final s engleskim - culturenet.hr · web view(1685 – 1750) bwv 1060 / concerto for violin and...
TRANSCRIPT
34. Varaždinske barokne večeri 34th Varaždin Baroque Evenings
17. rujna – 3. listopada 2004. / 17 September – 3 October 2004
Pokrovitelji / Under the patronage of:
Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske / President of the Republicof Croatia
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / Ministry of Culture of the Republicof Croatia
Pokrovitelji / Under the patronage of:
Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske / President of the Republicof Croatia
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / Ministry of Culture of the Republicof Croatia
Osnivač i organizator / Founder and organizerGrad Varaždin / The Town of Varaždin
Suorganizator / Co-organizer
Varaždinska županija / The County of Varaždin
Festivalsko vijeće / Festival Committee
Ravnatelj / Director
Vladimir Kranjčević
Časni članovi / Honorary members
Mr. Božo Biškupić, ministar kulture RH / Minister of Culture of the Republic of Croatiamsgr. Marko Culej, biskup varaždinski / Bishop of the Varaždin Bishopric Dr. sc. Zvonimir Sabati, župan Varaždinske županije / Head of the County of VaraždinDr. sc. Ivan Čehok, gradonačelnik Grada Varaždina / Varaždin MayorMarijan Zuber, glazbeni pedagog / music teacher
Član po položaju / Ex officio member
Dr. med. Stjepan Habunek, dožupan Varaždinske županije / Deputy Head of the County of
Varaždin
Članovi / Members
Davor BobićRuža Pospiš-Baldani
Tajnica / Secretary
Dragica Vitez
Medijski pokrovitelj Vjesnik / Sponsored by Vjesnik
Izvršni organizator / Executive organizer
KONCERTNI URED VARAŽDIN / VARAŽDIN CONCERT OFFICE
42000 Varaždin, A. Cesarca 1
tel. / fax: 042 / 212-907
Petak, 17. rujna 2004.Katedrala19 sati
Svečano otvorenje 34. Varaždinskih baroknih večeri
Državna himna Lijepa naša domovino
Pozdravne riječi Vladimir Kranjčević, ravnatelj Festivala Ivan Čehok, gradonačelnik Grada Riječ pokrovitelja
Lado, ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske
Dirigenti : Joško Ćaleta Dražen Kurilovčan
Ljubo Stipišić: Kalvarija Fragmenti iz oratorija za sole, muški, ženski i mješoviti zbor na temelju hvarskog pučkog korizmenog pjevanja
Klanjamo se Teb’IsukrstePuče mojZa naroda grihe svogaPuče moj
Vid Balog / Dražen Kurilovčan: Raspelo Korizmeni napjevi kajkavskih krajeva
Počinje se muka strašnaLitanije i koralSveto čisloTužno plačeMarijin plačStaše MatiNižje, nižje sončece
Joško Ćaleta: Zdravo telo / The Healthy BodyNapjev iz Omišlja na otoku Krku (Tijelovo), uz pratnju sopela / A song from Omišalj on the island of Krk, accompanied by the sopele
Joško Ćaleta: Pisni po Atanaziju Georgiceu (1635.) Izbor iz Pisni za najpoglavitije, najsvetije i najvesel’je dni svega godišća složene: i kako se u organe s’jednim glasom mogu spivati, napravljene po Atanaziju Georgiceu
Joško Ćaleta: Evo smo van zdravo došliBožićne pjesme i kolende iz Vinišća kod Trogira
Viniška kolendaPivanje po viniškuTri su kralja ‘idrilaVeseli se Majko Božja
Joško Ćaleta: Dobra večer u barba Sibeta Kolenda iz Staroga Grada na otoku Hvaru
Dobra večer u barba SibetaKad se Bog čovik učiniKad se Isus, ditić u Betlem porodi
Joško Ćaleta: Na dobro nam Božić dojdeBožićne pjesme i kolende zadarskog područja
Nevijska kolendaU se vrime godišćaRodilo ti žito i šenicaSpavaj, spavaj ditiću
Svečani koncert na otvaranju Varaždinskih baroknih večeri zamišljen je kao prikaz
običajne/crkvene godine -specifične simbioze crkvene i tradicijske glazbe, jedne od
osobitosti crkvenoga pučkog pjevanja u Hrvatskoj. Osnovna nakana koncerta je predstaviti
folklornu vokalnu tradiciju koju Lado njeguje niz godina potičući svoje suradnike na
istraživanje i realizaciju zahtjevnih projekata inspiriranih tradicijskim nasljeđem svih
dijelova Hrvatske.
Izbor glazbenih primjera koncipiran je s naglaskom na osobitoj arhaičnosti glazbene
tradicije, predstavljajući pritom glazbene tradicije hrvatskog sjevera i glazbene tradicije
hrvatskog juga. Korijeni ovih tradicija mogu se nazrijeti u daljoj prošlosti, osobito onoj
koja graniči s razdobljem u umjetnosti i glazbi poznatom kao razdoblje baroka. Istodobno,
osnovu programa čine najznačajniji vokalno-glazbeni projekti nastali kao plod navedene
inicijative i suradnje Ansambla Lado s eminentnim hrvatskim glazbenicima.
Kalvarija
Prvi veliki projekt koji je Lado realizirao u ovom ciklusu plod je suradnje s Ljubom
Stipišićem. «Kao skladatelj i obrađivač Ljubo Stipišić vezan je za vokalno i dalmatinsko.
Rukopis muje sasvim osebujan iako duboko povezan s klapskom i pučkom crkvenom
tradicijom svoga kraja. Rezultat je uvijek tako neobičan da kod Stipišića imate dojam da je
arhaičniji od izvornog i iskonskiji od iskonskog.« (Bojan Pogrmilović, CD Kalvarija)
Kompleksno djelo, napisano u formi oratorija za sole, muški zbor, ženski zbor i mješoviti
zbor, nastalo je na temelju pučkog crkvenog pjevanja otoka Hvara. Autor je inspiriran
pučkom pobožnosti velike sedmice kojom puk molitvom i pjevanjem izražava štovanje
Muke Isusove. Procesija poznata pod nazivom Za križem, fokus kompozitorove pažnje,
odvija se u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka u krugu mjesta: Jelsa, Pitve,
Vrisnik, Svirče, Vrbanj, Vrboska. Krug od tridesetak kilometara koje pjevači i hodočasnici
prođu posjetivši pritom sve susjedne crkve i Božje grebe u njima, zaokružen je u ovom
djelu simbiozom molitve puka i bratovština, plača kantadura, žrtve križonoša i autora čija
se duša velikodušno otvara i prikazuje kroz iskrenost i čistoću glazbenog izričaja.
Raspelo
Crkveno pučko tradicijsko pjevanje korizmenog razdoblja sjevernohrvatskih područja
prikazano je na CD-u Raspelo. Autori Vid Balog i Dražen Kurilovčan izabrali su napjeve
koji se na ovom području pjevaju više stoljeća. Dokaz tome su brojne pučke pjesmarice u
kojima su zapisani tekstovi predstavljenih glazbenih primjera. Tekst napjeva Počinje se
strašna muka autori uspoređuju s rukopisom Bratovštine krvi muke kristuševe na Gornjem
gradu u Zagrebu (18.st.), napjev Tužno plače u Nedelišćanskoj pjesmarici iz 1632. godine a
napjev Majka Božja je zaspala u Drnjanskoj pjesmarici iz 1687. godine. U najpoznatijim
crkvenoglazbenim izdanjima koje datiraju iz istog razdoblja - Cithara octochorda i
Pavlinska pjesmarica - autori pronalaze varijante napjeva Staše mati (Cithara..) i Koral
(Pavlinska pjesmarica). Harmonizacija napjeva i interpretacija ansambla Lado zavrijedili
su za ovaj projekt nagradu Porin (2003.) -za najbolji album hrvatske duhovne glazbe.
Zdravo telo
Arhaično pjevanje kvarnerskog područja kao i glazbena pratnja sopila koje svojim
izgledom podsjećaju na srednjovjekovno klasično glazbalo (šalmaj) bili su razlogom
uvrštavanja ovog napjeva. Napjev je priređen prema zapisu fra Andrije Bonifačića iz 1969.
godine, koji je svoj zapis popratio opažanjima: «Upitan za cjelovit tekst odgovorio mi je
Tome Lesica, orguljaš u Omišlju: Pjesma je Omišaljska. Pisana je u jednoj bilježnici
glagoljskim kurzivom. Ova pjesma pjeva se uglavnom na Telovu, a samo iznimno na
velikoj svečanosti. Pjeva se uz sviranje sopila, a prije pjevanja sopile same zasviraju. Za
sviranje na sopile u crkvi zamjene se jezičci. Pisak velike sopile stavi se na malu a pisak
male sopile stavi se na veliku; tako se dobije ‘umilnije’ glasove.” (Andrija Bonifačić, IEF
nrkp.21432)
Pisni, za najpoglavitije, najsvetije i najveselije dni...
Prilog poznavanju pučke glazbe nastale u razdoblju baroka novina je koju će Ansambl
Lado prikazati na ovom koncertu. Riječ je o nekoliko napjeva preuzetih iz pjesmarice
Atanazija Jurjevića Georgicea (Split, 1590. -Beč, 1640.) Pisni za najpoglavitije, najsvetije i
najveselije dni svega godišća složene i kako se u Organe s jednim glasom mogu spivati,
napravljene i objavljene 1635. godine u Beču. Usprkos činjenici da najstarije hrvatske
rukopisne pjesmarice potječu iz 14. stoljeća, Jurjevićevo je djelo prva autorska tiskana
pjesmarica na hrvatskom jeziku (čakavsko-ikavski književno-jezični izraz) s pridruženim
notama. Dvanaest duhovnih pjesama poredanih prema crkvenoj godini skladano je za jedan
glas i pratnju orgulja.
«U načinu gradnje melodijske linije, tretiranju akordike, osciliranju između dijatonike i
starih modusa i izrazitog dur i mol tonaliteta, očituju se osobine isusovačke skladateljske
škole 17. stoljeća čiji je učenik bio Jurjević.” (Hrvojka Mihanović-Salopek, Musica Sacra
2003.)
«Njegove pisni su bile namijenjene pjevanju puka u crkvi i kao takve su upravo jedinstven
spomenik hrvatskog glazbenog baroka.” (Ennio Stipčević, Musica sacra 2003.)
Preveliku radost navišćujem Vama
Božićno razdoblje na ovom koncertu bit će predstavljeno posljednjim vokalnim uradkom
Ansambla Lado. To je CD Preveliku radost navišćujem vama koji je u kratkom vremenu
privukao pozornost domaće publike i stručnjaka (Nagrada Orlando - Dubrovačke ljetne
igre 2003. tri glazbene nagrade Porin 2004.), ali i stranih stučnjaka koji su u njemu
prepoznali vješto prikazan materijal tradicijske hrvatske vokalne baštine.
Autor se služi svojim terenskim zapisima koji su dio žive glazbene tradicije pojedinih
srednjo- i sjevernodalmatinskih lokaliteta i kao takvi neizostavni su dio lokalnih božićnih
običaja. Pritom nisu zastupljeni samo primjeri crkvenoga pučkog pjevanja već i glazbene
prakse vezane uz slavljenje Božića izvan crkve, prije svega u okviru obrednog obiteljskog
obilaska kuća - kolendanja. «Najdojmljivija je u zvuku ovog opusa boja. Boja detalja i
cjeline. Možda nas je baš zbog toga u traganju za vizualnim rješenjem ovog izdanja put
doveo do raskošne monografije Hrvatska obala i more Ive Pervana, do njegovih boja - boja
detalja i boja cjeline. U predgovoru te monografije Ive Šimat Banov je zapisao - ‘Hrvatska
nema jedno lice, ona se zrcali na drugačiji način u svakom oku.’ Jednako tako dalmatinski
Božić nema tek jedan zvuk. Preveliku radost navišćujem Vama tek je jedan od njegovih
zvukova. Onaj ansambla LADO i Joška Ćalete.” (Mojca Piškor, CD Preveliku radost
navišćujem Vama)
Joško Ćaleta (Trogir, 1964.), etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent, diplomirao je
glazbenu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, a magistrirao etnomuzikologiju na
University of British Columbia u Vancouveru. Od 1997. stručni je suradnik u Institutu za
etnologiju i folkloristiku, jedinoj instituciji koja etnomuzikolozima u Hrvatskoj omogućuje
znanstveni rad. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija, smotri i festivala
diljem Hrvatske, između ostaloga i Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.
Od 1979. klapski je pjevač (klapa Trogir), a zatim i voditelj (Trogir, Radovan, Kairos). Za
vrijeme boravka u Kanadi dirigent je vancouverskog zbora i klape Zvonimir s kojom osvaja
nagrade za najbolji etnički zbor u Kanadi (1994., 1996.). Rad s klapama nastavlja i po
povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik i producent zagrebačkih klapa (Jelsa,
Nostalgija, Sagena, Dišpet). 2000. godine jedan je od dobitnika Nagrade Josip Andreis
Hrvatskog društva skladatelja za realizaciju diskografskog projekta Hrvatska tradicijska
glazba.
Dražen Kurilovčan (Zagreb, 1969.) apsolvent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a
zaposlen je kao plesač-pjevač i voditelj zbora u Ansamblu "Lado" gdje se posebno isticao u
zahtjevnim solističkim pjevačkim zadacima (Evanđelist u Kalvariji Ljube Stipišića), kao
sakupljač i obrađivač crkvenih pučkih napjeva, te kao dirigent sakralnih koncerata "Lada".
Stalni je suradnik-solist Tamburaškog orkestra HRT i glazbeni voditelj niza folklornih
amaterskih skupina. Od srednjoškolskih dana intenzivno se bavi sakupljačkim radom
posebno na području Velike Gorice te intenzivno djeluje u društvenom i duhovnom životu
svoga kraja. Orguljaš je župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici, 15 godina bio je orguljaš
župe Sv .Barbare, povremeno Odre, a djelovao je i kao voditelj pučkih zborova istih župa.
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado osnovan je u Zagrebu 1949. godine
kao nacionalni profesionalni folklomi ansambl. Odmah se predstavlja i inozemnoj publici
te postaje stalni gost na najpoznatijim svjetskim scenama i koncertnim podijima.
Osnovna značajka umjetničkog djelovanja Ansambla je maksimalno uvažavanje autentične
narodne umjetnosti, pa sve njene komponente oživljava i scenski dorađuje u njihovoj
punini i cjelovitosti. Raznolikost hrvatskog plesnog folklora prati isti takvo bogatstvo
glazbenog izražavanja, podjednako vokalnog kao i instrumentalnog, i Lado mu od svojih
početaka pridaje iznimnu pozornost. Bogato glazbeno nasljeđe i stečeno glazbeno iskustvo
prenosi u brojne gramofonske i kompaktne ploče hrvatske folklorne glazbe.
Stalno proširivanje plesnog folklornog repertoara prati i pojačano zanimanje za glazbene
tradicije. Godine 1990. otvoren je projekt "Crkvena godina u hrvatskom pučkom
kazivanju", čime je Lado otpočeo sustavno istraživanje hrvatske sakralne glazbe pučke
provenijencije, do tada gotovo potpuno zanemarene, potisnute i zaboravljene. Interes je
najprije usredotočen na pjesme božićnog ciklusa, zatim na trikraljski i uskršnji ciklus.
