broj 25...no.25...maxminus magazin

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 25/Issue No 25, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 17.2.2011.Ren BOUSCHET, France 2011

Aforizmi, prie, pjesme, kolumne

Karikatura, crte strip

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Knjige...

World of satire...

Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

2

Ren BOUSCHET, France 2011

Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; [email protected] Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; [email protected] Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

Ovce lie jedna na drugu! Samo su ovnovi razliiti!Sheep resemble to each other! Only the rams are different!

Vasil TolevskiCopyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


3

MaxMinus 25.

ta bi bilo kad bi bilo!Da Bosnom i Hercegovinom korupcija zavlada., da la postane svevidee oko, a da licemjerje bude spiritus movens svakodnevnice. Da se univerzitetske diplome stiu preko noi, a benzinske pumpe po glavi stanovnika budu u veem broju nego u najrazvijenijim dravana Evrope. Da sebe knjievnicima zovu marginalci, partijski poslunici ije tirae stranake strukture otkupljuju za potrebe torova besmisla. Da borcima domovinskog/otadbinskog rata budu dojueranji UDBA-i, KOS-ovci i sline ptiurine. Da u Sarajevu dvije rijei Pazi, metak! budu prepoznatljivost turistike ponude ovdanje. Da sretni jesu ljudi samo onda kada komiji/susjedu crkne krava, pardon, ostane bez posla. Da budunost nema niti e je biti. Barem narednih pedeset i kusur godina. E, moj Milane, Mehmede i Mario, sad lijepo uzmi kantu sa vodom i prebrii te grafite to si napisao na ulazu u nau instituciju. I doi po terapiju. Danas je malo pojaana. Dolazi generalni direktor u inspekciju. Pa da se osguramo, pardon, obezbjedimo. Za svaki sluaj.Gl.i odg. urednik Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam neto ne ue u meuvremenu!

La u kojoj ivimo danas nije nita drugo do osveta. Bivih zatvorenika! The lie in which we are living today is nothing else than revenge. Of the ex-convict! Sabahudin Hadiali

DIOGENPRVI BROJ -GODINJAK 2009/2010 izaao je iz tampe primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus potarina: [email protected]

Silvio Berlusconi

FIRST ANNUAL ...300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: [email protected]


Petar Pismestrovi, Austria 2011


4

Sanja R. PetroviKADA MUKA STEGNE Nakon privatizacije firme bilo je odmah jasno da postoji viak radne snage i da je potrebna reorganizacija. Novi vlasnik nije imao sredstava za potrebna ulaganja, a ini mi se ni elju. Njegov je jedini cilj bio to vei profit u to kraem vremenu. Odgovorne su osobe ovlatene da koriste sva sredstva da bi se ostvarili postavljeni ciljevi. U naoj firmi je zavrena jo jedna faza Programa dobrovoljnog odlaska, koja je realizovana kao deo projekta poveanja efikasnosti poslovanja i smanjenja organizacionih trokova. Eh... dobrovoljni odlazak... dobije dva papira. Samo jedan ostaje potpisan. Prvi papir je pristanak na dobrovoljni odlazak iz firme, dodue stimulativni... sa paricama koje nisu Bog zna ta ali bolje ita nego nita. Drugi papir je pristanak da ide na klupicu, to podrazumeva drugo radno mesto sa minimalnim bodovima i to do isteka kolektivnog ugovora. Kako je nezaposlenost velika i pretnja otkazom nije bezazlena, mnogi radnici pristaju na loije uslove, nemajui pri tome nikakve zatite. Radnik razvija oseaj bespomonosti (koji nije iracionalan) te pretstavlja poetak ozbiljnijih psihikih reakcija. Kako bi oraspoloili kolegu koje se naao upravo u takvoj situaciji kolege su brzo reagovale. Kupili su mu lutku... na naduvavanje. Valja se istresti, izbaciti iz sebe sve... bez posledica, zar ne?Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Imamo karikaturu od drave i narod bez rei. We have a caricature of the state and speechless nation. Aleksandar otri



5



6

Mladenko MarijanoviNE ZASPI MI RANO Ne zaspi mi ljubavi rano nee ti utei no ja se spremam stalno pod kuu ti do Na prozoru ti se desi te veeri kad prispijem srce svoje na nj iznesi da uza te dugo bdijem Tad mi milu ruku daj da nas proe tih drhtaj ko na prvi dodir na enja moja narasla je spram nje gora malena je samo da me doeka***

ake znanjem nakljukati!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA Svedoanstva pokloniti! HOR Ne-e-mo! HOROVOA O nepravdi govoriti!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA trajk, u inat, sprovoditi!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA Neemo ni kako oemo! HOR Ne-e-mo! Ne-e-mo! Ne-e-mo! (Muzika svira uvodne taktove kompozicije Mar... iz kole, pardon, Mar na Drini.) Emotivno ispranjeni, (ne zadovoljni nastavnici, buno pljeskaju rukama, trupkaju nogama o parket (kao aii-prvaii, na temu pesme Kad si srean, udri nogama o pod) i smeju se preglasno (po obiaju prosvetarskom jer viu na predavanjima kao da su sluh izgubili). Iznenada, u sred ove guve ulaze dve tetkice, sa oljama punim crne kafe, poreanim na velike plastine tacne sa cvetiima. Prisutni to doekae gromoglasnim aplauzom, oduevljeni kao da im je tu malu crnu besplatno poslao lino gospon ministar, ne bi li im se umilostivio da prekinu trajk. Odjekuje dobacivanje: Aplauz za tetkice! Dobar ovaj trajk! Samo da je tako bar triput godinje! Sad e i ruak ostalo ribe i prasetine od kolske slave! I poneko pivce za ivce! Aha-ha-ha... Jei sala od graje prosvetarske raje, a ta buka i halabuka prostire se irom vrlo akustinih dugih hodnika kole. Ne zna je li slava, krtenje, venanje ili najobinija, po ustaljenom obiaju, kolskovaarska gungula.

DRUGA POOJAVA KOLSKI LAKRDIJAI Na vratima zbornice pojavljuju se dva harmonikaa, jedan basista i gitarista kao pojaanje iz sveta lokalne i lokadijske (ne)kulture. Muzikanti doli da daju podrku u obustavi rada prosvetarskoj brai, a usput i da se poaste ostacima slavskog peenja daleko je sledea polovina platice. Poinju bearcima i narodnjacima, sa poetinim naslovima: Zbogom kolo, nisam te ni volo, lud sam bio to sam dolazio..., Siroma sam, siroma sam, al volem da ivim..., Prosvetarska tuga je golema, nigde para, a ministar drema... Ceo kolektiv, sem direktora, i oni sa sluhom i bez sluha, peva, uz muziku, poalice i doskoice iz prosvetarsko-prosjakog ivota (zabrinuti dia uva ofucanu fotelju i postieno izviruje iz ugla sale, iza daske od klavira). U pauzama izmeu pesama ubacuju se, kolektivu poznati, kolski lakrdijai, kratkim vicevima iz kolske svakodnevice, na temu Prosvetarska jadikovka. Prema zamiljenom scenariju tekstovi teku po ablonu: red tu muzike, pa red teksta: A sluaj ovu alu... Evo jo jednog vica!... itd.) ZAVRNI DEO ASA: Opti aplauz pri kazivanju svake ale. Muzika udara tu, svi nazdravljaju aicama, aama, aetinama, oljicama, loniima ta ko dohvati. Posle ispijanja bacaju se plastine ae i flae od sokova. A emu slavlje sam bog dragi zna!? Najblie istini je ona ve poznata fraza: u zemlji Stradiji na isti nain se obeleavaju Svadbe, Slave i Sahrane (sa prvim S svega etiri S!?). Jo bolja je ona narodna izreka: Kad se ve propada, nek se lepo ivi! Sa ulice, koja vodi pored kolske zgrade, uju se zviduci razularene grupe od desetak omladinaca i omladinki, sa pivskim flaama i koka-kolama u ruci, ljubi ih majka! Kroz otvoren prozor zbornice dopiru rei dobacivanja i prebacivanja prosvetarske loptice: Uaaa, prosvetari! Opet neto

slavite! A traite pare od ministra! Ha-ha-ha!... Harmonikai brzo zagluuju nepoeljne antitrajkake glasove razvlaei do panja svoje dugmetare. Bas brunda li brunda, sve se zbornica trese U stopu ga prati tercom tambura. Odjekuje iz prestarelog kolskog zdanja ve poznato srbijansko ikino kolo. Tek toliko da razmrdaju kukove i bokove potpaljene nastavnice i raspitoljene, raspojasane im kolege -mukarine. Svi pustie mozak na pau ne mislei ta e sutranji studeni februarac doneti. I tako proe jo jedan dan trajkaki. Pa se ti uzmi u pamet, prika moj! I zakljui gde je, u celoj ovoj situaciji, ta toliko izvikana (ev) ropska reformistika kola. A love nema pa nema. I ne zna se ni kad e niti odakle stii.***

ura efer SremacPRVA POJAVA PROSVETARSKA HIMNA HOROVOA Hoemo li trajkovati!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA I parice ubirati!?2011

Samira BegmanI koja rije o rijeima

Trebalo bi sjetiti se rijei koje nismo trebali a ipak rekli to su otrice maa i ubodi draa to se tvorie u ljutnji il' odronie smutnji I trebalo bi sroiti nove rijei za one koje nismo znali rei kad se na njih ekalo kad se za njih molilo kao rajska vrata bi bile samo da su se izgovorile

HOR Ho-e-mo! HOROVOA ake u kolu pustiti!? HOR Ne-e-mo! HOROVOA I ministru popustiti!? HOR Ne-e-mo! HOROVOA Mutnu Savu zamutiti!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA



