Download - MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
1/80
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Departman za poslediplomske studije
MASTER STUDIJSKI PROGRAM
POSLOVNA EKONOMIJA
MASTER RAD
STEAJ JOLLY TRAVEL-a
Mentor: Kandidat:
doc. dr Tijana Radojevi Nevena Mijatovi400214/2011
Beograd, 2013.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
2/80
SADRAJ :
REZIME.......................................................................................................................................... 1
UVOD.............................................................................................................................................. 2
Predmet istraivanja..................................................................................................................... 3Ciljevi istraivanja........................................................................................................................ 4
Hipoteze........................................................................................................................................ 5
Metode istraivanja...................................................................................................................... 6
1. SPECIJALNI BILANSI......................................................................................................... 8
1.1. Bilans osnivanja ................................................................................................................. 8
1.2. Bilans promene pravne forme .......................................................................................... 11
1.3. Bilans fuzije ..................................................................................................................... 11
1.4. Bilans saniranja................................................................................................................ 13
1.5. Bilans razdvajanja ............................................................................................................ 13
1.6. Bilans likvidnosti ............................................................................................................. 14
1.7. Likvidacioni bilans .......................................................................................................... 14
1.8. Steajni bilans .................................................................................................................. 16
1.9. Bilans poravnanja ............................................................................................................ 17
2. STEAJNI POSTUPAK...................................................................................................... 19
2.1. Postupak bankrotstva ....................................................................................................... 192.2. Postupak reorganizacije ................................................................................................... 20
2.3. Steajni postupak ............................................................................................................. 23
2.4. Sainjavanje steajnog bilansa ........................................................................................ 28
2.5. Steajni razlozi ................................................................................................................ 30
2.5.1. Metodi odreivanja steajnih razloga ...................................................................... 31
3. ZAKLJUNI BILANS STEAJA..................................................................................... 32
3.1. Zakljuivanje ste
ajnog postupka .................................................................................... 33
3.2. Finansijski izvetaji steajnog postupka .......................................................................... 36
3.3. Steaj u Srbiji ................................................................................................................... 38
4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA I VRSTE TUROPERATORA............... 42
4.1. Nastanak i prvi koraci kompanije .................................................................................... 44
4.2.1. Osnove poslovno razvojne strategije ............................................................................ 44
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
3/80
Master rad- MijatoviNevena
1
4.2.2. Delatnost turistike agencije i turoperatora Jolly travel................................................ 45
4.2.3. Poslovna mrea ............................................................................................................. 46
4.2.4. Osnivanje i delatnost ..................................................................................................... 47
5. FINANSIJSKI IZVETAJI................................................................................................. 48
5.1. Osnove za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvetaja ........................................... 48
5.2. Analiza finansijskih izvetaja za 2010. i 2009. godinu ................................................... 53
6. PLAN REORGANIZACIJE PREDUZEA JOLLY TRAVEL-a................................... 61
6.1. Okolnosti koje su dovele do finansijskih tekoa ............................................................ 61
6.2. Sredstva za realizaciju plana reorganizacije .................................................................... 65
6.3. Spisak lanova organa upravljanja i iznosi njihovih naknada ......................................... 74
ZAKLJUAK............................................................................................................................... 75
LITERATURA: ........................................................................................................................... 77
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
4/80
Master rad- MijatoviNevena
1
REZIME
Steajni postupak je vrlo sloen proces, sastoji se od vie povezanih koraka, od svakog
pojedinanog koraka zavisi njegov konaan rezultat. Otvaranje steejnog postupka sa sobom nosi
odreene pravne posledice ili pravne aspekte.
Steaj je esto rezultat nesavesnog rada i loeg, neadekvatnog poslovanja pa je ukidanje
poslovne sposobnosti i oduzimanje upravljakih funkcija u cilju zatite interesa poverilaca.
Problem svakog steajnog postupka je neizvesnost namirenja steajnih poverilaca.
injenica je da postoji mogunost da svi poverioci ne budu namireni u celosti, odnosno da uopte
ne budu namireni. To zavisi od veliine imovine dunika koja ulazi u ste
ajnu masu i velil
ine
steajnih poverilaca kao i implementacije ekonomsko pravnih aspekata steaja u praksi. Loa
primena Zakona o steajnom postupku kao i nepotovanje osnovnih ekonomskih normi u toku
postupka, moe da dovede do toga da poverioci ostanu bez svojih prava, odnosno da ne budu
namireni.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
5/80
Master rad- MijatoviNevena
2
UVOD
U raunovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzea tako to se
poslovni dogaaji, stanja i rezultati preduzea iskazuju preko novanih jedinica kao opteg
svodnog merila.Veoma znaajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnotea. Bilans stanja je
finansijski izvetaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obrauna, odnosno na
dan bilansiranja. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i
kapital (pasiva) i nain investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva se iskazuje na levoj, a
pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja konkretne
oblike sredstava sa kojima raspolae preduzee, a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost
sredstava preduzea. Za razliku od bilansa stanja, bilans uspeha se sastavlja za odreeni izvetajni
period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvren dobitak ili gubitak.
Specijalni bilansi nastaju u tano odreenim prilikama, kao posledica specijalni ciljeva.
Oni se pojavljuju kada nastanu odreeni uslovi i okolnosti koje zahtevaju preduzimanje posebnih
poslovnih mera ili u situacijama kada se radi o promeni poloaja preduzea kako prema
delatnosti ili zadatku zbog kojeg je osnovano tako prema njegovom okruenju.
Realizacija pomenutih zadataka pretpostavlja poznavanje sutine odnosnih dogaaja,
naina i forme njegovog ispoljavanja, ekonomske i pravne osnove, poreske posledice koje
izazivaju, reavanje pitanja procenjivanja i tehniku obuhvatanja poslovnih transakcija.
Steaj je, u sutini, prinudna likvidacija preduzea, prinudno ukidanje, rasturanje i
njegovo gaenje (nestanak) kao pravnog lica. Steaj se otvara nad preduzeem koje je
nesposobno za plaanje u duem periodu, zato to to onemoguuje bitno poremeena finansijska
ravnotea, bilo zato to je preduzee zapalo u totalnu prezaduenost, a totalna prezaduenost
nastupa kada je imovina manja od obaveze, tada je preduzee izgubilo sav sopstveni kapital i uzto izgubilo je pozajmljeni kapital u visini razlike izmeu gubitka i sopstvenog kapitala. Duina
vremenskog perioda u kome je preduzee nesposobno za plaanje te se zbog toga otvara steajni
postupak u nekim zemljama je fiksiran, a u lanu zakona o prinudnom poravnanju, steaju i
likvidaciji to je definisano ovako: Steajni postupak sprovodi se nad dunikom koji je trajanje
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
6/80
Master rad- MijatoviNevena
3
nesposoban za plaanje (insolventan). Prema lanu 100 Zakona o preduzeima steajni postupak
se pokree jo:
Ako preduzee nije organizovano u skladu sa Zakonom o preduzeima,
Ako preduzee ne obavlja svoju delatnost due od dve godine i
Ako se osnovni kapital preduzea smanji ispod minimalnog iznosa odreenog
Zakonom o preduzeima.
Problem svakog steajnog postupka je neizvesnost namirenja steajnih poverilaca. Postoji
mogunost da svi poverioci ne budu namireni u celosti, odnosno da uopte ne budu namireni. To
zavisi od veliine imovine dunika koja ulazi u steajnu masu i veliine steajnih poverilaca, kao
i implementacije ekonomsko pravnih aspekata steaja u praksi. Loa primena Zakona o steajuu praksi moe dovesti do toga da poverioci ostanu bez svojih prava i da ne budu namireni.
Predmet istraivanja
Predmet istraivanja u ovom radu su specijalni bilansi koji nastaju u tano odreenim
prilikama kao posledica specijalnih ciljeva. Poseban osvrt dali smo steajnom postupku, a kao
primer naveli smo turistiku agenciju koja je trenutno u steaju Jolly Travel.
Danas su na celovit nain regulisani nastajanje, rad, prestanak, bankrotstvo i
reorganizacija privrednih drutava. Steajna regulativa je danas postala znaajan regulator
privrednih kretanja time to namee odgovorno ponaanje privrednih subjekata prema svojim
obavezama (dugovima), uspostavlja sigurnost i izjednaava uslove poslovanja ali istovremeno
prua ansu za oporavak. Takoe, steaj (odnosno reorganizacija u okviru steajnog postupka)
poinje da vri i socijalnu funkciju pokuajem da se u najveem broju ouvaju postojea radna
mesta.
Steaj se esto shvata kao definitivan kraj, to je pogreno, jer ponekad se samo tim
putem moe doi do novog vlasnika, sveeg kapitala, novog proizvodnog programa i anse za
oporavak. Sa tim u vezi treba polako menjati poglede i svest koje ljudi imaju o ste aju. On se u
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
7/80
Master rad- MijatoviNevena
4
velikoj meri doivljava kao sramota, kao iskljuiva krivica menadmenta, a ponekad i kao
krivino delo. Same zakonske posledice koje se javljaju otvaranjem steajnog postupka treba da
budu dovoljan podstrek da se on izbegne, ako je to mogue, ili unese u proces reorganizacije sa
svim aspektima i mogunostima koje ona nudi.
Ciljevi istraivanja
Osnovni cilj steaja je zatita ugovora, odnosno zatita privatne svojine poverilaca. U
ekonomskom smislu pretnja bankrotom je disciplinujue sredstvo koje podstie menadment na
to bolje voenje firmi.1
Nauni ciljevi istraivanja Nauni ciljevi istraivanja su: nauna deskripcija
najznaajnijih elemenata procesa steaja, sa elementima klasifikacije pomenutih elemenata, ali
istovremeno i pokuaj naunog objanjenja uzroka i posledice procesa steaja. Dakle, nauni cilj
istraivanja je pokuaj naunog predvianja trajanja ivotnog veka privrednog subjekta, kao i
predvianje otvaranja steajnog postupka u aktuelnim mikro i makro ekonomskim uslovima.
Drutveni ciljevi istraivanja Pod drutvenim ciljevima steaja podrazumevamo
najpovoljnije kolektivno namirenje steajnih poverilaca ostvarivanjem najvee mogue vrednosti
steajnog dunika, odnosno njegove imovine. Drutveni cilj je usmeren ka boljem razumevanjuaspekata steajnog postupka u javnosti, odnosno u uslovima u kojima se ovaj postupak odvija.
1www.wikipedia.org, pogledano 01.02.2013
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
8/80
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
9/80
Master rad- MijatoviNevena
6
Metode istraivanja
Prema savremenim teorijsko empirijskim iskustvima u procesu istraivanja koriste se
raznovrsne metode2. Metoda predstavlja putokaz i nain rada i sastoji se od vie postupaka i
radnji kojima se dolazi do odreenog cilja ili reenja. U radu - saglasno karakteru problema iistraivanja, kao i izvoru informacija, treba primeniti najpodesniju. Zbog toga su znaaj metode u
nauci, tj. nauno istraivakom radu isticali mnogi naunici, to datira jo iz antikog doba, kada
su koriene brojne metode, od kojih se izdvajaju dijalektika i metafizika. Savremeni naunici,
teoretiari i ostali istraivai naglaavali su znaaj metode i njene primene u radu. Svaki od njih
je pokuao na najbolji nain definisati metodu, to se pokazalo uspeno ili manje uspeno.