Prakticiranje sakralnog repertoara do kraja je izbrusilo značajne vokalne i instrumentalne
mogućnosti Ansambla i osposobilo ga za izvođenje ne samo pojedinih glazbenih brojeva,
već i tematskih i kompozicijskih cjelina.
Zato je bio logičan i očekivan korak narudžba većih sakralnih djela priređenih i pisanih
posebno za Lado i njegove mogućnosti i specifičnosti, ali istodobno čvrsto ukorijenjenih u
hrvatsku pučku sakralnu tradiciju. Kroz protekle godine nastao je sada već respektabilan
sakralni repertoar, koji ne prati samo crkvenu godinu, već i glazbene osobitosti pojedinih
hrvatskih krajeva.
Uspjeh premijernih izvedbi u okviru tradicionalnih božićnih koncerata organiziranih u
suradnji sa zagrebačkom katedralom, uskršnjih koncerata u zagrebačkoj crkvi sv Katarine,
festivalskih koncerata u okviru Splitskog ljeta, Glazbenih večeri u sv. Donatu u Zadru,
Dubrovačkim ljetnim igrama, Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, zadarskoj, šibenskoj,
trogirskoj, makarskoj, kotorskoj i dakovačkoj katedrali te brojnim drugim hrvatskim
crkvama, ukazao je na potrebu da se barem dio ovog repertoara prenese i na nosače zvuka.
U 2003. godini Lado osvaja tri nagrade Porin: za najbolji album folklorne glazbe, za
najbolju izvedbu folklorne glazbe i za najbolji album duhovne glazbe, a 2004. tri nagrade
Porin za najbolji album duhovne glazbe te za najbolju pjesmu i nabolju izvedbu folklorne
glazbe. Lado je dobitnik i nagrade Orlando Dubrovačkih ljetnih igara 2003. godine.
Pjevači: Dijana Banek, Jasenka Blažon-Ivančan, Nataša Gluić, Ljerka Golemac, Vlatka Hlišć, Tamara Horvat, Snježana Hulina -Gustec, Janja Ivančan, Helena Jednačak, Vlatka Januš-Maroković, Adrijana Mamula, Irena Matica, Petra Matutinović, Sanja Mikić, Sandra Muselin, Aleksandra Ptičar, Sanja Puklin, Verica Radić, Iva Sekula, Valentina Šepak.Srdan Borota, Boris Harfman, Igor Horvat, Janko Ivaniš, Bojan Kavedžija, Dražen Kurilovčan, Željko Kveštak, Dejan Pilatuš, Miljenko Piškorić, Dubravko Radić, Hrvoje Radić, Goran Sekula, Krunoslav Šokac, Alen Šušković, Goran Vašarević, Dražen Zovko.Ravnateljica: Ivana Lušić Umjetnički rukovoditelj: Ivan Ivančan Voditelj zbora: Dražen Kurilovčan Tehnički voditelj - inspicijent: Ratko Poznić Garderoba: Vesna Kurilovčan
Subota, 18. rujna 2004. Katedrala 19 sati
Slovenski komorni zbor Orkestar Slovenske filharmonije
Dirigent: Vladimir Kranjčević
Solisti : Philippa Hyde, sopran Rebeka Radovan, sopran Matjaž Stopinšek, tenor Jože Vidic, bas
Instrumentalni solisti
Aleš Kacjan, flauta Matej Šarc, 1. oboaStojan Dokuzov, 2. oboa Paolo Calligaris, fagot Justin Felicijan, rog Tibor Kerekes, truba Darko Gorenc, timpani
Pavao Mašić, čembalo i orgulje
Continuo:Igor Škerjanec, violončelo Petar Bačarevič, kontrabas
Koncertni majstor: Miran Kolbl
Georg Friedrich Händel
L’Allegro, il Penseroso ed il Moderato (Radost, sjeta i umjerenost)pastoralna oda
Prema poemama Johna Miltona sastavio Charles Jennens Hrvatski prepjev Djordje Šaula
Prvi dio
L’Allegro
Recitativ, bariton – O, mrska sjeto/Hence, loathed Melancholy
Il Penseroso
Recitativ, sopran – Užici isprazni bjež’te/Hence, vain deluding Joys
L’Allegro
Arija, sopran – Dođi boginjo ljepotom znana/Come, come thou goddess fair and free
Il Penseroso
Arija, sopran – O, dođi, božanstvo, mudro i sveto/Come rather goddess sage and holy
L’Allegro
Arija, tenor, zbor – Požuri, nimfo/Haste thee, nymphArija, tenor, zbor – Požuri, nimfo i sobom donesi/Come, and trip it as you go
Il Penseroso
Recitativ, sopran – O, dođi, umna duvno/Come, pensive Nun, devout and pureArioso, sopran - Dođi, ali pri svom ostani ht’jenju/Come, but keep thy wonted stateRecitativ, sopran, zbor – Ne napuštaj svoj zanos sveti/There held in holy passion stil
L’Allegro
Recitativ, tenor – O, mrska sjeto/Hence, loathed MelancholyArija, sopran – O, Radosti, primi me među svoje/Mirth, admit me of thy crew
Il Penseroso
Recitativ, sopran – Na kril’ma zlatnim, ko najprečim činom/First and chief, on golden wingArija, sopran – Ta ptica nježna što i glupost smete/Sweet bird, that shun’st the noise of folly
L’Allegro
Recitativ, bariton – Ako ti dam počast, tvoja što je/If I give thee honour dueArija, bariton – O, Radosti, primi me među svoje/Mirth, admit me of thy crewArija, tenor, zbor – O, daj da zvonca veselo zazveče/Or let the merry bells ring round
* * *
Drugi dio
Il Penseroso
Recitativ, sopran – O, bjež’te igre isprazne/Hence, vain deluding JoysArija, sopran – Katkad tragedije, patosa pune/Sometimes let gorgeous TragedyRecitativ, sopran – Ti noći, gledaš me sa svog protjecanja/Thus, Night, oft see me in thy pale career
L’Allegro
Zbor – A meni gradska vreva je mila/Populous cities please me thenArija, sopran – A često tamo i sam Himen stiže/There let Hymen oft appear
Il Penseroso
Recitativ, sopran – Kad sunce započne u svoj jačini/Me, when the sun begins to flingArija, sopran – Skrij me od tog pogleda nepoštedna/Hide me from day’s garish eye
L’Allegro
Arija, tenor – U tom teatru bučno saznati vješto/I’ill to the well-trod stage anonArija, sopran – Sam Orfej je digao glavu svoju/Orpheus’ self may heave his headArija, tenor, zbor – To zadovoljstvo možeš li nam dati/These delights if thou canst give
Il Penseroso
Recitativ, sopran – Daj da dužnost ispuniv, jednog dana/But let my due feet never failZbor – Nek gromki zvuk orgulja odozgora/There let the pealing organ blowArija, sopran – Da sklonim se najzad, s teretom ljeta/May at last my weary ageSopran, zbor – Možeš li mi(nam), Sjeto, taj užitak dati/These pleasures, Melancholy, give
Treći dio
Il Moderato
Recitativ, bariton – Od sad, lakoumni, ne hvališite se/Hence, boast not ye profaneArija, bariton – O, dođi, ispolji svojstva svoja/Come, with native lustre shineRecitativ, bariton, zbor - Slatku mjeru u desnoj ruci drži/Sweet Temp’rance in thy right hand bearDuet – sopran, tenor – A dok se zora od noći iskrada/As steals the morn upon the nightZbor – Hvala, Umjerenosti, što ćeš nam to dati/Thy pleasures, Moderation, give
Najjaču zimu u svojoj povijesti London je doživio godine 1740.; Temza je bila zamrznuta
duže od četiri tjedna, a i teatri su na neko vrijeme morali biti zatvoreni. Za Händela je to
bilo razdoblje krize: godine u kojima je bio slavljen kao operni skladatelj – a u toj je ulozi i
došao u London godine 1710. – bile su iza njega, dok je stvaranje njegovih najboljih
oratorija tek predstojalo. Iza njega je već bio i prvi od nekoliko srčanih udara i u jednom je
času počeo razmišljati o tome da napusti Englesku, svoju drugu domovinu. Ipak, u
sedamnaest dana stvorio je jedno od najinventivnijih i tipično engleskih djela pod nazivom
L’Allegro, il Penseroso ed il Moderato.
Djelo je jedinstveno u Händelovu opusu: niti je opera, niti oratorij. To je proširena
pastoralna oda, koja je formalno najbliža njegovu djelu Alexander’s Feast (nastalu na
Drydneov tekst 1736.) i kratkoj Ode for St. Cecilia’s Day (1739.), dok se stilski uklapa u
niz karakteristično engleskih ostvarenja, koji započinje djelom Acis i Galatea (1718.), a
kulminira dramatskim oratorijem Semele (1734.). Djelo se temelji na dvije Miltonove
alegorijske poeme: L’Allegro i Il Penseroso (oko 1632.), koje je Händelov omiljeni libretist
Charles Jennens preradio i dodao im treći dio: Il Moderato.
Dvije zasebne Miltonove poeme Jennens je pomiješao da bi razvio dramatske odnose
između dva karaktera. L'Allegro i Il Penseroso zapravo su »radostan« i »sjetan« čovjek,
odnosno, to su dva pola ljudskog duha: čovjek poput klatna oscilira od jedne pozicije prema
drugoj. Smisao Jennensova trećeg dijela je u tome da sugerira umjereno, racionalno, za
Englesku 18. stoljeća tipično pomirenje tih dviju krajnosti.
Händel se našao pred tekstom od 225 stihova u kojima nema zapleta niti profiliranih likova,
već samo dva raspoloženja: “Radost” i “Sjeta”. Kao što je Victor Schoelcher primijetio
prije više od jednog stoljeća, “pristup tako eminentno nedramatičnom sadržaju tražio je svu
smionost genija: nikada glazba nije do te mjere ovisila o sebi samoj”. Iznimnost Händelova
dostignuća i originalnosti djela u zamisli, ugođaju i strukturi vidljiva je već na početku.
Nema uvertire: odmah nas uranja in medias res, u mračni arioso napisan za divizirane
fagote i violončela te continuo. L’Allegro grmi protiv ludosti Sjete – patoloških sumnji
kojima mnogi ljudi podliježu periodički; najednom frivolni ritornello uvodi Il Penseroso
koji se podjednako prezrivo odnosi prema “plitkim, varljivim radostima” hedonista. Oba
karaktera počinju pjevati glazbu onoga drugoga, kao da znaju da su zapravo nedjeljivi, jer
su dva aspekta istoga.
Sada počinje dijalog, s oštro kontrastirajućim tvrdnjama protagonista: L’Allegro je u
pastoralnom, bezbrižnom, prpošnom raspoloženju i za ta je raspoloženja Händel napisao
neke od svojih najsvježijih, najmanje sofisticiranih stranica glazbe, podsjećajući na
kićenost Purcella i laku melodioznost Arnea. Il Penseroso odgovara peterodijelnom
scenom, vezanom teškim basom, koja kulminira ekstatičnim zborom. posredstvom gotovo
opsesivnih ponavljanja iste fraze, nota i ritmičkih uzoraka Händel nagovještava nestabilni,
latentno neurotični element melankoličnih stanja. Kasnije, kad svaki lik pjeva pjesmu svoje
ptice, ti kontrasti postaju manje snažni: nevinost ševe (postignuta dječačkim tremolom i
visokom, virtuozno tretiranom violinom) dovodi do oslobađanja duha. Tome odgovara
Penserosov mistični, šubertijanski portret slavuja koji pjeva za izlaska mjeseca.
Händel te različite epizode projicira gotovo vizualnom snagom: nakon slavuja slijedi lov,
zatim se lagano, s romantičnom evokacijom dalekih večernjih zvona, spušta noć. Srednji
dio krajnje neortodoksne arije da capo donosi viziju planina, livada, rijeka, dvoraca i
drveća. Raskošna zvonjava (s razvijenom dionicom zvona u orkestru), uvodi nas u scenu
seoskog veselja. Najednom, svjetlo nestaje, sudionici zabave odlaze na spavanje uz “šapat
vjetra koji će ih uskoro uspavati” i zbor završava u pianissimu, nagovještavajući onaj tip
senzibilnosti koji inače nalazimo uz Il Penseroso.
Dok je prvi dio bio pretežno ruralnog karaktera., koncentriran na odnose između dva
kontrastna stanja te na svijet prirode, drugi dio bavi se čovjekom u socijalnoj i urbanoj
sredini. Handel, iznimno prijemčiv za svijet prirode u svoj svojoj raznolikosti, i stimuliran
Miltonovim svježim i mladenačkim evokacijama slika i zvukova engleskih krajeva,
podjednako se dobro snalazio u urbanim prostorima. Drugi dio počinje i završava s Il
Penserosom, ali su sada dijelovi koji se odnose na oba karaktera znatno duži: ima ih samo
pet, u odnosu na 11 iz prvog dijela. Sjeta je sada superiorna srdačnom ali površnom
uživanju u životu Radosti. Miltonova Sjeta je mudra i sveta božica, a glazba koju joj je
Händel namijenio postaje maestoznom, ekstatičnom i vizionarskom.
Socijalne vrijednosti koje iskazuje L'Allegro - nagrade i zadovoljstva dvorova .i kazališta,
poezije i glazbe - kao i pomalo forsirane zabave, doimaju se sada manje uvjerljivima i
manje realnima u odnosu na svijet Il Penserosa, svijet istančane senzibilnosti gdje tama,
samoća, čak duboka žalost prožimaju slatke snove i glazbu. U vjerojatno najljepšoj ariji
djela (Hide me from day's garish eye) Händel prodire u ona područja uma kojima su se
bavili Watteau i Rameau, gdje su zbilja i mašta, zadovoljstvo i bol, ispunjenje i odricanje,
želja i smrt - gotovo nedjeljivi jedno od drugoga. Završni zbor drugog dijela, kao kontrast
koji signalizira pobjedu Il Penserosa, ima gotovo bahovsku težinu, što svjedoči da se
Händel, proničući u um, znatno više nego obično približio religioznom.
Takav zaključak, koji u stvari kaže da su “zemaljske radosti površne i prolazne, lažne i
nepotpune” mogao bi biti i Miltonov, jer je on svoju ulogu pjesnika vidio prije svega u
zadaći da uskladi tugu univerzuma. Ali to uopće nije odgovaralo razdoblju Händela ili
Popea, koji je svoj optimizam iskazivao maksimom »što je da je, dobro je«. Prema Popeu,
svijet je “moćna zbrka ...ali ne bez plana”. Ljudske strasti morale bi biti istražene, morali
bismo pronaći pokretačke snage društva, ali pri tome izbjeći previše spekulacije i svaki
oblik praznovjerja. Jennens je i napisao svoj dodatak Miltonovim poemama da bi izrazio
uravnoteženost 18. stoljeća.
Bogato životno iskustvo i potpuno tehničko majstorstvo omogućili su Händelu da u Il
Moderatu iskaže kako su nestabilne granice uma. Pod elegantnom vanjštinom arije Come
with gentle hand restrain teče bogata kromatika, dok u Each action nalazimo ekstremne
ritmičke opreke. U duetu As steals the morn, jedinom višeglasnom broju u cijelom djelu,
dualizam postaje jedno. To nije pobjeda uma već potpuno ushićenje koje još jednom
nagovještava složenost ljudskih strasti i želja što se skrivaju ispod kontrolirane površine
htijenja. Taj je duet kulminacija djela.
