Download - Integralno upravljanje otpadom
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 1/11
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Fakultet za primenjenu ekologiju Futura
Beograd
ODRŽIVI RAZVOJ
SEMINARSKI RAD
Integralno upravljanje otpadom
Prof. dr Mihailo Crnobrnja Miloš Kostić E-II / 01-2011
Beograd 2014
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 2/11
1
Sadržaj:
Apstrakt..................................................................................................................2str.
Uvod........................................................................................................................2str.
1. Komunalni Otpad............................................................................................3str.
1.1 Ambalaža....................................................................................................3str.
1.2 Proizvod......................................................................................................4str.
2. Sistem Naplate..................................................................................................5str.
2.1 Trenutni sistem naplate u Srbiji.........................................................................5str.
2.2 Mane trenutnog sistema naplate........................................................................7str.
2.3 Nov sistem naplate...............................................................................................7str.
2.4 Prednosti i mane novog sistema..........................................................................9str.
ZAKLJUČAK ...………………………………………………………………….…….10str.
LITERATURA……………………………………………………………………...….10str
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 3/11
2
Apstrakt
Sadržaj ovog rada je ideja o boljoj raspodeli odgovornosti za upravljanjem
komunalnim otpadom. Koja će pritom pomoći pri smanjenu prekomerne
potrošnje resursa, koja je postala svetski trend i preti nepovratnom unistenju
ekosistema planete.
Ključne reči: Komunalni otpad, prekomerna potrošnja, takse, r esursi,
proizvodi, ambalaža
Uvod
Ideja iza integralnog upravljanja otpadom se satoji od toga da se iz računa za komunalije ukinu
stavke:Odnošenje kućnog smeća i Ekološka zaštita.Finansije za obavljanje tih delatnosti bi se
uzimale u vidu naknada od proizvodjača i uvoznika za njihove proizvode umesto od gradjana. Takvim
postupkom bi se motivisali proizvodjači da smanje svu nepotrebnu ambalazu i krenu da koriste
reciklirane materijale kao i materijale kojima se lakše upravlja. Tražnja za recikliranim materijalima
bi porasla i time bi postali konkurentniji proizvod na tržistu. Povećanje korišćenja recikliranih
materijala i smnajenje nepotrebne ambalaže bi konačno doveli i do smanjenja prekomerne potrošnje.
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 4/11
3
1. Komunalni Otpad
U svrhu ovog rada komunalni otpad cemo podeliti na otpad koji je nastao od ambalaže i otpad odsamog proizvoda.
1.1 Ambalaža
Ambalaža je tehnologija kojom se zatvara i štiti proizvod da bi mogao da se distribuira , skladišti ,
prodaje i upotrebljava . Ambalaža se takoĎe odnosi na proces dizajna , evaluacije , i proizvodnju
paketa . Pakovanje se može opisati kao koordinirani sistem pripreme robe za transport , skladištenje ,
logistiku , prodaju, i krajnje korišćenje . vrha ambalaže je da sadrži , štiti , čuva , prevozi , informiše
i prodaje proizvod.[1]
U modernom dobu potreba za informisanjem i prodajom proizvoda putem ambalaže čini da sve veći
broj proizvoda ima nepotrebnu količinu ambalaže čija je jedina svrha povećanje profita kompanije
koja proizvodi otpad, dok troškovi upravljanjem otpadom nastalim od te ambalaže spadaju na
gradjane koji nemaju nikakve koristi od nje.
Najbolji primer nepotrebne ambalže se
može naći medju informacionim
proizvodima koji sami po sebi nemajutežinu ili potrebu za zaštitom od spoljnih
uticaja. Na slici 1 možemo videti jedan
takav proizvod.Sam proizvod su 25
brojeva uokvrienih u crvenom kvadratu
koji služe za aktiviranje video igre. Oni
se nalazi na plastičnoj kartici koja je
upakovana u dvd plastičnu kutiju uvijenu
u foliju zajedno sa papirnim reklamama
za ostale proizvode tog proizvodjača.