U ovom istraivanju koriena su saznanja iz doma
e i strane literature, kao i sajtovi
globalne elektronske mree.
U istraivanju su bile koriene osnovne, optenaune i metode i tehnike prikupljanja
podataka. Od osnovnih metoda bile su upotrebljene: analitike i sintetike metode, a od naunih:
hipotetiko deduktivna i statistika metoda. Od metoda prikupljanja podataka koriene su:
statistike metode i metod analize sadraja. Analiza sadraja dokumenata bila je ostvarivana na
dva nivoa: na nivou primarnih izvora i na nivou sekundarnih izvora. Sekundarni izvori
predstavljaju veizvrena istraivanja, izvetaje o ekonomsko finansijskom poloaju steajnih
dunika, finansijskih izvetaja privrednih subjekata u steaju ili likvidaciji.
Polazei od postavljenih hipoteza i ciljeva istraivanja proistekla je i odgovarajua
struktura rada.
U prvom delu rada prikazani su specijalni bilansi, vrste specijalnih bilansa i njihove
osnovne karakteristike. Specijalni bilansi su vanredni bilansi tj. ne sastavljaju se na godinjem
nivou vepo potrebi.U drugom delu rada objanjen je steajni postupak koji sainjavaju proces bankrotstva i
proces reorganizacije koji su propisani po Zakonu, kao i razlozi koji dovode do steaja.
2MiljeviM., Metodologija naunog rada, Filozofski fakultet Univerzitet u istonom Sarajevu, Pale, 2007.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
10/80
Master rad- MijatoviNevena
7
Trei deo opisuje zakljuni bilans steaja sastavljanje i raspodela imovine kao i steaj u
Srbiji.
etvrti deo prikazuje osnovne karakteristike poslovanja turoperatora i turistikih agencija
i razlike u delatnostima istih kao i nastanak kompanije Jolly travel, strategije i poslovanje ovog
turoperatora.
U petom delu detaljno su opisani finansijski izvetaji pojam i osnove za sastavljanje i
prezentaciju izvetaja, analiza izvetaja Jolly travel-a iz kojih se vidi poslovanje preduzea
poslednje dve godine tj. do proglaenja otvaranja steajnog postupka nad ovim preduzeem.
esti deo objanjava Plan reorganizacije kompanije Jolly travel koji je podnela kompanija
Adriatica.Net d.o.o. Privrednom sudu u Beogradu, kao i objanjenje okolnosti koje su dovele do
steaja ovog turoperatora i dat je uvid u projektovane podatke za naredne godine poslovanja.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
11/80
Master rad- MijatoviNevena
8
1. SPECIJALNI BILANSI
U poslovnoj praksi i strunoj literaturi pojavljuje se vie vrsta specijalnih bilansa, iji nazivi
odgovaraju ciljevima kojima oni slue. Specijalni bilansi nastaju u odreenim prilikama kao
posledica specijalnih ciljeva. U specijalne bilanse spadaju:
Bilans osnivanja,
Bilans promene pravne forme, Bilans fuzije,
Bilans saniranja,
Bilans razdvajanja
Likvidacioni bilans,
Bilans likvidnosti,
Bilans steaja preduzea i
Bilans poravnanja.
1.1.
Bilans osnivanja
Postoje dva tipa bilansa osnivanja:
bilans novog osnivanja, i bilans reosnivanja.
Postoje obaveze da se prilikom osnivanja preduzea sastavljaju inventar i bilans. Razlozi zato mogu biti formalne i materijalne prirode. Formalni razlog bilansa osnivanja ima zadatak da
obezbedi osnovu za izgradnju knjigovodstva. Bilans osnivanja je istovremeno i bilans otvaranja
preduzea. Izvodi se iz inventara koji predstavlja dokazano sredstvo da bilansne pozicije
odgovaraju stvarnom stanju na dan bilansa.
Materijalni razlog: zadovoljenje informacionih potreba uesnika u osnivanju preduzea.
Bilans osnivanja prikazuje strukturu i vrednost imovine, sa jedne strane, i strukturu kapitala, sa
druge strane. On pokazuje da li su ispunjene zakonske i statutarne ili ugovorne odredbe o
uslovima finansiranja i vrsti ulaganja. Za prikazivanje imovinskog i finansijskog poloaja u
momentu osnivanja zainteresovani su i poverioci.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
12/80
Master rad- MijatoviNevena
9
Postoji i trei razlog za sastavljanje bilansa osnivanja: prikazivanje uspeha faze osnivanja.
Bilans osnivanja je zakljuni bilans faze osnivanja. Bilans osnivanja imaju dvostruku prirodu:
statiku prikazuje strukturu imovine i kapitala i
dinamiku predstavlja ishodite za budue utvrivanje uspeha, jer se nalazi na
poetku niza redovnih godinjih zakljuaka.
Procenjivanje:
vai princip pojedinanog vrednovanja imovinskih predmeta, prava i obaveza,
bilansi osnivanja razdvajaju period osnivanja od prve poslovne godine,
pripadnost bilansa osnivanja bilansima uspeha zahteva dosledno usaglaavanje sa
redovnim godinjim zakljucima u pogledu forme i sadrine.
Procenjivanje treba da odgovara naelima urednog bilansiranja merodavnim za godinje
zakljuke.
Fundamentalni principi:3
1) princip nabavne vrednosti:
Trokovi nabavke ili cena kotanja predstavljaju najvie vrednosti po kojima
se procenjuju ulozi.
Odstupanje od nabavne vrednosti: u sluaju da stvarni trokovi ili cenakotanja a) prelaze odreeni vremenski okvir (dve ili tri godine) ili b) ako su
neprihvatljivo visoki.
Proticanje vremena, praeno uticajem ekonomskog faktora i promenama
trinih prilika, moe nekadanje trokove da uini neadekvatnim, pa se oni
zamenjuju berzanskim ili trinim cenama.
Ako su trokovi nabavke isuvie visoki, ulozi u stvarima se takoe procenjuju
po berzanskim ili trinim cenama na dan njegovog sticanja. Ako su i ove cene
neprihvatljivo visoke, onda su merodavne berzanske ili trine cene na dan
unoenja.
3kariK., Prezentacija specijalnih bilansa, Ekonomski fakultet Beograd, 2008.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
13/80
Master rad- MijatoviNevena
10
2) Princip realizacije:
Podrazumeva zabranu iskazivanja nerealizovanih dobitaka,
Nabavna vrednost predstavlja gornju granicu za aktiviranje zaliha i fiksnih
sredstava.
3) Princip impariteta:
Podrazumeva zabranu bilansiranja sa gubitkom,
Za procenjivanje uloga u stvarima merodavne su berzanske ili trine cene
na dan unoenja svaki put kada su one nie od trokova nabavke ili cene
kotanja,
Procenjivanjem uz pomoberzanskih ili trinih cena se eliminie gubitak
koji bi nastao otpisivanjem ili prodajom dobara.
4) Princip opreznosti:
Ogleda se u:
a) izbegavanju samovoljnog procenjivanja
b) zabrani aktiviranja trokova procenjivanja
c) skraivanju rokova otpisa aktiviranih trokova izgradnje, probnog pogona i
goodwill-ad) svoenju vrednosti potraivanja i obaveza na iznos oekivanih plaanja.
Rukovoenje naelo kod procenjivanja je zatita od prevare pri osnivanju, zbog ega se i
propisuje obaveza revizije dogaaja osnivanja akcionarskih drutava. U sluaju unoenja celih
preduzea na ime uloga, moe se pojaviti goodwill, u sluaju da je prinosna vrednost preduzea
vea od knjigovodstvene vrednosti njegove neto imovine. Goodwill se aktivira, jer je re o
vrednosti koja je steena imovinom.4
Razlikuju se:
Osnivanje gotovinom,
Osnivanje unoenjem stvari i
4kariK., Prezentacija specijalnih bilansa, Ekonomski fakultet Beograd, 2008.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
14/80
Master rad- MijatoviNevena
11
Kombinovano (meovito) osnivanje
U sluaju preuzimanja celih preduzea na ime uloga, u aktivi mogu da se pojave razni oblici
prava, hartije od vrednosti i goodwill, a u pasivi razne vrste obaveza.
1.2.
Bilans promene pravne forme
Promene pravne forme preduzea je zapravo prelazak preduzea iz jednog u drugi pravni
oblik. Svaki oblik preduzea (ortako drutvo, komanditno drutvo, drutvo sa ogranienom
odgovornou i akcionarsko drutvo) moe prei u ma koji drugi oblik preduzea pod uslovom da
ispunjava uslove tog novog oblika preduzea. Odluku o promeni oblika preduzea donosi najvii
organ upravljanja preduzeem.
Promena pravne forme preduzea moe biti dvojaka:5
Preduzee se transformie iz jednog oblika u drugi, vlasnici preduzea ostaju isti
sa nepromenjenim ueem u kapitalu i
Preduzee se transformie iz jednog u drugi oblik sa promenom vlasnika
preduzea, odreeni vlasnici ostaju vlasnici i u transformisanom preduzeu, ali
drugi vlasnici se povlae iz transformisanog preduzea ili se u transformisano
preduzee ukljuuju novi vlasnici.
1.3.
Bilans fuzije
Postupak spajanja dva do trenutka fuzije pravno i ekonomski samostalna preduzea pri emu
makar jedno od njih gubi svoju pravnu i ekonomsku samostalnost.
Kod bilansa fuzije, razlikujemo dve vrste fuzije:
1)
Fuzija spajanjem,2) Fuzija pripajanjem.
5RodiJ., VukeliG., AndriM., Teorija, analiza i politika bilansa, Beograd, 2007., str. 128
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
15/80
Master rad- MijatoviNevena
12
Kao uesnici koji se javljaju kod fuzije spajanjem su:
1) drutvo koje prenosi imovinu,
2) drutvo koje nastaje spajanjem drutava koja prenose svoju imovinu
Uesnici koji se javljaju kod fuzije pripajanja jesu:
1)
drutvo koje preuzima, i
2) drutvo koje prenosi imovinu.
Postoje tri motiva fuzije: a) proizvodno privredni, b) trino privredni i c) finansijsko
politiki.6
Proizvodno privredni motivi su:
Bolje korienje kapaciteta, Racionalizacija proizvodnje,
Specijalizacija proizvodnje,
Poveanje proizvodnih serija,
Efikasnija nabavka materijala, poluproizvoda i usluga
Trino privredni cilj je:
Eliminisanje konkurencije
Finansijsko politiki ciljevi su:
Koncentracija kapitala,
Olakano finansiranje istraivakih radova,
Doprinos ostvarenju poreskih prednosti,
Omoguavanje uvoenja akcija na berzu,
Podizanje ugleda preduzea,
Sanacija preduzea.
6kariK., Prezentacija specijalnih bilansa, Ekonomski fakultet Beograd, 2008.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
16/80
Master rad- MijatoviNevena
13
1.4.
Bilans saniranja
Bilans saniranja potie od latinske rei sanatio koja znai leenje. Kada preduzee postane
nelikvidno (izgubi platenu sposobnost) ili posluje sa gubitkom, vri se saniranje sa ciljem da se
ospososbi preduzee za plaanje dospelih obaveza i poslovanje sa dobitkom da bi preduzeemoglo neogranieno opstati sa ime se izbegava steaj. Postoje dve vrste saniranja:
1) Saniranje u irem smislu (ekonomsko saniranje) Uvoenje preduzea u zonu
rentabiliteta i preduzimanje mera za osiguranje poveava vrednost preduzea na dugi
rok.