John Elliot Gardiner, 1980.
Dirigent Vladimir Kranjčević rođen je 1936.godine u Zagrebu. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Ladislava Šabana. Dirigiranje je studirao kod Slavka Zlatića (Zagreb) i Igora Markeviča (Monte Carlo), a magistrirao je godine 1980. kod Vojislava Ilića.Šef-dirigent Komornog orkestra Vatroslav Lisinski (1972. - 77.).Šef-dirigent Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić (1974. - 87.).Šef-dirigent Zbora Hrvatske radiotelevizije (1976.- 82.).Šef-dirigent Zagrebačkih madrigalista (1980.- 85.).Šef-dirigent Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije (1983.- 88.).Šef-dirigent za velike projekte Zbora i orkestra Radio-televizije Beograd (1988.-91.).Ravnatelj Muzičke škole Vatroslav Lisinski u Zagrebu (1970. - 77.).Ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu ((1994. - 2002.).Predsjednik Oratorijskog društva sv. Marka (2002.).
Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu neprekidno predaje od godine 1978. do danas; od 1995. u zvanju redovnog profesora. Utemeljitelj je (1971.), umjetnički voditelj, a od 1994. i ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri.
Dobitnik je brojnih nagrada, kao što su Milka Trnina, Josip Štolcer Slavenski, Ivan Lukačić, Jurica Murai,Vatroslav Lisinski, Porin, Nagrada grada Varaždina i godišnja nagrada Vladimir Nazor. S Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić dobio je Nagradu grada Zagreba i godišnju nagradu Vladimir Nazor.
Odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1995.), Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića (1997.) i Redom Hrvatskog pletera (1998.). Počasni je građanin grada Križevaca.
Kao pijanist i dirigent, samostalno i s ansamblima, gostovao je u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, Demokratskoj Republici Koreji, bivšem Sovjetskom Savezu, Kini i na Kubi.
Kao dirigent snimio je preko dvije tisuće minuta trajnih snimaka za radio i televiziju, dvadesetak gramofonskih ploča i CD-ova, pretežito hrvatske glazbe, ali i djela iz svjetske glazbene literature. Dirigirao je i mnoge praizvedbe djela hrvatskih skladatelja (Željko Brkanović, Dubravko Detoni, Stanko Horvat, Ivo Josipović, Anđelko Klobučar, Mato Lešćan, Adalbert Marković, Boris Papandopulo, Frano Parać, Marko Ruždjak, Vladimir Ruždjak, Boris Ulrich, Lovro Županović) te brojna djela iz hrvatske glazbene baštine.
Član je žirija na natjecanjima u Hrvatskoj i u inozemstvu (Slovenija, Francuska, Austrija).
Studij pjevanja Philippa Hyde započela je s Ann Lampard i nastavila pod vodstvom Davida Johnstona i Yvonne Minton pri Royal Academy of Music. Godine 2001. nagrađena je Nagradom Royal Academy of Music te počasnom nagradom za studente Akademije za posebne rezultate u struci. Danas predaje na Royal Northern College of Music. Posebno njeguje glazbu J. S. Bacha, G. F. Händela, W.A. Mozarta i J. Haydna, kao i glazbu C. Monteverdija i njegovih talijanskih suvremenika. Posebno ju zanimaju nastupi s ansamblima za ranu glazbu. U tom su smislu na nju osobito utjecali lutnjist Robert Spencer, čembalisti Virginia Black i John Toll, pjevači Barbara Bonney i Paul Eswood, kao i dirigenti Sir Simon Rattle i Peter Holman.Godine 1995. postala je redovitom solisticom za kuću Hyperion, za koju je nastupila u ulozi Semire u Arneovom Artaxerxesu, operi koja je emitirana i uživo na radijskoj postaji BBC Radio 3.Redovito nastupa u South Bank Hall i u Wigmore Hall u Londonu, kao i u katedralama po cijelom Ujedinjenom kraljevstvu, s najboljim orkestrima (Liverpool Philharmonic, City of Birmingham Symphony Orchestra...) pod ravnanjem dirigenata kao što su Sir Simon Rattle, Sir Roger Norrington, James Macmillan, Nicholas McGegan.Philippa Hyde prvi se put predstavila u Hrvatskoj na Varaždinskim baroknim večerima 2002. godine u praizvedbi opere Pompeo Magno F. Cavallija.
Rebeka Radovan studirala je solo pjevanje na Akademiji za glasbo u Ljubljani u razredu profesorice Zlate Ognjanovič. Odmah nakon diplome seveć kao dvadesetgodišnjakinja zaposlila u Operi Slovenskoga narodnog gledališča u Ljubljani. Danas se u pjevanju usavršava kod svojih roditelja Leli Hafner Radovan i Ferdinandu Radovanu. Njezin operni repertoar obuhvaća brojne uloge: G. Verdi: Falstaff (Nanetta), Luisa Miller (Luisa Miller), Aida (Aida), Krabuljni ples (Amelia), G. Puccini: La Bohème (Mimi), R. Leoncavallo: Pagliacci (Nedda), B. Smetana: Prodana nevjesta (Marinka), G. Bizet: Carmen (Micaela), A. Dvořak: Rusalka (Rusalka), C. Debussy: Pelléas i Melisande (Melisande), W. A. Mozart: Don Juan (donna Elvira), Figarov pir (grofica); J. Massenet: Manon (Manon), Cimarosa, Tajni brak (Elisetta). Deluje i kao koncertna pjevačica. Njezin koncertni repertoar sadrži brojna velika vokalno-instrumentalna ostvarenja različitih stilskih razdoblja, kao npr.:L. van Beethoven: Missa solemnis, 9. simfonija, C. Orff: Carmina burana, C. Saint Saëns: Božićni oratorij, G.Verdi: Requiem, W. A. Mozart: Spatzenmesse, Krönungsmesse, J. S. Bach: Magnificat, G. Mahler: 8. Simfonija, G. Verdi: Requiem …
Matjaž Stopinšek počeo je učiti pjevanje 1991. na Srednjoj glazbenoj školi u Mariboru u razredu prof. Brede Janko. Studij je nastavio na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Grazu kod prof. Annemari Zeller i prof. Wolfgangu Gamerithu (solo pjevanje),
prof. Gerhardu Zelleru (solo pjesma), Prof. Karlheinzu Donaueru (oratorij) i prof. Horstu Zanderu (opera i opereta).2003. je s odličnim uspjehom zaključio poslijediplomski studij, smjer solo pjesme i oratorija, za što je primio i sveučilišnu nagradu.Kao solist gostovao je u Austriji, Italiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Siriji i Sloveniji, sudjelujući u izvedbama velikih vokalno–instrumentalnih djela (G. F. Handel: Mesija, F. Mendelssohn: Elias, W. A. Mozart: Requiem, A. Bruckner: Te Deum, C. Saint Saëns: Božićni oratorij, L. van Beethoven: Misa u C-duru, J. S. Bach: Actus tragicus, Božićni oratorij, Magnificat, C. Orff: Carmina burana, mise W. A. Mozarta i F. Schuberta i dr.) te u koncertnim izvedbama operete Šišmiš J. Straussa i opera Prodana nevjesta B. Smetane i Trubadur G. Verdija.Na Stopinšekovu su koncertnom repertoaru ciklusi solo pjesama Lijepa mlinarica Franza Schuberta, Udaljenoj dragoj L. van Beethovena i Pjesnikova ljubav Roberta Schumanna, a nastupao je i s orkestrima kao što su, primjerice, Slovenska filharmonija, Filharmonija iz Bratislave, Mariborska filharmonija, Simfonijski orkestar Slovenske radio-televizije, Orkester ljubljanske opere i baleta te s mnogim uglednim dirigentima. Debitirao je u Ljubljanskoj operi 1999. godine kao Carmello u opereti Noć u Veneciji J. Straussa, a 2000. u Gradskom kazalištu u Leobenu u opereti «Revni študent» Carla Milloeckera.Od sezone 2003./2004. stalni je član opernoga ansambla solista Ljubljanske opere.
Jože Vidic studirao je pjevanje u Ljubljani kod prof. Jelke Strgar i prof. Karla Jeriča. Puno je surađivao sa zborovima i sudjelovao u radu više zborskih ansambala. Bio je član prvog sastava Slovenskoga komornog zbora, zbora ljubljanske Opere te Komornog zbora Ave s kojim je dobio više nagrada na međunarodnim natjecanjima., a 1994. i Prešernovu nagradu. Od 1996. je član uglednog i na međunarodnoj razini afirmiranog Slovenskog okteta.Godine 2000. postaje solist ljubljanske Opere, u kojoj je uspješno ostvario više uloga (Don Pasquale, Don Giovanni, Vesela udovica, Evgenij Onjegin i dr.).Nastupa i kao koncertni pjevač. Redovito sudjeluje u redovitim koncertnim sezonama Slovenske filharmonije i Slovenskog komornog zbora.
Slovenska filharmonija ustanovljena je godine 1908. i pod vodstvom češkog dirigenta Václava Talicha postigla je zavidnu razinu. Nakon njegova odlaska i između dva rata prestala je s djelovanjem. Nov uspon i procvat doživjela je s ponovni utemeljenjem 1947. godine. Orkestar su vodili priznati dirigenti, među njima Bogo Leskovic, Samo Hubad, Lovro pl. Matačić, Uroš Lajovic, Milan Horvat, Marko Letonja. Svoje ime orkestar je potvrdio na brojnim gostovanjima u europskim kulturnim središtima (Beč, Rim, Firenca, Salzburg, Venecija, Zürich, Bern, Ženeva, Bruxelles, Madrid, Sankt Petersburg, Moskva, Bukurešt...) i na festivalima (Bečki svečani tjedni, Maggio musicale fiorentino, Praško proljeće, Varšavska jesen, Dubrovačke ljetne igre...). Među njihove goste svrstavaju se vrhunska glazbena imena: dirigenti Serge Baudo, Zubin Mehta, Paul Kletzki, Kurt Sanderling, Dmitrij Kitajenko... i najbolji domaći i strani solisti.Uz Slovensku filharmoniju nastupili su i brojni hrvatski glazbenici, među mnogima i Lovro pl. Matačić i Milan Horvat.
Slovenski komorni zbor utemeljen je1991.godine sa zadaćom izvođenja djela svih stilova, no s posebnim naglaskom na ostvarenjima 20.stoljeća. Surađujući s uglednim slovenskim i stranim dirigentima u sklopu vlastitog ciklusa priređuje šest a cappella ili vokalno-instrumentalnih koncerata. Uz redovite nastupe sa Slovenskom filharmonijom i Simfoničarima RTV Slovenije Zbor je ostvario i brojne druge programe i uspješno gostovao u Sloveniji i u inozemstvu (Aquileia, Cividale, Innsbruck, Budimpešta, Milano, Zagreb, Krems, Nürnberg, Dubrovnik, Varaždin, Salzburg, Itzehoe, Eutin, Graz, Amsterdam, Utrecht, Zadar), a od godine 2000. samostalno je tijelo pri Slovenskoj filharmoniji. Od utemeljenja ga vodi cijenjeni dirigent i muzikolog dr.Mirko Cuderman, koji je završio studij teologije u Ljubljani, a u Beču je studirao na Visokoj glazbenoj školi za glazbu te doktorirao muzikologiju na tamošnjem Filozofskom fakultetu. Vodio je komorni zbor RTV Ljubljana, a osnovao je i ansambl Consortium musicum u Ljubljani. Predaje na Odjelu za crkvenu glazbu ljubljanske Akademije za glasbo.
Nedjelja, 19. rujna 2004. / Sunday, 19 September 2004Trakošćan, Dvorac Trakošćan, 11 sati / Trakošćan Castle, 11 a.m.
Ponedjeljak, 20. rujna 2004. / Monday, 20 September 2004Varaždinske Toplice, Župna crkva sv. Martina, 19 sati / Parish Church of St. Martin, 7 p.m.
Utorak, 21. rujna 2004. / Tuesday, 21 September 2004Varaždin, Župna crkva sv. Nikole, 20,30 sati / Parish Church of St. Nicholas, 8.30 p.m.
Četvrtak, 23. rujna 2004. / Thursday, 23 September 2004Križevci, Grkokatolička katedrala, 19,30 sati / Greek Catholic Cathedral, 7.30 p.m.
Zagrebački gitaristički kvartet / Zagreb Guitar QuartetDarko PelužanKrunoslav peharTomislav VasiljMelita Ivković
Johann Sebastian Bach Osam malih preludija i fuga / Eight short preludes and fugues(1685. – 1750.)
Preludij i fuga u C-duru, BWV 553 / Prelude and fugue in C major, BWV 553Preludij i fuga u d-molu, BWV 554 / Prelude and fugue in D minor, BWV 554Preludij i fuga u e-molu, BWV 555 / Prelude and fugue in E minor, BWV 555Preludij i fuga u F-duru, BWV 556 / Prelude and fugue in F major, BWV 556Preludij i fuga u G-duru, BWV 557 / Prelude and fugue in G major, BWV 557Preludij i fuga u g-molu, BWV 558/ Prelude and fugue in G minor, BWV 558Preludij i fuga u a-molu, BWV 559 / Prelude and fugue in A minor, BWV 559Preludij i fuga u B-duru, BWV 560 / Prelude and fugue in B flat major, BWV 560
Preludij i fuga u D-duru, BWV 532 / Prelude and fugue in D major, BWV 532
* * *Preludij u a-molu, BWV 569 / Prelude in A minor, BWV 569Fuga u g-molu, BWV 578 / Fugue in G minor, BWV 578Fuga u h-molu, BWV 579 / Fugue in B minor, BWV 579Fuga u c-molu, BWV 575 / Fugue in C minor, BWV 575Preludij i fuga u C-duru, BWV 531 / Prelude and fugue in C major, BWV 531
(obradba za kvartet gitara Ante Čagalj / Arranged for guitar quartet by Ante Čagalj)
Nedjelja, 19. rujna 2004. Sunday, 19 September 2004Stari grad Old Town 20 sati 8 p.m.
Musica viva
Ansambl za staru glazbu / Early Music Consort
Umjetnička voditeljica / Artistic leadership: Višnja MažuranSolistica / Soloist: Valentina Fijačko, sopran / soprano
Renata Penezić, flauta / fluteBranko Mihanović, oboa / oboeSaša Borčić-Reba, violina / violinTanja Andrejić, violončelo / violoncello
Ujedinjeni ukusi / Tastes UnitedFrancuski i talijanski barok / French and Italian Baroque
François Couperin Triosonata iz zbirke Ujedinjeni ukusi(1668 – 1733) (L’apothéose de Lully) / Trio sonata from the
collection Tastes United
Gravement (Lully i francuske muze, Corelli italijanske muze / Lully and French muses, Corelli and Italian muses)
VivementRondementVivement
Antonio Vivaldi Koncert u a-molu / Concerto in A minor(1678 – 1741) Allegro
Largo Allegro
Jean-Philippe Rameau Vjerni pastir (Le berger fidèle), kantata za sopran, (1683 – 1764) flautu, violinu i basso continuo / cantata for soprano,
flute, violin and continuo
Récitatif – Air plaintifRécitatif – Air gaiRécitatif – Air gracieux
* * *
Arcangelo Corelli Triosonata op. 1 br. 10 u g-molu / Trio sonata (1653 – 1713) Op. 1 No. 10 in G minor
GraveAllegroAllegroGraveAllegro
François Couperin Koncert br. 8 iz zbirke Ujedinjeni ukusi(Les goûts réunis) / Concerto No. 8 from the collection Tastes United
OuvertureGrande ritournéleAir noblementAir tendreAir légerLoureAir animéSarabandeAir légerAir tendreAir de baccantes
Ponedjeljak, 20. rujna 2004. Monday, 20 September 2004Velika koncertna dvorana HNK Concert Hall at the Croatian 19 sati National Theatre
7 p.m.