7

Andrej GliiKLEPSIDRA No.39 KROJA Jutro mi ne nudi volju za buenje. Opor ukus benzola naplastio se u grlu i nozdrvama, razvlaim se, i teglim po krevetu ko svinjska creva na tezgi kasapina, u vreme jesenjeg svinjokolja. Uvijam se, razvijam, savijam i proteem pod prekrivaom, tojest dunjom iz ruve, zaostalom jo iz vremena kada je, tako bar kau; Bog hodao po zemlji, i sve nam bejae potaman i po meri. to no bi se reklo, da svima bude potaman i po meri prohteva, pri neutoljenim, zlohudim i prikrivenim namerama; ablonima je zacrtano i nacrtano, potom otkrojeno i rubno proiveno, kako je to namerio vrhovnik i njegov doglavnik, iz korporacije Velikog majstora igre. Tako je bilo, jer smo se domunavali, a potom; alalili, telalili i aminovali po razvigorjima i dolinama, iz kojih nije dopirao eho naroda. A, ono je, to eho, mogue samo u visogorju, uz ne promiljenu retoriku ta e biti ako bude bilo da budne... Tada, skoro neminovno, i po pravilu u razliitim kolonama, marirala je neizvesna budunost, inei koloplet od nadanja i sumnje. - Ajde bre gospodine Giljo kaem sebi u bradu, nekako cinino dii se i pravac kupatilo, isperi vidogledje, moda e da se spere magma iz sivila due. Razgoropadila te sinona TV kontem- placija statistiara. Ne jedi se! Odavno ti je poznato: ukoliko ti jede kupus, a onaj drugi, do tebe, meso, u proseku to je sarma. Tako je to u dravi Sarmantiji, zar ne? Okrenem se k ogledalu i uoih da sam debelo zaao u godine, i red je da se podmladim jednim brijanjem, da osvetlim obraz valjda je ovo jedino mogui nain... Samo to se okrenuh lavabou proradie bronhije. Iskaljavanje je bilo dugo i muno. Ispljuvci lajma zgrudvani, i aavi ko ugalj, oduzee podosta vremena, jo uvek nisu sukrvica... -Ukoliko nastavi sa puenjem naparfemisanih cigaretlina i to e ti se ostvariti ukorih sebe, priznajui da sam i sam sebi zlotvor. Zar ti nije dovoljno aerozagaenja od petrohemije, azotare i krda automo- bila, za koje ni sami vlasnici neznaju ta da ine, do da bezrazlono jurcaju sa take na taku, a to mu biva kao na isto, do samog kraja ende! - Za poetak skuvaj kaficu - kaem sebi nisu ti s kraja srca svi sinoni problemi. Porazgovaraj sam sa sobom, dogovori se sa nesta- kom

u sebi, sa dvojnikom, koji se iako nepozvan, razbakario i proste te... u mozak... kljuca li kljuca... mora ga, ako zbog niega drugog onda zbog VLASTI, mogao bi ti se jezik razvezati. Jezik koske nema, ali zbog njega koske lome. Srknem kaficu, malo me opusti... Meutim, onaj drugi ironino se potsmeva... Vidi ti njega kae mi ejtan kako si bezbrian, i samodovoljan, briga tebe to ti se vlast raspada, po svim avovima. Kae potom: - dabe ste krojili, fircali, tepali, uvek vam ispade kuso... Pa nastavi zloslutno i to malo to vam preostalo otiie na bubanj. Ne veruje? Zbilja, imali kakvog, pripremljenog odgovor? Shvata li zato se kooperni Dinki obruio na Tadia? Zar ne misli da se foliraju, kako je kod njih sve da jeste, ali je i kobajagi, a u stvari i nije feudi su u pitanju... kaem ti keri, da se seti snajko... ba tako, dragi moj... nedotupavi klonu. - Prekini estoko se odbranih tezom nisi shvatio sutinu, radi se da svaka regija raspolae sa sopstvenim parama, koje e da dou... da ih dobijemo od Evrope... nesmasni oportunisto boljitka. Svako ima sopstveni slobodni stil, i neka se dokae u vrtlogu slobodnog trita... svako raspolae svojim lajpikom. Tada nee biti ni mita ni korupcije... Koja bi budala danas krala od samog sebe? Niko! - Znai, svaka vaka obaka? Ipak bih ti preporuio da zamoli najdera da ti protepa depove, ne samo da su ti prazni nego su i uplji, jer e evrie prosejati po regionima. A, ko nae njegovo je. Ko pre devojci njegova i devojka, zar ne... Ipak razmisli o krojau, nastoj barem, da ti profirca depove, pre nego to uleti u inostrane makaze. Ima ona deija: - uvaj mijo rep, nemoj biti slep. A, kada je kraa u pitanju nje je bilo i bie je, sada si ti na redu za drkeljanje. Nekad su to bile kolonije sada je lake sa protektoratima, tesno e ti skroje nane al lepo e stoji gologuzanu bezumni. Potom smo se oboje obukli u apatiju. Moda e nas spasiti utanje. Nek jaju kad su uzjaili!

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali

Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus. Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u ob- Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee: liku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: [email protected] (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se Za Najbolju knjigu: za narodnog poslanika/zastupnika Satire. Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u MaxMinus magazina. posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju svoju krau biografiju i fotografiju. izradjuje MaxMinus. Diploma u pdf. formatu. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije.

1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do septembra/rujna konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, 2011.g. pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu [email protected]



8

1.6.1934. - 15.2.2011.Jedan od najboljih i najpoznatijih zagrebackih strip crtaa Ivica Bednjanec umro je 15 februara 2011. u 77 godini ivota. Za Ivicu Bednjanca sam uo sam kao djeak, u Sremskoj Mitrovici, slaam se da ga ne primimo. Od tog trena, postao sam, zahvaljujui itajuci stripove edicije Nikad robom iz Gornjeg Milanovca. Bednjanec izmedju ostalog i inteligentnom Ivici Bednjancu, lan ULUPUH-a. Tu je bio jedan od mojih omiljenih crtaa. Njegov Barun Trenk, Matija priu sam uo od nekih starijih kolega koje sam kasnije upoznao. To mi je Gubec i ostali stripovi bili su razlog da sam zavolio ne samo strip nego i i sam Ivica potvrdio kad smo se prvi put sreli. itanje uope. Ivica je stanovao na zagrebackom Jelai placu, iliti Trgu Republike, Kasnije, kad sam se poeo crtati karikature i otiao za Zagreb, imao sam kako se prije zvao. Osamdesetih godina esto ga se moglo sresti kako eta sreu upoznati Ivicu Bednjaneca osobno 1978. Godine. Bila je to godina u pratnji malog psa uokolo s lulom u ustima. Pas je volio miris duhana kad sam primljen u ULUPUH. (Udruenje primjenjenih umjetnika pa mu je Ivica, koji je bio strastveni pua, poklonio svoju staru lulu. Hrvatske. Probao sam po drugi put postati lanom tog drutva, jer bih u Ivicu Bednjanca ivot je ibao na najbrutalnije naine. Ostao je bez dvoje njemu rijeio svoj status samostalnog umjetnika. Prvi put sam bio djece, kad ih je skoro podigao na noge. Ali duh nije izgubio. Ljubav odbijen, ali se nisam predavao. Godinu dana nakon prvog pokuaja, ipak, prema crtanju bila je jaa od svega. I kad ga je pogodio teki modani sam uspio. Kasnije sam saznao i kako. udar, Ivica je imao samo jednu elju, da moe i dalje crtati. Komisija koja je zaduena za primanje novih lanova bila je sastavljena Poeo je rat. Kontakti su nam se izgubili. On je ostao u Zagrebu, ja sam od ljudi razliitih profila. Od umjetnika, dizajnera do teoretiara. Iako se otiao u Austriju. Posljednji put smo se sreli prije dvije godine u Zagrebu. veina kolega slagala da moji radovi zadovoljavaju kriterije za lanstvo, Teko se kretao, jo tee govorio. Ono to mi je mogao rei je da je sretan jedan od lanova komisije, likovni kriticar, bio je uporan da ponovno jer ga glava i desna ruka dobro slue i da redovito crta. sprijei moj ulazak u ULUPUH. Iznerviran njegovom upornou Ivica I to mu je bila najvea srea. Bednjanec, koji je i sam bio jedan od lanova komisije, izvadi papir i Petar Pismestrovi olovku i gurnu pred upornog kolegu rijeima: Nacrtaj neto slino ovome, pokazavi na jednu moju karikaturu na stolu. Ako uspije,

Ivica Bednjanec sa sinom Darkom



9



10

Biografija

Ivica Bednjanec nakon zavrene grafike kole radi kao litograf u tamparskom zavodu Ognjen Prica u Zagrebu. Uz rad nastavlja kolovanje te 1962. diplomira na vioj grafikoj koli u Zagrebu. Svoje prve stripove poinje objavljivati 1952. god. Vie od 40 godina kontinuirano objavljuje stripove. Rije je o preko 2000 tabli stripa, preko 1000 scenarija, 3 knjige stripa... Od 1967. godine djeluje kao samostalni umjetnik i lan ULUPUHa. irinom opusa autorski strip Ivice Bednjanca mogao bi se podijeliti prema tematici po ciklusima na povijesni, politiku satiru, sportski, djeji itd. Od 1963. godine do 1968. nastaje opus njegovih stripova iz hrvatske povijesti - tridesetak kompletnih naslova. Od 1968. godine zapoinje njegova suradnja s "Modrom lastom" gdje puna tri desetljea paralelno nastaju dva serijala: Osmokolci i Genije i Lastan. Posebno je znaajan Njeni - lik realiziran u dvije varijante: Njeni robija (1975 - 76) i Njeni sport (1976-83). Bednjanec je realizirao jo nekoliko serijala: Iverku, Kiku, Amicu, i najnoviji - Duricu. Sve svoje stripove realizirao je prema vlastitim scenarijima to ga ini, pomalo paradoksalno, najproduktivnijim SCENARISTOM naeg stripa, a njegov opus u cijelosti jednim od najkvalitetnijih i najproduktivnijih hrvatskih autora stripa svih vremena. Bavio se i dizajnom i ilustracijom 1952. objavio prvi strip Stanoje Goranin u Vjesnikovu zabavniku Petko 1963. - 1974. objavljivao cikluse iz hrvatske povijesti, Meksike revolucije i NOB-a 1967. postaje samostalni umjetnik i lan ULUPUH-a 1968. objavljuje u Modroj lasti djeje stripove Osmokolci te Genij i Lastan 1974. radi sportske stripove u Kerempuhu i SN reviji o Njenom, u Smibu Durica Nagrade: 1984. Pulcinella u Napulju te Andrija u Ljubljani, 1988. Grand Prix, a 1997. Nagrada za ivotno djelo na Salonu stripa u Vinkovcima. Odlikovan je redom Danice Hrvatske 2006. Nagrada za ivotno djelo ULUPUH-a 2009. Proglaen je poasnim lanom Hrvatskog drutva karikaturista



11



12



13



14

22.8.1938. - 27.1.2011.Iznenada, 27.01.2011. je umro Fedor Kritovac, lan Hrvatskog drutva karikaturista (od osnutka 1985. godine). Sudjelovao je na meunarodnim izlobama, kao i na izlobama lanova HDK. Najvee priznanje na meunarodnim izlobama karikature je prva nagrada u Kruishoutemu u Belgiji 1987.godine. U nekoliko navrata Fedor Kritovac je bio lan Ocjenjivakog suda na meunarodnoj izlobi karikatura u Zagrebu (u organizaciji HDK). Od samih poetaka Fedor kritovac sudjeluje u Zagrebakoj grupi karikaturista koja je gotovo istovremena grupi Biafra. Od sredine 60-ih godina prolog vijeka i kasnije u grupi karikaturista drui se sa Ratkom Petriem, Zlatkom Bastaiem, Milovanom Kovaeviem, Ivanom Paherikom, Zoranom Pavoloviem, Ivanom ariem. Petar Pismestrovi


MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Fedor Kritovac roen je 1938. godine u Zagrebu gdje se koluje, ivi i radi. 1963. ZATVORI VRATA, fotografije/kolor fotokopije i kolor print i tekst izloba u sklopu godine zavrio je u Zagrebu studij arhitekture. Stekao je doktorat drutvenih znanosti iz muzejsko edukativne i nagradne igre PORTAL, 2005. podruja urbane sociologije. MUZEJ GRADA ZAGREBA, Galerija PARAVAN, Zagreb: ZAGREBAKE KUNE POTANSKE ULONICE, fotografije i kolor fotokopije, Od poetka suradnik u Centru za industrijsko oblikovanje, a do mirovine u Institutu 1999. graevinarstva Hrvatske, uz autorske suradnje s drugim institucijama i tvrtkama. ARHITEKTI I GRADITELJI NA ZAGREBAKIM PROELJIMA, fotografije/kolor fotokopije, 2001.