2) Saniranje u uem smislu (funkcionalno saniranje) Smanjenje nominalnog bilansnom
sopstvenom kapitalu i prilagoavanje bilansnog nominalnom sopstvenom kapitalu uz
poveanje imovine.
Razlikujemo etiri vrste krize preduzea:
Strategijska kriza,
Kriza rentabiliteta,
Kriza likvidnosti i
Nelikvidnost ili prezaduenje.
1.5.
Bilans razdvajanja
Razdvajanje se javlja kod drutva lica (ortakog drutva i komanditnog drutva) i to u dva
sluaja:
Razdvajanje kada se drutvo lica rastura, nestaje. Tada je u pitanju podela imovine
preduzea izmeu ortaka,
Razdvajanje sa jednim ortakom koji istupa iz preduzea, pri emu preduzee i
dalje opstaje sa ortacima koji se ne izdvajaju. Tada je u pitanju namirivanje ortaka
koji istupa, u sutini radi se poravnanju izmeu ortaka koji istupa i ortaka koji
ostaju u preduzeu u obliku drutva lica.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
17/80
Master rad- MijatoviNevena
14
1.6.
Bilans likvidnosti
Bilans likvidnosti treba da uini jasnim sposobnost plaanja preduzea u odreenom trenutku
kroz meusobno uporeivanje potreba finansiranja, sa jedne strane, i njihovog pokria sa druge
strane. Uglavnom ima interni karakter i slui preteno potrebama uprave preduzea.
Cilj bilansa likvidnosti jeste da prui to potpuniju sliku o mogunosti odravanja likvidnosti
preduzea odnosno o platenoj sposobnosti predzea. Takva informacija je neophodna stoga to
je permanentna likvidnost preduzea, odnosno mogunost plaanja obaveza u momentu njihovog
dospea uslov ne samo za normalan rad preduzea, ve i za opstanak preduzea, jer ako
preduzea u duem razdoblju ne izmiruje obaveze o roku njhovog dospea za plaanje, izgubie
poverenje kod poverilaca, takvom preduzeu dobavlja
i ne
e isporu
iti svoje proizvode i robu i
initi usluge sa uobiajenim odloenim rokovima plaanja, vezahtevati avansno plaanje koje
nelikvidno preduzee ne moe da da, to znai da je prinueno da prestane sa poslovanjem.
Likvidnost predstvalja visok stepen usklaenosti izmeu potencijala za plaanje i obaveza
plaanja. Bilansni aspekti kontrole likvidnosti ostvaruju se kroz stalnu kontrolu rokova i
pretvaranja pojedinih delova imovine u stanje upotrebljivosti za plaanje, sa jedne strane i
dospelosti za plaanje, sa druge strane.
Bilans likvidnosti se dobija na osnovu redovnog godinjeg bilansa ili meubilansa, uz
odgovarajue pregrupisavanje bilansnih pozicija. Pregrupisavanje pozicija bilansa je potrebno
bez obzira na to to su bilansne eme uobiajeno razvijene uzimanjem u obzir aspekta likvidnosti,
zbog ogranienja i nedoslednosti ralanjavanja u njima.
1.7.
Likvidacioni bilans
Likvidacioni bilans predstavlja postupak okonavanja poslovne delatnosti jednog preduzea
sa ciljem njegovog rasturanja. U toku rasturanja treba da budu razreeni svi meusobni lini i
imovinski odnosi vlasnika kako bi preduzee prestalo da postoji.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
18/80
Master rad- MijatoviNevena
15
Likvidacija predstavlja postupak planske prodaje (unovavanja) svih imovinskih delova
jednog preduzea sa ciljem da se iz ostvarenih prihoda isplate dugovi, a preostali deo podeli
vlasnicima. Likvidacija je proces koji traje (moda i vie godina) i podrazumeva:7
okonavanje tekuih poslova,
likvidiranje viseih (nezavrenih) poslova,
prodaju realne imovine i hartije od vrednosti,
naplatu potraivanja, i
isplatu dugova.
Okonanje poslovne aktivnosti preduzea moe biti:
Prinudno (steaj) ili
Dobrovoljno (likvidacija).
Na kraju likvidacije vri se brisanje preduzea iz registra, ime ono prestaje da postoji kao pravno
lice.
U zavisnosti od toga ta se rastura, razlikuju se:
delimina likvidacija, koja podrazumeva prodaju samo dela preduzea (fabrike,
pogon, prodajni prostor i sl.)
totalna likvidacija koja podrazumeva rasturanje celog preduzea tj. unovavanje
cele imovine.
Takoe se razlikuju: formalna likvidacija koja podrazumeva promenu pravne forme preduzea, uz
nastavak poslovne aktivnosti,
materijalna likvidacija koja podrazumeva prekid poslovne aktivnosti.
Uzrok likvidacije preduzea moe biti: odluka vlasnika, istek vremena za koje je
preduzee osnovano, smrt ili otkaz ortaka (u sluaju ortakog drutva), sudska odluka i sl. Na
poetku likvidacije, likvidatori sastavljaju bilans otvaranja likvidacije.On je dokazano sredstvo da
je likvidacija izvesna i da prava poverilaca i vlasnika nisu ugroena. Pored njega sastavlja se i
izvetaj sa objanjenjima, meu kojima su i objanjenja korienih principa procenjivanja.
7VukeliG., Teorija, politika i analiza bilansa, Beograd, 2007., str. 400-407
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
19/80
Master rad- MijatoviNevena
16
Na kraju svake godine, likvidatori sastavljaju godinji zakljuak likvidacije, zajedno sa
objanjenjima o odvijanju postupka likvidacije. Zavretak likvidacije treba da prati sastavljanje
zakljunog bilansa likvidacije.
1.8.
Steajni bilans
Steaj, kao i likvidacija oznaava kraj poslovne aktivnosti preduzea. Ali za razliku od
likvidacije, steaj nije dobrovoljni, veprinudni postupak obustavljanja poslovne aktivnosti. Za
razliku od plenidbe, steaj se ne odnosi na izvrenje odreenih imovinskih delova, ve na
izvrenje ukupne imovine dunika.8
Naziv steaj potie od latinske rei concursus skupljanje ili spajanje, sticanje ili sleganje
u gomilu. Specijalni sudski izvrni postupak koji slui unovenju ukupne, za zalaganje podobne
imovine koja duniku pripada u trenutku otvaranja steaja, sa ciljem ravnomernog namirenja svih
poverilaca koji lino uestvuju u postupku.
Karakteristike steaja:
on nije jednokratni akt, vepostupak sa duim ili kraim trajanjem,
on nije dobrovoljni, ve prinudni izvrni postupak na imovini zajednikog
dunika, podrazumeva ukupno, a ne pojedinano izvrenje unovava se ukupna imovina
dunika koja mu pripada u trenutku otvaranja postupka,
unovena steajna masa se raspodeljuje ravnomerno svim steajnim poveriocima,
dovodi do prinudnog okonanja (rasturanja) preduzea.
Steajni postupak pokree dunik ili jedan ili vie njegovih poverilaca. Pretpostavke za
pokretanje steajnog postupka jesu:
nesposobnost plaanja trajna nemogunost izmirenja dospelih obaveza, i
prezaduenost, koja postoji ako raspoloiva (bruto) imovina ne pokriva dugove.
8http://www.ekfak.kg.ac.rs(pregledano dana 02.01.2013.)
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
20/80
Master rad- MijatoviNevena
17
Steaj se preduzima da bi se smanjila teta za poverioce, a time i privredu u celini, koja
moe da nastane zbog gubitka sopstvenog kapitala i insolvetnosti dunika. Ukoliko raspoloiva
imovina, koja ulazi u sastav steajne mase, nije dovoljna da pokrije verovatne (oekivane)
trokove steajnog postupka, steajni postupak se ne sprovodi.9
Za vreme trajanja postupka steaja, pravo upravljanja i raspolaganja, koje je sud
otvaranjem steaja uskratio dosadanjoj upravi, ima steajni upravnik. Steajnog upravnika
imenuje nadleni sud koji donosi odluku o otvaranju postupka steaja. Sud je slobodan u izboru
steajnog upravnika, ali ima obavezu da izabere iskusnu i nezavisnu linost, kako od steajnih
poverilaca, tako i od dunika.
Bilans otvaranja steaja predstavlja pregled steajne mase i verovatnog izmirenjapotraivanja steajnih poverilaca i osnovu za kontrolu razvoja steaja. Vrednosti u bilansu
otvaranja steaja razlikuju se od vrednosti u redovnom godinjem zakljuku, jer procenjivanje u
godinjem zakljuku ne polazi od pretpostavljene likvidacije, ve od principa kontinuiteta
poslovanja.
Zakljuni bilans steaja sastavlja steajni upravnik pre okonanja svoje dunosti, sa ciljem
polaganja rauna o prodaji imovine i isplati obaveza i trokova steaja. Zakljuni bilans steaja
prati izvetaj steajnog upravnika, koji sadri sve informacije o nastalim dogaajima u postupku
steaja.
1.9. Bilans poravnanja
Cilj poravnanja je otklanjanje opasnosti od steaja preduzea, za koji su se stekli uslovi.
Steaj dovodi do likvidacije preduzea, dok poravnanje ima za cilj njegovo odravanje.
Poravnanje se smatra svrsishodnim kada finansijske tekoe nije prouzrokovalo samo preduzee,
vesu one posledica gubitaka potraivanja usled steaja klijenata ili su prolaznog karaktera.
Poravnanje predstavlja saniranje preduzea u irem smislu na teret tueg kapitala.
Poravnanje, je sa stanovita poverilaca, prihvatljivo samo ako im obezbeuje naplatu potraivanja
9RankoviM. J., Specijalni bilansi, Ekonomski fakultet Beograd, 1996., str. 312-320
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
21/80
Master rad- MijatoviNevena
18
u veem iznosu nego u sluaju likvidacije. Sa stanovita ekonomije preduzea, poravnanje je
prihvatljivo pod uslovom da preduzee ponovo moe da dostigne uravnoteeni finansijski i
rentabilitentni poloaj.
Postupak poravnanja pokree dunik. Pretpostavka za otvaranje postupka poravnanja jeste
sticanje uslova za steaj, odnosno:
nesposobnost plaanja (insolventnost) koja se ispoljava u trajnoj nemogunosti
izmirenja dospelih obaveza, pri emu po pravilu najpre dolazi do zastoja, a zatim i
obustave plaanja dospelih obaveza ili
prezaduenost, koja postoji ako raspoloiva (bruto) imovina ne pokriva dugove.
Izbor izmeu poravnanja i steaja podrazumeva analizu uzroka krize i ispitivanje
mogunosti da se poravnanjem doe do trajnog ozdravljenja preduzea. Prihvatanje zahteva
dunika za smanjenje potraivanja poverilaca, sa bilansnog stanovita, ima za posledicupretvaranje pozajmljenog u sopstveni kapital. Iznos smanjenja duga predstavlja vanredni prihod,
koji slui za pokrie gubitka, a eventualna razlika poveava sopstveni kapital. Istovremeno,
smanjuju se obaveze prema poveriocima.