Zagrebački solisti / Zagreb Soloists
Solisti /Soloists: Vladimir Krpan, Katarina Krpan, Kristina Madžarac, Ivana Godec, Helena Knapić, Danijel Ljubić, Predrag Šantek, Damir Matačić, Zvonimir Gadanec
Johann Sebastian Bach Koncerti za jedan, dva, tri i četiri klavira (1685. – 1750.) Concertos for one, two, three and four pianos
Koncert za klavir i gudače u f-molu, BWV 1056 Concerto for piano and strings in F minor, BWV 1056
AllegroLargoPresto
Solist / Soloist: Vladimir Krpan
Koncert za dva klavira i gudače u c-molu, BWV 1060 Concerto for two pianos and strings in C minor, BWV 1060
Allegro ili VivaceAdagio ili AndanteAllegro ili Allegro assai
Solisti / Soloists: Vladimir Krpan Katarina Krpan
Koncert za tri klavira i gudače u d-molu, BWV 1063Concerto for three pianos and strings in D minor, BWV 1063
AllegroAlla sicilianaAllegro
Solisti / Soloists: Kristina Madžarac Ivana Godec Helena Knapić
* * *
Koncert za četiri klavira i gudače u a-molu, BWV 1065Concerto for four pianos and strings in A minor, BWV 1065
AllegroLargoAllegro
Solisti / Soloists: Danijel Ljubić Predrag Šantek Damir Matačić Zvonimir Gadanec
Koncert za klavir i gudače u d-molu, BWV 1052Concerto for piano and strings in D minor, BWV 1052
AllegroAdagioAllegro
Solist / Soloist: Vladimir Krpan
Zagrebački solisti / Zagreb Soloists
Srijeda, 22. rujna 2004. Wednesday, 22 September 2004Velika koncertna dvorana HNK Concert Hall at the Croatian 19 sati National Theatre
7 p.m.
Uz 10. obljetnicu ansambla / On the 10th anniversary of the ensemble
Varaždinski komorni orkestar / Varaždin Chamber Orchestra
Umjetničko vodstvo / Artistic leadership: Catherine Mackintosh, violina /violin
Antonio Vivaldi Dvostruki koncerti / Double concertos(1678 – 1741)
Concerto alla rustica, u G-duru / in G major, RV 151
PrestoAdagioAllegro
Koncert za dvije gitare (mandoline) i orkestar u G-duru, RV 532 / Concerto for two guitars (mandolins) and orchestra in G major, RV 532
AllegroAndanteAllegro
Solisti / Soloists: Tomislav Vasilj Darko Pelužan
Koncert za dvije violine, dva violončela i orkestar u D-duru, RV 564 / Concerto for two violins, two violoncellos and orchestra in D major, RV 564
Allegro Largo Allegro
Solisti / Soloists:
Catherine Mackintosh, violina / violinJože Haluza, violina / violinKrešimir Lazar, violončelo / violoncelloDarij Milković, violončelo / violoncello
* * *
Per eco in lontano, koncert za dvije violine i orkestar u A-duru, RV 552 / Concerto for two violins and orchestra in A major, RV 552
Allegro Larghetto Allegro
Solisti / Soloists: Catherine Mackintosh Jože Haluza
Koncert za violu d’amore, lutnju i orkestar u d-molu, RV 540 / Concerto for viola d’amore, lute and orchetra in D minor, RV 540
Solisti: Catherine MackintoshEdin Karamazov
Koncert za dvije trube i orkestar u C-duru, RV 537 / Concerto for two trumpets and orchestra in C major, RV 537
AllegroAdagioAllegro
Solisti / Soloists: Krešimir Fabijanić Vedran Kocelj
Četvrtak, 23. rujna 2004. Thursday, 23 September 2004Koncertna dvorana Palače Erdödy Concert Hall of the Erdödy Palace 19 sati 7 p.m.
U spomen 5. obljetnice smrti akademika Jurice Muraja / On the 5th anniversary of death of academician Jurica Murai
Ida Gamulin, klavir / piano
Johann Sebastian Bach Ich ruf zu Dir, Herr, koralni preludij u f-molu, (1685 – 1750) BWV 639 / chorale prelude in F minor,
BWV 639
6. partita u e-molu, BWV 830 / Partita No. 6in E minor, BWV 830
ToccataAllemandeCouranteAirSarabandeTempo di GavotteGigue
* * *
Domenico Scarlatti Sonate / Sonatas(1685 – 1757)
Sonata u d-molu / in D minor, L. 413 / K. 9Sonata u Es-duru / in E flat major, L. 142 / K. 193Sonata u E-duru / in E major, L. 23 / K. 380Sonata u C-duru / in C major, L. 358 / K. 95Sonata u d-molu / in D minor, L. 366 / K. 1Sonata u f-molu / in F minor, L. 118 / K. 466Sonata u C-duru / in C major, L.104 / K. 159
Georg Friedrich Händel Passacaglia u g-molu / in G minor(1685 – 1759)
Ljudski su tragovi na zemlji poput uporišta onima koji u njima traže i nastoje prepoznati
znakove vrijedne budućnosti. Nažalost, sklonost je zaboravu prevelik izazov onima koji
vlastiti udio u odgovornosti za budućnost vide kao oslobođen traga u kontinuitetu i izvan
brazde koju iscrtava povijest, pa su tragovi o kojima je riječ branik, štit pred nehajem, pred
gubljenjem u zaboravu svekolike duhovne ostavštine namijenjene budućnosti.
Prošlo je pola desetljeća otkako akademik Jurica Murai (Varaždin, 26. ožujka 1927. –
Zagreb, 26. siječnja 1999.), pijanist i pedagog, glazbenik i erudit ne slijedi više trag glazbe
na zemlji. Sjećanje na njega, misao o njemu kao tragaču za stvarima duha, neprestance
ispunjava njegovo mjesto u Varaždinskim baroknim večerima, a veze kojima je ovaj veliki
umjetnik i intelektualac desetljećima bio vezan uz Varaždin, njegove ljude, njegovu
povijest i značenje, kao da i danas – skladno opletene oko mnogih festivalskih sadržaja –
priječe da utone u zaborav dugo i pomno istican Murajev odnos prema umjetničkim
sadržajima, odnos koji se temelji na znanju, visokim umjetničkim kriterijima i
neprijepornoj profesionalnoj i osobnoj etici, odnos, napokon, koji je ovaj umjetnik
iskazivao prema svemu u čemu je aktivno sudjelovao, pa tako i prema Varaždinskim
baroknim večerima prema kojima je uvijek njegovao iznimnu ljudsku i umjetničku
osjetljivost.
Postavi li se danas pitanje što je sve Murai učinio za Varaždinske barokne večeri, jedva da
bi se pukim opisivanjem njegovih aktivnosti došlo do dovoljno rječitih rezultata, onakvih
koji bi uvjerljivo sveli te rezultate na bitne pojedinosti koje su usmjeravale život ove
manifestacije utječući tako i na kulturni život Varaždina u cjelini. Stoga prilog sjećanju na
akademika Muraja čine upravo tragovi što ih je on sam utisnuo u povijest Varaždinskih
baroknih večeri, iz godine u godinu raznolikošću svojih aktivnosti – ponajprije, dakako,
umjetničkom – sudjelujući u izgradnji lika festivala koji je danas na ponos svome gradu i
svome narodu.
Evo tih tragova!
Man’s traces on Earth are like footholds for those who look for them and try to recognize in
them signs valuable to the future. Unfortunately, the inclination to forget is too much of a
challenge for those who see their share of the responsibility for the future as the liberation
of traces in the continuity, outside of the furrow made by the history, and thus these traces
become a bulwark, a shield from indifference, from the oblivion that the overall spiritual
heritage foreordained for the future is falling into.
Five years have passed since the academic Jurica Murai (Varaždin, 26th March 1927 –
Zagreb, 26th January 1999), a piano player and an educator, a musician and an erudite,
ceased to follow the traces of music on Earth. Memories of him, the thoughts of him as the
tracker of the spirit things, constantly fill his spot at Varaždin baroque evenings while the
ties that for decades linked this great artist and an intellectual to Varaždin, its people, its
history and its significance – harmoniously knitted around many festival activities –
prevent even today the falling of Murai's attitude towards artistic contents, which he
emphasized carefully and for a long time, into the oblivion. This attitude was based on
knowledge, high artistic criteria and irrefutable professional and personal ethics; this
attitude the artist had, after all, had towards everything he had actively participated in, and
also towards Varaždin baroque evenings for which he always felt an exceptional human
and artistic sensibility.
If one asks nowadays what Murai did for Varaždin baroque evenings, a mere description of
his activities would hardly produce eloquent enough results, results that could convincingly
be reduced to important details that directed the life of this event and consequently
influenced the entire cultural life in Varaždin. A contribution to the remembrance on the
academic Murai are, therefore, those very traces he himself – year by year – imprinted in
the history of Varaždin baroque evenings through versatility of his activities – primarily,
naturally, through his artistic activities – and participation in the building of the character of
the festival that is nowadays a pride and joy of his city and his people.
Here are those traces!
Repertoar što ga je akademik Jurica Murai tijekom godina izveo na Varaždinskim baroknim večerima. The repertoire that the academic Jurica Murai performed at Varaždin baroque evenings.
Bach, Johann Sebastian6. francuska suita u E-duru / French suite No 6. in E major, BWV 817 1990Kromatska fantazija i fuga / Chromatic fantasia and fugue, BWV 903 1998Fantazija i fuga u a-molu / Fantasia and fugue in A minor, BWV 904 1998Toccata i fuga u D-duru / Toccata and fugue in D major, BWV 912 1971Muzička žrtva / Musikalisches Opfer, BWV 1079 1976(prva izvedba u Hrvatskoj / first performance in Croatia)(Theo Tabaka, flauta / flute, Ivan Pinkava, violina / violin, Tomislav Buljan, viola, Bojan Lhotka violončelo / cello, Jurica Murai,
čembalo / harpsichord; umjetničko vodstvo / artistic leadership: Jurica Murai)Koncert za klavir i gudače u E-duru / Concerto for piano and strings in E major, BWV 1053 1973Koncert za klavir i gudače u f-molu / Concerto for piano and strings in F minor, BWV 1056 1977, 1995Koncert za klavir i gudače u d-molu / Concerto for piano and strings in D minor, BWV 1052 1991Koncert za dva klavira i gudače u c-molu / Concerto for two pianos and strings in C minor, BWV 1060 1991Sonate za čembalo i violinu / Sonatas for harpsichord and violin, BWV 1014-1019 1979(i / and Tonko Ninić, violina / violin)Schlafe mein Liebster, arija iz Božićnog oratorija / Aria from Christmas Oratorio 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)
Bach, J. S. – Brahms, J.Presto iz 1. sonate za solo violinu u g-molu / from Sonata No. 1 for solo violin in G minor 1993Chaconne iz 2. partite za solo violinu u d-molu / fromPartita No. 2 for solo violin in D minor 1993
Byrd, William The Battell, suita / suite 1974, 1990Couperin, François
Les moissonneurs 1974Les roseaux 1974Le rossignol en amour 1974 Le tic-toc-choc ou les maillotins 1974Dix huitième ordre 1990
Ebner, LeopoldSonata u C-duru / Sonata in C major 1984Tema s varijacijama u C-duru / Theme and variations in C major 1984, 1993Varijacije na popularnu temu / Variations on a popular theme 1993Dva menueta / Two minuets 1984
Gluck, Christoph WillibaldO del mio dolce ardor, koncertna arija / concert aria 1993(i / and Nada Puttar Gold, mezzosopran / mezzosoprano)
Händel, Georg FriedrichSuite za čembalo / Suites for harpsichord
- u B-duru / in B major 1974- u A-duru / in A major 1985- u F-duru / in F major 1985- u e-molu / in E minor 1985- u g-molu / in G minor 1985
Prélude, Menuetto i / and Aria con variazioni u B-duru / in B flat major 1985Arija s varijacijama u E-duru / Aria and variations in E major1998Passacaglia u g-molu / in G minor 19984. koncert za klavir i orkestar u F-duru / Concerto No. 4 for
piano and orchestra in F major 1978Sedam sonata za violinu, čembalo i continuo / Seven sonatas for violin, harpsichord and continuo 1981(i / and J. Klima, violina / violin, B. Lhotka, violončelo / cello) Sonata za violinu i čembalo (klavir) br. 4 u D-duru / Sonata No. 4 for violin and harpsichord (piano) in D major 1971(i / and Damir Kukulj, violina / violin)Arija iz oratorija Juda Makabejac / Aria from the oratorio Judas Maccabeus 1971Arija iz oratorija Mesija / Aria from the oratorio Messiah 1971 (i / and Franjo Petrušanec, bas / basso)Ombra mai fu, arija iz opere Xerxes / aria from the opera Xerxes 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)
Jarnović, Ivan ManeFantasia in Rondo 1971, 1984
Nepoznati majstor s otoka Krka / Anonymus from the island of KrkSonata u G-duru / Sonata in G major 1984
Pergolesi, Giovanni BattistaArije Serpine iz Služavke gospodarice / Serpinas ariasfrom La serva padrona 1971(i / and Nevenka Petković-Sobjeslavski, sopran / soprano)
Pintarić, FortunatSonate br. 1, 2 i 6 iz / Sonatas No. 1, 2 and 6 from 6 sonaciih 1984Tri pastorelle / Three pastorales 1984
Purcell, HenryWhen I am laid (iz opere Dido i Eneja / from the opera Dido and Aeneas) 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)
Raffaelli, JosipPredigra: Tema s varijacijama / Prelude: Theme and variations 1984
Rameau, Jean PhilippePièces de clavecin en concerts 1-5 1983(i / and T. Muradori, flauta / flute, T. Ninić, violina / violin, B. Lhotka, violončelo / cello)Resti, Toma
Tema s varijacijama u C-duru / Theme and variations in C major 1984, 1993Tema s varijacijama u G-duru / Theme and variations in G major 1993
Scarlatti, AlessandroViolette 1971(i / and Nevenka Petković-Sobjeslavski, sopran / soprano)
Scarlatti, DomenicoSonate / Sonatas
