ silom.

Izvedi pokus uz pomo uitelja.

ZakljuakNa tijela vee mase Zemlja djeluje veom silom.

Na tijela manje mase Zemlja djeluje manjom silom.

Stavi li na svoj dlan uteg, osjetit e njegovu teinu.Naime, na taj uteg djeluje sila tee pa on pritie podlogu na kojoj se nalazi (dlan).

Dlan osjea teinu utega

Na dlan utezi djeluju svojom teinom. Najveu teinu ima uteg ______________ mase.Najmanju teinu ima uteg _______________ mase.

Stavi na dlan uteg od 50 g, zatim uteg od 100 g i uteg od 200 g. Dopuni reenice.

PDF Compressor Pro

106

Na ovjesite utezi djeluju svojom teinom. Najveu teinu ima uteg mase ______________. Najmanju teinu ima uteg mase _______________.

Dri dinamometar u ruci. Objesi na njega uteg od 200 g, zatim uteg od 100 g i uteg od

50 g. Dopuni reenice.

Teina tijela posljedica je djelovanja sile tee na to tijelo.Teina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjesite.Teinu oznaavamo velikim tiskanim slovom G.Teinu mjerimo dinamometrom.

Teina

Pazi! Teina i sila tea razliite su sile. Sila tea jest sila kojom Zemlja djeluje na tijelo. Teina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjesite.

POKUSPribor: 1. utezi mase 0.1 kg, 0.2 kg, 0.5 kg i 1 kg 2. dinamometar mjerne skale do 10 N.Pokus izvedi uz pomo uitelja ili prijatelja iz klupe.1. Dinamometrom izmjeri teine utega. Podatke upii u prvi redak tablice.

teina G / N 1

masa m / kg 0.1 0.2 0.5 1kolinik teine i

maseG / Nm / kg 10

PDF Compressor Pro

107

2. Podijeli teinu svakog utega njegovom masom. Rezultat zaokrui na cijeli broj. Upii ga u zadnji redak tablice:

G=

m

1 N=0.1 kg 10

N

kg G

=m

=0.2 kg _____N

kgG

=m

=0.5 kg _____N

kgG

=m

=1 kg _____N

kgZakljuakDjeljenjem teine utega njihovom masom, uvijek smo dobili priblino 10 Nkg .

Dijelimo li teinu tijela njegovom masom, za sva tijela na Zemlji dobivamo priblino 10 Nkg .

Rezultat dijeljenja teine tijela i njegove mase oznaavamo malim slovom g i izraavamo u njutnima po kilogramu. Piemo Nkg ili N/kg.

Izraz (formulu) za izraunavanje teine tijela zapisujemo znakovima: G = m g.

Ovdje je G oznaka za teinu, m oznaka za masa tijela, g = 10 Nkg .

Formula za teinu

m = 46 kg G = m gg = 10 N/kg G = 46 kg 10 N/kg

G = ? G = 460 N Ivanova je teina ________ N.

Ivanova je masa 46 kg. Kolika je njegova teina?

PDF Compressor Pro

108

ZADACI

108108

1. zadatak

Izraunaj svoju teinu na isti nain kao to je to uinio Ivan. Moja je masa _______ kg.

m = _______ kg G = m g

g = 10 N/kg G = _______ kg 10 N/kg

G = ? G = _______ N

Moja je teina _________ N.

2. zadatak

Izraunaj teinu kolske torbe s knjigama ako je njena masa 4 kg.

m = _______ kg G = m g

g = 10 N/kg G = _______ kg 10 N/kg

G = ? G = _______ N

Teina je torbe _________ N.

3. zadatak

Izraunaj teinu psa mase 17 kg.

m = _______ kg G = m g

g = 10 N/kg G = _______ ____ _____ ________

G = ? G = _______ N

Pas ima teinu _________ N.

PDF Compressor Pro

109

Sila tea jest sila kojom __________ djeluje na tijela.

Na tijela vee mase djeluje ________ sila tea.

Na tijela __________ mase djeluje manja sila tea.

Posljedica djelovanja sile tee na tijelo jest ____________ tijela.

Teina je sila kojom tijelo djeluje na ______________ ili ovjesite.

Dijeljenjem teine tijela njegovom masom, za sva tijela na Zemlji dobivamo isti iznos od priblino ____ Nkg . Oznaavamo ga malim slovom ____.

Dopuni reenice sljedeim pojmovima:10, g, manje, podlogu, vea, teina, Zemlja.

Sila tea najjae djeluje na uteg _____,

zatim na uteg _____,

a najmanje djeluje na uteg _____.

Jednaki utezi A, B i C nalaze se na razliitim udaljenostima od sredita Zemlje.