Razlikuju se:
1) dobrovoljno i
2) prinudno poravnanje.
Za dobrovoljno poravnanje ne postoje zakonski propisi, ve se ono ostvaruje slobodnim
ugovaranjem, bez meanja sudskih vlasti.Zbog toga je ova vrsta poravnanja istovremeno i
vansudsko poravnanje. Prinudno poravnanje se odvija u skladu sa odgovarajuim zakonskim
odredbama i u okviru sudskog postupka. Ono predstavlja sudsko poravnanje.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
22/80
Master rad- MijatoviNevena
19
2. STEAJNI POSTUPAK
Zakon o steajnom postupku propisuje dva postupka steaja:
1) postupak bankrotstva i
2)
postupak reorganizacije.
2.1.
Postupak bankrotstva
Postupak bankrotstva je u stvari prestanak rada preduzea nakon okonanja steajnog
postupka.
U steajnu masu preduzea ulazi sva imovina preduzea izuzimajui:
izlune poverioce koji, na osnovu stvarnog ili linog prava, imaju pravo da trae
da se odreena stvar izdvoji iz steajne mase, razlune poverioce, a to su poverioci ije je potraivanje obezbeeno zalonim
pravom,
poverioce po osnovu finansijskog lizinga koji imaju pravo povlaenja sredstava
datih u lizing.
Po otvaranju steajnog postupka, steajni upravnik raskida radni odnos sa zaposlenim
putem otkaza s tim to zadrava u radnom odnosu potreban broj lica za okonanje ste
ajnog
postupka. Sve obaveze steajnog postupka dunik, bez obzira na rok dospea, otvaranjem
steajnog postupka smatraju se dospelim, a sva potraivanja preduzea u steaju, neovisno od
ugovorenog roka naplate, smatraju se dospelim. Na neobezbeene obaveze steajnog dunika
ugovorene kamate se obraunavaju samo do dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog
postupka.
Na obezbeenje obaveza steajnog dunika ugovorene kamate se obraunavaju do visine
vrednosti imovine koja slui za obezbeenje. Steajni upravnik u roku od 30 dana od pokretanja
steajnog postupka sainjava poetni bilans i izvetaj o ekonomsko-finansijskom poloaju
steajnog dunika, a potom ih podnosi sudu i odboru poverilaca, koji odluuju da li e se steaj
okonati bankrotstvom ili reorganizaciom. Steajno vee moe da imenuje revizora poetnog
steajnog bilansa. Steajni upravnik sainjava listu steajnih poverilaca. Na oglasnoj tabli suda
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
23/80
Master rad- MijatoviNevena
20
obavetavaju se poverioci gde mogu da vide listu poverilaca i pozivaju poverioce da prijave svoja
potraivanja. Poverioci prijavljuju svoja potraivanja steajnom upravniku u ustavljenom roku.
Steajni upravnik utvruje valjanost prijavljenih potraivanja od steajnog dunika. Potom se
odrava ispitno roite na kome se razmatra lista potraivanja od steajnog dunika. Ovom
roitu prisustvuju steajni upravnik i poverioci steajnog dunika. Nakon ovog roita steajni
sudija utvruje konanu listu poverilaca steajnog dunika koja se objavljuje na oglasnoj tabli
suda. Zakljuak o unovenju steajne mase donosi steajni sudija. Po donoenju zakljuka o
unovenju steajne mase prodaju imovine vre steajni upravnik putem javnog nadmetanja ili
javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom. Predmet prodaje moe da bude i
steajni dunik kao pravno lice ili njegovi funkcionalni delovi u celini uz saglasnost poverilaca, s
tim to steajni upravnik pribavlja procenu vrednosti od ovlatenog procenitelja
2.2.
Postupak reorganizacije
Pitanje reorganizacije, kao i celokupno steajno zakonodavstvo, je danas veoma aktuelno
kako u praktinoj primeni, zatim kao pitanje kojim se bave razne meunarodne institucije, pa sve
do brojnih teorijskih rasprava na ovu temu. Moe se sa pravom zakljuiti da se znaaj
reorganizacije izuzetno poveava sa sve eim i snanijim finansijskim krizama u svetu, a
posebno se moe naglasiti uloga reorganizacije u privredama zemalja u tranziciji.
Kao prvo treba rei da reorganizacija predstavlja pokuaj da se sprei bankrotstvo odnosno
likvidacija subjekta a koji je dospeo u stanje insolventnosti, odnosno u stanje kada ne moe da
izvrava svoje obaveze. Pitanje, kada se dolazi u stanje insolventnosti nije na jedinstven nain
regulisano u svetskoj praksi tj. kriterijumi pomou kojih se utvruje insolvetnost, postojanje
steajnih razloga i otvaranje steajnog postupka, se razlikuju meu zakonodavstvima razliitih
zemalja. ak ni meunarodne institucije koje se bave trgovinskim pravom, i okviru toga
steajnom regulativom, nemaju jasan stav koji od pokazatelja insolventnosti je najprimereniji za
praktinu primenu. Kao neki od njih se navode na, primer, test bilansa stanja (balance sheet test),
gde se u obzir uzima odnos ukupne vrednosti pasive i srednje trine vrednosti aktive, zatim ke-
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
24/80
Master rad- MijatoviNevena
21
flou (cashflow) test kao i mogunost da se utvrdi postojanje potencijalne (prospective)
insolventnosti.10
Takoe su pri razmatranju ovog pitanja uzimaju u obzir obaveze u stranoj valuti (u sluaju
depresijacije), uslovne obaveze i sl. Prednosti i mane svakog od napred navedenih kriterijumamoraju biti uzete u obzir prilikom izrade propisa o steajnom postupku. Kao primer moe se
navesti to da je Nemaka suspendovala primenu testa bilansa stanja na privredne subjekte u
bivoj Istonoj Nemakoj, koji su u vlasnitvu agencije za privatizaciju, sve dotle dok odnos
kapitala i duga ne dovedu na nivo koji je standard u zapadnim ekonomijama.Sva ova pitanja su u
uskoj vezi sa pitanjem primene i anse za uspeh procesa reorganizacije. Ako se nadoveemo na
optu konstataciju da je reorganizacija pokuaj da se sprei bankrotstvo i to putem finansijskog
ozdravljenja steajnog dunika, koji treba da nastavi da radi, vrati dugove (u punom ili
smanjenom iznosu) i na kraju postane solventan i profitabilan subjekt privreivanja, onda se ne
sme zanemariti trenutak i stanje koje dovodi do formalnog otvaranja steajnog postupka.
Finansijski poloaj u kom se nalazi steajni dunik u trenutku otvaranja steajnog postupka
direktno e uticati na krajnji ishod reorganizacije ako ona tada uopte bude bila mogua.
Zakonski kriterijumi koji definiu insolventnost i ulazak u steaj u velikoj meri e uticati na samo
ponaanje privrednih subjekata, i njihov odnos prema sopstvenim dugovima, i uopte kreirati
nivo finansijske discipline u ekonomskom sistemu. Pravilan pristup ovom pitanju kao i neki drugi
bitni faktori, mogu da predstavljaju i dobar podstrek i da prue osnovu za uspenu reorganizaciju.
Umesto termina reorganizacija neka zakonodavstva upotrebljavaju termine kao to su
rehabilitacija, pomirenje, administriranje, prekompozicija, restruktuiranje,
preurenjenje i sl. Ali svi oni predstavljaju ono to se u naem zakonodavstvu naziva
reorganizacija.Zajedniko za sve ove postupke je to da se eli postii bolji ekonomski efekat
reorganizacijom poslova steajnog dunika nego to bi se to postiglo njegovom likvidacijom igaenjem. Meutim to ne znai automatski da e steajni dunik svoje poslovanje nastaviti na isti
nain kao i da e uesnici u steajnom postupku, kao to su na primer vlasnici i poverioci, posle
10Falke M.,Insolvency Law Reform in Transition Economies, Berlin, May 2003, str. 171-178.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
25/80
Master rad- MijatoviNevena
22
zavrenog postupka reorganizacije biti u istom pravnom i ekonomskom poloaju kao i pre
otvaranja steajnog postupka.
Kao posledica mnogih spoljnih i unutranjih faktora, proces reorganizacije moe da bude
veoma dinamian i turbulentan i samim tim dovede do mnogobrojnih promena u vlasnikim i
dunikopoverilakim odnosima, poloaju zaposlenih i postojeeg menadmenta, sferi i obimu
poslovanja steajnog dunika, organizacionoj strukturi itd.Najvaniji kriterijum za kretanje
kroz steajni postupak i voenje postupka reorganizacije treba da bude maksimiziranje vrednosti
za sve uesnike i ekonomski sistem u celini.11
Reorganizacija steajnog dunika nije uvek mogua ali isto tako nije ni najbolje reenje u
svakoj situaciji. esto se moe doi do situacije u kojoj nije mogue sprovesti, na prihvatljivnain, nijednu od mera koja bi spreila likvidaciju steajnog dunika. Preduzea koja nemaju
nikakvu poslovnu perspektivu, a ujedno su generator nelikvidnosti irih razmera, ne bi trebalo
spaavati po svaku cenu, ako to nije u najboljem interesu veine poverilaca. Plan reorganizacije
koji nema objektivnih ansi za uspeh bi u tom sluaju bio samo produetak agonije i odlaganje
reenja. Takvu situaciju moemo videti i kod nas. Pokuaj da se nagomilan i ogroman unutranji
dug izmeu privrednih subjekata smanji putem multilateralnog otpisivanja u osnovi je dobar ali
ako se nivo tog duga posle izvesnog vremena vrati opet na stari nivo, trebalo bi uzeti u
razmatranje steaj kao jedinu moguu alternativu. Naravno uz primerenu dozu opreznosti i
objektivno sagledavanje posledica koje bi nastupile u tom sluaju.
Meutim, sa druge strane postoje i okolnosti koji idu u prilog veem favorizovanju
reorganizacije u sklopu steajnog postupka. Ako posmatramo ekonomsko i finansijsko stanje
tipine zemlje u procesu tranzicije moemo uoiti neke injenice koje ukazuju na to da bi
reorganizacija bila prihvatljivija opcija za veinu sluajeva. Na primer, ta e se dogoditi u
sluaju otvaranja steajnog postupka nad jednim velikim privrednim subjektom koji ima ogromne
dugove ali sa druge strane poseduje zemljite, nekretnine, maine, opremu, vozila i ostalu aktivu
relativno velike vrednosti. Ne treba ni spominjati ogroman broj i ekonomski i tehnoloki viak
zaposlenih, to je karakteristika tranzicionih privreda.
11Ljuti. B., Zakon o steajnom postupku i efikasno sudstvo, Pravni informator 9/2004
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
26/80
Master rad- MijatoviNevena
23
2.3.
Steajni postupak
Steaj preduzea je proces koji traje ponekad i due od godinu dana. Taj proces odvija se u
okviru redovnog suda a regulisan je Zakonom o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji12na
sledei nain:
Organi sprovoenja steajnog postupka su: steajno vee, steajni sudija i steajni upravnik, a
moe da bude formiran i odbor poverilaca kao savetodavni organ (lan 3). Steajno vee ine
trojica sudija od kojih je jedan predsednik vea a steajni sudija ne moe da bude lan vea (lan
54).