- u c-molu / in C minor, L. 402/K. 126 1974- u G-duru / in G major, L. 349/K. 146 1974- u f-molu / in F minor, L. 118/K. 466 1974, 1998- u F-duru / in F major, L. 30/K. 82 1974,1980,1990,1998- u c-molu / in C minor, L. 356/K. 56 1998
- u C-duru / in C major, L. 358/K. 95 1998 - u D-duru / in D major, L. 415/K. 119 1980, 1998
- u d-molu / in d minor, L. 215/K. 120 1998- u C-duru / in C major, L. S. 2/K. 420 1980- u c- molu / in C minor, L. 407/K. 115 1980- u G-duru / in G major, L. 127/K. 348 1980- u f-molu / in F minor, L. 438/K. 462 1980- u c-molu / in C minor, L. 10/K. 84 1980- u d-molu / in D minor, L. 416/K. 18 1980- u A-duru / in A major, L. 428/K. 209 1980- u E-duru / in E major, L. 23/K. 380 1980- u G-duru / in G major, L. 29/K. 504 1980- u B-duru / in B flat major, L. 400/K. 360 1980- u B-duru / in B flat major, L. 97/K. 440 1980- u a-molu / in A minor, L. 379/K. 7 1980- u D-duru / in D major, L. 369/K. 145 1980- u f-molu / in F minor, L. 382/K. 69 1980- u G-duru / in G major, L. 232/K. 124 1980- D-duru / in D major, L. 210/K. 299 1980
Toccata 10 (Coimbra MS 58) 1990(K.85/L.166; K.82/L.30; K.78/L.75; K.94)
Soler, Padre Antonio Četiri sonate / Four Sonatas
- br. 84 u D-duru / No. 84 in D major 1974- br. 87 u g-molu / No. 87 in G minor 1974- br. 89 u F-duru / No. 89 in F major 1974- br. 90 u Fis-duru / No. 90 in F sharp major 1974
Sorkočević, LukaAria 1974Rondo 1974Četiri studije / Four Studies 1984Sonata u A-duru / Sonata in A major 1974, 1984
Stradella, Alessandro Pietà Signore 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)
Records of programmes performed at Varaždin baroque evenings
Jugoton LSY-66136 (1981)Domenico Scarlatti: Sonate / Sonatas
Jugoton LSY 66250 (1985)Georg Friedrich Händel:Suita br. 2 u F-duru / Suite No. 2 in F majorPrélude, Menuetto i / and Aria con variazioni u B-duru / in B flat majorSuita br. 7 u g-molu / Suite No. 7 in G minor
Jugoton LSY 61427-61429Johann Sebastian Bach: Sonate za violinu i čembalo / Sonatas for violin and harpsichord
(Tonko Ninić, violina / violin)
AAD/CD 0103 (1995)D. Scarlatti: Sonata u D-duru, L. 369 / Sonata in D major, L. 369 G. F. Händel: Sonata u E-duru op. 1 br. 5 za violinu, čembalo i continuo / Sonata Op. 1 No. 5 in E major for violin, harpsichord and continuo (Adagio i / and Allegro)(Josip Klima, violina / violin, Bojan Lhotka, violončelo / cello)
AAD/CD VB 0104 (1995)J. Ph. Rameau: Koncert broj 4 iz Pièces en concert / Concerto No. 4 from Pièces en concert(T. Muradori, flauta / flute, T. Ninić, violina / violin, B. Lhotka, violončelo / cello)
AAD/CD VB 0106 (1995)J. S. Bach: Koncert za klavir i orkestar u d-molu, BWV 1052 / Concerto for piano and orchestra in D minor, BWV 1052 (Allegro)J. S. Bach: Koncert za dva klavira i orkestar u c-molu, BWV 1060 / Concerto for two pianos and orchestra in C minor, BWV 1060(i / and Stjepan Radić, klavir / piano i / and Zagrebački solisti / Zagreb Soloists)Ch. W. Gluck: O del mio dolce ardor, koncertna arija / concert aria(i / and Nada Puttar Gold, mezzosopran / mezzosoprano)
DDD CD VB 0110 (1997)J. S. Bach: Koncert za klavir i orkestar u f-molu, BWV 1056 / Concerto for piano and orchestra in F minor, BWV 1056Varaždinski komorni orkestar, dirigent Vladimir Kranjčević / Varaždin Chamber Orchestra, Vladimir Kranjčević, conductor
KDZ/MIC – VBV (1999) – CDJ. S. Bach: Fantazija i fuga u a-molu, BWV 904 / Fantasia and fugue in A minor, BWV 904G. F. Händel: Arija s varijacijama u E-duru / Aria and variations in E majorD. Scarlatti: Sonate (izbor) / Sonatas (selection)G. F. Händel: Passacaglia u g-molu / in G minorJ. S. Bach: Kromatska fantazija i fuga, BWV 903 / Chromatic fantasia and fugue, BWV 903
Bio je član Programskog odbora: 1971. - 1993. i Festivalskog vijeća 1994. - 1999.1985. i 1987. član žirija Međunarodnog pijanističkog natjecanja Bach-Händel-Scarlatti.1985. dobitnik, a od 1986. do 1998. član žirija za dodjelu Nagrade Ivan Lukačić.
He was a member of the Programme board from 1971 to 1993 and the Festival Council from 1994 to 1999.In 1985 and 1987 he was a member of the panel at the International piano competition Bach-Händel-Scarlatti.In 1985 he was awarded Ivan Lukačić award and from 1986 to 1998 he was a member of the panel granting Ivan Lukačić award.
Petak, 24. rujna 2004. Friday, 24 September 2004Koncertna dvorana Palače Erdödy, Concert Hall of the Erdödy Palace 19 sati 7 p.m.
Lidija Horvat-Dunjko, sopran / soprano
Edin Karamazov, lutnja / lute
The English Orpheus... Jo Doulandi de Lachrymae
Behold a wonder hereAll ye, whom Love or FortuneCome Heavy Sleep...
A Fancy
Flow my tearsI saw my lady weepCome againIn darkness let me dwell
* * *
Vari fiori del Giardino Musicale...
Claudio Monteverdi Lamento d’Arianna(1567 – 1643)
Giovanni Girolamo Kapsperger Libro IV d’intavolatura di chitarrone(oko / cca 1580 – 1651)
ToccataKapspergerCanarioBergamasca
Claudio Monteverdi Ohime ch’io cadoMaledettoSi dolce e il tormentoEri gia tutta mia
Subota, 25. rujna 2004. Saturday, 25 September 2004Velika koncertna dvorana HNK Concert Hall at the Croatian National 19 sati Theatre
7 p.m.
Varaždinski komorni orkestar / Varaždin Chamber Orchestra
Umjetničko vodstvo / Artistic leadership: Catherine Mackintosh, violina / violin
Georg Friedrich Händel Uvertira, simfonija i plesovi iz opere Alcina / (1685 – 1759) Overture, symphony and dances from the opera Alcina
Concerto grosso op. 6 br. 11 u A-duru / Op. 6 No. 11 inA major
Andante larghetto, e staccatoAllegroLargo e staccatoAndanteAllegro
(Concertino: C. Mackintosh, violina / violin J. Haluza, violina / violin K. Lazar, violončelo / violoncello)
* * *
Apollo e Dafne (La terra è liberata), kantata / cantata
Solisti / Soloists: Tamara Felbinger, sopran / sopranoAlen Ruško, bariton / baritone
Recitativ / Recitative: ApolloArija / Air: ApolloRecitativ / Recitative: ApolloArija / Air: ApolloArija / Air: DafneRecitativ / Recitative: Apollo - DafneArija / Air: DafneRecitativ / Recitative: Apollo – DafneDuet: Dafne - ApolloRecitativ / Recitative: ApolloArija / Air: ApolloRecitativ / Recitative: DafneArija / Air: DafneRecitativ / Recitative: Apollo - DafneDuet: Apollo - Dafne
Recitativ Recitative: Apollo – DafneArija / Air: ApolloRecitativ / Recitative: ApolloArija / Air: Apollo
Nedjelja, 26. rujna 2004. Sunday, 26 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.
Komorni orkestar Münchenske filharmonije Munich Philharmonic Chamber Orchestra
Dirigent / Conductor: Ion Marin
Solisti / Soloists: Lorenz Nasturica, violina / violin Thomas Ruge, violončelo / violoncello Ulrich Becker, oboa / oboe
Wilhelm Friedmann Bach Simfonija u F-duru / Symphony in F (1710 – 1784) major
VivaceAndanteAllegroMenuetto IMenuetto II
Carl Philipp Emanuel Bach 5. simfonija u h molu / Symphony No. 5(1714 – 1788) in B minor
AllegrettoLarghettoPresto
Johann Christian Bach Sinfonia concertante za violinu i (1735 – 1782) violončelo u A-duru / for violin and violoncello in A major
Andante di moltoRondeau allegro assai
Johann Sebastian Bach Koncert za violinu i obou u d-molu,(1685 – 1750) BWV 1060 / Concerto for violin and oboe in
D minor, BWV 1060
AllegroAdagioAllegro
* * *
Johann Sebastian Bach Uvertira u h-molu, BWV 1070 / Overture in B minor, BWV 1070
OuvertureLentementRondeauSarabandeBourree IBourree IIPolonaiseDoubleMenuetBadinerie
Članovi / Members
Lorenz Nasturica, koncertni majstor i solist / concert master and soloistKarel EberleMatthias FreundManfred HufnagelNenad DaleoreAleksander KostinAlina FlorescuAlexander Möck, vođa dionice druge violine / leading 2nd violinKatharina ReichstallerAnna Vladanović-LebedinskiBernhard MetzMarius Nichiteanu, vođa dionice viole / leading viola Wolfgang BergDirk NiewöhnerBeate SpringorumThomas Ruge, leading cello Manuel von der NahmerBenedikt EnzlerDorin MarcFriedemann WinkelhoferUlrich Biersack, solo flautist / solo flutistUlrich Becker, solo oboist / solo oboistGottfried SirotekAlois SchlemmerDavid Moltz
Nedjelja, 26. rujna 2004. / Sunday, 26 September 2004Martijanec, Župna crkva sv. Martina, 12 sati / Parish Church of St. Martin, 12 a.m.
Nedjelja, 26. rujna 2004. / Sunday, 26 September 2004Vinica, Župna crkva sv. Marka ev., 18 sati / Parish Church of St. Mark, 6 p.m.
Ponedjeljak, 27. rujna 2004. / Monday, 27 September 2004Ludbreg, Župna crkva Presvetog Trojstva, 19 sati / Parish Church of the Holy Trinity, 7 p.m.
Ovaj koncert ostvaren je u suradnji s Klubom mecena VBV.This concert is realized in cooperation with Varaždin baroque evenings Patrons’ Club.
Utorak, 28. rujna 2004. / Tuesday, 28 September 2004Prelog, Župna crkva sv. Jakoba, 19 sati / Parish Church of St. James, 7 p.m.
Hrvatski kvartet trombona / Croatian Trombone QuartetMario ŠincekMarin FerketinAntonio JankovićAndrija Petej
Solisti sv. Marka / Soloists of St. MarkMarija KuharMonika CerovčecBosiljka PavlovićZlata ŽivotićIvo GamulinIgor KosNeven ValentTomislav Fačini
Umjetničko vodstvo / Artistic leadership: Tomislav Fačini
Francesco Sponga Usper Aria francese seconda(oko/cca. 1560/61 – 1641)
Gabriello Puliti(oko/cca. 1575/80 – 1642/3) Canta bell’alba, madrigal
Antoine Francisque Le trésor d’Orphée(oko/cca. 1575 – 1605
PréludeCourante
BranleVolteBranle simple
Claudio Monteverdi Missa in illo tempore(1567 – 1643)
KyrieGloriaCredoSanctusBenedictusAgnus Dei
* * *
Melchior Franck Četveroglasna suita u C-duru / Four-part Suite in C major
(oko/cca. 1579 – 1639)Aufzug PavanaGalliardaDeutscher TanzCouranteAufzug
Georg Phillip Telemann Concerto a quattro u B-duru / in B flat major(1681 – 1767)
AdagioAllegroGraveAllegro
Giovanni Gabrieli O magnum mysterium(oko/cca. 1554/7 – 1612)
Ponedjeljak, 27. rujna 2004. Monday, 27 September 2004Velika koncertna dvorana HNK, 19 sati Concert Hall at the Croatian
National Theatre, 7 p.m.
Uz 85. obljetnicu ansambla / On the 85th ensemble anniversary
Zagrebački kvartet / Zagreb Quartet
Goran Končar, violina / violinDavor Philips, violina / violinAnte Živković, violaMartin Jordan, violončelo / violoncello
Sudjeluju / Participating: Ida Gamulin, klavir / piano Ivana Bilić, kastanjete, tamburin / castanets, tambourin Darko Pelužan, gitara / guitar
Luigi Boccherini Gudački kvartet op. 6 br. 1 u D-duru / String(1743 – 1805) Quartet Op. 6 No. 1 in D major
Allegro vivaceAdagioMinuetto in rondo
Gudački kvintet u E-duru, op. 13 / StringQuintet in E major, Op. 13
Kvintet za gitaru i gudački kvartet u D-duru / Quintet for guitar and string quartet in D major
Allegro maestosoPastoraleGrave assaiFandango
* * *
Luigi Boccherini Kvintet za klavir i gudački kvartet u e-molu, op. 57 / Quintet for piano and string quartet in E minor Op. 57
Andante lento assai
MinuettoProvensal, Allegro vivoAndante lentoProvensal
Ovaj koncert ostvaren je u suradnji s Klubom mecena VBV.This concert is realized in cooperation with Varaždin baroque evenings Patrons’ Club.
Zagrebački kvartet kao poticaj
Uz 85. obljetnicu utemeljenja
Utemeljen prije osam i pol desetljeća, bio je dočekan s istinskim oduševljenjem. Pojavio se
u trenutku sazrelom za prave izvodilačke pothvate, u doba kada se hrvatska glazbena
reproduktivna umjetnost mogla pohvaliti profesionalnim glazbenicima potpuno spremnim
da preuzmu veliku odgovornost zajedništva što ga iziskuje gudački kvartet kao
najzahtjevniji komorni glazbeni oblik. Već se tada govorilo i pisalo o “četiri čovjeka i
jednoj duši”, a nebrojene kronike što su slijedom minulih desetljeća slijedile prateći njihova
umjetnička dostignuća, uvijek su iznova isticale zajedništvo kao odliku svakog izvrsnog, pa
tako i Zagrebačkog kvarteta. I dok su se članovi kvarteta, dakako, mijenjali, duša je ostala
sačuvana, netaknuta, poput živog se plamena prenosila iz generacije u generaciju.
A taj je plamen zahvatio i puteve i veze što su slijedom godina koje obljetnica ističe
ispreplele život ovog ansambla i sredine u kojoj je djelovao. Te su se veze od samih
početaka vrlo izrazito utisnule u hrvatsku glazbenu povijest 20. stoljeća, jer nije posrijedi
samo važnost sastava koji je bitno utjecao na karakter i ustroj koncertnog života u Zagrebu
i Hrvatskoj, nego i utjecaj kojim je samo postojanje takva izvodilačkog tijela, a potom i
njegovi umjetnički dosezi, poticalo stvaranje vlastite nacionalne umjetničke tvorbe za ovaj
sastav.
Takav stimulans pružio je Zagrebački kvartet odmah u prvim godinama nakon utemeljenja
proklamirajući promicanje nacionalne umjetničke tvorbe za gudački kvartet kao jedno od
temeljnih načela u radu, a tih su se načelnih repertoarnih odrednica držale sve generacije
Zagrebačkog kvarteta, poštujući pritom zanimanje publike za tradicionalni repertoar
kvartetske umjetničke tvorbe, što je, dakako, ne samo stvorilo, nego i održavalo – tako je i
danas – ogroman repertoarni fundus koji
podjednako odabirom kao i visokom razinom umjetničkih interpretacija neprestance plijeni
pozornost publike na svim kontinentima.
