damjan kaurinovic - priznanje krivice sporazum o priznanju i kazneni nalog

8/8/2019 Damjan Kaurinovic - Priznanje Krivice Sporazum o Priznanju i Kazneni Nalog

1/8

DAMJAN KAURINOVIPredsjednik Apelacionog suda Brko DistriktaBosne i Hercegovine

PRAKTINA ISKUSTVA U PRIMJENI NOVIH KRIVINOPROCESNIHUSTANOVA - PRIZNANJE KRIVICE, SPORAZUM O PRIZNANJU IKAZNENI NALOG

Uvodne napomene

Poznato je da je zakonodavna reforma u krivinopravoj oblasti u Bosne iHercegovini zavrena donoenjem i stupanjem na snagu Zakona o krivinompostupku, Krivinog zakona i Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih

svjedoka.1 Navedeni zakoni su stupili na snagu i primjenjuju se od01.03.2003.godine. Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne iHercegovine i Republika Srpska istovremeno su krenuli u postupak usaglaavanja,harmonizacije svog krivinog zakonodavstva sa zakonodavstvom Bosne iHercegovine. U Brko Distriktu ovaj postupak je zavren donoenjem Zakona okrivinom postupku, Krivinog zakona i Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom iugroenih svjedoka, koji su stupili na snagu i primjenjuju se od 01.07.2003.godine.2 Centralno mjesto zavrne zakonodavne reforme pripada Zakonu okrivinom postupku Brko Distrikta BiH, jer su najznaajnije promjene uinjene ukrivinoprocesnoj oblasti, preuzeta su i proirena neka zakonska rjeenja iz ranijegZakona o krivinom postupku Brko Distrikta BiH3, koja se prvi put uvode na

ovim prostorima: istraga tuioca, direktno i unakrsno ispitivanje, potvrivanjeoptunice, izjanjenje o krivici, sporazum o priznanju krivice, prethodni prigovori,postupak izdavanja kaznenog naloga, odravanje glavnih pretresa i donoenjeodluka pred drugostepenim sudom bez mogunosti vraanja predmeta na ponovniprvostepeni postupak, ali uvedene su i potpuno nove procesne ustanove: imunitetsvjedoka, posebne istrane radnje tuioca, vremensko ogranienje pritvora krozsve faze krivinog postupka, ispitivanje prvostepenih presuda samo u granicamaalbenih navoda i suavanje vanrednih pravnih lijekova samo na ponavljanjepostupka, postupak protiv pravnih lica...

Praktino, usaglaeni Zakon o krivinom postupku Brko Distrikta BiH predstavlja

specifinu varijantu Zakona o krivinom postupku BiH, po kojoj su osnovnanaela, osnovni pojmovi, faze krivinog postupka, osnovni krivinoprocesniinstituti, drugostepeni i posebni postupci, rijeeni na identian nain.Komparativna analiza druge faze prethodnog postupka, postupka optuivanja,pokazuje da su svi krivinoprocesni zakoni, pa i Zakon o krivinom postupkuBrko Distrikta BiH, prihvatili i na identian nain rijeili tri krivinoprocesneustanove: priznanje krivice, sporazum o priznanju krivice i kazneni nalog.Pomenute krivinoprocesne ustanove predstavljaju najefikasnije inajekonominije modele zavravanja krivinih postupaka bez odravanja glavnogpretresa.

1 Slubeni glasnik BiH broj 3/03 od 10.02.2003.godine2 Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH'', broj 10/03 od 24.06.2003.godine3

Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH'', broj 7/00 od 30.11.2000.godine


2/8

2

Predmet ovog rada odnosni se na praktina iskustva Osnovnog suda BrkoDistrikta Bosne i Hercegovine4 u primjeni novih krivinoprocesnih ustanova, aanalizirani su zavreni krivini predmeti u periodu od 01.07.2003.godine -31.03.2004.godine.