Steajno ve
e:
Odluuje o pokretanju postupka za utvrivanje postoje li uslovi za steaj i sprovodi taj
postupak,
Odluuje o otvaranju steajnog postupka;
Odluuje o prigovorima steajnog upravnika na zakljuke i uputstva steajnog sudije;
Odreuje poslove preduzea koji su zapoeti a nisu zavreni pre steaja koji e se zavriti
u toku steajnig postupka;
Odobrava preraun trokova steajnog postupka i odreuje nagradu steajnom upravniku;
Imenuje steajnog upravnika;
Odobrava projekat za glavnu deobu steajne mase i donosi reenje o izvrnoj deobi
steajne mase;
Donosi reenje o zakljuku steajnog postupka (lan 55).
Steajni sudija daje uputstva steajnom upravniku, koja su obavezna za njega, i vri nadzor nad
radom steajnog upravnika (lan 56).
12Zakon o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji ("Slubeni list SFRJ", br. 84/89 i "Slubeni list SRJ", br.37/93 i 28/96)
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
27/80
Master rad- MijatoviNevena
24
Steajni upravnik vri prava i dunosti organa upravljanja dunika u steaju, a njegove
dunosti su:
Da aurira knjigovodstvo do dana otvaranja steaja;
Da uz saglasnost sa steajnim sudijom sastavi predraun trokova steajnog postupka i da
ga dostavi steajnom veu;
Da imenuje komisiju za inventarisanje;
Da saini poetni steajni bilans;
Da se stara o okonanju zapoetih a nezavrenih poslova dunika kao i poslova
neophodnih za spreavanje tete nad imovinom dunika;
Da se stara o naplati potraivanja dunika;
Da unovi stvari koje ulaze u steajnu masu;
Da sastavi nacrt za glavnu deobu steajne mase i nacrt zakljunog bilansa uz saglasnost sa
steajnim sudijom;
Da sastavi nacrt odluka o naknadnoj deobi. (lan 60 i 61).
Steajno vee, na zahtev poverilaca ija potraivanja ine preko 50% od ukupnih potraivanja
od dunika, formira odbor poverilaca radi zatite njihovih interesa (lan 65). Odbor poverilaca:
Razmatra izvetaj steajnog upravnika o toku steajnog postupka i stanju steajne mase;
Ima pravo da pogleda poslovne knjige i dokumenta koje je preuzeo steajni upravnik; Ima pravo prigovora na rad steajnog upravnika steajnom sudiji i na rad steajnog sudije
steajnom veu;
Moe predloiti smenjivanje steajnog upravnika i imenovanje novog steajnog
upravnika;
Daje miljenje steajnom veu o unovenju imovine dunika;
Daje miljenje steajnom sudiji o priznavanju opravdanih manjkova utvrenih
invetarisanjem (lan 69).
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
28/80
Master rad- MijatoviNevena
25
Pokretanje steajnog postupka. Steajni postupak mogu pokrenuti poverioci ili sam dunik (lan
3).
Prethodni postupak.Na osnovu predloga o otvaranju steajnog postupka steajno vee donosi
reenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrivanje zakonskih uslova za otvaranje steajnog
postupka (lan 75).
Ukoliko su zakonski uslovi za otvaranje steajnog postupka ispunjeni, donosi se odluka o
pokretanju prethodnog postupka i odreuje roite na koji se pozivaju dunik, predlaga i
organizacija koja obavlja poslove platnog prometa za dunika (lan 77). Na roitu su mogue tri
solucije:
Da tree lice da izjavu o preuzimanju duga i ako steajno vee prihvati tu ponuduprethodni postupak steaja se obustavlja (lan 78).
Da se doe do zakljuka da je mogue prinudno poravnanje, tada steajno vee odreuje
rok duniku da podnese predlog za prinudno poravnanje (lan 79) ime se obustavlja
prethodni postupak za pokretanje steaja;
Ako nema preuzimanja duga i prinudnog poravnanja, steajno vee imenuje vetaka koji
e zajedno sa staajnim sudijom ispratiti ekonomsko finansijsko stanje dunika osim ako
nisu ispunjeni uslovi za otvaranje steajnog postupka bez tog ispitivanja (
lan 80).
Steajni sudija, na osnovu ispitanog ekonomsko finansijskog stanja dunika dostavlja steajnom
veu miljenje da li ima mesta otvaranju steajnog postupka (lan 83).
Otvaranje steajnog postupka. Na osnovu miljenja steajnog sudije i steajnog vetaka o
ekonomsko finansijskoj situaciji dunika, na roitu u kome uestvuje predlaga, dunik i
organizacija koja vodi poslove platnog prometa, steajno vee donosi reenje o otvaranju
steajnog postupka (lan 84). O otvaranju steajnog postupka objavljuje se oglas u Slubenom
listu SRJ i na oglasnoj tabli suda sa pozivom poveriocima da svoja potraivanja prijave u roku
od 60 dana. Otvaranje steajnog postupka upisuje se u sudski registar (lan 89 i 90).
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
29/80
Master rad- MijatoviNevena
26
Pravne posledice po otvaranju steajnog postupka su:
Sa danom otvaranja steajnog postupka upravljanje dunikom u steaju prenosi se na
steajnog upravnika (lan 96);
Sa danom otvaranja steajnog postupka prestaje radni odnos zaposlenih kod dunika osim
onih radnika koje zadri steajno vee radi zavravanja zapoetih poslova i objavljanje
poslova samog steaja (lan 93);
Sa danom otvaranja steajnog postupka vri se inventarisanje i sainjavanje poetnog
steajnog bilansa (lan 96);
Sa danom otvaranja steaja gase se postojei iro i tekui rauni dunika i otvaraju novi
na koje se prenose novana sredstva sa ugaenih iro i tekuih rauna (lan 97);
U firmi dunika dodaje se oznaka u steaju (lan 98);
Danom otvaranja steaja sve obaveza dunika smatraju se dospelim, a nedospela novana
potraivanja dunika unose se u steajnu masu (lan 100);
Danom otvaranja steajnog postupka ne prestaju da teku kamate na potraivanja koja se
izmiruje iz steajne mase (lan 102);
U steajnom postupku dozvoljeno je prebijanje potraivanja poverilaca sa protiv
potraivanjima dunika (lan 105);
Otvoreni steajni postupak ne utie na prava odvojenog izmirenja iz odreenih stvari,
odnosno iz imovine dunika razliitih prava (zalono pravo, na primer) i izlunih prava(roba u komisionoj preodaji, na primer) (lan 187);
U toku steajnog postupka okonavaju se samo oni zapoeti poslovi koji bi mogli
proizvesti tetu na imovini dunika ako ne bi bili okonani (lan 119).
Prijavljivanje potraivanja. Poverioci dunika u steaju prijavljuju pismeno svoja potraivanja
steajnom veu (lan 121). Steajno vee zakazuje roite za ispitivanje prijavljenih potraivanja
u kome uestvuju steajni sudija, steajni upravnik i poverioci (lan 124). Konanu odluku o
priznavanju ili ne priznavanju prijavljenog potraivanja donosi steajni upravnik (lan 125).
Unovenje imovine dunika. Steajno vee moe odluiti da se dunik u steaju proda u celini
putem javnog nadmetanja ili neposredne pogodbe ili uz uslov da se na taj nain postignu
povoljniji uslovi za poverioca (lan 129). Naravno, preduzee u steaju moe se prodati u celini
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
30/80
Master rad- MijatoviNevena
27
ako ima trinu perspektivu. Pri proceni povoljnih uslova za poverioce uzima se u obzir ne samo
koliko se dobija gotovine u steajnu masu od te prodaje vei kojiko se smanjuju trokovi steaja
usled toga to se na ovaj nain steajni postupak okona bre nego kada se prodaju pojedinana
imovinska dobra dunika.
Imovinska dobra dunika prodaju se javnim nadmetanjima ili prikupljanjem ponuda ili,
pak, neposrednom pogodbom (lan 131). Imovina koja predstavlja funkcionalnu celinu
(postrojenja, ureaji i sl.) prodaju se, po pravilu, javnim nadmetanjem ili sa ili bez zemljita i
zgrada (lan 132). Poetna prodajna cena ne moe biti nia od polovine procenjene vrednosti
(lan 133). Imovinu prodaje steajni upravnik pod nadzorom steajnog sudije (lan 134). Ako
imovina ne bude prodata nudi se poveriocu ija potraivanja odgovaraju vrednosti imovine (lan
135).
Namirenje poverilaca. Steajnu masu ine: novana sredstva dunika na dan otvaranja
steajnog postupka, novana sredstva ostvarena prodajom naturalne imovine i novana sredstva
ostvarena naplatom potraivanja (lan 137).
Iz steajne mase najpre se isplauju trokovi steajnog postupka, poverioce steajne mase
(lan 138) i zagarantovane zarade ostvarene kod dunika do dana otvaranja steajnog postupka
kao i naknade tete za povredu na radu ostvarene kod dunika pre otvaranja steajnog postupka
(povlaeni poverioci) (lan 140, stav 2).
Po odbitku od steajne mase trokova steaja, potraivanja poverilaca steajne mase,
povlaenih poverilaca ostatak predstavlja deobnu masu. Dugovi dunika isplauju se srazmerno
deobnoj masi (lan 141). Steajno vee dostavlja nacrt za deobu sa zakazivanjem roita o tom
nacrtu, steajnom sudiji, steajnom upravniku i poveriocima (lan 144). Steajno vee posle
rasprave na roitu donosi reenje o deobi (lan 145). Na osnovu reenja o deobi steajni
upravnik isplauje potraivanja poverilaca (lan 146).
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
31/80
Master rad- MijatoviNevena
28
Zakljuenje steajnog postupka. Nakon izvrenje svih poslova oko steaja steajno vee donosi
odluku o zakljuivanju steajnog postupka koja se objavljuje u Slubenom glasniku SRJ i
upisuje u sudski registar ime dunik u steaju prestaje da postoji (lan 149 i 150).
2.4.
Sainjavanje steajnog bilansa
Poetni steajni bilans. Najpre se sainjava zakljuni bilans preduzea koje stupa u steaj a zatim
se sainjava poetni steajni bilans. Poetni steajni bilans se sainjava na osnovu inventara u
kome se procena vri na bazi likvidacione cene.13Pri utvrivanju likvidacione cene polazi se od
mogue prodajne cene na prodajnom tritu pri emu je likvidaciona cena uvek nia od prodajne
cene jer potencijalni kupac zna da preduzee u steaju mora da proda i da tu prodaju mora da
obavi u to kraem roku kako bi trokovi steaja bili to nii, koji su, u principu, proporcionalni
vremenu trajanja steaja. Imajui to u vidu potencijalni kupac uvek zahteva niu cenu od
vladajue prodajne cene a to je likvidaciona cena.