Uvrstivši uz standardni repertoar u brojne pomno artikulirane programe tijekom vremena
praktički svu hrvatsku kvartetsku literaturu ansambl je obavio i neprestance obavlja
svojevrsnu provjeru kvalitete uživo. Taj je postupak posljedovao stanovitom vrijednosnom
listom iz koje je ansambl odabrao djela vrijedna ne samo da trajnije čine dio njegova
repertoara, nego i da budu predstavljena inozemnoj publici. Pri uspostavi takva odabira
ansambl se nije rukovodio nikakvim stilskim prioritetima; dojmljivost djela i, dakako,
zapis na dostojnoj profesionalnoj razini bijahu jedina mjerila pri prosudbi o opstanku na
repertoarnoj listi.
U toj stilski složenoj kvartetskoj topografiji Zagrebački je kvartet punim umjetničkim
zamahom nastavio i nastavlja djelovati u skladu s prije 85 godina usvojenim programskim
ciljem: biti jedno sa nacionalnim stvaralaštvom jer je to nezaobilazna dionica pri
profiliranju vlastite umjetničke fizionomije, ali i intenzivno njegovati standardni kvartetski
repertoar u kojemu će uvijek kakva neuobičajena repertoarska novina potaknuti zanimanje
za predloženu interpretaciju. Stoga je uobičajeno na programima Zagrebačkog kvarteta naći
cjeline poput integralnih izvedbi kasnih kvarteta Ludwiga van Beethovena ili cjelokupnoga
kvartetskog opusa Dmitrija Šostakoviča, što jamačno pripada interpretacijskim pothvatima
najvišega ranga. A najviši rang i jest onaj kojemu Zagrebački kvartet svih ovih desetljeća
neprestance pripada.
Zagreb Quartet as an incentive
For the 85th anniversary
Eighty-five years ago when it was founded it was met with true raptures. It appeared at the
time ripe for real performance undertakings, at the time when Croatian music reproduction
art could boast of professional musicians completely ready to assume the huge
responsibility of cooperation that is required of the string quartet as the most demanding
chamber music form. Even then it was written and talked about the “four men and one
soul”, and numerous chronicles that followed their artistic achievements during the past
decades again and again emphasized the togetherness as a distinctive feature of any
excellent quartet – amongst it also Zagreb Quartet. Although the members of the Quartet
naturally changed, the soul remained the same, intact, and was passed on from generation
to generation like a burning flame.
That flame also caught the paths and relations that had over the decades interlaced the life
of this ensemble and the environment in which it worked. These relations have very
markedly impressed on the Croatian music history of the 20th century from the very
beginning because we are not only talking about the importance of the ensemble that highly
influenced the character and the structure of the concert life in Zagreb and Croatia, but also
about the effect that at first its very existence and later its artistic achievements had on
stimulating the creation of our national artistic works for this ensemble.
Zagreb Quartet generated such an incentive during its first years of existence by making the
promotion of national artistic works for the string quartet one of the basic principles of its
activities. All generations of Zagreb Quartet adhered to these basic repertoire guidelines, at
the same time respecting the audience’s interest in the traditional repertoire of the quartet
works which has, naturally, resulted not only in creation but also in maintenance – up to the
present day – of an enormous repertoire that has constantly attracted the attention of the
audiences on all continents not only by its selection but by the high level of artistic
interpretation.
By putting basically all Croatian quartet works, in addition to the standard repertoire, into
numerous carefully articulated programmes the ensemble has been doing a certain live test
of quality. This process resulted in a certain value list out of which the ensemble chose the
works worth not only to lastingly be a part of its repertoire, but also to be presented to the
audiences outside of Croatia. When making these selections, the ensemble did not follow
any style priorities; the only criteria for work’s remainder on the repertoire list were the
work’s impressiveness and naturally the appropriate professional level of the notes.
Zagreb Quartet continues to work in full artistic swing in that stylishly complex quartet
topography according to the programme goal accepted 85 years earlier: to be one with the
national opus because that is an indispensable part in profiling their artistic physiognomy,
and to intensively foster the standard quartet repertoire in which some unusual repertoire
novelty will always draw attention to the suggested interpretation. It is therefore customary
to find on Zagreb Quartet repertoire the integral performances of the late quartets by
Ludwig van Beethoven or the entire quartet works by Dimitri Shostakovich, which could
undoubtedly be considered the interpretative achievements of the highest level. And the
highest level is the one to which Zagreb Quartet has continuously belonged all these
decades.
Zagrebački kvartet tijekom vremena / Zagreb Quartet in time
prva violina / first violin druga violina / second violin
viola / viola violončelo / violoncello
Osnivači /Founders1919
Václav Huml † Milan Graf Ladislav Miranov Umberto Fabbri
1920 – 1928 Jan Prybyl †Fráncis E. ArányJan Holub †
Milan Graf Dragutin Arany Umberto Fabbri
1928 – 1937 Ladislav Miranov † Milan Graf Dragutin Arany Umberto Fabbri
1937 – 1943 Zlatko Topolski †Stjepan Šulek †Aleksandar Szegedi †Ljudevit Dobronji †
Milan Graf † Dragutin Arany † Umberto Fabbri †
1954 – 1961 Josip Klima Tomislav Šestak Dušan Stranić Zvonimir Pomykalo †
1957 – 1961 Josip KlimaZlatko BalijaEdo Pečarić
Zlatko BalijaEdo PečarićNikola Jambrošić
Dušan Stranić Fred Kiefer
1962 – 1967 Josip KlimaZlatko Balija †
Zlatko BalijaJosip KlimaNikola Jambrošić †
Dušan Stranić Fred Kiefer †
1967 – 1977 Josip KlimaEdo Pečarić
Ivan Kuzmić Daniel ThuneAnte Živković
Josip Stojanović
Utorak, 28. rujna 2004. Tuesday, 28 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.
The King’s Consort
Umjetničko vodstvo / Artistic Leadership: Robert King
Händel i suvremenici / Händel and contemporaries
Krunidba kralja Georgea II / The Coronation of King George II
Rekonstrukcija spektakularne glazbene priredbe u londonskoj Westminsterskoj opatiji na krunidbi kralja Georgea II / A splendid reconstruction of the spectacular music heard in London’s Westminster Abbey at the Coronation of King George II in 1727
Prvi dio / Part I
The Procession
Traditional: Trumpet FanfareTraditional: Drum processionTraditional: Trumpet FanfareChild: O Lord, grant the King a long lifeHändel: A Grand Instrumental Procession
The Entrance
Purcell: I was glad when they said uno me
The Recognition
Händel: Let thy hand be strengthened
Litany
Tallis: O God, the Father of heaven
The Anointing
Farmer: Come Holy GhostHändel: Zadok the Priest
* * *
Drugi dio / Part II
Traditional: Trumpet Fanfare
The Investiture
Blow: Behold O God our defender
The Crowning
Händel: The King shall rejoice
Te Deum
Gibbons: Te Deum (from the Short Service)
The Inthronisation
Traditional: Fanfare
The Homage
Blow: God spake sometime in visionsTraditional: Fanfare
The coronation of the queen
Händel: My heart is inditing
The Recessional
Traditional. Fanfare and Drum procession
Krunidba kralja Georgea II, koja se održala 1772. godine, bila je uistinu spektakularan
događaj okružen pompom i svečanim ugođajem, posebno uveličanim izvedbom nekih od
ponajboljih djela ceremonijalne glazbe. Novi je kralj naručio od ‘Gospodina Händela,
slavnog skladatelja opera’ glazbu za ‘veliku svečanost’ u Westminterskoj opatiji.
Pritom su nastala neka od najboljih ceremonijalnih djela ikad skladanih za svečane državne
prigode. Händel je dosegnuo svoj vrhunac napisavši četiri nove himne: Svećenik Zadok
(koja je istoga trenutka postigla takvu trajnu popularnost da su je otad izvodili prigodom
svake krunidbe) za proglašenje, Moje treptavo srce ispisuje za krunidbu Kraljice, Kralj će
uživati u veselju za samu krunidbu i Neka tvoja ruka bude ojačana za sjedanje na
prijestolje. Osim ove četiri svečane himne, izvođena su pomno izabrana sjajna djela
ceremonijalne glazbe, uključujući O, Gospode, podari Kralju dug život, koju je napisao
William Child, uzvišenu himnu za Dođi, Duše sveti, Blowovu raskošnu osmoglasnu verziju
djela Bog ponekad zbori u vizijama i Pogledaj, Gospodine, našega zaštitnika, Purcellovu
himnu Zatitrao sam kad mi se rekoše, izvrsnu Te Deum Orlanda Gibbonsa, i intimnu
molitvu koju je napisao Tallis prema Litanijama, a sve je bilo prožeto sjajnim zvukovima
fanfara i povorkama bubnjeva.
Ova rekonstrukcija krunidbe koristi svaki kutak concertnoga prostora ili katedrale uz
povorke praćene bubnjevima, odjeke trublja koje svira šest glazbenika i zbor King’s
Consort uz pratnju velikoga orkestra istoimenoga ansambla.
Slijedi zadivljujuća rekonstrukcija veličanstvene glazbene svečanosti!
The Coronation of King George II in 1727 was a magnificent occasion, its pomp and
ceremony enhanced by some of the greatest of all ceremonial music. ‘Mr Hendel, the
famous Composer to the opera’ was commissioned by the new King to compose music for
the ‘Grand Ceremony’ to be held in Westminster Abbey.
The occasion produced some of the finest ceremonial music ever written for a State
occasion. Handel was at his grandest, writing four new anthemms: Zadok the Priest (which
achieved such immediate and lasting popularity that is has been performed at every
Coronation since) for the Anointing, My heart is inditing at the Coronation of the Queen,
The King shall rejoice at the Crowning, and Let thy hand be strengthened for the
Inthronisation. Alongside, these four jubilant anthems was sung a fine selection of other
ceremonial music, including O Lord, give the King a long life by William Child, a grand
hymn for Come holy ghost, Blow’s extravagant eight-part setting of God spake sometimes
in visions and Behold O Lord our defender, Purcell’s anthem I was glad when they said
unto me, a fine Te Deum by Orlando Gibbons and the intimate supplication of Tallis's
setting of the Litany, all interspersed with splendid fanfares and drum processions.
This reconstruction of the Coronation uses every corner of the concert venue or cathedral,
with drum processions, ringing fanfares from six trumpeters, and the Choir of The King’s
Consort joining the large orchestral forces of The King’s Consort.
Here is a stunning recreation of a spectacular musical pageant!
Srijeda, 29. rujna 2004. Wednesday, 29 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.
In memoriam akademiku Lovri Županoviću / A tribute to academician Lovro Županović
Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radio-televizije / Symphony Orchestraand Choir of the Croatian Radio and Television
Dirigent / Conductor: Nikša Bareza
Solisti / Soloists:Lana Kos, sopran / sopranoDubravka Šeparović-Mušović, mezzosopran / mezzosopranoIvo Gamulin, tenor / tenorePeter Wimberger, bas / bass
Varaždinski skladateljski krug s kraja 18. stoljeća (II.) / Varaždin Composers in the Late 18th Century (II)
Ivan Werner: Alma redemptoris Mater, za sopran, gudače i continuo /for soprano,strings and continuo
Ivan Werner: Alma redemptoris Mater, za bas, gudače i continuo / for bass, stringsand continuo
Leopold Ebner: Misa solemnis in D(1769 – 1830)
KyrieGloriaCredoSanctusBenedictusAgnus DeiDona nobis
Varaždinski skladateljski krug s kraja 18. stoljeća u obzorje hrvatske kulturne javnosti
uveo je pokojni akademik Lovro Županović 1973. godine, kada je u sklopu
Varaždinskih baroknih večeri suvremenu praizvedbu doživjelo nekoliko skladbi Jana
Křtitela Vanhala (1739.-1813.), Ivana Wernera (1752.-1786.) i Leopolda Ebnera
(1769.-1830.). Bio je izveden Ebnerov oratorij Pod križem, Vanhalova Simfonija u C-
duru i Wernerov Benedictus, a Hrvatskim festivalskim orkestrom i Festivalskim
zborom dirigirao je maestro Vladimir Kranjčević. Na tom koncertu prvi je put
predstavljena glazba sjeverne Hrvatske neočekivane povijesne dubine i izuzetne
umjetničke snage, tiskano je i notno izdanje, objavljen je nosač zvuka, a cijeli je
kulturni događaj naišao na primjerenu medijsku pozornost. Promociji starih
varaždinskih skladatelja posvetio je idućih godina Županović još niz istraživanja i
koncerata, a u Varaždinskim baroknim večerima i maestru Kranjčeviću uvijek je
nalazio potporu, profesionalnu i prijateljsku podršku. Ovaj koncert, prvi u nizu od tri
koncerta posvećenih Varaždinskom skladateljskom krugu koji bi se trebali održati na
Varaždinskim baroknim večerima tijekom ove i iduće dvije godine, posvećujemo
uspomeni na neprežaljenoga muzikologa i skladatelja, učitelja i istraživača, akademika
Lovru Županovića.
Danas, trideset i više godina nakon inauguralnog koncerta kojim su odškrinuta vrata u
varaždinske glazbene arhive, nakon temeljitijeg uvida u zbirke varaždinskog
Franjevačkog samostana i Samostana uršulinki, imamo ponešto cjelovitiji pogled na
staru glazbu u Varaždinu. Tako se pokazuje da je Županović nepogrešivim instinktom
pogodio u možda najzanimljivije razdoblje skladateljske varaždinske produkcije – kraj
18. i početak 19. stoljeća – a odabrao je i reprezentativne skladatelje i njihova
ponajbolja djela. No da bi se sagledao u svoj punini ne samo skladateljski opus
Vanhalov, Wernerov i Ebnerov, nego i čitave plejade više ili manje mlađih nadarenih
skladatelja iz druge polovice 19. stoljeća, kojih su notni materijali sačuvani u
varaždinskim arhivima i zbirkama, potrebno je još dosta istraživalačkog napora,
revalorizacija, koncerata. Ovaj je koncert pokušaj u tom smislu, pokušaj novoga
početka sistematskoga proučavanja i prezentiranja varaždinske stare glazbe.
Sredinom 18. stoljeća glazbeni život u Varaždinu dobiva nove impulse. Crkvene
institucije postaju središtima novoga glazbenog ukusa, a župna, uršulinska, franjevačka
i isusovačka crkva potražuju vrhunske profesionalne glazbenike. Među prvim
značajnijim akvizicijama bio je Ignacije Antun Ebner, koji se preselio iz Graza i u
Varaždinu se 1762. nastanio kao orguljaš župne crkve. Njegov sin Leopold bio je među
najznačajnijim hrvatskim skladateljima na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Ignacijev
nasljednik na mjestu župnoga orguljaša 1776. postaje Ivan Werner, najstariji poznati
varaždinski skladatelj.