Priznanje krivice

Izjanjenje o krivici i razmatranje izjave o priznanju krivice je procesna ustanovakoja poslije potvrivanja optunice prua prvu zakonsku mogunost da se ve uovoj fazi prethodnog postupka, bez odravanja glavnog pretresa odnosno suenja,zavri krivini postupak.5 Naime, priznanjem krivice pred sudijom za prethodnosasluanje, a potom kroz postupak razmatranja izjave o priznanju krivice i njenoprihvatanje od strane sudije pojedinca ili vijea stvaraju se procesne pretpostavkeda se odmah zakae pretres za izricanje krivinopravne sankcije. Odravanje

pretresa za izricanje krivinopravne sankcije mora biti obavljeno u roku od tridana po prihvatanju izjave o priznanju krivice od strane suda. U praksi Osnovnogsuda BD BiH nije bilo problema, procesnih dilema prilikom preduzimanjaprocesnih radnji formalnog izjanjavanja optuenog o optunici pred sudijom zaprethodno sasluanje. Uostalom, optuenom je ostavljena mogunost da se kratkoizjasni da li priznaje krivicu po svim ili pojedinim takama optunice ili pak porie,odnosno negira krivicu. Takoe, nije bilo problema vezanih za prisustvo branioca sobzirom da je odbrana obavezna ukoliko se optueni nalazi u pritvoru ili je upitanju krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili teakazna. U odnosu na ostala krivina djela prisustvo branioca se rjeavalo u skladusa odredbama lana 45. i 46. ZKP BD BiH odnosno ZKP BiH (lanovi u oba zakona

numeriki se podudaraju). Naravno, ukoliko se optueni ne eli izjasniti ooptunici odnosno o krivici, to je sastavni dio njegovog prava na odbranu,apsolutna je pretpostavka da porie krivicu. U postupku razmatranja izjave opriznanju krivice sudija pojedinac odnosno vijee, zavisno od propisane kazne zakrivino djelo iz optunice koja je predmet razmatranja, kroz izjanjenje optuenogprovjerava da li je njegova izjava o priznanju data dobrovoljno, svjesno i sarazumijevanjem i da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog. Prilikompreduzimanja ove procesne radnje sud se mora prvo uvjeriti da je priznanje datood uraunljivog uinioca djela koji razumije da se odrie od prava na suenje i dase itav postupak protiv njega svodi na izricanje krivinopravne sankcije, te daoptueni razumije i prihvata ostale posljedice priznanja krivice koje se sastoje u

izricanju adekvatne krivinopravne sankcije, mjera bezbjednosti, obaveze plaanjaimovinskopravnog zahtjeva i trokova krivinog postupka. Nakon utvrivanjanavedenih okolnosti mora se utvrditi i postojanje drugog elementa u okviruprocesne radnje razmatranja krivice, koji je kumulativan i odnosi se na utvrivanjepostojanja dovoljno dokaza o krivici optuenog. Postojanje dovoljno dokaza okrivici optuenog u praktinom smislu predstavlja utvrivanje potpune krivineodgovornosti optuenog jer se krivinopravna sankcija moe izrei samo krivinoodgovornom uiniocu krivinog djela. Ovaj elemenat, koji je neophodan da bi seizjava o priznanju krivice prihvatila, zahtjeva postojanje dovoljno dokaza za

4

V.lan 23 ZKP BD BiH po kome Osnovni sud ima univerzalnu prvostepenu nadlenost i sudi za svakrivina djela u prvom stepenu5 V.Kaurinovi, D: Potvrivanje optunice i presude bez suenja, Zbornik radova ''Reforma krivinog

zakonodavstva u Republici Srpskoj'', Banja Luka 2003.godine i Priznanje krivice i sporazum o priznanju

krivice, Pravni ivot 9/2003


3/8

3

objektivan uin krivinog djela i da je krivino djelo izvreno u uraunljivomstanju, umiljajno ili iz nehata, ako zakon predvia krivinu odgovornost i zanehat. Sve ovo se utvruje na osnovu materijala koje je dostavio tuilac prilikomupuivanja optunice na potvrivanje. Pod materijalima se podrazumjevaju svidokazi tuioca koje je prikupio u fazi istrage. Ukoliko sudija odnosno vijee utvrdi