Većina korisnika ovog proizvoda
upotrebi proizvod u prvih par minuta od
kupovine a ambalazu kao nepotrebnu
baci istog trenutka u smeće. Na žalost
broj ovakvih primera konstantno raste
kao i količina nepotrebnog otpada koji oni
stvaraju.1. Calver, G., What Is Packaging Design, Rotovision. 2004
Slika 1. WOW game card (http://www.blogcdn.com)/
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 5/11
4
1.2 Proizvodi
U modernom dobu namerno se masovno prave proizvodi slabijeg kvaliteta sa kratkim rokom trajanja,
da bi se potrošač primorao da češće kupuje isti proizvod i tako stvarao veći profit kompanijama koje
te proizvode prave. I ako je želja kupca da ima pouzdan dugotrajan proizvod on je prinudjen dakupuje vise istih proizvoda sa kraćim rokom trajanja koji samim tim stvaraju po isteku svog radnog
veka veću količinu otpada. Ovaj trend doprinosi stvaranju prekomerne potrošnje.
Prekomerna potrošnja je situacija gde potrošnja resursa prelazilazi tempo održivog kapaciteta
ekosistema.. Dugoročna prekomerna potrošnja vodi do neizbežne degradacije životne sredine i
konačno do gubitka izvora resursa.Prekomerna potrošnja je takodje povezana sa prenaseljnošću, jer
što ima vise ljudi potrebna je veća potrošnja sirovina da bi se održali njihovi životi. Trenutno žitelji
razvijenih nacija sveta troše resurse trideset dva puta brže od onih koji su tek u razvoju.[2]
Tako da sa
porastom razvoja porašće i prekomerna potrošnja i u tim nacijama. Diamond, Jared: (2008-01-
02).
Slika 2 Primer bacanja novih proizvoda zbog njihovog slabijeg kvaliteta bez posledica po proizvodjača
(http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2012/11/02/article-2226640-15CBD7E0000005DC-198_634x423.jpg)
Fundamentalan efekat prekomerne potrošnje je smanjenje izdržljivosti planete i njenog kapaciteta.
Preterana neodrživa potrošnja će ovim tempom dovesti do dugoročnih posledica u obliku iscrpljivanja
izvora sirovina, uništenja životne sredine i smanjenja ekološkog zdravlja.
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 6/11
5
Razmera prekomerne potrošnje u modernom životu je stvorila nadklasu koja ima odlike afluence i
gojaznosti. Dugoročne posledice ovog stila života će prouzrokovati povećanje konflikta oko
nestajućih resursa[3] i u najgorem slučaju Malthusijanovu katastrofu. Lester Brown iz Institute
Zemljine politike je rekao: "Potrebno je jedna i po Zemlja da bi se održao trenutni nivo potrošnje.
Ekološki, svet je u preopterećenom stanju ."[4] Ideja prekomerne potrošnje je takodje veoma povezana sa idejom ekološkog otiska. Termin ekološki
otisak se odnosi na okvirni predračun kojim bi se merila ljutska potražnja resursa iz bios fere. Od svih
zemalja u razvoju, Kina prestavlja najveću pretnju. Trenutno ima 11 puta manji ekološki otisak po
glavi stanovnika od Amerike alizato populaciju skoro četiri puta veču od Amerike. Pretpostavlja se da
bi Kina,kada bi postigla nivo Amerike,udvostručilasvetsku potrošnju.[2]
Najočiglednije rešenje ovog problema prekomerne potrošnje je jednostavno smanjenje tempa kojim se
troše sirovine. Ali manja potrošnja bi poprilično pogodila svetsku ekonomiju. Zato, države treba da se
uzdrže od potrošnje koliko je moguće a da pritom ne obogalje ekonomiju i da omoguće novim
industijama, zasnovanim na obnovljivim resursima kao i na reciklazi, da se nesputano razvijaju.
Fundamentalna promena u svetskoj ekonomiji će verovatno biti neophodna da bi mogla da se izvrši
tranzicija na održivi sistem potrošnje.
2. Sistem Naplate
2.1 Trenutan sistem naplate u Srbiji
U Srbiji se trenutno sprovodi sistem
objedinjene naplate (SON) komunalnih usluga i
proizvoda.U Beogradu je formiran SON 1.
januara 1977godine i od tada je u operativnoj
ekspolataciji u cilju ekonomične i racionalne
obrade podataka i naplate. istem omogućava
objedinjenu naplatu komunalnih usluga i
proizvoda preko mesečnih uplatnica za stanove,
garaže i poslovni prostor na teritoriji 10
gradskih opština i opštine Barajevo.[5]
2."What's YourConsumptionFactor?"The New York Times (2008-01-02)
3. http://overconsumption.askdefine.com/
4.Brown, Lester R. (2011). World on the Edge: How to Prevent Environmental and Economic Collapse. Earth Policy Institute. Norton. p. 7.