Poetni steajni bilans se struktuira tako da se iz njega moe videti oekivana steajna
masa i utvrditi oekivana steajna kvota izmirenja obaveza preduzea iz steajne mase. Otuda se
aktiva struktuira ovako:
1.
ukupna imovina2. imovina za izdvajanje (to je imovina koja nije u vlasnitvu preduzea u steaju roba
u komisionu, na primer)
3. imovina izuzimanja (to je imovina koja je pod zalogom ili hipotekom)
4. slobodna imovina (1-2-3)
13RankoviM. J., Specijalni bilansi, Ekonomski fakultet Beograd, 1996., str. 328-330
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
32/80
Master rad- MijatoviNevena
29
Dugovi se, osim po vrsti, grupiu ovako:
1) Poverioci sa pravom izdavanja (odnosi se na isporuke sa zadravanjem prava svojine,
robu u komisionoj prodaji, cedirana potraivanja, imovina koja se nalazi u posedu
dunika u steaju po osnovu ugovora o najmu, zakupa, zalaganja i uvanja)
2) Poverioci sa pravom izuzimanja (hipoteka, dug na zemlju, prava na zaplen, ugovor o
osiguranju potraivanja)
3) Poverioci steajne mase (sudski trokovi, trokovi steaja, potraivanja poverilaca
koja nastaju iz delatnosti steajnog upravnika i sl.)
4) Povlaeni poverioci su oni poverioci ija se potraivanja iz steajne mase isplauju
posle isplate poverilaca steajne mase (po Zakonu po prinudnom poravnanju, steaju i
likvidaciji to su garantovane zarade radnika ostvarene pre otvaranja steajnogpostupka i naknada tete za ozledu na radu nastalu, takoe, pre otvaranja steajnog
postupka), u nekim zemljama povlaeni poverioci se svrstavaju u isplatne redove po
prioritetu isplate.
5) Nepovleeni poverioci su svi ostali poverioci.14
Nepovlaeni poverioci uestvuju u deobi ostatka steajne mase srazmerno svojim
potraivanjima. Steajna kvota je u vidu procenta koja pripada nepovla
enim poveriocima a
izraunava se ovako:
Ostatak steajne mase
Steajna kvota = x 100
Potraivanja nepovlaenih
poverilaca
Ostatak steajne mase izraunava se ovako: steajna masa minus (izdvajanja i izuzimanja iz
steajne mase + povlaeni poverioci).
14RankoviM. J., Specijalni bilansi, Ekonomski fakultet Beograd, 1996., str. 332.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
33/80
Master rad- MijatoviNevena
30
2.5.
Steajni razlozi
Steajni razlog (osnov, uzrok, povod, uslov) predstavlja materijalno pravnu pretpostavku
steajnog postupka. Tek kada steajno vee utvrdi postojanje steajnog razloga (ili njegovu
verovatnost), postavlja se pitanje da li postoje i ostale materijalno pravne pretpostavke. Steajnipostupak se sprovodi upravo zbog okolnosti koje predstavljaju steajni razlog.15
U steajnom razlogu se utvruju optedrutveni interesi. Svaka drava u zavisnosti od svog
shvatanja ciljeva i funkcija steaja, odreuje okolnosti, koje kada se ispune, prouzrokuju
otvaranje steajnog postupka (uz ispunjenje ostalih uslova). Prilikom formulisanja razloga moraju
se uzeti u obzir i interesi poverilaca, jer je steajni postupak nain njihovog kolektivnog
namirenja. U steaju nad imovinom fizi
kog lica neophodno je u optiku posmatranja uk
juiti i
interese samog pojedinca, jer je individualni steaj, naroito zbog instituta osloboenja od
odgovornosti za preostale obaveze, velikim delom (a u nekim zemljama i prevashodno) u interesu
dunika.
Najveem broju zemalja steajni razlozi se ne uzimaju u obzir kod steaja koga pokree sam
dunik (tzv. dobrovoljni steaj). Njegov predlog se sam po sebi smatra steajnim razlogom, bez
potrebe da dokazuje druge injenice. Suprotno, sutina predloga poverilaca za pokretanje
steajnog postupka (tzv.nevoljnog steaja) je u razlozima za otvaranje steaja.
Pretnja steajem duniku od strane poverilaca predstavlja mornaricu u pripravnosti, koja e
se aktivirati ako pregovori propadnu. Prema tome, ako poverioci mogu olako da pokrenu steaj
protiv dunika, pregovori e se uvek kretati u njihovu korist. Idealno bi bilo kada bi razlozi za
otvaranje steaja bili tako precizno skrojeni, da poverioci mogu pokrenuti steaj samo protiv onih
dunika kojima je mesto u steajnom postupku, a ne i protiv ostalih.16
15 Jovan Gucunja, Pravno regulisanje poverilako-dunikviih odnosa u sluaju prestanka organizacija udruenog
rada, doktorska disertacija, Novi Sad, 1980, str. 95-96.16Charles J.Tabb, The Law of Bankruptcy, The Foundation Press, inc, New York, 1997, str. 102.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
34/80
Master rad- MijatoviNevena
31
2.5.1.
Metodi odreivanja steajnih razloga
Metod opteg razloga je danas najei nain odreivanja razloga za otvaranje steajnog
postupka. On je karakteristian prevashodno za evropska kontinentalna zakonodavstva.Ovaj
metod se odlikuje korienjem apstraktnih termina, koji imaju za cilj da obuhvate veliki brojkonkretnih situacija i radnji steajnog dunika (npr. insolventnost, prezaduenost, obustava
plaanja, prestanak plaanja, generalno neplaanje dugova, itd.). Svi se ovi uzroci mogu svrstati i
podvesti pod dva najznaajnija i najsveobuhvatnija: prezaduenost inesposobnost za plaanje.
Prezaduenost - je jedan od najee korienih steajnih uzroka. Pod ovim pojmom
podrazumevamo takvo finansijsko stanje dunika kod koga je njegova imovina manja od
obaveza. Ovo je neposredan nain utvivanja razloga za otvaranje steajnog postupka, jer se
direktno ustanovljava jedna ekonomskainjenica - da li imovina pojedinca moe da odgovori
njegovim obavezama.
Ona predstavlja unutranju manifestaciju dunikove nesposobnosti da isplauje svoja dugovanja.
U sutini ovo je jedini pravi razlog za otvaranje steajnog postupka, jer se njime utvruje na
egzaktan nain dunikova nesposobnost plaanja.
Nesposobnost za plaanje- je univerzalan, osnovni i redovan steajni razlog, koji koristi
najvei broj zemalja u svetu. Insolventnost je univerzalan razlog, jer se primenjuje na sve
steajne dunike (za razliku od prezaduenosti, koja je kao steajni razlog primenjije samo za
steaj pravnih lica), osnovni razlog, jer je prvenstveno na njemu izgraen sistem steajnog
postupka i redovan, jer se steajni postupci vode, po pravilu, zbog nesposobnosti dunika za
plaanje.
Pod insolventnou se podrazumeva takvo ekonomsko-finansijsko stanje dunika, u kome on
nije sposoban da isplauje svoje dospele novane obaveze. Za insolventnost se kae da je
posredan nain utvrivanja nesposobnosti dunika za plaanje (za razliku od prezaduenosti).
Ona predstavlja pretpostavku, da se dunik koji ne moe da izvrava svoje obaveze, nalazi u takonepovoljnom finansijskom poloaju, koji opravdava otvaranje steajnog postupka. Insolventnost
je kao steajni razlog mnogo lake i bre dokazati nego prezaduenost. Time se tite poverioci,
jer im se namee jednostavnija obaveza.17
17RadoviV., Steajni razlozi, Pravni fakultet Beograd, str.1032 i 1033
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
35/80
Master rad- MijatoviNevena
32
3. ZAKLJUNI BILANS STEAJA
Iako steajno pravo ne propisuje obavezu sastavljanja godinjeg bilansa steaja za sluaj da
postupak traje vie godina, sastavljanje ovih bilansa nalau principi urednog knjigovodstva, s tim
to je dan bilansa ne kraj kalendarske, nego dan bilansa otvaranja steaja. To znai da e se
godinji bilans steaja sastavljati na isti dan kao i bilans otvaranja steaja. Za ove bilanse vae
ista pravila procenjivanja i ralanjivanja koja vae za bilans otvaranja steaja. Sve promene u
protekloj godini, nastale po osnovu prodaje imovine, prevrednovanje zbog izmenjenih trinih
politika, opravdanih dopunskih otpisivanja potraivanja, otpisivanje i poveanje dugova,
sprovode se preko bilansa uspeha, ime se vri naknadna korekcija ranijih bilansa uspeha.Inae,
godinji bilansi steaja, koji imaju karakter meubilansa steaja, slue informacionim ciljevima,
tj.da poveriocima i nadlenom sudu prue potrebne informacije o stanju postupka (dokle se sanjima stiglo). Uz to, ovi bilansi mogu da poslue i kao osnova za parcijalnu isplatu steajne mase,
to je naroito ine u sluajevima kada se postupak steaja protegne navie godina.18
Za razliku od godinjih bilansa (meubilansi), zakljuni bilans steaja je zakonom propisan.
Sastavlja ga steajni upravnik pre okonanja svoje nadlenosti sa ciljem polaganja rauna
(kontrola funkcija) o obavljenim poslovima unovavanja preuzete imovine, isplata obaveza
prema povlaenim i nepovlaenim poveriocima i pokria trokova steaja. Kao takav, zakljuni
bilans steaja je, po pravilu, raun primanja i raun izdavanja (raun novca) i daje potpunu sliku
svih unovavanja imovine, sa jedne i isplate poverilaca i trokova steaja sa druge strane, u
periodu slubene dunosti steajnog upravnika. Zbog toga se procenjivanje kao problem u ovom
sluaju i ne pojavljuje. Umesto dvostranog pregleda imovine, koja treba da unovi i obaveze koje
treba da se izmire, u skladu sa pravima poverilaca, u ovom bilansu se pojavljuje dva monetarna
toka, i to: sva primanja i sve isplate, koje izravnava eventualno ne isplaena razlika. Tako
sastavljen zakljuni bilans steaja prati izvetaj steajnog upravnik, snabdeven svim
imformacijama u vezi sa nastalim dogaajima, u postupku steaja, koje su osnova za ocenunjegove aktivnosti i davanje razrenice.
18MioviM., Reorganizacija ili redresman steajnog dunika, Pravo i privreda broj 5-8/2004.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
36/80
Master rad- MijatoviNevena
33
3.1.
Zakljuivanje steajnog postupka
Odmah nakon okonanja glavne podele steajni sudija donosi reenje o zakljuenju steajnog
postupka. Ako se steajni postupka vodi nad preduzeem organizovanim kao akcionarsko
drutvo, reenje se dostvalja berzi koja trguje akcijama tog preduzea, u pismenoj ili elektronskojformi, najkasnije sledeeg dana od dana donoenja. Steajni poverioci mogu nakon zakljuenja
steajnog postupka ostvariti svoja preostala potraivanja prema duniku pojedincu po optim
pravilima graanskog prava. Steajni poverioci koji su sa svojim potraivanjima uestvovali u
steajnom postupku mogu nakon zakljuenja postupka sprovoditi prinudno izvrenje protiv
steajnog dunika samo na osnovu izvrene isprave izvoda iz tabele.
