8/10/2019 CUS1974_4_18_Pivcevic_Put_Duha_k_Bogu

1/1

PUT DUHA K BOGU(Napisao sv. Bonaventura, preveo dr. Marije Siki; komentar sastavio Hadrijan Borak. Izdava: Kranska sadanjost, Zagreb, 1974.)

A. K. P i v e v i

U povodu 700. obljetnice smrti velikog crkvenog nauitelja sv. Bonaventurenaa najuglednija izdavaka kua Kranska sadanjost izdala je Bonaventurino djelo It inerarium mentis in Deum Put duha k Bogu. U djelu je ustvari prikazan uspon due do mistikog sjedinjenja s Bogom. Za takvo sjedi-njenje potrebno je, smatra autor, u prvom redu uzdignue srca: duboka tenja

prema Bogu, koja se rasplamsava molitvom. U platonsko augustinskoj orijen-taciji Bonaventura dijeli cjelokupnu stvarnost u svijet izvan nas, svijet u nama

i svijeft iznad nas. To su ujedno tri glavna stupnja uzdizanja due k Bogu.Svaki se od njih dijeli u dva podstupnja, tako da ukupno ima est stupnjevauzdizanja due k Bogu. Njima odgovara prvih est poglavlja Puta. Takvu

podjelu ini Bonaventura poavi od ovog antropoloki obiljeenog sta - jalita: makrokozmos je Bog stvorio u est dana; mikrokozmos ili ovjek, istotako, treba da se u est susljednih osvjetljenja uzdigne do svog smirenja umotrenju Boga.Frva dva stupnja uzdizanja duha k Bogu Bonaventura oznaava izrazima potragovima i u tragovima stvari izvan nas. Stvari u izvanjskom svijetu, sasvojim povijesnim tijekom, u svojoj ljepoti i matematikoj svrsishodnostioituju Boju mo i mudrost, kao to i zahtijevaju neposrednu Boju nazonostu sebi samima.Druga dva stupnja uzdizanja duha k Bogu oznaavaju se izrazima po slicii u slici due u nama. Naa dua s pamenjem gdje se spajaju prolost,sadanjost i budunost, s umom koji je osvjetljivan za neograniive dometeistine, s voljom kolja je upravljena prema onome Najboljem slika je iobitavalite Boga, koji je Vjena Istina i Dobrota u apsolutnome smislu. Istotako: vjera, ufanje i ljubav, kao stanja nae due ukoliko je preporoena poIsusu Kristu, odraz su Boje prisutnosti u nama.Zadnja dva stupnja uzdizanja duha k Bogu oznaena su izrazima po ... imenu:Biti i u... imenu: Dobro. Kad nam postojanje Najvieg Bia ne bi biloneto oevidno, mi ne bismo znali niti zia nedostatke i nesavrenosti stvorenih

bia. Takoer, kad mi ne bismo na neki nain u sebi nosili ono Najvee Dobro,koje se imanentno komunicira u boanskom Trojstvu, ne bismo mogli imatinikakve ideje o onome Najboljem od kojega se neto bolje ne moe za-misliti.Sedmo, zadnje poglavlje govori o mistikom zanosu, gdje se smiruje djelovanjeuma, i dua se uvstveno, u zanosu, sjedinjuje s Bogom.Budui da se u ovom Bonaventurinu djelu polazi od samog ovjeka k Bogu,a dananja je teologija mnogo vie nego ona prije antropoloki orijentirana,Bonaventurin Put duha k Bogu bit e od posebne koristi onima koji, npr.zbog svoje psiholoke formacije, radije prihvaaju antropoloki negoli kozmoloSki pristup problemu Boje opstojnosti. Kaemo zbog svoje psiholoke for-

macije, jer se nama ini da s filozofske toke gledita tomistiko kozmolokomotiviranje Boje opstojnosti i Bonaventurino antropoloko zapravo imaju jednaku vrijednost. Ta se dva shvaanja ne iskljuuju, nego dopunjuju. Unjima se promatra isti entitet Bog. samo iz dva razliita kuta, gdje niToma ni Bonaventura ne prisvajaju monopol na istinitost. U Tome se nalaze iantropoloke motivacije opstojnosti Boje (tenja za blaenstvom), a u Bona-venture nalazimo i kozmolokih motivacija opstojnosti Boje (tragovi Bojiu svijetu izvan nas),

Knjiga se naruuje kod Kranske sadanjosti: 41000 Zagreb, Maruliev trg 14.

381