15

Struni, znanstveni, edukativni, publicistiki i javni rad usmjeren prema kulturnim, ODSJAJI ZAGREBAKIH STUBINIH VITRAJA, fotografije/kolor print, CD i tekst, umjetnikim, sociolokim, tehnolokim, marketinkim, organizacijskim, kreativnim i 2003. kritikim aspektima ivljenja i poslovanja u suvremenom svijetu. Urbani svijet kao GALERIJA ULUPUH, Zagreb: mjesto stvaranja, proizvodnje, potronje, primjene i odbacivanja artefakata (unikatnih, REFLEKSI I METAFORE RATA U ZAGREBU, studijska izloba fotodokumentacija, serijskih, tipskih, standardnih, nestandardnih, itd), kao mjesto boravljenja i putovanja, 1993. podruje proizvodnje i interakcije vizualnih, audio i multi medija/komunikacija. ZAGREBAKA KOLA KARIKATURE 1964 1974 skupna izloba Ivana Kreativno likovno stvaralatvo kroz fotografiju, kola i karikaturu. Usmjerenje naroito Pahernika, Ivice aria i Ratka Petria, 1997. na grad Zagreb. INTONACIJE, izloba originalnih karikatura, Galerija Permanenta, Vlaka 72, 1999. ZAGREBAKI STREET ART, Galerija ULUPUH, 2008. lan ULUPUH-a od 1966. godine (Studijska sekcija, Umjetniki savjet), Hrvatskog IZLOBE U KOAUTORSTVU: drutva karikaturista, Drutva povjesniara umjetnosti Hrvatske, ranije i drugih OBRTNI SPEKTAKL (s Rosanom Ratkovi), Galerija Karas, Zagreb, lipanj 2006. strukovnih drutava (Drutvo arhitekata Zagreba, Hrvatsko ergonomijsko drutvo, NOVI OBRTI /u sklopu izlobe INTERZONE/ (s Rosanom Ratkovi) Galerija Udruga za promicanje zatite u radnoj i ivotnoj sredini), te urednitva asopisa ovjek Galenica, Zagreb, studeni/prosinac 2009. i prostor i Ambalaa.

Publicirani prilozi: 15 Dana, Telegram, IP, Arhitektura, Kontura, Vijenac, Zarez, Komunalni vjesnik, strukovne publikacije i separati.

Od 80-tih godina prolog stoljea niz manjih autorskih interpretativno-studijskih tematskih izlobi (Galerija Modulor, Galerija Prozori, Muzej grada Zagreba, ULUPUH, Galerija Izlog itd.).

Suradnja na pripremnim i provedbenim programima s centrima za kulturu, galerijama, udrugama i graanskim inicijativama i ad hoc timovima/radnim ekipama usmjerenim na probleme urbanog okolia i kvalitetu ivljenja. Tematske i studijske prezentacije, izlobe, kreativne i likovne radionice.

KNJIGA: OTKRIVANJE GRADA, ULUPUH, Zagreb, 2010.

IZLOBE IZBOR:

Galerija Modulor, Centar za kulturu Trenjevka, Zagreb: CVJETNI ULAZI NA TRENJEVCI, fotografije/kolor fotokopije, 1998. TREENJEVAKI ZOO, fotografije/kolor fotokopije, 1998. DOSSIER VRBIK, izloba o povijesno-urbanistikom razvoju Vrbika u prostoru Trnja (autori: Radovan Delalle i Fedor Kritovac - katalog), 2000. PRENESENI INTERIJERI, fotografije/kolor fotokopije, 2002. SKULPTURA U VRTU, fotografije/kolor fotokopije, 2002. NEKE ZABRANE, fotografije/kolor fotokopije, 2004. STARA KUNA ZVONCA, fotografije/kolor fotokopije, 2004. STARA ZVONCA, fotografije/kolor fotokopije, izbor panoa iz Galerije Modulor Knjinica Preko, Zagreb, 2005. ETNOGRAFSKI MUZEJ, Zagreb:



16



17

http://worldpeacejointmission11.blogspot.com



18

Zlata uniEKOLOGIJA DUE (New age vision)Cuiusvis hominis est errare, nullius nisi insipientis perseverare in errore. Svatko grijei, ali samo luak ustrajava u greci. ~ Ciceron, Filipike 12,5.

okreemo dok se ne zavrti u glavama onih ija percepcija je izotrena, pa sami ne poele izai van tog vrtloenja, da konano predahnu, neki sa strahom od konanog proienja, dok mudriji i prosvjetljeniji ine to sa stilom, poput Mevlane D. Rumija: "Kad zatvori jedan otvor, tad se drugi sam otvara. Pa nek se zbog moje smrti ni rije tuge ne prozbori." IV Sve ovo, pa i mnogo vie:Egipat, Tunis, Maroko, ali i ostatak toplog turbulentnog pojasa, nee pokvariti ostalima zabavu izmeu dvije sapunice, programiranim tako da ivi tui ivot, klizei ist i pjenuav po ravnoj povrini privida. A, tek kako je ljubak ugoaj sluati ushiena srca, oiena od grijeha, dok raspravljaju o temama potpuno sterilnim od svake primisli, nedajboe, da nam neko servira zakreenje krvno-ilnog sustava, prijeteom demencijom i delinkventnim potomstvom zbog dragocjenog vremena utuenog u pripreme za visokoparne prezentacije argumenata o ulozi Ojnura u eherzadinom nazadovanju. Traei svoje mjesto pod suncem, ali i utopijski relikt jednakog prava na uea u podijeli svjetskog bogatstva, pripadnice njenijeg pola su reducirale fizioloki determiniranu empatiju, pod utjecajem famozne emancipacije s poetka proteklog stoljea, to vremenski korespondira, da li sluajno, i sa ukidanja ropstva. Naime, formalno sticanje graanskih prava kao da je bilo u funkciji stvaranja nove strukture robova, kao izvora blagostanja, a time i finansijske neodgovornosti onih koji nisu nikad raali, a nisu boanske vrste. Ako, pak, ele biti "uspjene", moraju slijediti "pravila" New Age ekologije uma, usmjeravajui svoju dosljednost i pedantnost u transmisiju volje samoproglaenih bogova, to nikako ne iskljuuje i onu putenu kongruenciju. Od mranog srednjeg vijeka, naime,deava se udna metamorfoza u svijesti ljudskog roda, pa dio enske rodne skupine, jo uvijek obiljeen Aurom ljubavi, dobrote i ljepote, svako malo, gori na lomaama novog pravovjerja. Ilistrirajui bijes duhovno oienih i steriliziranih, u "Brai Karamazov" Dostojevski uzvikuje:" Ljepota je strana, jeziva stvar!" i dodaje: "Bog i avo se tu bore, a bojno polje im je ljudsko srce." Gubitnik je unaprijed poznat, a efekat potpun.