Zahtev za izdavanje izvrene isprave izvoda iz tabele moe se podneti tek nakon zakljuenja
postupka. Za izdavanje izvrne isprave nadlean je steajni sud. Steajni sudija e na predlog
steajnog upravnika, steajnih poverilaca ili po slubenoj dunosti odrediti naknadnu deobu ako
se nakon zakljunog roita:
1. Ispune uslovi da se zadrani iznosi podele steajnim poveriocima,
2. Inosi koji su plaeni iz steajne mase vrate nazad u steajnu masu,
3. I naknadno pronae imovina koja ulazi u steajnu masu.
Zakljuenje steajnog postupka ne spreava odreivanje naknadne deobe. Steajni sudija
moe odustati od odreivanja naknadne deobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podelu
poveriocima ili naknadno pronaenu imovinu prepusti steajnom duniku ako to smatra
primerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrednost predmeta, te trokove
naknadne deobe.19Odreivanje naknadne deobe seajni sudija moe usloviti uplatom predujma
kojim e se pokriti trokovi naknadne deobe. Reenjem kojim se odbija predlog za naknadnu
deobu dostavlja se predlagau. Protiv tog reenja predlagaima pravo na albu. Reenje kojim se
odreuje naknadna deoba dostavlja se steajnom upravniku, steajnom duniku i poveriocu koji
je zahtevao naknadnu deobu. Protiv tog reenja steajni dunik pojedinac ima pravo na albu.Nakon odreivanja naknadne deobe raniji steajni upravnik e iznos kojim se moe slobodno
raspolagati ili iznos dobijen unovenjem naknadno pronaenog predmeta steajne mase podeliti
19SlijepeviD., Reorganizacija steajnog dunika, Pravni informator 5/2005
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
37/80
Master rad- MijatoviNevena
34
prema deobnom popisu. Steajni dunik polae raun steajnom sudiji. Poverioci steajne mase
za ije je zahteve steajni upravnik saznao:
1) kod delimine deobe tek nakon podnoenja deobnog popisa,
2) kod glavne deobe tek nakon zakljuenja roita za glavnu deobu, ili
3)
kod naknadne deobe tek nakon javnog oglaavanja mogu zahtevati namirenje
samo iz sredstava koja nakon deobe ostaju u steajnoj masi.
Ako se nakon otvaranja postupka ispostavi da steajna masa nije dovoljna ni za pokrie
trokova steajnog postupka, steajni sudija e zakljuiti postupak. Postupak se nee zakljuiti
ako se predujmi dovoljan novani iznos. Pre zakljuenja steajnog postupka steajni sudija e
sasluati skuptinu poverilaca, steajnog upravnika i poverioce steajne mase. Ako to predloi
steajni upravnik, navedeno sasluanje mogue je sprovesti ve na izvetajnom roistu. Ako usteajnoj masi postoji gotovinska sredstva, steajni upravnik je pre zakljuenja duan da namiri
trokove postupka. On dalje nee biti obavezan na unovavanje predmeta steajne mase. Ako su
trokovi steajnog postupka pokriveni, a steajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospele
obaveze steajne mase, steajni upravnik e prijaviti steajnom sudu da postoji nedovoljnost
steajne mase. Tako e postupiti i ako steajna masa prema predvianjima nee biti dovoljna da
ispuni postojee ostale obaveze mase u trenutku dospelosti. Steajni sud e javno objaviti prijavu
nedovoljnosti steajne mase. Obaveze steajnog upravnika na unovavanje i upravljanje
steajnom masom ostaje i dalje nakon prijave nedovoljnosti steajne mase.20
Steajni upravnik je duan izmiriti obaveze steajne mase sledeim redosledom:
1) trokovi steajnog postupka,
2) dugovi steajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljosti steajne mase,
akoji ne ulaze u trokove steajnog postupka,
3) ostali dugovi steajne mase.
20RodiJ., Teorija politika i analiza bilansa, Beograd, 2007, str. 411-423
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
38/80
Master rad- MijatoviNevena
35
Dugovi steajne mase u smislu prethodnog stava smatraju se i obaveze:
1) iz dvostrano obavezujeeg ugovora, ije je ispunjenje izabrao steajni upravnik,
nakon to je podneo prijavu o nedovoljnosti steajne mase,
2) iz trajnog obligacionog odnosa za vreme nakon prvog termina u kojem je steajni
upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase mogao otkazati taj odnos,
3) iz trajnog obligacionog odnosa, ako je steajni upravnik nakon prijavljene
dovoljnosti mase zahtevao protiv uinidbu za steajnu masu.
Steajni sudija e zakljuiti steajni postupak im je steajni upravnik izvrio podelu
steajne mase. Ako se nakon zakljuenja steajnog postupka pronau predmeti koji pripadaju
steajnoj masi, steajni sudija e na predlog steajnog upravnika, poverioci steajne mase ili po
slubenoj dunosti odrediti naknadnu podelu. Steajni postupak se obustavlja na predlogsteajnog dunika ako se prui osiguranje da nakon obustave postupka na strani steajnog
dunika nee nastupiti platena nesposobnost kao ni pretea platena nesposobnost.
Predlog da e se udovoljiti samo ako se uini verovatnim nepostojanjem razloga za otvaranje
steajnog postupka. Steajni postupak e se obustaviti na predlog steajnog dunika ako on
nakon isteka roka za prijavu potraivanja pribavi saglasnost svih steajnih poverilaca ija su
potraivanja osporili steajni upravnik ili steajni dunik te razlunih poverilaca, odnosno da li je
tim poveriocima potrebno pruiti odgovarajue osiguranje. Reenjem kojim se zakljuuje steajni
postupak odnosno obustavlja, kao i razlozi zakljuenja, odnosno obustave javno se oglaavaju.21
Steajni dunik, steajni upravnik, lanovi odbora poverilaca moraju biti unapred obaveteni o
trenutku kada e zakljuenje, odnosno obustava poeti proizvoditi pravne posledice u skladu sa
Zakonom. Sa obustavom postupka steajni dunik ponovo stie pravo da slobodno raspolae
steajnom imovinom koja je inila steajnu masu.
21Sl. glasnik Republike Srpske Broj 26, 29.03.2010, str. 17-21
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
39/80
Master rad- MijatoviNevena
36
3.2.
Finansijski izvetaji steajnog postupka
Obaveza sastavljanja finansijskih izvetaja propisana je Zakonom o raunovodstvu i reviziji
("Sl. glasnik RS", br. 46/2006 i 111/2009 - dalje: Zakon). Premalanu 24. Zakona, pravno lice i
preduzetnik sastavljaju i prikazuju finansijske izvetaje za tekuu poslovnu godinu sa stanjem na
dan 31. decembra tekue godine (redovni godinji finansijski izvetaji).
Vanredni finansijski izvetaji su finansijski izvetaji koji sastavljaju privredni subjekti u sluaju:
1) statusnih promena (spajanje, podela i odvajanje)
2) steaja i likvidacije.
lanom 24. stav 5. Zakona je propisano da se finansijski izvetaji sastavljaju i u sluaju
otvaranja, odnosno zakljuenja steaja, odnosno postupka likvidacije pravnog lica. U skladu sa
lanom 30. stav 4. Zakona pravna lica, odnosno preduzetnici koji sastavljaju vanredne finansijske
izvetaje (dakle i u sluaju steaja) duni su da ih dostave Agenciji za privredne registre (dalje:
Agencija) u roku od 60 dana od dana kada su ti izvetaji sastavljeni. U skladu sa lanom 4.
Pravilnika o bliim uslovima i postupku prijema, kontrole, registracije, obrade i objavljivanja
finansijskih izvetaja, nainu voenja i sadrini registra finansijskih izvetaja i podataka o
bonitetu pravnih lica i preduzetnika, kao i o davanju podataka iz tih izvetaja ("Sl. glasnik RS",br. 2/2010 i 102/2010 - dalje: Pravilnik), vanredni finansijski izvetaji i dokumentacija iz lana
31. Zakona, dostavljaju se samo u pisanoj formi.
Pored dokumentacije iz lana 31. Zakona, privredni subjekt u steaju, a koji je obveznik revizije
uz finansijske izvetaje dostavlja i:
1. dokaz o uplati naknade za registraciju finansijskih izvetaja,
2.
zahtev za registraciju vanrednog finansijskog izvetaja i3. overene potpise zakonskog zastupnika na Obrascu OP, za obveznike koji se ne registruju
u registrima koje vodi Agencija, a u sluaju da overa potpisa za tog zastupnika nije ranije
dostavljena.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
40/80
Master rad- MijatoviNevena
37
Ako podaci o steaju nisu upisani u nadleni registar koji vodi Agencija, obveznik je duan
da uz vanredne finansijske izvetaje, pored dokumentacije propisane Pravilnikom i Zakonom,
dostavi i odluku ili drugi akt koji predstavlja osnov za otvaranje postupka steaja.
Na svim obrascima vanredni finansijski izvetaji stavlja se naznaka "u steaju". Privredni
subjekat koji je u steaju sa aspekta Zakona ne smatra se novoosnovanim pravnim licem.
Na dan otvaranja steajnog postupka preduzee nad kojim je pokrenut steajni postupak, treba da
sastavi:
finansijske izvetaje u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji,
poetni steajni bilans u skladu sa Zakonom o steaju.
Poslovne knjige, evidencija i dokumentacija steajnog dunika definisani su kao
dokumenti koji daju uvid u statusni, poslovni, finansijski i pravni poloaj steajnog dunika,
odnosno u njegove aktivnosti pre pokretanja steajnog postupka. Steajni upravnik na dan
stupanja na dunost ulazi u posed imovine steajnog dunika i dobija pristup dokumentaciji
steajnog dunika. Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije, odnosno steaj duan je
da na dan otvaranja postupka likvidacije, odnosno steaja zakljui poslovne knjige, sastavi
propisane finansijske izvetaje i u roku od deset dana od dana otvaranja postupka likvidacije,odnosno steaja podnose konanu poresku prijavu. Steajni upravnik odmah preuzima raunare
steajnog dunika, njihove jedinice za smetaj podataka, ukljuujui i pomone kopije podataka
koje je pripremio dunik. Da bi se zatitio integritet svih podataka, kao i da bi se one preuzele na
efikasan nain, steajni upravnik mora odmah da ogranii pristup raunarskom sistemu samo na
sebe i svoje saradnike, a u cilju onemoguavanja svake promene, brisanja ili izmetanje
dunikove evidencije. Steajni upravnik moe da ogranii pristup dunikovim poslovnim
knjigama i drugoj dokumentaciji steajnog dunika, samo na sebe i svoje saradnike, na period za
koji se proceni da je takvo ogranienje celishodno. Steajni upravnik ne moe ograniiti pristup
podacima lanu odbora poverilaca u steajnom postupku.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
41/80
Master rad- MijatoviNevena
38
Po preuzimanju dokumenta steajnog dunika, steajni upravnik e nastaviti da uredno
vodi poslovne knjige i evidenciju dunikove dokumentacije i da pribavlja sve neophodne podatke
potrebne za:
1. utvrivanje, odnosno osporavanje potraivanja poverilaca;
2.
pokretanje i voenje postupaka za naplatu potraivanja steajnog dunika;
3. utvrivanje vlasnikog i imovinskih prava steajnog dunika i odluivanje o
svojinsko pravnim zahtevima treih lica;
4. pobijanje pravnih radnji steajnog dunika;
5. druge radnje znaajne za sprovoenje steajnog postupka.
3.3.