Wernerov skladateljski opus, sav sačuvan u Samostanu uršulinki, broji tek desetak
skladbi datiranih između godine 1779. i 1786. Taj je opus nedvojbeno torzo veće
cjeline, kojoj bi istom valjalo ući u trag. Dvije Alma redemptoris Mater iz 1786. su
godine, a prepisao ih je Wernerov učenik Leopold Ebner. Sastav je karakterističan za
Wernera, manji komorni ansambl bilo je sve s čime je mogao računati. Zahvaljujući
Ignaciju Ebneru i njegovu učitelju Werneru u župnoj crkvi sv. Nikole bila se ustalila
praksa instrumentalne glazbene pratnje u bogoslužju, sastav instrumentalista na koru od
četiri do osam glazbenika, a tek oko 1800. taj je sastav brojio osam stalno uposlenih
glazbenika.
Invencija Wernerove klasicističke fraze ogleda se i u dvjema glazbenim minijaturama
Alma redeptoris Mater. Za sve Wernerove sačuvane skladbe znakovita je upravo
vokalna virtuoznost i taj virtuozni rukopis ističe ovoga skladatelja među njegovim
suvremenicima u sjevernoj Hrvatskoj. Ivan Werner bio je naš sjevernohrvatski Mozart,
za svoga kratkoga života ostavio je trajni trag u baroknome gradu Varaždinu.
Leopold Ebner, rođeni Varaždinac, skladatelj, orguljaš, pijanist i pedagog, sin orguljaša
Ignacija, temeljitu je naobrazbu dobio kod oca i kod Ivana Wernera. Nakon Wernerove
smrti izabran je 1786. za njegova nasljednika na mjestu orguljaša župne crkve. Ostavio
je golem opus, brojne mise, jedan oratorij, više glasovirskih i instruktivnih djela, bio je
najistaknutiji hrvatski skladatelj pretpreporodnoga razdoblja. Njegov skladateljski
rukopis pokazuje utjecaje austrijskih majstora, no i snažan osobni talent. Jednostavnim
glazbenim sredstvima Ebner je znao postići efekte «osjećajnoga» pretklasičnog izričaja.
Misa solemnis iz 1828., svečana misa za sole zbor i orkestar uz orguljsku pratnju, ide u
red zrelih, ambicioznijih Ebnerovih djela, pripada vrhuncima crkvene glazbe s početka
19. stoljeća. Spretno vođena orkestracija, mjestimice smjela kromatika, usporediva je s
najboljim skladateljevim stranicama, s opsežnim djelima kao što su, primjerice,
Oratorium in Es (Pod križem) i Pet litanija. Ova velika ciklička djela, kao i većina
drugih Ebnerovih, suvremenu su izvedbu doživjela na Varaždinskim baroknim
večerima. Tako i večeras, nakon gotovo dvjesto godina u Varaždinu, iznova odjekuje
glazba iz Ebnerove Mise solemnis.
Uoči koncerta iz 1973., kada je Varaždinski skladateljski krug bio prvi put predstavljen
javnosti, Lovro Županović je sa sebi svojstvenom samozatajnošću iskazao za jedne
novine svoje nedoumice i očekivanja, osjećaje koje prati svaka suvremena praizvedba.
Te Županovićeve riječi mogu poslužiti kao moto i ovim našim naporima: «Čujte, to što
sad pravimo, rizik je. To mi izvlačimo iz arhiva, a što će biti od svega toga i kako će to
zvučati – teško je reći. Optički dojam je jedno a slušni učinak drugo…»
Ennio Stipčević
Zamoljen da pred više od dva desetljeća komentira svoju suradnju s Varaždinskim
baroknim večerima akademik Lovro Županović je 1980. za mjesečnik OD DO kazao:
“Moja suradnja s Varaždinskim baroknim večerima počela je skoro slučajno, a po
intenzitetu skromno. Počelo je godine l971. kada sam u razgovoru s prof. Vladimirom
Kranjčevićem rekao da imam jednu simfoniju Amanda Ivančića koja se nalazila u Arhivu
Hrv. glazb. zavoda, a koju sam priredio za suvremeno izvođenje. Rezultat je bio da je ta
simfonija te godine odjeknula u Varaždinu. Tada, zapravo, nisam ni slutio da bi ona mogla
inicirati jedan tako dugoročni angažman ....”
Taj je “dugoročni angažman”, kako je tu čvrstu i neobično plodnu suradnju nazvao
akademik Županović, trajao gotovo bez prekida više od tri desetljeća, točnije, koliko i sam
Festival, posljedujući spoznajama i umjetničkim dostignućima iznimno vrijednim ne samo
za Festival, ne samo za Varaždin, nego za svekoliku hrvatsku glazbu.
U četvrtak, 18.ožujka u Zagrebu je umro ovaj izvanredni znanstvenik, muzikolog,
skladatelj, glazbeni pedagog i kritičar. Rodio se u Šibeniku, 21. srpnja 1925., a studirao je u
Zagrebu i Ljubljani, stekavši nekoliko diploma (slavistika i romanistika, povijest glazbe,
kompozicija), a potom i doktorat na Filozofskom fakultetu u Ljubljani s tezom “Rezultati i
značajke stvaralaštva Vatroslava Lisinskoga”.
Sav je svoj radni vijek proveo u Zagrebu, najprije kao profesor u gimnaziji, potom na
Pedagoškoj akademiji te, napokon, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je kao redovni
profesor i umirovljen. Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Uvijek se svim svojim bićem predavajući glazbi Županović je poziv glazbenika doživljavao
sveobuhvatno, pa je u taj poziv podjednako ulazila skladateljska aktivnost kao i
muzikološki posao; jednako kao i život uostalom, majstorova svakodnevica koja je uvijek i
na svakom mjestu bila obilježena glazbom. Tvrdoglavo i potpuno predan pozivu Županović
je, svjestan važnosti muzikološkog zadatka za identitet hrvatske glazbe, potisnuo
skladateljski aspekt poziva, tijekom godina skladajući sve manje. Ipak, ostvario je
respektabilni opus u kojemu su našle mjesta brojne glazbene vrste, od skladbi za solo
instrument do opere, nikada, međutim, ne prihvativši tekovine pedesetih godina prodiruće
glazbene avangarde kao dio vlastitih skladateljskih razmišljanja. U tom je smislu pripadao
umjerenoj struji hrvatskih skladatelja druge polovice 20. stoljeća, koja je gradila
skladateljski svjetonazor mimo aktualnosti koje su tih godina snažno utjecale na lik
hrvatske glazbe.
Zacijelo, akademik će se Županović najviše i zauvijek pamtiti po muzikološkom opusu od
kojega je dobar dio realiziran, ozvučen upravo na Varaždinskim baroknim večerima. Tako
su se iz redaktorskog pera Županovićeva na Festivalu našli kapitalni opusi Amanda
Ivančića, Vinka Jelića, Ivana Šibenčanina, Leopolda Ebnera, Tomasa Cecchinija, Julija
Skjavetića... ima li ikoga tko ne prepoznaje sintagmu Varaždinski skladateljski krug, po
kojoj se u središtu pozornosti našao respektabilni broj autora i djela čija je djelatnost bila
vezana uz Varaždin, a nakon što su trudom Županovićevim inaugurirani na Varaždinskim
baroknim večerima, krenuli su u život dokazujući više od autentičnog umjetničkog
sadržaja. “Želio sam svjesno pokazati (i dokazati)” – kazao je tada Županović – “kako se u
tom dijelu Hrvatske, kojoj je Varaždin tada 20 godina (do požara 1776) bio glavni grad, i te
kako živjelo ne samo na području opće kulture nego i na području glazbe. Taj koncert bio
je za sve nas stvarno otkriće.”
I tako, iz godine u godinu, od otkrića do otkrića građene su čvrste spone između akademika
Županovića i Varaždinskih baroknih večeri. Svim se tim razlozima za pamćenje pridružuje
i onaj ljudski, nikako manje važan. Akademik Lovro Županović bio je podjednako
znanstvenik kao i prijatelj. Uvijek živa duha, dinamičan, duhovit i spreman na prijateljsku
šalu i stisak ruke. Takav će se zauvijek i pamtiti.
Erika Krpan
The circle of Varaždin composers of late 18th century was presented to the Croatian
cultural audience by the late academic Lovro Županović in 1973, when several
compositions by Jan Křtitel Vanhal (1739-1813), Ivan Werner (1752-1786) and
Leopold Ebner (1769-1830) had their contemporary premiere as a part of Varaždin
baroque evenings. Ebner’s oratorio Oratorium in Es (Pod križem), Vanhal’s Symphony
in C major (Simfonija u C-duru) and Werner’s Benedictus were performed by the
Croatian Festival Orchestra and the Festival Choir under the baton of the maestro
Vladimir Kranjčević. At that concert, for the first time, the music of northern Croatia of
unexpected historical depth and extraordinary artistic power was presented; a music
edition was printed as well as a recording, while the whole music event got the
adequate amount of media attention. Živković dedicated a lot of his research and
concerts in the years to come to the promotion of ancient Varaždin composers, always
getting the support, both professional and amicable, from Varaždin baroque evenings
and the maestro Kranjčević. This concert, the first of the three dedicated to the Circle of
Varaždin composers that are to be held at this year’s and the following two years’
Varaždin baroque evenings, is dedicated to the memory of sorely missed musicologist
and composer, teacher and researcher, academic Lovro Županović.
Today, after thirty-odd years from the inaugural concert that opened the door to
Varaždin music archives and after a more detailed research into the collections of
Varaždin Franciscan and Ursuline monasteries we have a somewhat thorougher insight
into the ancient music of Varaždin. Following his infallible instinct, Županović may
have just discovered possibly the most interesting period of Varaždin's composing
production – the end of the 18th and the beginning of the 19th century – and had chosen
the most representative composers and their best works. Nevertheless, to examine in
full not only Vanhal, Werner and Ebner’s compositions but the entire pleiad of more or
less talented younger composers from the second half of the 19th century, whose
compositions are kept in Varaždin archives and collections, we need a lot more
research, revalorization, concerts. This concert is an attempt to do exactly that, an
attempt to commence the new systematic study and presentation of the ancient music of
Varaždin.
In the mid-18th century the music life in Varaždin got new incentives. Church
institutions became the centres of new music preferences, while the parish, Ursuline,
Franciscan and Jesuit churches sought top professional musicians. Among the first
important acquisitions was Ignacije Antun Ebner, who moved from Graz to Varaždin in
1762 where he took the position of the organist in the parish church. His son Leopold
was among the most important Croatian composers at the turn of the 18th century. In
1776 Ivan Werner, Varaždin composer known the longest, became Ignacije’s successor
to the position of the parish organist.
Werner’s compositions, saved in their entirety in the Ursuline monastery, consist of
only a dozen compositions created between 1779 and 1786. These works are
undoubtedly only a part of the bigger entity that remains to be discovered. Two Alma
redemptoris Mater date from 1786 and were copied by Werner’s pupil Leopold Ebner.
The composition is typical for Werner because a small chamber ensemble was all he
could count on. Thanks to Ignacije Ebner and his teacher Werner instrumental music
accompaniment during the mass became an established practice in St. Nicholas parish
church. The accompaniment consisted of a choir group of four to eight musicians that
only as late as 1800 consisted of eight permanently-employed musicians.
The invention of Werner’s classicist phrase could also be seen in two music miniatures
Alma redemptoris Mater. Vocal virtuosity plays a very significant role in all known
Werner’s compositions and those virtuous manuscripts are what distinguish this
composer among his contemporaries in the northern Croatia. Ivan Werner was our
northern Croatian Mozart and the one who, despite a short life, has left a permanent
mark in the baroque Varaždin.
Leopold Ebner, a born Varaždiner, a composer, an organist, a pianist and an educator,
the son of the organist Ignacije, received a solid education from his father and from
Ivan Werner. In 1786, after Werner’s death, he was chosen as his successor to the
positions of the parish church organist. He left an enormous opus, numerous masses,
one oratorio, a number of piano and instructive works and is considered to be the most
prominent Croatian composer of the pre-revival period. His compositions show the
influence of the Austrian masters, but also a strong personal talent. Ebner could achieve
the effects of the “sensitive” pre-classicist expression through simple musical means.
Misa solemnis from 1828, a formal mass for soloists, choir and orchestra accompanied
by the organ, is considered one of Ebner’s more mature, ambitious works and belongs
to the pinnacle of church music from the beginning of the 19th century. Skilfully led
orchestration, sometimes bold chromatics, could be compared to his best compositions,
i.e. to the comprehensive works such as, for example, Oratorium in Es (Pod križem)
and Five litanies (Pet litanija). These great cyclic works, as most of Ebner’s works,
were performed in modern times at Varaždin baroque evenings. Tonight, after almost
two hundred years, the music of Ebner’s Misa solemnis will echo through Varaždin
once again.
Just before the 1973 concert, at which the Circle of Varaždin composers was presented
to the audience for the first time, Lovro Županović – in a characteristically self-denying
manner – verbalized his doubts and expectations, the feelings that accompany any
contemporary premiere, for a paper. These words could also serve as the maxim for our
efforts: “Look, what we are doing right now is risky. We are taking it out of the
archives, but what will come out of it or how it will sound – it is difficult to tell. The
visual impression is one thing, the hearing effect is quite another thing …”
Ennio Stipčević
When asked more than two decades ago to comment his cooperation with Varaždin
baroque evenings the academic Lovro Županović told the monthly OD DO in 1980, “My
cooperation with Varaždin baroque evenings began almost by accident and was modest in
intensity. It began in l971 during a conversation with professor Vladimir Kranjčević when I
told him that I had had one Amando Ivančić’s symphony that was in the Croatian Music
Institute’s Achives, which I had prepared for the contemporary performance. The
symphony made a splash that year in Varaždin. Actually, at that time I had not even
imagined that it could initiate such a long-term engagement....”
This “long-term engagement”, as the academic Županović described the strong and
unusually fruitful cooperation, lasted almost uninterruptedly for more than three decades,
that is, almost as long as the Festival itself, and has resulted in the ideas and artistic
achievements that were extremely valuable not only to the Festival or Varaždin, but to the
overall Croatian music.
On Thursday, 18th March, this incredible musician, musicologist, composer, music educator
and critic died in Zagreb. He was born in Šibenik on 21st May, 1925 and studied in Zagreb
and Ljubljana where he earned several degrees (in Slavic studies and Romance languages
and literature, the history of music, and composition), and later a PhD at the Faculty of
Human and Social Studies in Ljubljana on the topic “Results and the importance of
Vatroslav Lisinski’s works.”
He worked in Zagreb, first as a high school teacher, then as a teacher at the Teacher-
training College and finally as a professor at the Music Academy in Zagreb, a position he
retired from. He was a full member of the Croatian Academy of Arts and Sciences.
Županović, who always gave himself completely to music, experienced the calling of a
musician universally, which meant that both composing and musicological activities
equally participated in it; just as in real life as a matter of fact, since the master’s everyday
life was always and at every place surrounded with music. Well aware of the importance of
musicological task for the identity of Croatian music, Županović, a man stubbornly and
completely dedicated to his calling, repressed the composer’s aspect of that calling and
composed ever less as the years passed by. He, nonetheless, left a fairly large opus in which
one can find many types of music – from solo instrument compositions to opera – but he
never accepted the accomplishments of the penetrating music avant-garde of the 1950s as a
part of his composer’s deliberations. In that aspect he belonged to the moderate stream of
Croatian composers of the second half of the 20th century who built their composer
mentality outside of the reality that at that time strongly influenced the shape of Croatian
music.