nesumnjivo postojanje oba elementa predviena u lanu 230. ZKP BD BiH donosiodluku o prihvatanju izjave o priznanju krivice koja postaje konana i izvrna, jerne moe biti predmet albe u ovoj fazi postupka, niti predmet eventualne provjerena pretresu za izricanje krivinopravne sankcije. Prihvatanje ili odbacivanje izjaveo priznanju krivice su formalne odluke koje se obavezno konstatuju u zapisnik uzistovremeno obavjetavanje stranaka o ishodu postupka razmatranja odnosno da li

je izjava o priznanju prihvaena ili odbaena, bez dostavljanja i obrazloenjaodluka. Pretres za izricanje krivinopravne sankcije odrava se u roku od tri danaod dana prihvatanja izjave o priznanju krivice, a presudu i krivinopravnusankciju izrie sudija pojedinac odnosno vijee koje je donijelo odluku oprihvatanju izjave o priznanju. Protiv presude donesene u ovom postupku

dozvoljena je alba po svim zakonskim osnovima, jer zakon nije ograniio stranke i branioca u pogledu prava na podnoenje albe. Meutim, alba se praktino iefikasno, sa realnim izgledima na uspjeh u drugostepenom postupku, najeeizjavljuje zbog odluke o krivinopravnim sankcijama. Razlog za ovakvu praksutreba traiti u injenici da se optueni odrekao prava na suenje, a bez odravanjaglavnog pretresa i dokaznog postupka teko je uiniti bitnu povredu odredabakrivinog postupka, povredu krivinog zakona ili pogreno ili nepotpuno utvrditiinjenino stanje.

U devetomjesenoj praksi Osnovnog suda BD BiH u prvom stepenu zavreno je237 predmeta od ega je 126 predmeta zavreno bez odravanja glavnog pretresa

izricanjem presuda na osnovu priznanja krivice, sporazuma o priznanju krivice ikaznenin nalogom. Od ukupnog broja zavrenih predmeta, 53% predmeta jezavreno primjenom tri navedene procesne ustanove, koje predstavljaju specifineoblike skraenih krivinih postupaka. U strukturi zavrenih predmeta na ovajnain, 12 predmeta ili 9% zavreno je primjenom procesne ustanove izjave opriznanju krivice, izjava o priznanju se odnosi na etiri grupe krivinih djela, anjihov grupni zatitni objekat je imovina (dva predmeta), bezbjednost javnogsaobraaja (jedan predmet), javni red i pravni saobraaj (osam predmeta) izdravlje ljudi (jedan predmet). Naravno, u svih 12 sluajeva donesene su presude ukojima se optueni oglaavaju krivim, u 11 predmeta je izreena kazna zatvora, dok

je u jednom predmetu izreena uslovna osuda, a novana kazna kao glavna ili

sporedna kazna nije izreena u presudama donesenim na osnovu priznanjakrivice.6 U tri od 12 presuenih predmeta, stranke kao ovlateni subjekti izjavile sualbe. U dva predmeta albu je izjavilo Javno tuilatvo Brko Distrikta BiH zbogodluke o krivinopravnoj sankciji i u oba predmeta izreena kazna zatvora jeuvaavanjem albe tuioca pootrena. U treem predmetu albu je izjavio branilacoptuenog zbog svih albenih razloga koji su se prvenstveno odnosili na okolnostikoje se odnose na opta pravila za odmjeravanje kazne, zbog ega je albadjelimino uvaena i presuda preinaena u pogledu odluke o kazni zatvora tako da

je izreana kazna zatvora u kraem trajanju.

6V.Tabelarni pregled


4/8

4

Pregled rjeenih krivinih predmeta u periodu 01.07.2003.-31.03.2004.