I Ekologija, sudei po svemu, nije odnedavno sasvim sluajno postala vodea nauna disciplina Novog Doba, i ne zadrava se samo na onoj pojednostavljenoj formuli da e nas DDT i genetski modificirana hrana ubiti (kao da smo besmrtni), od ega, svako malo, poinje novi ciklus kreiranja altruizmom nabijenih regula, manifesta i proglasa o zatiti ljudskog zdravlja i ivota. Ona je ve odavno prevazila granice agrikulture i zala u sfere psiholoke znanosti za redefiniranje oneiene duhovne i mentalne matrice ovjeanstva koje bi, sudei po svemu, trebalo da postane unisona horska druina bezglasja. Da je veoma pouzdan izvor promocije autora i njihovih projekata, ne treba sumnjati, jer je vei dio ljudskog roda talac beutnosti boraca za njihova prava, eljan tople rijei utjehe, pa ga svaki nagovjetaj brige za njegovu duu raduje, dajui mu, ako nita, a ono privid da nekome neto, eto, i on znai. Pritom svjesno zaboravlja da je i dalje samo broj u statistici o vitalitetu nacije ili naroda, kako ko vie voli, koja hladnom logikom brojki biljei mortalitet, natalitet i GDP, izvlaei iz njih sloenu raunicu profita. Nedavno itam osupnuta vlastitim naivnou da je nauka odavno izraunala omjer izmeu raspoloivih resursa Zemlje i granine naseljenosti ljudske vrste. I gle, nevjerovatan podatak, star valjda koliko i ovjeanstvo da je na planet projiciran prostor za tek 500 miliona stanovnika, ili neto manje od polovine Kineza. Potom slijedi malo ohrabrenje u pogledu maksimalne veliina ukupne populacije, uz ouvanje optimalnih uvjeta prosperiteta, spominjanjem cifre od 3 milijarde dua, dakako, ivih, dok sve preko tog broja je viak koji e se morati nauiti snalaziti, dok e prekobrojni, nakon 9 milijardi potraiti zaklon na nekom drugom nebeskom tijelu. V Asocijativno promiljanje je udo! U trenutku bljesnu legende o Aleksandru Makedonskom, velikom vojskovoi, strategu, ili poiniocu II Zanimljivo bi bilo saznati kako su, i pomou kojih abakusa, stradanja i zloina, u historiji zabiljeenih kao trijumf. Sve je relativno! statistiari i rizniari Svijeta izraunali da danas broj stanovnika planete Mlad i gnjevan, solidnog obrazovanja i sjajan strateg, s malobrojnom premauje 6 milijardi stanovnika planete, dok na drugoj strani ozbiljno vojskom potukao je monu persijsku armadu na rijeci Granik (334. upozoravajui na zabrinjavajue starenje vodeih nacija, bez prirodnog g.p.n.e.), a potom sovojio pola tada poznatog svijeta. U njemu su mnogi prirataja? Da li su, u tom sluaju, Afrika i Azija glavni krivci za vidjeli veliku snagu koja treba da dri robove u pokornosti, pa su ga siromatvo i neimatinu planetarnih razmjera? Bosna i Hercegovina, velmoe svih zemalja uvijek bogato darivali. Jednom prikom donesoe zasigurno nije, a velom misterije ostalo je prekriveno pitanje bez mu najljepi i najskupocjeniji porculanski set za ruavanje. Zadivljen car odgovora zato se, i nakon ratom izmijenjenje demografsske slike, jo je posmatrao satima tu ljepotu, a potom ustao, priao stolu i poeo jedan uvijek operie podacima posljednjeg popisa stanovnitva od prije 20 po jedan komad da razbija. Svita i emisari su ga posmatrali zaprepateno, godina, to je na rubu naune fantastike? Naime, ne dri vodu a jedan od Aleksandrovih miljenika ohrabri se pitati za razlog: Sve obrazloenje da odlaganje uspostavljanja novog cenzusa cementira ljepote koje nas ostavljaju bez daha treba odmah unititi i zauvijek rezultate etnikog ienja! Kao da e milion i vie hiljada nestalih, prealiti, kao da nisu postojale. Da sam ostavio ove dragocjenosti, svaka ubijenih i izgnanih jednog jutra udom uskrsnuti u zemlji svojih pukotina na jednoj od njih bi me posebno boljela! Iracionalno, ali pradjedova, to svake sekunde na dravni aparat, u funkciji sluenja istinito, ljepota osvaja, ali osvajai nikada nisu spasioci. Na odreenom prosperitetu i srei svojih, otrom granciom siromatva i bogatstva, nivou svijesti percepcija ega kao boanskog nije iskljuena, pa su i raslojenih graana troi 267 KM. Kao ilustaciju prethodnoj konstatciji, egipatski faraoni sebe proglaavali bogovima, dok dananji koriste dovoljno je navesti podatak da jedna satnica, primjerice, tekstilnog unekoliko prihvatljiviju terminologiju i formu. Svoju steena mo radnika vrijedi 6 KM, dok notar za isto vrijeme zaradi deset puta vie. usmjeravaju, prvenstveno na blokadu svijesti koja, bez obzira to je za Sjetih se Krlee: "Neka oprosti gospoa Evropa, ona nema spomenika odravanje ivota podreena zakonima dijalektike, izmie njihovoj kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave kontroli (Samira Begman). Iskonska psiho-socijalna ekologija, dakle, spomenike kulture. Neka oprosti gospoa Evropa, samo Bosna ima nije novina, a saznanje da su prirodna bogatstva dobrano iscrpljena, spomenike, STEKE. ta je steak? Olienje gortaka, Bosanca! ta radi usmjerava razvoj prema preostalim resursima za kapitalizaciju, ljudima, i Bosanac na steku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje time padaju sva moralna i etika naela. Osvrnemo li se bez pristrasnoti i nikad, niko nije pronaao steak na kome Bosanac klei ili moli, na kome ljutnje oko sebe, spaziemo da je ljudsko bie tragina kreacija u je prikazan kao suanj." Da kojim sluajem Krlea danas oivi, plaim se komediji ivota, ili kako u svojoj Pohvali ludosti Erazmo Roterdamski da bi preformulirao ili, pak, dopunio svoju svoju sjajnu argumentaciju u apsolvira: "ta je drugo cio ljudski ivot nego neka vrsta komedije u kojoj maniru:Teko je rei da li danas stoje ili klee. Ne vide se od ljudi igraju svaki pod svojom maskom i svaki svoju ulogu, dok ih reditelj dvodecenijeskog ienja due i duha, kontaminiranih idejom o socijalnoj ne odvede s pozornice? A on esto jednom istom glumcu daje razliite pravdi. uloge, tako da onaj ko je maloas predstavljao kralja u skerletu, odjednom postaje rob u prnjama. Sve je na svijetu prividno, pa se ni komedija ivota III I dok se na razini univerzalnih kategorija ozbiljno, sa monom ne izvodi drukije." I tako je kruh na nasuni poskupio, a mi utimo, medijskom i finansijskom podrkom industrijski najrazvijenijih zemalja mudro, da nas ne dokai duh Aleksandra Velikog i onih tronom i svijeta decenijama raspravlja o blagorodnim efektima ekologije na koljenom cara zatienih. zdravlje polugladnog i srednovjekovnim recidivima svakojakih boleura inficiranog ovjeanstva, u bajkama primjerenom ambijentu skupih odmaralita, ljetovalita i zimovalita diljem Planete,valjda za mustru, o ovoj bogougodnoj temi se medi nadugo i nairoko.U meuvremenu, objekat te i takve karitativne brige u mo uukanih zabavlja se ivotom, svako u skladu sa svojim mogunostima i snalaljivosti, kako davno ree jedan moj kolega, iz plejade niotkud izniklih, stimulativno nagraivanih uvara poeljnog poretka stvari. Nebitno kojeg. I krug za krugom seBesplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


19

Sabahudin HadialiPOSLJEDNJI MOHIKANAC Posljednji Mohikanac je Bosanac i Hercegovac izgubljen u vremenu i prostoru, a pogotovo ako ga nema u Ustavu dananje Bosne (i Hercegovine). Posljednji Mohikanac kae: Hljeb/Kruh je poskupio u BiH, 14.2.2011.g., uz olakavajuu okolnost: ivot je pojeftinio! Posljednji Mohikanac je pretpostavka novog buenja. Jer posljednje ne mora biti i zadnje. Posljednji Mohikanac je udo nevieno. Meu onima koji to nisu. Posljednji Mohikanac je nacija u nestajanju. A ko izvri genocid nad njim? Posljednji Mohikanac je alternativa prvome. Amerikancu. Posljednji Mohikanac je osoba koja u Bosni i Hercegovini misli da e ovi bez rata otii sa vlasti. Posljednji Mohikanac na Balkanu je raznobojan. Zavisno od nacije, pardon schovinije. Posljednji Mohikanac u Sarajevu je onaj koji uzvikuje: PAZI METAK! A nigdje Slavka, Mirko moj. Posljednji Mohikanac meu Bonjacima na vlasti je onaj Musliman koji ne vara i ne krade. Danas, sada i ovdje. Posljednji Mohikanac u Bosni i Hercegovini je onaj ko misli da je mogue pomirenje. Jes', al' u k....! Posljednji Mohikanac u Bosni i Hercegovini je onaj ko misli da je ova drava mogua na ovakvim principima danas, Anno domini 2011.g. Ponovo, jes' al' u k....!Petar Pismestrovi, Austria 2011

Posljednji Mohikanac ovdanji je linost koja misli da zeleni i crveni mogu initi koaliciju. Mogu, mogu...korupcijsku samo! Posljednji Mohikanac je lik na ovim prostorima koji ue u tramvaj i ustane starijem da sjedne. Dobivi po glavi od mlaeg uz smijeh. Posljednji Mohikanac na prostorima Jugoistone Evrope je nestao sa socijalizmom. Komunizma nije doekao. Posljednji Mohikanac u Evropi je osoba koja misli da e Evropa opstati. Jer, jadni ni znaju kako Balkan bije... Posljednji Mohikanac u ovdanjem zdravstvu je onaj koji misli da altruizam vlada. Da, ali onaj to debelo naplauje! Posljednji Mohikanac meu politiarima u Bosni i Hercegovini je onaj ko posljednji izae i ugasi svjetlo. Ne ekajui zadnjeg. Posljednji Mohikanac u ovdanjem fudbalu je onaj ko misli da e predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ikada navijati za Bosnu i Hercegovinu. Posljednji Mohikanac u ovdanjoj politici je onaj ko misli da e reis Ceri aminovati mjeovite brakove. A moda ipak i hoe brak izmeu Bonjaka i Muslimanke! Posljednji Mohikanac na prostorima BiH je onaj ko misli da e korupcija biti iskorijenjena. ak i kada korijenje budemo jeli, korupcije e biti. Dok narod ne ogladni, pameti ne dolazi, veli uvaena Svetlana Ceni. Posljednji Mohikanac veli:A ta emo sa kolaima? Posljednji Mohikanac je osoba koja misli da emo ikada ivjeti u pravednom svijetu. Moda samo u manje kvarnom, u smrti svojoj.



20

Elvis Huremovienska arapa Ugodno, rano, poslijepodne. Prekrasan dan, protkan cvrkutom ptica koji dolazi sa svih strana. Blagi povjetarac iri mirise i zelenilo sa njima. Nita drugo do najbolji znaci, da nam predstoji uljudno ljeto, za razliku od nekoliko prethodnih. Sav taj ivot, koji se odvijao oko mene, izmamio me iz stana. Izvukao vani kao poziv drage. Dodue, kad su mogli januarski minusi, zato ne bi majski plusevi?! Razmiljam gdje u, ta u i pritom, brzinom svjetlosti, donosim odluku, koju je najlake donijeti. Odluim, lagano u do arije i kafanske bate, bie tamo valjda neko od raje. A, uvijek bude. Dok rairenih plua, poput vrata starog ormara od orahovine, udiem sve to je oivilo, poslije zimskog sivila, susreem poznate i nepoznate. Sa poznatima se rukujem, pozdravljam, maemo jedni drugima sa razliitih strana ulice a sa nepoznatima se mimoiem uz blagi osmijeh. Svi su nekako veseli. Na licima im ne moe primijetiti peat belaja iako su i dalje Samueli vlastitih nedaa. Na sve strane guva, prodava sreki buniji je od Harisa i pokojonog Pavarotija zajedno ali niko mu ne zamijera na tome. Neki zastanu i kupe, ne bi li kako belaj crte, to se ne primijete u sunane dane, bile neprimijetne tokom cijele godine. Miris bureka se rikoetski odbija od zidine starih austrougarskih zgrada. Iza njega, kroz masu, vijugavo se provlai miris kahve, to europske brze, to ovdanje natenane. Na drugoj strani ulice, opet, buka i graja. Ovaj put djeaka, to pjevanjem ie paru. Poteno. Okruen rajom, to u kutiju pred njim stavlja kovanice raznih veliina, sijevaju blicevi zaintrigiranih turista a on ne mari, ve kao da je u parikoj Olimpiji iz sveg glasa iznosi zahtjevnu Pitao sam malog pua. Savreno se uklopio u ljepotu proljetne atmosfere. Na putu za tamo gdje sam krenuo sretnem jarana Ziju, kopiara po navijakom opredjeljenju. Uslijedio je ovdanji, jaranski, obiaj bez kojeg se ne moe, tamam da je minus toliki da nafta mrzne. e s', brate, 'a ima? E, vozdra Zijo jarane...evo ima, k'o i vazda, zna i sam. Ljudski se ispozdravljamo i bezbeli shvatimo da smo obojica, neplanski, po starom obiaju, krenuli do istog odredita, kafanske bate. Idui do tamo priamo o svemu i svaemu, raumjenjujemo ivotne informacije iz proteklih nekoliko dana koliko se nismo vidili. Pored razmjene informacija od ivotne vanosti, komentariemo enske u prolazu. Haman, svaka valja, nema loe a gdje bi i bilo poslije onoliko mjeseci dempera, bundetina, izmurina... Mada, bilo je tu neega udnog. Pourio Zijo, inae u raji poznat po hodu zvanom razvuena vaka. Velim: iv bio, e si ti tako navalio, ohani malo. Nisam asno ni zavrio, na to e: uti, ne pitaj, priat u ti. Ubrzo smo stigli do odredita, tamam jedan stol slobodan. Sjedamo, zove konobara: Krelac, nama dvojici isto. Kao da smo doli juer a ne prije dvadeset i kusur sekundi. Ali s obzirom da smo tu redovni, unaprijed zna da u naem sluaju isto, ne znai nita drugo do dvije pive. Nazdravljamo, i pitam ga: Jesi bio prekjuer na derbiju? Daj, otkad si ti poeo postavljati glupa pitanja?! Jes' vala, dobro si. Stvarno je tako, ko poznaje Ziju barem petnaest minuta svjestan je da pitanje poput mog nije nita drugo do glupo. On je stari zaljubljenik u fudbalsku igru. I stalni gost Doline upova. Iako u njegovom sluaju, to gost je samo forme radi jer je tu odavno domai. Ponekad bi raja, kad bi u kafani ekali fajront, u ali dobacila, da je Zijo vei, dui sigurno, domain od pojedinih igraa. Postoji uvena pria, kad mu se na kosti naklatio neki pitar i postavljao milion i jedno pitanje ali uvijek isto. Pola sata ga ispitivao, je l' bio na ovoj utakmici, je l' bio na onoj...i tako u nedogled. Ziji prekipilo, te e na to: Jadan ne bio, bio sam na vie eljinih utakmica nego to Pape u karijeri ima treninga.Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