Steaj u Srbiji
Steaj je postala surova realnost za veliki broj privrednih subjekata u Srbiji. Restriktivni
Zakon o steaju ima za cilj to bre, efikasno i kolektivno namirenje poverilaca. Steajni
postupak moe ii u dva pravca u zavisnosti od odluke poverilaca, u smeru bankrotsva (prodaja
delova imovine ili prodaja preduzea kao pravnog lica) i u smeru reorganizacije privrednog
subjekta. Koji god smer da se izabere mora se pridravati naela ravnopravnosti poverilaca po
klasama. U skadu sa naelima iz Zakona o steaju, steaj se sprovodi po hitnom postupku i uz
potovanje naela ekonominosti tj. da se ostvari to vea vrednost imovine steajnog dunika i
najvei mogui stepen namirenja poverilaca u to kraem vremenu i sa to manje trokova.
Nakon otvaranja steajnog postupka sprovodi ga privredni sud po slubenoj dunosti na osnovu
mesne nadlenosti gde se nalazi adresa steajnog dunika.
Kako bi se izbeglo pokretanje steajnog postupka i uz to efikasniji i jeftiniji nain
omoguilo nastavljanje poslovanja privrednih subjekata, Zakon o steaju jasno je definisao i
mogunost reorganizacije uz primenu unapred pripremljenog Plana reorganizacije, nakon ije se
primene omoguuje privrednom subjektu nastavak poslovanja, ali uz striktno potovanje unapred
pripremljenog Plana reorganizacije.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
42/80
Master rad- MijatoviNevena
39
Donoenje Zakona o steajnom postupku 2004. godine predstavljalo je korenitu i
sistemsku promenu naina na koji se sprovodi steajni postupak u Srbiji. Mnoge promene
uvedene ovim zakonom imale su pozitivne efekte koji se najbolje mogu ilustrovati znatno boljim
indikatorima kvaliteta steajnog postupka skraenim trajanjem postupka, niim direktnim
trokovima steajnog postupka i viim stepenom namirenja. Ipak, skoro pet godina primene
otkrilo je mnoge nedostatke zakonskih reenja, a novonastale okolnosti ukazale su na potrebu
uvoenja novih mehanizama i instituta. Novi Zakon o steaju (2009) u sutini predstavlja pokuaj
da se uoeni nedostaci otklone, odnosno da se uvedu adekvatni podsticaji za pokretanje steaja, te
da se steajni postupak uini brim i jeftinijim.22
Podsticaji
Prema Zakonu o steajnom postupku uslovi za pokretanje steajnog postupka nisu bili
previe zahtevni. Bilo je potrebno da dunik ne odgovara svojim obavezama u roku od 45 dana
od dana dospelosti ili da je potpuno obustavio svoja plaanja u periodu od 30 dana. Pored toga
dunik je mogao da uini verovatnim da svoje ve postojee obaveze nee moi da ispuni po
dospeu. Ipak, broj steajnih postupaka u Srbiji bio je relativno veoma mali, imajui u vidu da je
tokom 2009. godine, oko 20.000 preduzea ispunjavalo pomenute kriterijume, pri emu je preko
6.000 privrednih drutava imalo blokirane raune preko 3 godine. Na osnovu ovoga moe se rei
da je steaj vie bio izuzetak nego pravilo. Uzroci odsustva podsticaja kako poverilaca tako i
dunika da pokrenu steaj su brojni. S jedne strane, poverioci nisu imali podsticaj da pokreu
steajne postupke, jer je u velikom broju sluajeva reo dunicima bez imovine. Ako imovina i
postoji onda je zahtevani predujam trokova postupka bio previsok. Povrh svega, nije bilo
izvesno u kojoj meri i kada e predujam biti nadoknaen poveriocu koji je pokrenuo steajni
postupak.
Mali broj steajnih postupaka u Srbiji donekle podsea na anti-commons problem, tj.
problem koji se ne ogleda u trci poverilaca, veu njihovoj pasivnosti. Poverioci ekajui jedni
druge nikada i ne pokrenu steaj, tako da su postojala preduzea iji je raun neprekidno bio u
blokadi i preko 10 godina. S druge strane, usled neefikasnog izvrnog postupka, dunici nisu
22www.stecaj.biz(pregledano 02.02.2013.)
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
43/80
Master rad- MijatoviNevena
40
imali potrebu da se korienjem steaja brane moratorijumom od pojedinanih izvrenja.
Takoe, ne postoji eksplicitna odgovornost direktora za kasno pokretanje steajnog postupka.
Posledino, ako se ikad i otvori steajni postupak, najee nije bilo mogunosti za dalji nastavak
normalnog poslovanja dunika ni imovine koju treba zatititi. U ovakvim sluajevima bankrot se
javlja kao jedino reenje, pri emu se tako ostvaruje nizak stepen namirenja steajnih poverilaca.
Konano, nepostojanje ureenog naina za sprovoenje ubrzanog postupka steaja nije ohrabrilo
dunike da na vreme signaliziraju probleme. Uvoenje adekvatnih podsticaja kako bi se steaj
pravovremeno pokrenuo predstavlja osnov izmena koje donosi novi Zakon o steaju. Moda se
najznaajnije promene po ovom pitanju odnose na visinu i tretman predujma, uvoenje unapred
pripremljenog plana reorganizacije i uvoenje automatskog steaja, tj. posebnog postupka u
sluaju dugotrajne nesposobnosti plaanja.
Ubrzanje
Na osnovu analize duine trajanja steajnih postupaka prema starom zakonu, oekivano
proseno trajanje steaja u Srbiji je neto manje i kree se u rasponu od 18 do 24 meseca. Ipak, u
odnosu na razvijene zemlje, ovaj postupak je mogue dodatno znaajno skratiti. Novim zakonom
ukinuto je steajno vee. Primena zakona pokazala je da ova podela ovlaenja u okviru istog
suda ne doprinosi efikasnosti postupka, jer je, gotovo po pravilu, vee potvrivalo odluku
steajnog sudije. Paralelno sa ukidanjem steajnog vea izvrena je i izmena sistema pravnih
lekova (l.45- 47). Protiv reenja steajnog sudije moe se izjaviti alba sudu vieg stepena,
iskljueno je pravo na prigovor protiv zakljuka i uvedeno je pravo steajnog sudije da na osnovu
albe sam preinai svoje reenje (osim u sluaju nekoliko najvanijih odluka u postupku). Ovim
izmenama takoe treba da doe do ubrzanja steajnog postupka, jer se izbegava dupliranje u
odluivanju, dok se manje greke otklanjaju na efikasniji nain.
Novi zakon precizira i ojaava ulogu Agencije za licenciranje steajnih upravnika, koja
regulie profesionalni rad i ocenjuje strunost, zakonitost i etinost steajnih upravnika u praksi.
Ako se utvrdi da je steajni upravnik prekrio zakon ili kodeks etike steajnih upravnika,
Agencija je ovlaena i da mu oduzme licencu, to za posledicu ima automatsko uklanjanje
takvog upravnika iz svih postupaka steaja u Srbiji.
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
44/80
Master rad- MijatoviNevena
41
Smanjenje trokova i uveanje stepena namirenja
Oekivano skraenje duine trajanja postupka direktno e uticati i na snienje trokova
steajnog postupka. Dominantni faktor koji utie na visinu trokova samog postupka ine
karakteristike samog dunika (veliina, broj parnica, nereeno imovinsko-pravni odnosi i sl.). U
Srbiji direktni trokovi steajnog postupka (trokovi steajnog upravnika, sudski trokovi i sl.) u
zavisnosti od veliine steajne mase, mogu iznositi od celokupnog iznosa steajne mase za
steajeve veoma male vrednosti, do oko 10% steajne mase za preduzea kod kojih je steajna
masa 500.000 do milion evra.
Novi zakon pokuao je da rei i stock i flow problem ogroman broj preduzea koja
su odavno zrela za steaj i veliki broj onih za koje se oekuje da e imati znaajne probleme u
skorijoj budunosti. Naime, novi zakon se primenjuje samo na nove postupke, pri emu se
otvoreni steajni postupci nastavljaju po odredbama do sada vaeih propisa: Zakon o prinudnom
poravnanju, steaju i likvidaciji i Zakon o steajnom postupku.
U kojoj meri e se ciljevi novog steajnog zakona i ostvariti zavisie od brojnih faktora
unapreenja izvrnog postupka u Srbiji, reforme sudstva, novih zakonskih reenja koja e uticati
na nain prinudne naplate i blokade rauna preduzea, itd. Ako steajni mehanizam obezbeuje
efikasan sistem kolektivnog namirenja i maksimizira vrednost imovine dunika omoguavajui
njenu efikasniju upotrebu, novi zakon e biti vie nego uspean. U suprotnom, on nee ispuniti
ciljeve, bez obzira da li je problem u samom zakonu ili njegovom sprovoenju. Postojanje jasnih
indikatora svakako e olakati ocenu sprovoenja novog zakona, jer e joj omoguiti da bude
liena predubeenja i pristrasnosti.
Na kraju, treba naglasiti i kome je zakon namenjen. Dok zakon implicitno uvodi tvrdo
budetsko ogranienje za preduzea koja su jo uvek u drutvenoj svojini tako to e veina
kroz automatski steaj imati ansu da konano razrei status, zakon e kroz koju godinu, ako ne
ve u prvoj godini primene, biti daleko znaajniji za privatni sektor. Politika zaduivanja
privatnog sektora u proteklih nekoliko godina i trenutna finansijska i ekonomska kriza jasnoukazuju da Srbiju eka jo mnogo sluajeva kao male i velike vrednosti.23
23www.stecaj.biz, (pregledano dana 02.02.2013.)
-
7/26/2019 MR - Stecaj Jolly Travel (1) (1).pdf
45/80
Master rad- MijatoviNevena
42
4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA I VRSTE
TUROPERATORA
Nastanak turoperatora i njihov razvoj tokom 50-ih i 60-ih godina u zemljama Zapadne Evropebio je rezultat delovanja odreene grupe faktora koji su predstavljali preduslove za
omasovljavanje organizovanih putovanja. Drutveno- ekonomski uslovi za formiranje masovne
tranje za ovom vrstom putovanja stvoreni su u razvijenim evropskim zemljama - Velikoj
Britaniji, Zapadnoj Nemakoj i skandinavskim zemljama. Privredni rast nakon II svetskog rata
omoguavao je porast ivotnog standarda najirih slojeva stanovnitva. Istovremeno su promene
u domenu radnog zakonodavstva omoguile poveanje fonda slobodnog vremena.
Period dinaminog razvoja turistikih agencija u naoj zemlji zapoeo je sedamdesetih
godina. Tada je osnovan veliki broj turistikih agencija, a dolazi i do vrlo intezivnog irenja
njihovog poslovanja na domaem i meunarodnom tritu. Osnovna karakteristika organizatora
putovanja u Srbiji je prvenstvena usmerenost ka emitivnom poslovanju i to ka inostranim
destinacijama.
Delatnost organizatora putovanja predstavlja proces u kome turoperatori kombinuju u
jedinstvenu celinu turistike usluge i plasiraju ih na tritu kao sopstveni proizvod pojedinstvenoj ceni. Bitna karakteristika tako formiranih turistikih aranmana je relativno niska
cena jer je ona uvek nia od zbira cena pojedinanih usluga ukoliko bi se turista opredelio za
individualno putovanje. Osnovni princip u poslovanju turoperatora zasnovan je na ekonomiji
velikog obima. Organizatori zakupljuju potrebne prevozne i smetajne kapacitete u velikom
obimu i pri tom postiu relativno niske cene.Visok stepen iskorienosti kapaciteta koji
obezbeuju organizatori putovanja garan