PRIZNANJEKRIVICE

SPORAZUMO

PRIZNANJUKRIVICE

KAZNENINALOG

NOVEKRIVINOPROCESNUSTANOV

KRIVINOPRAVNE SANKCIJE I KRIVINADJELA PO GLAVAMA KRIVINOG ZAKONA

Broj % Broj % Broj % Broj %

kazna zatvora 11 92% 34 77% 45 80%novana kazna 1 2% 12 17% 14 11%uslovna osuda 1 8% 9 21% 58 83% 68 54%

Krivina djela protiv imovine 2 17 28 47Krivina djela protiv ivota i tjela 4 6 10Krivina djela protiv bezbjednosti javnogsaobraaja

1 2 11 14

Krivina djela protiv javnog reda i pravnogsaobraaja

8 13 8 29

Krivina djela podmiivanja i krivina djela protivslubene i druge odgovorne dunosti

2 2

Krivina djela protiv opte sigurnosti ljudi iimovine

3 5 8

Krivina djela protiv zdravlja ljudi 1 1 2 4Krivina djela protiv privrede, poslovanja isigurnosti platnog prometa

2 2

Krivina djela protiv slobode i prava ovjeka i

graanina

6 6

Krivina djela protiv braka, porodice i omladine 4 4

UKUPNO: 12 9%

44 35%

70 56%

126 53%


5/8

5

Sporazum o priznanju krivice

Procesna aktivnost suda poinje poslije zavretka faze pregovaranja o kriviciizmeu stranaka i branioca, ije se prisustvo odreuje po istim pravilima kao i

prilikom izjanjenja o krivici. U praksi to znai da procesna aktivnost suda poinjeod trenutka dostavljanja sporazuma sainjenog u pismenoj formi sudiji zaprethodno sasluanje, sudiji pojedincu ili vijeu na postupak razmatranja, azavrava se odlukom o usvajanju ili odbacivanju dostavljenog sporazuma. Prematome, proces pregovaranja je mogu u svim fazama krivinog postupka, a procesnaradnja razmatranja sporazuma o priznanju krivice je mogua tek nakon podizanjai potvrivanja optunice. Sporazum mora biti formalnopravno uredan, podaci ostrankama i braniocu, podaci o uslovima priznanja krivice, potpisi stranka i

branioca, odnosno sadravati sve zakonske elemente da bi se o njemu mogloodluivati. Prilikom razmatranja sporazuma prva dva elementa su identina kaokod razmatranja izjave o priznanju krivice, a odnose se na dobrovoljnost,

svjesnost, razumijevanje sadraja sporazuma o priznanju krivice i njegovihprocesnih posljedica i postojanje dovoljno dokaza o krivici optuenog. Treielemenat je specifian i odnosi se na potpuno razumjevanje optuenog da sesporazumom o priznanju krivice odrie prava na suenje i prava na albu zbogodluke o krivinopravnoj sankciji koja e se izrei u skladu sa zakljuenimsporazumom. Iskljuenjem albe, kao redovnog pravnog lijeka, sporazum opriznanju krivice postaje najefikasniji nain zavretka krivinog postupka, jer sepretres za izricanje krivinopravne sankcije odrava u roku od tri dana od danaprihvatanja sporazuma i presuda koja je izreena u pravilu istovremeno postaje ipravnosnana. Odluka o prihvatanju sporazuma je konana i nepromjenjiva u ovojfazi postupka, pa ne moe biti predmet provjere ili promjene na pretresu za

izricanje krivinopravne sankcije. Poznato je da su predmet sporazuma uslovi podkojima optueni priznaje krivicu, a oni se prvenstveno odnose na vrstu i visinukrivinopravne sankcije. Predmet sporazuma moe biti izricanje kazne ispodzakonskog minimuma uz primjenu odredaba o ublaavanju kazne, izricanje blae

vrste kazne ili blae vrste krivinopravne sankcije. Zakon ne ograniava stranke ni branioca da krivinopravnu sankciju precizno odrede po vrsti i mjeri, ali sekrivinopravna sankcija moe i okvirno odrediti. Meutim, u oba sluaja stranke i