5. http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=3706
Slika 3 Infostan (http://www.ekapija.com/)
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 7/11
6
Komunalne usluge i proizvodi koje se naplaćuju kroz ON jesu:
- Naknada za korišćenje gradskog graĎevinskog zemljišta - Grad Beograd
- Zakupnina stanova - JP „Gradsko stambeno“
- Daljinsko grejanje stambenog prostora - JKP „Beogradske elektrane“
- Voda za piće i usluge kanalizacije - JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“
- Zajednička električna energija - EPS - „Elektrodistribucija Beograd“
- Odnošenje kućnog smeća - JKP „Gradska čistoća“
- Dimničarske usluge - Preduzeće „Dimničar“
- Potrošna topla voda - JKP „Beogradske elektrane“ i JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“
- Naknada za priobalje - Republika Srbija, Ministarstvo za poljiprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
- Održavanje zgrada (hitne intervencije, održavanje liftova, održavanje krovova, održavanje fasada,
održavanje zajedničkih ureĎaja u stambenim zgradama) - za stambene zgrade koje su sa JP „Gradsko
stambeno“ zaključile ugovor o održavanju
- Čišćenje zgrada – JP „Gradsko stambeno“
- Ekološka zaštita - Grad Beograd
- Osiguranje stanova i osiguranje lica
- Održavanje kablovske televizije
Relevantne usluge za ovaj rad koje se naplaćuju ovim putem su: Odnošenje kućnog smeća - JKP
„Gradska čistoća“ i Ekološka zaštita - Grad Beograd. Ove dve usluge su bazirane na plaćanju po
metru kvadratnom domaćinstva i iznose 4,72 din/ m² za odnošenje kućnog smeća i 0,68 din/ m² za
ekološku zaštitu.[6]
Ako uzmemo u obzir da u Beogradu , po popisu stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011godine,
živi 1.576.124 stanovnika u 606433 domaćinstava a u Republici rbiji prosečan stan ima površinu
od 68,9m²dobija se sledeća tabela potrošnje (tabela 1).[7]
Tabela 1 cena održavanja trenutnog sistema
Tip komunalije Po prosečnoj glavi stanovnika Ukupno za Beograd
Ekološka zaštita 18 din/mesečno 28,412,599 din/mesečno
Odnošenje kućnog smeća 125 din/mesečno 197,216,863 din/mesečno
Ukupno 143 din/mesečno 225,629,462din/mesečno
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 8/11
7
2.2 Mane trenutnog sistema naplate
Odnošenje kućnog smeća - JKP „Gradska čistoća“ i Ekološka zaštita - Grad Beograd su obe bazirane
na m² domaćinstva i ako je gradjanin taj koji pravi djubre i zagadjuje zivotnu sredinu. Ako uzmemo u
obzir da domaćinstvo sa više članova pravi više otpada i zagadjenja od domaćinstva sa jednim članom
a oba su iste površine zašto bi oba domaćinstva plaćala istu taksu.
Na žalost ni prebacivanje sa m² na člana domaćinstva ne bi u potpunosti rešilo problem neefikasne i
nefer podele ovih taksi jer neki članovi drastično više zagadjuju zivotnu sredinu od drugih. a
obzirom da je skoro nemoguće i potpuno neefikasno pokušavati utvrditi koliko tačno koji pojedinac
zagadjuje, ovaj metod naplate nikad neće moći biti fer i efikasan.
Još jedna velika mana ovog sistema je što cena usluga koje pružaju ova preduzeća nisu fiksna i
menjaju se u zavisnosti od godišnjih doba, novih proizvoda, trendova, ekonomskih i drugih faktora. I
zbog toga tek po negativnom uticaju tih faktor a dolazi se do saznanja o povećanju troškova i pravi se
nova računica za novu i veću taksu. U slučaju pozitivnih uticaja tih faktora retko ćemo videti
smanjenje te iste takse.