S obzirom da zbog poslovnih obaveza za vrijeme derbija, naalost, nisam bio u gradu, upitam ga: I, kakva je bila utakmica? Standard brate, oni guzovae poveli a onda bunker k'o... al' kad je najslae Delo sa dva majstorska poteza preokrenu rezultat. Tri bobe nama a njima produenje agonije za barem jo jedan Bajram. Moglo se vidjeti sa Mjeseca koliko mu je drago. Dodue, nisam ni ja ostao imun. U to ime nazdravimo. Nego, priaj mi, to si onoliko hitio? Ma, joj jarane, uti. Skoro sam kupio neke talijanske cipele, mo' se ogledati na njima kol'ko sjaje ali belaj sa odravanjem. Da bi dobile taj sjaj mora ih dobro ispolirati a zakon i ustav za to je enska arapa. Rekoh: uj to?!. Ma, da. Hulahopka, ba. E, to ti je Tito za sjaj, kad nanese kremu onda sa njom dobro istrlja i sija k'o sunce na Mljetu. A, moram ih naglanacati jer veeras imam neki poslovni sastanak. To poslovni sastanak u Zijinom rjeniku strunih pojmova je moglo znaiti samo jedno. Da je upoznao ensku kojoj je prodao priu o tome kako je menader poznate firme koja radi za inostrano trite. A menader takvog giganta, bezbeli, najmanje u emu moe doi na sudar su cipele koje ljate poput jadranskog sunca. Kad ovjek sazna te sitnice od krucijalne vanosti, onda shvati, da sva urba i pria o enskim arapama itekako ima smisla. Pa, dobro brate u emu je problem?! Idi, kupi arape i odradi posao. Smrtno ozbiljan, preprijeio me pogledom, dodavi: Tebe danas ba krenulo. Kako, bolan, da odem kupiti enske arape kad zna da bi sutra, prije negoli sa Begove sabah najavi, cijela arija priala da je Zijo peder, upak meraklija, topli brat... Do te mjere je bio u pravu da mi je bilo nelagodno to sam previdio takvu injenicu, istinitiju od same istine. Nema sumnje da bi arija ubrzo, moda ne onako brzo kako to on ree, brujala o njegovim seksualnim sklonostima. A, njemu to kao menaderu jednog giganta ne bi ilo u prilog ni pod razno. Jest upravu si. Pa, ta e sad? Nita, skont'o sam zamoliti Sanju da mi to kupi, ionako konta te moje 'poslovne sastanke'. A, dogovorili smo se nai ovdje da joj dam pare da to odradi. Namazan si moj Zijo samo tako. U iekivanju Sanje pozovem konobara i naruim, sada ve treu, turu istog. Nismo je uspjeli ni dokosuriti kad eto Sanje, uljudno se pozdravljamo, nudim je piem ona odbija, pravdajui to urbom i obavezama koje je ekaju. Mislim sam u sebi a jest kupovina enskih arapa i neka obaveza. U redu, onda drugi put. Pazi, obeanje je dug, ree uz osmijeh. Zijo, ustajui dodade: Kakvo pie bolan, idemo Sanjice. Sav leprav, poput ovog prelijepog dana odlazi u nadi da e veeras njegove cipele sijati poput popodnevnog julskog sunca na Mljetu a da e poslovni sastanak zavriti sa dobro sklopljenim, poslije toga i odraenim poslom. Svakako, prezadovoljan to e ariju uskratiti prie o Ziji pederu koji kupuje enske arape i nosa cipele sjajnije od danice. Ve su zamakli iza ugla i sve to e poslije tog ugla nastati ostae tajna, koju e ovjek sjajnih cipela dentlmenski ponijeti sa sobom, kad krene gdje i svi jednog dana. Sunce ve zalazi, prelijepi dan jo uvijek ostavlja tragove na licima poznatih i nepoznatih prolaznika. I dalje su neprimijetne njihove nedae. Nakon, sada ve pozamanog broja tura istog, pozivam konobara i uredno obavljam svoju kafansku dunost. Plua, punih ljepote dananjeg dana i stomaka napuhanog od pive uz divan majski povjetarac vraam se u svoja etiri zida, elei da se ovo prekrasno vrijeme protegne to vie i due moe. Pri povratku, negdje na pola puta, uz blagi osmijeh prozborim: ovjee, ta sve moe obina enska arapa. I to jedna. ta bi tek bilo da su dvije?!



21

NIKola D Pei

Mirjana MarinkoviEmini Vlahovi (ZORO) ZORO (OSVETNIK) (anr: budalasta narodna)

zarobe te u kajanju, poali i stih kad posveti. Neto napie... Neko proita, drugom se svidi, trei proe - ne primeti. Onaj se zaleti slatko mu je da te zapljune, ovaj pa gleda da se osveti, ili u rebro da te mune. Al' veini je samo jedno bitno: da mu u ta posla niko ne zagleda, ne uje ga se dok kalje il' prdi, krivo ga pritom kogod ne pogleda, smrad ni miris da mu ne oseti. Nije ovo pesma za emer. Nije ni za lek. I ne vredi, brale, da se jedi. Sve tee i sve se menja. A jedan nam je vek! Leni ari (JUTRO POSLE) NEGDE IZMEU Ja sam ti svakoga dana izmeu ustati il' odustati, izmeu kota li, ili je daba, izmeu potenja to pazar tvrde izmeu htenja i - pomirenja... UDO to bi bilo ludo da sam svetsko udo, da me svaki gledi, pride mi se udi, poneki se bei, ovla kerefei: trudi da oteti, plakatom oblepi, grafitom okiti, i opara niti. Ne prioh ni blizu Luvru ni Parizu. Patiu za Pizom, Venecijom, Rimom... U Moskvu ni vozom, u Rumu ni ezom. Nisam ni u nizu da vidim Mona Lizu. I sad alim hudo to nisam svetsko udo.

Doi, Zoro, u noi mi 'ladne! Doi k meni, na grudi mi padni! Padni, duo, al' nemoj da zaspi, nego ljubi ba k'o da me asti. Ljubi, mili, i nemoj da uri, jer sutra e dumane da juri. Refren: Doi, dragi, i to im se smrkne, hoe srce na pola da pukne! Ako pukne, nosie na dui, a moj svet e na me da se srui. Spasoju . Milovanoviu

Haiku ili nalik mu * Ledena ponopogaoliki mesec nad snovima bdi * Seoska prelapesmom, igrom i alom protkana mladost * Vremeni momci bez ena i potomstvapromaen ivot * Duu Srbije Svetu predstavi zvukom truba u Gui * Bog stvori ljude: -mnoite se! -ree im oni ratuju * Ljudski uitakspoznaja istine u biti prirode

(MISTERIJA NAMIGIVANJA) BIT NEBITNOG Kad ue bitno, nebitno se povue u tamu svesti... Zanemogne l' bit, nebitno izjuri van ujedajui... *** Aci Stojanovu (PROLAZNOST) PROLAZIM... Bombarduju estice iz kosmosa, i ja starim, tano je... Vreme prolazi samnom i pored mene, nije varka... Zastanem i ja nekad kraj itulja, istina je... Al' ni na jednoj jo svoj lik ne prepoznajem... Dobro je! NE JDI SE... U ovom ivotu i ovome majanju, die ili ne die, potpie se u trajanju, il' te iz seanja obriu,

* WAKA sanjam srenika a iz sna me tre strah da to nisam ja ogromna srea samo u snovima postoji



22

Aleksandar otriTAKO SE TO RADI Izborni tab jedne od vladajuih partija razmatrao je tok kampanje. Kako su se izbori pribliavali, groznica je sve vie tresla stranake funkcionere. ef stranke bio je i na elu izbornog taba. On je izbore doivljavao kao biti, ili ne biti za sudbinu stranke i svoju politiku karijeru. Zato je od svojih saradnika i stranakih aktivista zahtevao strogu disciplinu, apsolutnu odgovornost i potpunu angaovanost. Kakva je situacija u tvom kraju? - pitao je potpredsednika partije koji je i ministar za kulturu. Dve nedelje sam stalno na terenu. Podelio sam novac za domove kulture, kulturno-umetnika drutva, horove, biblioteke i galerije, ali uz uslov da svi zaposleni u tim institucijama, potpiu pristupnice za nau partiju i glasaju za nas. Kako procenjuje na rejting? pitao je predsednik koliko procenata e u tvojoj izbornoj jedinici da glasa za nas? Teko je to rei, ali pretpostavljam da emo da dobijemo oko deset odsto glasova procenio je ministar kulture. Predsednik je u svoj rokovnik upisao ovu procenu, a onda se obratio potpredsednici koja se nalazi na funkciji ministarke za industriju i rudarstvo: A kako je, koleginice, u vaem regionu? Evo, ostalo je jo desetak dana do izbora. emu moemo da se nadamo u izbornoj jedinici u kojoj vi predvodite nau listu? Maksimalno sam se angaovala. Dvadeset etiri sata dnevno sam u kampanji. Obilazim sela i gradove, gostujem na televizijama, poseujem fabrike i rudnike, idem i u stanove i kue. Novac sam dala samo firmama iji su se vlasnici obavezali da e da glasaju za nau partiju. Zaposlila sam i nekoliko stotina ljudi koji su prethodno potpisali nae pristupnice. I koliko e nam to doneti glasova? Garantujem da e biti 15 odsto ministarka je pogledala efa pravo u oi. Predsednik nije imao komentar i ponovo je zabeleio obeani procenat. Trei potpredsednik, istovremeno i ministar za saobraaj nije ni ekao da ga prozove ef: Vrlo kratko: U mom okrugu asfaltirani su putevi samo do sela u kojima mi pobeujemo. Napravili smo nekoliko mostova, ali do pola. Rekao sam: ako glasaju za nas, bie zavreni. Mislim da ispod 20 odsto glasova neemo dobiti. Sada je red bio na predsednika da komentarie podnete izvetaje i kae kako je u njegovoj izbornoj jedinici. Ovo to sam uo, nije ba sjajno. Oekivao sam mnogo vie. Kakva ste vi vlast, ako ne moete da obezbedite veinu glasova? Izvinite, ali imali ste na raspolaganju ljude, tehniku, novac i medije, a ovo je mrava procena. U mojoj izbornoj jedinici za nas e da glasa preko 90 odsto biraa. Zaista?! Kako ste to uspeli, predsednie? pitala je ministarka industrije i rudarstva. Pohapsio sam sve koji su protiv nas odgovorio joj predsednik partije, koji je istovremeno i ministar policije. RIALITI OU PROGRAM - Mogu li malo da vas pipam po grudima? ta je vama, da li ste vi normalni? Ja sam udata ena. Odlino, i ja sam oenjen. Da, ali niste moj mu. A, osim toga, svuda oko nas su kamere koje nas snimaju. Pa ba zbog toga. ta to priate? Znam vas kao ozbiljnog i finog gospodina. Ja i jesam takav, ali ovo je ou, rialiti program. Moramo da uradimo neto da skrenemo panju na sebe. Ne moramo i mi da skrenemo. Pa zar ovako da nas primete? Koga ljudi ne primete i Bog ga zaboravi. Svialo