branilac se moraju kretati u okvirima KZ BDBiH, to znai da dogovorenakrivinopravna sankcija mora biti predviena u zakonu odnosno da postojizakonska mogunost izricanja takve krivinopravne sankcije primjenom svihpravila o odmjeravanju kazne. U protivnom, sporazum koji ne potuje navedene

zakonske okvire mora biti odbaen kao nezakonit i protivan javnom interesu.Uostalom, princip zakonitosti iz lana 2. stav 1. ZKP BDBiH obavezuje sud dauiniocu krivinog djela izrekne krivinopravnu sankciju pod uslovima propisanimu krivinom zakonu i u zakonom propisanom postupku. Ukoliko bi sporazum opriznanju ipak bio prihvaen i u njemu predviena krivinopravna sankcija koja sene moe izrei po zakonu sudija pojedinac ili vijee moe izrei samo krivinusankciju predvienu zakonom, a ne sporazumom koji je izaao van zakonskihokvira. Iako je alba na odluku o krivinopravnoj sankciji iskljuena u ovoj situaciji

bi bila dozvoljena s obzirom da sud nije postupio u skladu sa sporazumom.Takoe, alba je dozvoljena zbog odluke o krivinopravnoj sankciji i kad su nepostupi u skladu sa sporazumom koji je sainjen u skladu sa zakonom (npr.dogovoreno izricanje novane kazne, a sud izrekne kaznu zatvora). alba zbogodluke o krivinopravnoj sankciji mogua je i u situacijama kada se na pretresu zaizricanje krivinopravne sankcije iznese i neka ranija presuda po kojoj optueninije zapoeo izdravanje kazne. U ovom sluaju alba zbog odluke o


6/8

6

krivinopravnoj sankciji bi se odnosila samo na visinu izreene jedinstvene kazne,ali ne i na kaznu utvrenu sporazumom koja je uzeta kao utvrena po pravilimakoja vae za sticaj krivinih djela.

Od 237 krivinih predmeta zavrenih u analiziranom periodu 44 predmeta

zavrena su presudom koja je izreena na osnovu sporazuma o priznanju krivice,to u strukturi zavrenih predmeta bez odravnja glavnog pretresa (126),predstavlja znaajan procenat od 35 %. Ovo pokazuje da su obje stranke upostupku, tuilac i optueni i najee branilac optuenog ulazili u fazupregovaranja dobro pripremljeni, to je rezultiralo velikim brojem zakljuenih iprihvaenih sporazuma. Treba posebno istai da su predmet sporazuma skoro svakrivina djela, od najteih krivinih djela (kvalifikovano ubistvo) do uobiajenihkrivinih djela sa nehatnim izvrenjem (ugroavanje javnog saobraaja). Tanije,predmet sporazuma bila su krivina djela iz osam razliitih grupa krivinih djelapredvienih KZ BDBiH. Najee izricana krivinopravna sankcija je kazna zatvorakoja je izreena u 34 predmeta, novana kazna je izreena samo u jednom

predmetu, dok je u devet predmeta izreena uslovna osuda. U zakljuenjusporazuma branilac je uestvovao u 35 predmeta, dok je u devet predmetaoptueni samostalno zakljuio sporazum sa tuiocem i razumljivo da je u timpredmetima izreena uslovna osuda kao posebna krivinopravna sankcija. Ujedno,ovaj podatak treba da bude orjentaciono mjerilo sudovima prilikom odluivanja oobaveznom ueu branioca u postupku prihvatanja sporazuma. Naime, u svimpismeno dostavljenim sporazumima u kojima je predviena bilo koja kazna, kaznazatvora ili novana kazna, ukoliko optueni nema branioca sud ga treba postavitina osnovu lana 45. stav 5. ili lana 46. Zakona o krivinom postupku, jernavedene krivinopravne sankcije ukazuju na sloenost predmeta i zatitu zahtjevainteresa pravde, dok je imovno stanje optuenog faktiko pitanje u svakom