Dopuni reenicu.A

B

C

_____ uteg najvee teine_____ uteg srednje teine_____ uteg najmanje teine

Utezi A, B i C jednaki po obliku razliito su izvukli oprugu dinamometra. Poredaj utege

prema teini.

A B C

1.61.82.0

1.41.61.82.0

1.21.41.61.82.0

PDF Compressor Pro

110

KRIALJKA

1

2P

3O

4

5

6

7

8

910

U V

1. Sila kojom miii podiu i nose teret. 2. Sila koja se javlja u elektrinim vodovima. 3. Teina je sila kojom tijelo pritie _______. 4. Teina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu i _____________. 5. Sila kojom magnet privlai avlie. 6. Meudjelovanje tijela. 7. Sprava za mjerenje sile. 8. Sila zbog koje lopta odskae. 9. Mjerna jedinica za silu. 10. Sila kojom tijelo pritie podlogu.

Iz crvenih polja saznat e kako zovemo djelovanje jednog tijela na drugo.

PDF Compressor Pro

111

11. TRENJEGurni drvenu kocku po glatkom podu i po tepihu priblino jednakom miinom silom.Zato se kocka zaustavila? U kojem je sluaju prela krai put?__________________________________________

__________________________________________

Drvena kocka u oba se sluaja zaustavila, ali je po glatkoj plohi poda prela vei put. Uzrok zaustavljanja kocke je sila trenja.

Iz iskustva zna da lake hoda po suhoj cesti nego po zaleenoj. Razlog je meudjelovanje dodirnih povrina (asfalt - cipela, led - cipela). Nazivamo ga trenje. U ovom sluaju trenje je korisno. Da nema trenja ne bismo mogli hodati.

Trenje je sila koja se opire gibanju tijela po podlozi. Trenje koi gibanje tijela jer djeluje u suprotnom smjeru od smjera gibanja tijela.Silu trenja oznaavamo: Ft.Budui da je trenje sila, mjerna jedinica za trenje jest njutn. Oznaka je N.

Trenje

Izvedi ovaj jednostavni pokus kako bi nauio odrediti iznos sile trenja.

Sila koju pokazuje dinamometar jest trenje.Trenje izmeu klupe i drvenog kvadra iznosi

_________ N.

Na drveni kvadar privrsti dinamometar i polako jednoliko vuci kvadar po klupi.

Oitaj silu na dinamometru. Dopuni reenicu. Jednoliko povlaenje kvadra po klupi

Skala dinamometra

PDF Compressor Pro

112

Izvedi sljedee pokuse kako bi uvidio o emu ovisi i o emu ne ovisi trenje.

Na drveni kvadar privrsti dinamometar. Dinamometrom jednoliko povlai kvadar najprije po plohi manje povrine, a zatim po plohi vee povrine.to primjeuje? Pokazuju li dinamometri u oba sluaja istu vrijednost?

_______________________________________

to zakljuuje, ovisi li trenje o plotini dodirnih povrina?

_______________________________________

Dodirna povrina

Jednoliko povlaenje kvadra po plohi manje povrine

Jednoliko povlaenje kvadra po plohi vee povrine

Skala dinamometra

Skala dinamometra

Trenje ne ovisi o plotini dodirnih povrina.

Na drveni kvadar privrsti dinamometar.Dinamometrom jednoliko povlai kvadar po klupi, najprije bez utega, a zatim s utegom. to primjeuje? U kojem je sluaju sila trenja vea? _______________________________________

to zakljuuje, ovisi li trenje o sili kojom tijelo pritie podlogu?

_______________________________________

Jednoliko povlaenje kvadra bez utega

Jednoliko povlaenje kvadra s utegoom

Skala dinamometra

Skala dinamometra

Tijelo s utegom i tijelo bez utega

Trenje ovisi o sili kojom tijelo pritie podlogu (pritisnoj sili).

PDF Compressor Pro

113

Silu kojom tijelo pritie podlogu nazivamo pritisna sila.Najee je pritisna sila teina tijela.Pritisnu silu oznaavamo: F

p.

Mjerna jedinica za pritisnu silu jest njutn, kao i za svaku drugu silu.

Pritisna sila

Na drveni kvadar privrsti dinamometar.Dinamometrom jednoliko povlai kvadar najprije po klupi, a zatim po tepihu. to primjeuje? U kojem je sluaju sila trenja vea? _______________________________________

to zakljuuje, ovisi li trenje o vrsti podloge?

_______________________________________

Tijela na razliitim podlogama

Jednoliko povlaenje kvadra po klupi

Jednoliko povlaenje kvadra po tepihu

Skala dinamometra

Skala dinamometra

Trenje ovisi o vrsti podloge.

Kad govorimo o tren

fizika-7.1.pdf

Documents