nam se, ili ne, tako je. Primetili ste sigurno da oni vredni, pristojni i kulturni uesnici nisu zanimljivi gledaocima. Ko jo na svom TV ekranu eli da gleda normalne? Njih odmah izbacuju iz igre, a ostaju samo oni koji se etkaju, galame, lau, pevaju, zevaju, ogovaraju jedni druge, hvale sebe... I zato mi predlaete seks aferu?! Razmislite! Ako ostanemo pristojni, mogu da nas izbace, a ovde nam je lepo dobro nas plaaju, slue nam ukusnu hranu, pijemo najbolja pia, stalno smo na televiziji... Pa pogledajte kako se ponaa veina ljudi ovde kao da su na vaaru, ili drumskoj mehani! Jedan je drugom opsovao majku, drugi je njemu rekao da lae kao pas, trei je rekao etvrtom da je spavao s njegovom enom. Oni najbolje stoje kod publike. Njima ne preti opasnost da ispadnu, ve se bore za pobedu i glavni dobitak. To je tano, ali, ipak... Nije li neukusno da tako skrenemo panju na sebe i da ostanemo u ovom ou programu? Moemo i da se posvaamo, pa i da se gaamo raznim predmetima. Moemo i da pretimo, kunemo, vreamo, omalovaavamo. Tako emo neosporno postati popularni i skrenuti panju na sebe, ali mislim da je bolje da vodimo ljubav, a ne rat. A gde e nas to dovesti? Dovee nas do ostanka u ou programu. Publika odluuje, ona glasa ko ostaje, a ko ispada. Bolje je da ispadnemo neozbiljni i klovnovi, nego da ispadnemo iz rialitija. Jeste cirkus, ali se dobro plaa. Morau malo da razmislim... Nemate vremena. Ovde ko razmilja, ne prolazi dobro. Ako budemo najdosadniji, nemamo anse, leteemo napolje. Glasai su neumoljivi. Podseam vas, u nedelju publika glasa. ta ono rekoste...? Da me pipate po grudima? Dobro, ali, nikako nie... Ipak smo mi poslanici, a ovo je skuptina.Petar Pismestrovi, Austria 2011



23

Ivan KarponaiVatrogasac Sidimo mi tako Palika i ja umorni od posla u mijani, zvao se bife Borac na korzi usrid varoi, vitar pomalo duva donosei sa sobom miris toenga piva, slina mi je na usti a ne samo meni, misec avgust, sunce pripiklo, ee a znoj curi sa lica ko da ti je provala oblaka. Al neka i za to ima lika, hladno pivo Apatinsko a zvali smo ga i rogonja. Ali eto ti belaja usrid bela dana, mi edni, para pa nema. Zovem ti ja Lazu konobara naega kamarata. - Lazo! Dede dal mo za nas dva neto na veresiju, kripi nam pod zubima a suvi smo ti ko Sahara, zna ti ve nas bie idue nedilje plaa pa emo se nekako razkusurati. - Ajde Lale, kad je za tebe nema problema, vidim da ti i dua gori a bogami ni vatrogasci ti ne bi pomogli. - Daj Lazo donesi nam po dve pive da ne mora jo jedanput ii a molim te vatrogasce pusti, ne spominji ih bie mi loe! - A zato Lale, zar nisi i ti bija jedno vrime vatrogasac? - Je` da sam bio, jes, ali to su ti davno prola vrimena, izbacili su me! Barabe su ti oni da ih veih i nima na ovom svitu. - A zato ba tebe Lale? - Ma pusti ih Lazo, zavidni su to ljudi, a to ti nije dobro viruj mojim riima a ja ti ne laem samo onako. - A ta su ti zavidili Lale? - Ma nije ti to ni prie vridno, zna ja sam ti par puta bio prvi na mistu di je gorilo a jo ni goriti poelo nije! urka Onomad ti je imo arlika roendan, pa reda radi eto nas na urki, ali za put mi je nana onako rekla: - Sine nemoj puno piti, naroljat e se opet a blizu si groblja, pazi odnee te bubui! A ja sam ti se boja bubua ali e je e i kada je dabe i sire je slatko pa sam malo zavirija dublje u ona okanja koja su mi punili ali uvik u drugim bojama pa ne znam ni sam ali su mi boje nakodile ili ono to je bilo u njima? Anuka me je cilo vrime vukla za rukav, keela me po cevanici ali ja sam ti bio heroj, nee ti mene dok se ja Lale zovem. Ne znam ni sam koje je okanje bilo ali neto me je pritiskalo, mora sam ti ii vodu putiti ali vidi ti vraga, volja je tu i ia bi a ne mogu. - Joj majko moja, bubui mi odnesoe snagu iz nogu ni ii ne mogu. - Ajde Lale ta si se razkokodakal, nema ta za sneti osim ona dva muka daj uhvati se za mene pa u ti ja pomoi. - Anuka, ti si sunce moje a di bi ja bez tebe stiga. Vodila me je napolje, noge su me jedva nosile, kolena su kleckala a da se nisam naslonio na nju, e sigurno bi pao. Ali vrag ti ne spava, eto ti belaja ne naem ga di je, a pritislo me je. - Anuka, daj pomogni mi, ne naem ga. Neto je ona poela da trai, nala ga je, nala a meni vrag ne da mira, obisio sam se na nju i apuem joj na uvo: - Anuka, sunce moje, sad bi te naguzijo al nee da mi se digne! - Ajde Lale opet laje, bezobrazan si mi, uzmi ga sam, ta sam ti ja? Neto toplo se proljevalo po mojim nogama, vrag ga odnija jel kia pada? Daj ne pravi mi belaja. - Anuka! A zato ti drhte ruke, nisi valjda siroe zar ne vidi da sve curi po mojim nogama, sav sam ti mokar? - Ma ajde Lale ne baljegaj sam si kriv u svojim ga rukama dri!

- Mudronja a e ti je tu probljem bolan, uzmi moju, nema slike u njoj, ne brini primie te bez probljema. Otia Mudronja opet na alter, prime ga. - Sedite tamo u akaonicu i ekajte malo, zvaemo vas. Prolo je dosta vrimena, neki su ulazili, neki su izlazili kad odjedared pozovu Josu. Mudronja sidi i uti, ne javlja se. Ona plavua otvori alter pogleda na Mudronju i drekne na njega: - A vama triba molbu pisati, ulazite kod dohtora ta ekate? Aha! Tek sada je Mudronja kapiro, pa na redu je, ve je zaboravija da je tu pod lanim imenom. Prolo ti je malo vrimena kad eto doa dohtor unutra gleda u Mudronju i pita ga: - A ta je tebi Joso? A Mudronja ni pet ni est ko iz topa opalija: - E gospod dohtore to mi je najbolji prijatelj i komija da ne moe biti boljega kamarata. - Ma ne pitam ja tebe za tvoje prijatelje i komije, ja pitam tebe ta ti je Joso, ta ti fali? Tek sada je Mudronja zakapiro di je napravija greku. Huh! Valjda nee dohtor da primeti da se malo zeznuo. - A kako da vam kaem gospod dohtar, sramota me je, belaj je velik, ne mogu a tija bi - Ajde govori, neu te ja valjda poisti, ja sam ti samo dohtor. - Znate gospod dohtor, probljem je, ne mogu srat kad vam ve tako prandavo moram rei. - Ajde skidaj Joso gae, sidi na onaj kabo s vodo i ekaj dotle dok ti ja opet ne doem, je si me razumija. - Jesam gospod dohtor, jesam! Odgovori Mudronja, skine gae i sidne se u kabo s vodo. Prolo ti je dobrih sat i po vrimena kad eto ti dohtora u ruci nosi onu veliku drvenu varjau sa kojom ti se mast mia u kazanu kad se mare peku u disnotoru. - Ajde Joso ustani, uvati se za onaj leaj i natri se. Uze ti on onu varjau, pljune u ruke, onako poteno zamahne i svom snagom oine Mudronju po guzici al onako poteno. Pue po guzici, ostade crvena fleka a Mudronja ni a da kae, sram ti ga je bilo. - Ajde sad na klozet i iseri se i nemoj zaboravit ne brii vie guzicu sa dakom od cimenta. Somborska kapija Sidimo mi tako sa ombetom u mijani na Somborskom putu, doli mi sa hetije, umorni al ne toliko koliko i edni. Rogonja hladan na astalu miri, e boga mi nee dugo misli se ja edan sam ti bija. Za drugim astalom side dvojica paora, jedan ide peenu ribu a drugi govei gulja, i piju a uz njihov astal stoji ti Lazo sa violinom u ruki i neto im cincari. - Konobaru! Daj neto ova riba oe da pliva! E boe moj, edna li ovika, kulturan ti je, zna za red alal mu vera, svaka mu ast. Onaj do njega pogleda ga onako pijan i upita: - Ej, a ta bi ti da ti ta riba pljiva, pa zar nije bila dosta u vodi? - Ma ajde seljaino, nekulturo jedna, to kulturno znai da sam ti ja edan! Bio je odgovor. Konobar donese rogonju. Gleda ga onaj, glava mu se klati, rasplie jezik i da ne bi on ispa onako glup i nekulturan jedui govei gula, onako nonalantno dobaci konobaru: - Konobaru! Dede donesi neto za piti marva je edna. Svi ute, mi isto i bolje je, znam ih kaki su, ma oma bi se zakaili za nas a mi ne traimo belaja. Danas bogami nema bianja! - Dede Lozane, daj sviraj mi tute na uho, da te ujem! Lazo svira gudalo mu vue po uima, a on ne uje, a jel gluv ili je toliko napit ka spuva. - Dede Lozane daj sviraj mi tute na uho, ne ujem te! I on ti tako ponavlja, ide bi boga mi moga na ivce a nisam ti ja taki, nek mu je za duu! Okrene se on svom kamaratu koji je ribu io i onako jezikom zapliui reka: - uj Marko, ovaj me jebe s violino u ui ta da mu radim? Gledam u ombeta, gleda on u mene, vidim ja da mu je puka ovaj domai agrarski film, dosta mu je svega pa mu onako dobaci: - Ej, uj kamarat, dosta je toga, ko ti je kriv kad izgleda ko peka pa bi te svako jebaval!