konkretnom predmetu. alba je izjavljena u samo jednom predmetu i to od stranetuioca, ali ne zbog odluke o krivinopravnoj sankciji ve zbog bitnih povredaodredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. taka k). ZKP-a s obzirom da seradilo o dvostrukoj primjeni odredbi Krivinog zakona prilikom izricanja

jedinstvene kazne zatvora koja je ukazivala na nerazumljivost izreke presude. Ovopokazuje da izjavljivanje albe po ostalim albenim osnovima, protiv presudadonesenih na osnovu sporazuma o priznanju krivice, nije iskljueno. Sud neraspolae podacima o neuspjelim sporazumima odnosno da li su se svi pregovori ouslovima priznanja krivice zavrili sporazumom ili ne. Meutim, svi dostavljenisporazumi na razmatranje su prihvaeni od strane suda tako da u posmatranomperiodu nema predmeta u kojima je sporazum odbaen pa se ne moe govoriti o

moguim razlozima odbacivanja sporazuma. Znaajan je podatak da se praktinosvi sporazumi dostavljaju sudu nakon zavrenog postupka optuivanja odnosnokada se krivini predmet nalazi kod sudije odnosno predsjednika vijea u ciljuzakazivanja glavnog pretresa ili je pretres ve zakazan ali nije odran. Samo u

jednom predmetu sporazum je dostavljen i prihvaen od strane sudije zaprethodno sasluanje, a u ostalim sluajevima sporazum je razmatran i prihvaenpred sudijom pojedincem ili prvostepenim vijeem. Nakon ukidanja prvostepenepresude i odravanja pretresa pred drugostepenim sudom stranke i branilac nisudostavljali sporazume o priznanju krivice na razmatranje. Izreene kazne zatvorana osnovu sporazuma kretale su se u rasponu od 30 dana do 10 godina zatvora, anovane kazne u okviru od 300 do 3.000 KM.7

7V.Tabelarni pregled


7/8

7

Postupak izdavanja kaznenog naloga

Ovo je trei nain donoenja presude bez odravanja glavnog pretresa koji je

zakonski dvostruko ogranien, na krivina djela sa propisanom kaznom do petgodina zatvora ili novanom kaznom i krivinopravnim sankcijama ili mjerama(novana kazna koja ne moe biti vea od 50.000 KM, uslovna osuda, oduzimanjeimovinske koristi ili oduzimanje predmeta). Postupak izdavanja kaznenog naloga

je posebno efikasan i ekonomian postupak jer ga vodi i zavrava samo jedansudija. Naime, ako se zahtjev za izdavanje kaznenog naloga prihvati sudijapotvruje optunicu i zakazuje sasluanje optuenog na kome utvruje da li jeispotovano njegovo pravo na odbranu da ga zastupa branilac, da li je razumiooptunicu i zahtjev za izricanje krivinopravne sankcije/mjere, predoava dokazeoptube i poziva optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji.Ukoliko optueni prizna krivicu i prihvati predloenu krivinopravnu sankciju iz

optunice, sudija pojedinac prvo utvruje krivicu tako to optuenog oglaavakrivim i presudom izdaje kazneni nalog u skladu sa optunicom. Postupakpismene izrade presude je pojednostavljen i obrazloenje se svodi na kratkerazloge opravdanosti izdavanje kaznenog naloga. Rok za albu na presududonesenu u ovom postupku iznosi osam dana, a alba se praktino moe izjavitisamo zbog odluke o krivinopravnoj sankciji s obzirom da je krivica priznata.Naravno, zakon nije iskljuio mogunost izjavljivanja albe i po ostalim albenimosnovima predvienim zakonom.