2.3 Nov Sistem Naplate
Zbog neefikasnosti i nefer uslovima trenutnog sistema naplate mora se promeniti sam sistem.
Idejni sistem koji bi fer i efikasnije rešio ovaj problem je Integralno upravljanje otpadom.
Sistem integralnog upravljanja otpadom
podrazumeva ukidanje stavki; Odnošenje
kućnog smeća - JKP „Gradska čistoća“ i
Ekološka zaštita - Grad Beograd, iz
infostana i uvodjenje dodatnog poreza
proizvodjačima i uvoznicima iz kojeg bi
se finansirale usluge koje su pružale ove
dve stavke.
6. http://www.politika.rs/rubrike/potrosac/196510.lt.html
7.Popisstanovništva ,domaćinstava i stanova 2011 .
uRepublicirbijiRepubličkizavodzastatistiku
Slika 4. Reciklaža i zdrava planeta zemlja (http://conserve-energy-future.com/Images/Why-Recycle.jpg)
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 9/11
8
Ovaj porez bio bi baziran tako, što bi svaki proizvo, u zavisnosti od količine otpada i zagadjenja koju
pravi (ambalaža i sam proizvod) njegov proizvodjač ili uvoznik , morao da plati predodredjenu sumu
koja će pokrivati troškove usluga za njihovu reciklažu, transport do deponije i sam uticaj koji će posle
imati na toj deponiji. Predodradjena suma bi mogla da se izvede iz toga koliki su trenutni troškovi za
upravljanje tipom otpada po kilogramu i taj broj pomnožiti sa ukupnom težinom proizvoda
napravljenih u toku tog meseca od strane proizvodjača.
Primera radi: Proizvodjač automobila bi plaćao veći porez po svom proizvodu od proizvodjača žvaki i
njegov porez bi bio iskorišćen za finansiranje reciklaže metala,plastike,ulja i gume, dok bi
proizvodjač žvaki finansirao reciklažu papira i plastike (ambalaža) i JKP „Gradska čistoća“ za
uklanjanje proizvoda po završetku njegove upotrebe.
Jedini otpad koji ne bi bio pokriven ovim sistemom je organski otpad poput hrane, lišća, drv eta,
biljaka, slame itd. Ovaj problem bi mogao da se reguliše reciklažom ovog tipa otpada. Organski otpad
bi se uz pomoć procesa kompostiranja i digestije razložio u kompost ili malč koji bi se koristio u
poljoprivredne svrhe ili za uredjenje pejzaža. Proces stvaranja komposta od organskog otpada stvara
gasove poput metana koji bi mogli da se iskoriste za generisanje struje i toplote i time bi se ovaj
proces maksimalno iskoristio. av profit od prodaje komposta i električne energije dobijene ovim
putem bi se koristio za finansiranje odnošenja ovog otpada.
Sav potencijalni otpad koji nije pokriven ovim sistemom a nastao od strane gradjana bi završio u
kontenjerima koji su predvidjeni za deponije. To bi značilo da bi njegovo uklanjanje bilo finansirano
od strane proizvodjača i uvoznika proizvoda koje je trenutno nemoguće reciklirati. Ovo bi bio vid
dodatne motivacije proizvodjačima da koriste materijale koji se mogu reciklirati. a povećanjem broja
proizvodjača koji bi prešli na materijale koji se mogu reciklirati ostali proizvodjači bi osećali veći
pritisak da i oni učine isto jer bi njihov porez konstantno rastao.
Po uvodjenju ovog novog sistema morao bi da postoji prelazni period u kom bi oba sistema bila na
snazi jer bi se samo odnošenje djubreta finansir alo od strane gradjana dok bi se ulaganje u nove
infrastrukture poput centara za reciklažu, novih kontejnera bili finansirani od strane novog sistema. Po
završetku izgradnje infrastrukture neophodne za funkcionisanje nobog sistema bi se ukinuo stari
sistem.