Petar Pismestrovi, Austria 2011

Kod dohtora

Doa ti onomad Mudronja kod dohtora, ima je neki problem, a nije bija osiguran u sozijali. Za alterom, do pola otvorenom, trebalo se malko sagnuti i pogledati unutra, a tamo sidila je neka plavua, mlada je bila a izgledala je kao da je ama ba jue pobigla iz starakog doma, cigarete u ustima, puila je. A je! To ti je nae zdravstvo, e nedaj boe. - Imate li zdravstvenu knjiicu? Glasilo je pitanje. - Nema gospoo! Reka je Mudronja, a mo i bez nje? - Ne! Glasio je kratak odgovor. ta e Mudronja, nema ta, pa ajd kui. Idui tako sretne ti on uz put svoga prvog komiju Josu nadniara ba je izlazija iz birtije. - Hej Mudronja, ta si tako obisija nos, kaki je to belaj u tebi? - E komo, zna ia ti ja kod onog dohtora, nee da me primiju sunce im njigovo! Nemam zdravstvene.



24

Sabahudin HadialiNastavak iz MaxMinusa broj 20. 10. pria I doe vrijeme da ispriam direktorovu priu. Onu kada sam ga spasio od pada u otvoreni aht ispred kole. A bijah esti razred. Osnovne kole. Onomad. Neto smo se naguravali na samom izlasku iz kole kada je pred nas izaao grdosija, direktor. Znam da mu je Stevo ime bilo. Prezimena se ne sjeam. Ali jeste grdosija bio. Nama malima. Tadanjim. Okrugao, iri nego dui, to bi ereti rekli, teko je hodao sav nadut od prejedanja i mezetluka. Mi smo ga u ali zvali dia lopta i uvijek je bio to znak da se neko prejeda na velikom odmoru kada bi uo eno ga, bit e isti dia lopta, i tada bi svi prasnuli u smijeh. Ne znam da li je ikada saznao da mu se to govori iza lea, ali ni nastavnicima nije bilo mrsko uti te nae jezike vragolije. Ipak, taj dan sam dobio pohvalu i postao herojem kole. Spasivi direktora Stevu najmanje povreda noge ili ruke, a i, ne daj boe, neeg verg. Elem, dok smo se mi naguravali pred izlaskom iz kole, eljni to breg izlaska iz nje, odjednom se pojavio on. Direktor Stevo. A mi smo kao ukopani stajali dok je on, dahui, gegao se prema izlazu, onako straan kako sam dirketor jedne osnovne kole uenicima moe biti. Istovremeno, stepenicama je iao domar kole omaui radnicima lokalne prodavnice namjetaja da unesu novi ormar za kabinet fizike Nstavnika Mehmeda. A on ej bio posebna pria. No, da ne duim. U tom trenutku je direktor, da izbjegne direktan sudar, ali i da pomogne domaru da lake unese taj ormar, skoio sa druge stepenice na...aht, odmah tu. Dole. Teina jednostavno bijae jaa jer sila masi daje ubrzanje i odjednom je zastao osjetivi da ispod njega eto polako krcka, lomi se. Stajao je zaleen a ja, kao da mi je samo provienje kazalo, naglo sam potrao i uinvi isto, skoio na njega. U tom trenutku je aht pukao, ali direktor nije pao u njega jer smo se nas dvojica ve kotrljali kolskim dvoritem. Ala je teak bio. Majko moja. I dan danas osjeti njegov stomak na svome licu. Teak. Zaista teak. Svi su vrisnuli. A nas dvojica? Ja sam ustao pomogavi njemu dok me je on grlio i govorio: Hvala, sine, hvala...sutra je dorane nastavniko vijee i ja sam nagraen Zahvalnicom kole za, kako je pisalo, portvovan gest pomoi radniku kole- direktoru Stevi. Ni dan danas ne znam zbog ega sam skoio na njega u tom trenutku. Moda zbog toga jer je Amela prolazila tada pored mene. Zajedno sa Milicom. A obje su mi se sviale. Pa htjedoh facom biti. Postadoh facom, ali mi je mama obloge hladne na bubrege stavljala desetak narednih dana. Nije loe faca biti, ali boli, brate. Ko zna? 11. pria Volio sam svoju koarkaku loptu. Bila je nova. Sve dok je Zof nije napucao u Miljacku jer ga nisam htio posluati i otii mu po cigarete do trafike. A Zof je bio ef jalije u komiluku. Obzirom da ga je bilo strah moga oca, nije me tukao. Samo je uzeo loptu i rekao: Moda sad proeta...vodom...po loptu! Proetao nisam, ali ovakvu loptu vie nikada nisam imao. Valjda to mi je bila prva. I nova. Zof je ko zna gdje danas. A lopta je moda negdje u Crnom moru, i pluta. Stara. Jadna. 12.pria I naem komiluku bijae jedan momak. Smajo mu je ime bilo. Svi smo zazirali od njega jer je odleao u Zenici sedam godina zbog pokuaja ubistva. A Smajo je bio dobriina. Kada god bi me vidio da kreem u kolu, a on bio u blizini, pozvao bi me i upitao treba li mi ta. Na moj upit da ne treba, on je onako, eretski, govorio kako TREBA...jer cure nam TREBAJU...one su TREBE. Ja bih se nasmijao elei to prija proi pored njega i krneuti put kole. Bijah sedmi razred. Osnovne kole. A pria o Smaji je bila sljedea. Imao je enu. Bijae nestana. I jednog dana ju je zatekao na kamari, kako su mi rekla raja, sa dvojicom bliskih prijatelja. Nije nita rekao, samo se okrenuo i otiao. Meutim, ona dvaojica to bijahu sa njegovom enom se potukoe i jedan je prob'o drugoga noem u stomak. Smajinim noem. U rukavicama. Posljednji otisci na njemu su bili Smajini. A kako je to tano? Evo kako. Taj to probode svog pajdaa nije mogao spavati i zbog toga i napisa priznanje koje zakopa duboko u umi u metalnom sanduku. Da mu bude lake, ree svojoj tadanjoj, a bivoj Smajinoj, eni. Smajo je odleao sedam godina. I vratio se isti kakav je bio. Poten i iskren. Onaj drugi, ni ime mu ne znam, umro je mlad od neke opake bolesti a metalni sanduk je iskopala

Smajina bva ena i donijela Smaji napisano priznanje svoga mrtvog mua. A Smajo, kao Smajo, halalio joj je. Dobriina. Jadan. *** NIKADA NISAM NI BIO TU Muzika moje mladosti polako nestaje u porama udnih naznaka. Da li je to sudbina Ili samo treptaj nesuvislih nadanja? .... Ipak pretpostavljam da stvaralac mogu biti samo ako postanem ovjek. ... Ne bilo kakav. Ve zaista ovjek, ali ne sa ove planete! I JA SAM DIO NJIH Milina je gledati sopstveni lik u ogledalu sudbine. Dok se topi pred naletom varvara udnih. to samo naizgled dobri bjehu. I tako sve dok ne otvorie karte. Prepisujui i ovaj put ne samo reeno. Ve i napisano.



25

Aleksandar otri Abdurahman Halilovi AhilPrvo su nas propustili kroz ake pa onda uzeli sve u svoje ruke. Ispunio sam joj ljubavnu elju-ona je kriva to sam i nju. Mi jesmo zapeli kao sivonje-ali iz blata su nas iupale aronje. Rekao sam naim slijepcima da ovaj put nikud ne vodi.

* Poto sam dobio nacionalnu penziju, nastojau da je opravdam.

* Smeten sam u ok sobu. okirao sam se kad sam dobio raun za lekarske * Lepota dolazi iznutra. Iz dubine novanika. usluge. * U memoarima je najzanimljivije ono ega se autor nije setio. * Bie vam jasno kakve emocije ispoljavamo jedni prema drugima, kada vam kaem da moramo da ih kanaliemo. * U skuptini imaju prostu veinu, to svojim ponaanjem i dokazuju.

* Pojedini ministri u vladi su smenjeni, jer su lagali. Brukali su one koji kradu. * Krizni tab je u stalnom zasedanju. Inae, kriza bi odavno prola.

*** Boban Mileti BapsiI ove godine inflacija e biti mala ala! Ovi iz vlade mogu jo mnogo toga - da zajebu (ako im dozvolimo)! Mi smo proli sito i reeto. Da vam pravo kaem nita naroito ... Srbi u Srbiji ive na linu odgovornost.

Kad smo saznali gdje su oni ak-shvatili smo da * Ima i salonskih rodoljuba. To su oni koji nikoga nisu ubili. su nam nedokuivi. * Drava ne moe da pronae grob generala, Ovi to se vrte u krug-ko zna za kim se okreu. jer on stalno menja svoju lokaciju. Dok su nam svirali kurcu-u pozadini se vidio pikin dim. * Ako dozvoli odvajanje Sandaka i Vojvodine, Srbija e da poraste u oima Evrope.

Rekli smo im sve u svoje vrijeme-nismo mi krivi * Mi svetsku ekonomsku krizu nismo ni osetili. Od domae. to su zakasnili. * Kranje praznih creva je Ne nadajmo se od mladih da nas izvuku iz krize- na najvei unutranji problem. mi smo ti koji im ne damo da rade. * Vlast je reila da iri optimizam. Politikim strankama ne trebaju pametni-samo Ali prethodno kritiare mora da skupi na jedno mesto. podobni. * utao sam. U stranci sam pred iskljuenjem-ne odgovara im I na to nemam ta da dodam. moja struja. * Zatieni su kao beli medvedi. Drimo ih na ledu. Pretresli smo zakon-sad znamo gdje se krije svaka njegova rupa. Ovo vam nije loe-ali vi ste pokvareni. Kad nam je vlast ula u zonu sumraka dala nam je do znanja da nee biti svjetlije budunosti. U policiji su otkrili da ni prsti tog ministra nisu isti ... ribaju ga. Aforizmi su kao kaktusi ... bodu. Kad vidim kud nam ide humor-doe mi da puknem od smijeha. Izveo bi on djecu na selamet-da nisu alah selamet. Sve je dugove vezao na ue ... za vjeanje. *** * Otkad smo postali mala drava, sve nam je tako daleko.

Srbija je OBEANA zemlja. Kome? Veinu dananjih politiara budue generacije e izuavati na akademiji - POLICIJSKOJ ?! "Nai" politiari i do sada su krali - ali ove godine briljiraju! ***

Dimitar I. VilazorskiBio sam gladan - pojeli su me. Bio sam tvrd - napravili su poparu od mene. Bio sam din - popili su me.