Academic Županović will surely be most and forever remembered by the musicological
opus most of which was performed and put into music at the very Varaždin baroque
evenings. Županović's editing pen was responsible for bringing the main works of Amando
Ivančić, Vinko Jelić, Ivan Šibenčanin, Leopold Ebner, Tomas Cecchini and Julio Skjavetić
to the Festival... Is there anyone who does not know the syntagma the Circle of Varaždin
composers that put in the spotlight quite a few of authors and works whose activities were
linked to Varaždin and that were inaugurated through Županović’s effort at Varaždin
baroque evenings, after which they set out to life proving that there is more to them than
just the authentic artistic content. “I wanted to consciously show (and prove)” – said
Županović at that time – “that that part of Croatia, of which Varaždin was the capital city
for 20 years (until the fire of 1776), really lived not only in the area of general culture but
also in the area of music. That concert was a true discovery to us all.”
And so, from year to year, from discovery to discovery, strong bonds have been created
between the academic Županović and Varaždin baroque evenings. All these reasons for
remembrance are joined by another one – humane one – which is equally important.
Academic Lovro Županović was just as much a scientist as a friend. Always a lively spirit,
dynamic, witty and ready to joke and shake hands; and he shall always be remembered as
such.
Erika Krpan
Četvrtak, 30. rujna 2004. Thursday, 30 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.
Uz 50. obljetnicu Ansambla / On the 50th ensemble’s anniversary
Zagrebački solisti / Zagreb Soloists
Solist / Soloist: Guy Touvron, truba / trumpet
Pietro Locatelli Concerto grosso u c-molu, op.1 br. 2 / in C (1695. – 1764.) minor, Op. 1 No 2
AdagioAllegroLargoAllegroAllegro
Jean-Baptiste Lully Le Triomphe de l’Amour, suita iz baleta / a suite from the(1632. – 1687.) ballet
OuvertureMenuet IMenuet IIBourréeAirEntrée d’ApollonAirEntrée de PanEntrée de quatre ventsEntrée de MarsAir pour les AmoursEntrée de Mars et des Amours
Alessandro Marcello Koncert za trubu, gudače i continuo u c-molu / Concerto(1669. – 1747.) for trompet, strings and continuo in C minor
(obr. / arr. H. Ruf)Allegro
AndanteRondo
* * *
Georg Phillip Telemann Sonata za trubu, gudače i continuo u D duru / Sonata for(1681. – 1767.) trompet, strings and continuo in D major
AllegroModeratoAdagioVivace
Jean-Philippe Rameau Koncert br. 6 / Concerto No. 6(1683. – 1764.)
La poule1er menuet 2e menuet L’enharmoniqueL’egiptienne
članovi
Petak, 1. listopada 2004. Friday, 1 October 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.
Anđelko Igrec, orgulje / organ
Sudjeluje / Participating: Chorus angelicus, zbor Varaždinske katedrale / Choirof the Varaždin Cathedral
Suvremenici Marca Antoinea Charpentiera / Marc-Antoine Charpentier’s contemporaries
Nicolas de Grigny Veni creator(1671 – 1703)
En taille a 5Fugue à 5DuoRécit de CromorneDialogue sur les grands jeux
François Couperin Gloria iz / from Messe solemnelle a l’usage des (1668 – 1733) paroisses
Et in terra pax (plein chant)Benedicimus te (petite fugue sur le
chromorne)Glorificamus te (duo sur les tierces)Domine Deus, Rex coelestis (dialogue sur les trompettes)Domine Deus, Agnus Dei (trio à deux dessus)Qui tollis peccata mundi, suscipe (tierceen taille)Quoniam tu solus (dialogue sur sur la voix humaine)Tu solus altissimus (dialogue en trio)Amen. (dialogue sur les grands jeux)
Marc Antoine Charpentier Messe pour le samedi de Pasques(1643 – 1704)
Kyrie
GloriaSanctusBenedictusAgnus Dei
Louis-Nicolas Clérambault Suite du premier ton(1676 – 1749)
Grand plein jeuFugueDuoTrioBasse et dessus de trompetteRécitsDialogue
Jean Titelouze Ave maris stella(1563 – 1633) 1er verset
2e verset (Andante sostenuto)3e verset (Canon in Diapente)4e verset
Versete himana Veni Creator Spiritus i Ave maris stella te misu za Uskrsnu subotu M. A. Charpentiera izvodi Chorus angelicus.
Versets for hymns Veni Creator Spiritus and Ave maris stella as well as the Easter Saturday mass by M. A. Charpentier are performed by the Chorus angelicus.
Subota, 2. listopada 2004. Saturday, 2 October 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.
Slovenski komorni zbor / Slovenian Chamber Choir
Dirigent / Conductor: Mirko Cuderman
Mateja Arnež-Volčanšek, sopran / sopranoMirjam Kalin, alt / altoSebastijan Podbregar, tenor / tenoreJanko Volčanšek, bas /bass
Pozitiv / positive: Tatjana Kaučič
Preci Johanna Sebastiana Bacha / Ancestors of Johann Sebastian Bach
Johann Bach Unser Leben ist ein Schatten(1604. – 1673.)
Heinrich Bach Ach, daß ich Wassers gnug hätte, Lamento(1615. – 1692.) za alt, violinu, kvartet viola i orgulje ili cembalo / for
alto, violin, quartet of viols and organ or harpsichord
Johann Christoph Bach Meine Freundin, du bist schön(1642. – 1703.)
* * *
Johann Michael Bach Sei, lieber Tag, willkommen, novogodišnja glazba(1648. – 1694.) za šesteroglasni zbor i generalbas ad libitum / New
Year’s music for a six-part choir and thorough bass ad libitum
Johann Ludwig Bach Das ist meine Freude, motet(1677. – 1731.)
Die mit Tränen säen, kantata za 4 pjevačke dionice,dvije violine, viola i generalbas / cantata for four singing parts, two violins, viol and thorough bass
Johann Nikolaus Bach Missa brevis Allein Gott in der Höh sei Ehr,(1669. – 1753.) za soliste, zbor, gudače i continuo / for soloists, choir,
strings and continuo
Nedjelja, 3. listopada 2004. Sunday, 3 October 2004Gradska vijećnica Varaždina11,00 sati
Podjela nagrada Ivan Lukačić i Jurica Murai
Žiri:
Davor Bobić, Zoran Brajša, Ella Murai, Dada Ruža, Moreno Vinceković
Nagrada Ivan Lukačić
Izvadak iz Pravilnika
1. Nagradu Ivan Lukačić dodjeljuje Festivalsko vijeće Varaždinskih baroknih večeri za iznimna umjetnička ostvarenja na Varaždinskim baroknim večerima.2. Na temelju odluke žirija, nagrada se dodjeljuje za: a) muzikološki rad koji bitno pridonosi istraživanju naše glazbene baštine - jedna nagrada; b) najviši izvodilački domet ansambla.
Nagrada Jurica Murai
Izvadak iz Pravilnika
1. Nagradu Jurica Murai dodjeljuje Festivalsko vijeće Varaždinskih baroknih večeri za iznimna umjetnička ostvarenja na Varaždinskim baroknim večerima.2. Na temelju odluke žirija nagrada se dodjeljuje za:najbolju interpretaciju (solist, dirigent, komorni ansambl) - jedna nagrada.
Ivan Lukačić and Jurica Murai awards ceremony
Panel:
Davor Bobić, Zoran Brajša, Ella Murai, Dada Ruža, Moreno Vinceković
Ivan Lukačić award
Extract from the Statute
1. Ivan Lukačić award is given by Varaždin baroque evenings Festival Council for exceptional artistic performances at Varaždin baroque evenings.2. According to the panel decision, the award is given for: a) Musicological work that significantly contributes to the research of our music heritage – one award; b) The best performance by an ensemble.
Jurica Murai award
Extract from the Statute
1. Jurica Murai award is given by Varaždin baroque evenings Festival Council for exceptional artistic performances at Varaždin baroque evenings.2. According to the panel decision, the award is given for:- The best interpretation (soloist, conductor, chamber ensemble) – one award.
Nedjelja, 3. listopada 2004. Sunday, 3 October 2004Katedrala, 18 sati The Cathedral, 6 p.m.
Svečana misa zahvalnica / Solemn thanksgiving mass
Svečanu misu predvodi preuzvišeni gospodin dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovački i srijemski, u koncelebraciji s msgr. Markom Culejem, biskupom varaždinskim i svećenicima. / The solemn mass will be given by His Eminence Đuro Hranić, PhD, Auxiliary Bishop of Đakovo and Srijem Bishopric, in concelebration with msgr. Marko Culej, Bishop of the Varaždin Bishopric, and priests.
Sudjeluju / Participating: Kor katedrale-bazilike, Đakovo / Choir of the Cathedral-Basilica, ĐakovoVinko Sitarić, dirigent / conductorS. Svjetlana Taljušević, orgulje / organ
Ulazna pjesma / Introductory songValentino Miserachs Grau Psallite Deo nostro, per 5 voci dispari e
organo
Gospodine i Slava / O, Lord and GloryPetar Knežević Hrvatska misa, za četveroglasni mješoviti(1702 – 1768) zbor / Croatian Mass, for four-part mixed choir(obradba/arranged by A. Klobučar)
Psalam / PsalmVinko Sitarić Velik je Gospodin / Lord is Great
solist / soloist: Marin Vučković
Aleluja / Hallelujahgregorijanski koral i H. Lans / Gregorian chorale and H. Lans
DarovnaM. Dragutinac / I. Andrić Kristova crkva / The Church of Christ
Svet i JaganjčePetar Knežević Hrvatska misa / Croatian Mass
PričesnaItalo Bianchi Adoro te devotegregorijanski koral / Gregorian chorale
Tebe Boga hvalimoLijepa naša domovino / Our Beautiful Homeland
34 Varaždin Barock Evenings * 17 September - 3 October 2004_______________________________________________________________
Date Place Concert
Friday The Cathedral Opening Ceremony17 9 7 p. m. Lado, Folk Dance Ensemble of Croatia2004 Conductors: J. Ćaleta, D. Kurilovčan
Folk songs of the 17th and 18th centuries
Saturday The Cathedral The Slovenian Chamber Choir18 9 7 p. m. The Slovenian Philharmonic2004 Conductor: Vladimir Kranjčević
Soloists: Ph. Hyde, M. Klobučar, M. Stopinšek, J. Vidic G. F. Händel: L’Allegro, Il Penseroso ed il Moderato, pastoral ode
Sunday Old Town Musica viva Ensemble19 9 Višnja Mažuran, artistic leadership2004 Soloist: Valentina Fijačko, soprano
F. Couperin, A. Vivaldi, J. Ph. Rameau, A. Corelli
Sunday Trakošćan Castle Zagreb Guitar Quartet19 9 Viteška dvorana D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 11 a. m. J. S. Bach
Monday Concert Hall of The Zagreb Soloists20 9 Croatian National Soloists: V. Krpan, K. Krpan, K. Madžarac, I. Godec,2004 Theatre H. Knapić, D. Ljubić, P. Šantek, D. Matačić,
7 p. m. Z. GadanecJ. S. Bach: Concertos for one, two, three and four pianos
Monday Varaždinske Toplice Zagreb Guitar Quartet20 9 Parish Church D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 of St. Martin J. S. Bach
7 p. m.
Tuesday Parisch Church Zagreb Guitar Quartet21 9 of St. Nicholas D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 7 p. m. J. S. Bach
Wednesday Concert Hall of Varaždin Chamber Orchestra22 9 Croatian National Catherine Mackintosh, artistic leadership2004 Theatre A. Vivaldi: Double concertos
7 p. m.
Thursday Concert Hall On the 5th anniversary of death of academician Jurica 23 9 of the Erdödy Murai2004 Palace Ida Gamulin, piano
7 p. m. D. Scarlatti, G. F. Händel, J. S. Bach
Thursday Križevci Zagreb Guitar Quartet23 9 Greek Catholic D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 Cathedral J. S. Bach
7,30 p. m.
Friday Concert Hall Lidija Horvat-Dunjko, soprano24. IX. of the Erdödy Edin Karamazov, lute2004. Palace C. Monteverdi, G. Kapsberger
7 p. m.
Saturday Concer Hall of the Varaždin Chamber Orchestra25 9 Croatian National Catherine Mackintosh, artistic leadership2004 Theatre Soloists: T. Felbinger, A. Ruško
7 p. m. G. F. Händel
Sunday The Cathedral Munich Philharmonic Chamber Orchestra26 9 7 p. m. Conductor: Ion Marin2004 Soloists: Lorenz Nasturica, violin, Thomas Ruge,
violoncello, Ulrich Becker, oboeW. F. Bach, C. Ph. E. Bach, J. Ch. Bach, J. S. Bach
Sunday Martijanec Croatian Trombone Quartet26 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of St. Martin Tomislav Fačini, artistic leadership
12 a. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli
Sunday Vinica Croatian Trombone Quartet26 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of St. Mark Tomislav Fačini, artistic leadership
6 p. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli
Monday Concert Hall of the On the 85th ensemble anniversary 27 9 Croatian National Zagreb Quartet2004 Theatre Participating: Ida Gamulin, piano, Ivana Bilić,
7 p. m. castanets, tambourin, D. Pelužan, guitar L. Boccherini
Monday Ludbreg Croatian Trombone Quartet27 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of he Holy Trinity Tomislav Fačini, artistic leadership
7 p. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,
M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli
Tuesday The Cathedral The King’s Consort28 9 7 p. m. Robert King, artistic leadership2004 G. F. Händel and contemporaries: The Coronation of
King George II
Tuesday Prelog Croatian Trombone Quartet28 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of St. James Tomislav Fačini, artistic leadership
7 p. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli
Wednesday The Cathedral A tribute to academician Lovro Županović29 9 7 p. m. Croatian Music Heritage2004 Symphony Orchestra and Choir of the Croatian Radio
and TelevisionConductor: Nikša BarezaSoloists: L. Kos, D. Šeparović-Mušović, I. Gamulin, P. WimbergerI. Werner, L. Ebner: Misa solemnis
Thursday The Cathedral The Zagreb Soloists30 9 7 p. m. Soloist: Guy Touvron, trompet2004 P. Locatelli, A. Marcello, G. Ph. Telemann,
J. Ph. Rameau, B. Lully
Friday The Cathedral Anđelko Igrec, organ1 10 7 p. m. Participating: Chorus Angelicus, Choir2004 of the Varaždin Cathedral
N. de Grigny, F. Couperin, J. F. Dandrieu, M. A. Charpentier, J. A. Guilain, L.-N. Clérambault,J. Titelouze
Saturday The Cathedral Slovenian Chamber Choir and Orchestra2 10 7 p. m. Conductor: Mirko Cuderman2004 Solists: M. Arnež-Volčanšek, M. Kalin, S. Podbregar,
J. VolčanšekAncestors of Johann Sebastian Bach
Sunday Gradska vijećnica Ivan Lukačić and Jurica Murai awards ceremony3 10 11 a. m.2004
Sunday The Cathedral Solemn thanksgiving mass 3 10 6 p. m. Participating: Choir of the Đakovo Cathedral-Basilica2004 Vinko Sitarić, conductor
S. Svjetlana Taljušević, organP. Knežević: Croatian Mass(arr. by A. Klobučar)
Art exhibitionsPromotionsThe days of the baroque cuisine and other
Concert by the candlelight