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 10/11
9
2.4 Prednosti i mane novog sistema
Zbog ovog dodatnog poreza na proizvode proizvodjači bi digli cenu proizvoda, i tako bi prosečan
gradjanin imao veće mesečne troškove u iznosu od otprilike 143 dinara koje je uštedeo jer neplaća
više troškove za dve stavke iz infostana(tabela 1 str.X). Ovde bi došlo do jedne velike razlike u
odnosu na predjašnji sistem naplate a to je da bi svaki pojedinac, u zavisnosti od toga koliko
proizvoda kupuje mesečno i samim tim pravi otpada na mesečnom nivou, plaćao pravu sumu koju je
dužan za zagadjenje koje pravi.
Još jedna prednost ovog sistema je što bi JKP „Gradska čistoća“ i Grad Beograd dobijali pare unapred
za svo buduće djubre koje će biti napravljeno i samim tim imati višak para koje bi mogli da
investiraju u dodatni razvoj sistema reciklaze, upravljanja otpadom kao i ekološke zaštite.
Proizvodjači bi bili više motivisani da prave kvalitetnije proizvode od obnovljivih i recikliranih
materijala i time uticali na smanjenje prekomerne potrošnje neobnovljivih resursa.
Nov sistem bi bio fleksibilan i sam bi sebe modifikovao u zavisnosti od svih faktora i to pre nego što
bi došlo do povećanja ili smanjenja u zagadjenju.
a povećanjem korišćena održivih inustrija sa vremenom bi došlo do razvoja novih tehnologija kao i
novih znanja iz oblasti održivog razvoja sto bi pored lokalnog značaja imalo i globalni uticaj.
Najveća mana u implementaciji ovog sistema je u tome što bi postojao prelazni period sa starog na
novi sistem prilikom koje bi moralo da se uloži u izradu studi je. tudija bi istraživala koliko bi se
plaćao porez, za koji tip proizvoda i ambalaže. Bila bi potrebna i veća ulaganja u postrojenja za
reciklažu svih tipova resursa koji mogu da se recikliraju. Posle tih inicialnih ulaganja životni standard
svih gradjana kao i kvalitet okruženje u ko jem žive bi drastično porastao.
Mana kod organske reciklaže je što bi cela populacija države morala biti snabdevena posebnim
biorazgradivim kesama koje bi se koristile za bacanje organskog otpada. Takodje morala bi da se
podigne svest gradjana da odvajaju organski otpad od neorganskog što bi bio dugotrajan proces.
8/13/2019 Integralno upravljanje otpadom
http://slidepdf.com/reader/full/integralno-upravljanje-otpadom 11/11
10
Zaključak
Sa napretkom zemalja u razvoju potreba za odr živim razvojem postaje sve veća, jer trenutni tempo
potrosnje dovodi do iscrpljivanja prirodnih resursa. vaki problem treba rešavati na njegovom izvorua ne samo pokušavati sanirati njegove posledica i po tome se nov sistem integralnog upravljanja
otpadom razlikuje od trenutnog sistema. Integralno upravljanje otpadom bi smanjilo nepotrebnu
potrošnju, i razvilo svest kod gradjana i proizvodjača o svom ekološkom otisku. Ukidanje računa
gradjanima i stvaranje takse proizvodjačima bi stvorilo fer raspodelu odgovornosti i stimulisalo razvoj
industrija baziranih na obnovljivim izvorima i reciklaži, i stvorilo realne cene svakog proizvoda. Nov
sistem naplate ima svoje prednosti i mane, i kao svaki sistem nije savršen ali je bolji od trenutnog
zbog njegove fleksibilnosti i efekata po sredinu. Najgori tip sistema onaj koji stagnira dok se
okruženje oko njega menja. Ovaj novi sistem bi davao zadovoljavajuća rešenja na probleme koji sunastali kao posledica modernog života, i pritom širio ekološku svest gradjanima što bi posle nekog
vremena dovelo do stvaranje još boljeg sistema.
Literatura
1. Calver, G., What Is Packaging Design, Rotovision. 20042. "What'sYourConsumptionFactor?"The New York Times (2008-01-02)
3. http://overconsumption.askdefine.com/ 4. Brown, Lester R. (2011). World on the Edge: How to Prevent Environmental and
Economic Collapse. Earth Policy Institute. Norton. p. 7.
5. http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=3706
6. http://www.politika.rs/rubrike/potrosac/196510.lt.html
7. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici rbiji, Republički
zavod za statistiku