Dosadanja praksa pokazuje da je zahtjev za izdavanje kaznenog naloga prihvaenu 70 predmeta, dok je u 18 predmeta nastavljen redovan krivini postupak jer se

optueni izjasnio da nije kriv i nije prihvatio predloenu krivinopravnu sankciju.Dakle, u 80% predmeta dolazi do prihvatanja zahtjeva za izdavanje kaznenognaloga i izricanja presude u skladu sa zakonom. U strukturi zavrenih predmetaprimjenom novih krivinoprocesnih ustanova, 70 predmeta ili 56%, zavreno jepresudom kojom se izdaje kazneni nalog. Valja istai, da u situacijama kada nedoe do izdavanja kaznenog naloga, u daljem krivinom postupku novi sudija jer

je prethodni sudija obavljao radnje iz nadlenosti sudije za prethodno sasluanje -potvrdio optunicu. Naime, optueni moraju imati isti procesni poloaj uidentinoj procesnoj situaciji koja ne smije biti uslovljena injenicom da li je uoptunici postavljen zahtjev za izdavanje kaznenog naloga od strane tuioca, ili ne.S obzirom na pravnu prirodu ove procesne ustanove razumljivo je da je najee

izricana krivinopravna sankcija uslovan osuda koja je izreena u 58 predmeta,dok je novana kazna izreena u 12 predmeta. Predmet kaznenog naloga su bilakrivina djela iz osam razliitih glava Krivinog zakona. Na presude donesene naosnovu zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga stranke i branilac nisu izjavljivalialbu.

Zakljuak

Prva praktina iskustva nesumnjivo ukazuju da je uvoenje novihkrivinoprocesnih ustanova bilo opravdano jer je ve dalo dobre rezultate, mnogo

vee od oekivanih. Ovo je i razumljivo ako se ima u vidu da priznanje krivice uokviru izjanjenja o krivici predstavlja obaveznu procesnu radnju, da sporazum opriznanju krivice predstavlja pismeni kompromis stranaka viestruko prihvatljiv


8/8

8

za stranke i branioca, ali i za oteenog, svjedoke i vjetake koji se ne morajuizlagati dodatnim naporima i trokovima koji ih oekuju na glavnom pretresu, dok

je izdavanje kaznenog naloga uslovljeno zahtjevom tuioca u podnesnoj optunici isaglaavanjem optuenog sa sadrajem zahtjeva. Sa aspekta efikasnosti krivinogpostupka, prava na suenje u razumnom roku, bolje rei prava na ubrzano

suenje, nove procesne ustanove predstavljaju pravno osvjeenje u odnosu naranije neefikasno i beskrajno dugo procesuiranje pojedinih krivinih predmeta.Zatim, veoma je vano naglasiti da u dosadanjim postupcima zavrenim bezodravanja glavnog pretresa (tzv.presude bez suenja) nije dolazilo do povredeprava krivinoprocesnih subjekata u postupku, prije svih prava na odbranuoptuenog, odnosno drugih ljudskih prava i osnovnih sloboda koje ine diomeunarodnih standarda u oblasti zatite navedenih prava koji se direktnoprimjenjuju u pravnom sistemu BiH prema lanu II. stavu 2. Ustava BiH. Nakraju, prvi statistiki podaci govore da primjena novih procesnih ustanova nijeposljedica blae kaznene politike odnosno popustljivosti tuioca u fazipregovaranja o uslovima priznanja krivice ili podnoenja zahtjeva za izdavanje

kaznenog naloga. Naime, injenice da su u 12 predmeta zavrenih presudomizreenom na osnovu priznanja krivice, u 11 predmeta izreena kazna zatvoraodnosno u 92 %, a u 44 predmeta zavrenih presudom na osnovu sporazuma opriznanju krivice, u 34 predmeta izreena kazna zatvora odnosno 77 %, govoresame za sebe. Sa novim praktinim iskustvima, boljim poznavanjem pravneprirode priznanja krivice, sporazuma o priznanju krivice i kaznenog naloga,meusobnim povjerenjem procesnih stranaka i branilaca i efikasnijem radusudova po nezavrenim predmetima u redovnim krivinim postupcima, brojzavrenih predmeta primjenom novih krivinoprocesnim ustanova bie sve vei.

damjan kaurinovic - priznanje krivice sporazum o priznanju i kazneni nalog

Documents