To ta nam se raaju bolesne ideje je zbog toga ta nas j... u zdravi mozak. The issue that we gave a birth to sick ideas is because we have been f in the healthy brain. Dimitar I.VilazorskiBesplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


26

Ekrem MaciKad sam opalio u tog ovjeka, od metka nije ostalo nita. Dosta nam je humanitarne pomoi. Dajte nam neto besplatno. Naa polemika je postala nerazumna. To znai da je na pomolu kompromis. I ove studentske godine sam obnovio gradivo. Podigao sam kredit . Olimpijska baklja je prilika za novi plamen mrnje. Tisuugodinji san Hrvata: svi Srbi u jednoj dravi. Nemamo more, ali imamo poplave. Za cunami. Probali smo glavom o zid. Sad traimo tvreg protivnika. Mi se ne zanosimo u krivini. Pravac je naa briga. Kao glasa sam zadovoljan kako me parlamentarci zastupaju. Posebno na veerama i dodatnim dnevnicama. Nudili su nam izlaz na more, ali nije to bila ta dubina. Toliko nas zaglupljuju da bi i najpametniji popustio. U nekim zemljama ljudi eznu za slobodom, a mi smo ih nekoliko promijenili. Sve je vie privilegovanih. Narod je nemilosrdan. Tapacirao sam vrata. Ne ujem sam sebe. Otac ima nas dvojicu. Jedan je pametan, a drugi misli da ima brata. Volim te nie nego ti mene. ovjek koji nita ne preputa sluaju kod neeljene trudnoe zatiuje se duplim kondomom. Preduhitrio sam zakanjele plate. Troim nezaraene. Svjetska obeanja padaju u vodu. Naa u abokreinu. Jedno nam govore iza lea, a drugo nam rade otpozadi. Kad vidim ko je sve uao u politiku doe mi da se prestanem baviti kriminalom. Moj san je da se probudimo. Bila je to dvosmjerna saradnja. U jednom pravcu smo mi poputali, u drugom su oni traili ustupke. Htjeli su rat po svaku cijenu. Kao da od toga ivot zavisi.

Sve je tee doi do osnovnih ivotnih namirnica. Nemam ni za doint. Na kaiu steem zadnju rupu. Srea pa mi je pupak visoko podvezan. Tano je da smo prodavali oruje islamskim zemljama. Naim venama tee ista nafta. Mi smo toliko mali narod da nas ni devet genocida ne moe iskorijeniti. Ubi me besparica. Zapaliu slamaricu. Mi smo sretne budale. Nama ni pametne bombe nisu nita mogle. Nemam ni dana staa. Ja nikada neu umrijeti od penzije. Treba biti poten. Ne treba puno uzimati. Majmun je siao sa grane i postao ovjek. ovjek se popeo na enu i postao konj. Optunica je preteka. Tuilac se ali na bruh. Pola stanovnitva gladuje. Druga polovina iekuje humanitarnu pomo. Krvi je bilo u izobilju. Neki su je, ak, i prolijevali. Cilj je na startu. U upljoj glavi mozgu je najire. Budunost je za nas svreno vrijeme.

Ne udi me to siromani vide letee tanjure, Njihovi tanjuri su ionako vazda prazni. ta e nam sveti duh. Dajte nam crni kruh! Iskupio se tek kad je kupio neke lanove dravnog povjerenstva. to vie povjerenstava, to manje povjerenja. I u demokratskom sistemu narod je demos, a vlast je esto demon. Izvui emo se mi iz krize! Ali, kako e se kriza izvui iz nas? Lako je pametnima, oni ionako uvijek poputaju. U socijalizmu su nas uili da je religija opijum za narod. U kapitalizmu su nas nauili kako ima i drugih puno efikasnijih opijuma. Bog sve vidi ali ga, izgleda, nije ni za to briga. Ne brinite se, kau politiari narodu. Vaa briga je i naa briga! Pravi duebrinici uvijek se brinu samo za svoju duu. Svi smo mi cijepljeni. Doktori su nas najprije cijepili, pa su nas, tek onda, odcijepili. Nekad je bilo okruglo pa na ...oe a danas vrijedi pravilo: okruglo, pa na ...loe! Samo u lopovskoj dravi, lopovluk spada u obiajno pravo. Svi su kapitalisti: isti...isti...isti... Budi se istok i zapad, a nai sindikati jo uvijek spavaju. Bez obzira to sve manje vjeruju, naim radnicima e i ove godine isplatiti boinice. Da ivi u dananje vrijeme, ni Isus vie ne bi mogao uskrsnuti. Opasne su samo one veze koje se na vrijeme otkriju. Oprez je majka mudrosti. Neoprez maeha ludosti. Nekada su postojali lumpenproleteri. Danas postoje samo lumpenpolitiari. Od sada se klanjam samo onome... tko mi neto pokloni. udan smo mi narod kada i dalje vjerujemo kako e nas oni koji su sve zasralina kraju ipak izvui iz govana. Sezame, otvori se! Vrijeme je da idemo vani!.

*** Ivo Mijo AndriKod nas ak i zeice misle da su dorasle za kiklopa. ta vam vrijedi to dobro radite, kada nemate dobru reklamu. Da bi vam se otvorilo, morate bar neko vrijeme biti zatvoreni. Politiki analfabeti, najlake proitaju svoj narod. Naa ekonomska situacija ne bi bila toliko teka, da nas politiari i lopovi nisu olakali. Dao bih sve kada bi obeali da mi nee oduzeti nita. Nai objeenjaci uglavnom sve vjeaju maku o rep. Smrt kapitalizmu, sloboda radnom narodu! Bolje rob, nego snob! Kod nas su raskrinkani samo oni, koji ne nose krinku.



27

Majo DaniloviAAVA MLADA Ovo je moja svadba, ja se udajem, ta misle gosti, za to ne hajem. Otkaiu, pevati, piti ampanjac, noas se pripazi mili, bie krkljanac. Hou ampanjca, tortu na sprat, dever i kum, s muzikom nek vode rat, s mladencima, da se uslika svaki gost, strpi se mili, do veeras je ljubavni post. Ajde mladoenjo, to se dri u mestu, dii na astal najlepu nevestu, potegni koju, vinom se nakiti, izvadi uku, muziku po elu zakiti. Idemo svi u kolo, neka se ruke znoje, ti svekre, pravo do keve moje. Ajde ale, dri elo, privati se prije, nek vidi svako, kako usitne Nilije. Ti kume ivlje, nemoj tu da folira, i tue gospoe samo da bira. A ti cumo, drugarice, dolazi amo, da mu na stolu po trbunjaku damo. Ustajte gospoe, to ste se stegle, vi to ste donele ebad, vagice, pegle. I vi gospodo, kravatu olabavite, na moje drge oima ne valavite. Kolo je ludilo, kolektivna paranoja, hou da je blesavo, svadba je moja. Orkestar ivlje s tim alatom svojim, ima da vas postrojim, i sve da vas utrojim. PONESI I SVOJU METLU Nosi iz kaveza, tog to kreti petla, dobro bi tebi dola jedna metla, da s njom poleti, ili dobije po turu, idi drugome dizati temperaturu. Ne mora skidati sa kose popilotne, svlaiti one upave roze patofne, neka te udeenu malo i drugi vide nacifranu, neka se drugi malo stide. Idi, s onim se tvojim veticama nai, zajai metlu, kroz prozor izai, uhvati maglu, da mi te ne vide oi, potrai angaman u gradskoj istoi. Ona i njena arena ptica, nije ala i nije trica, pobei iz ovog vica, za to se treba imati ica. Kau, vetice ne postoje, nije to ala i nisu trice, ako ih dohvatim, pod svoje, od ptice, nee ostat ni bice. MALA KENTA Mali, sve vie gubi kontrolu, kod mene, epizodnu, ti igra rolu, vrati tu stvar nazad u futrolu, na motorolu, ja zvau patrolu. Nema ti ba neke instrumente, male za mene ima argumente,

pozitivan si samo na momente, nemamo iste hemijske elemente, nisi ti igra jai od male kente. Kada ne treba, brz si na potezu, totalno pogrenu ima hipotezu, neu sa tobom noas u sintezu, sa tobom neu u dublju vezu. Prazna ti brate,ta tvoja puka, al zato izraena sujeta muka, nadmena tvoja prelepa njuka, odlazi, olakaj, daj malo oduka. Odlazi, kad gubi budi frajer, drugu ti sluuj na bidermajer, smiri se, popij onaj, to umi bajer, pitom si, meni je potrebna zver. UDUA Ona je bila - budisanamabog, u glavi imala ljubimca svog; ptiicu imala, arenih krila, i sva je, od puno boja bila. Baka volela princes krofne, nosila upave roze patofne; na glavi palmu drala nalom, kuglu imala, s ribicom malom. Lista joj gluposti podugaka, u prolom ivotu bila maka; ja, kao nisam ja, ve svoj ego, i dua da je, od kockica lego. Terala da jedem zelje, travu, kae : to bistri mozak i glavu; radio vebe da se ojaa volja, potencija da bi mi, bila bolja. Knjige sam itao prvo od kraja, ujutro pio iva od koke jaja; na glavi dubio veoma esto, da mi se pamet vrati na mesto. Po tabanima, stalno se ekala, ljubav nismo vodili danima; aspektovanje meseca ekala, seks nije vaan - bitna je anima. *** Peko LALII ZDRAVICA Nita nemam i to nudim nemam nita to iznosim zasluili ste uzvraam vam istog uma i savesti nazdravlje vam!



28

Ivo Mijo AndriOGLEDALO I ZRCALO Drava je ogledalo naroda koji u njoj ivi i upravlja. Slika njegove ljepote ili pokvarenosti prema sebi i drugima. Zvijezda koja se ni po emu ne razlikuje od drugih, osim po veliini i snazi svjetlosti koju isijava. Kamen u stijeni omeen linijom koja ga oznaava i razdvaja od drugog kamenja na tijelu litice. Ptica u jatu to se kree uz rijeno korito u smiraj jeseni da ne izgubi trag drugim, ranije odletjelim pticama. Rubovi pravokutnog ogledala slini su granicama nekih amerikih drava koje su omeene pravolinijskim crtama kao da ih je po mjeri krojio neki poznati matematiar ili fiziar, a ne ratnici i fiziki radnici to su se otisnuli preko bare u potrazi za kruhom, zlatom i boljim ivotom. Kad god se pogledam u ogledalu, vidim cjelinu autonomne pojave i pokrajine iji je vladar pod mojim elom i tjemenom, a podanici negdje iza stakla. Takve me asocijacije i misaone devijacije spopadaju dok obavljam obred brijanja zaputenog lica ili ianja izikale kose. Zadnjih godina, od kada sam kupio elektrini ureaj za ianje i brijanje, ne idem u brijanice niti troim novce na tu vrstu mukog uljepavanja. iam se u vlastitoj reiji na visinu kose od cent ili dva i nitko, osim mojih ukuana, ne zna da je izgled moje frizure djelo mojih ruku. Nitko mu ne nalazi mane, pa tako nemam potrebu objanjavati kako se sam iam. Niti braniti tvrdiluk prema samome sebi. Novce koje bih dao brici za njegove usluge, obino podijelim siromasima to prose u blizini pijace na kojoj se snabdijevam povrem i voem. Drava je, dakle, moje ogledalo u kojem otkrivam sve dobre i loe strane svoga lica. Dobre preteu, a loe me sve manje zanimaju. Kao to me sve manje zanima i moja dananja drava. Ne vie samo jedna, kako prilii obinom ovjeku, vee dvije, slijepljene jedna uz drugu pa onda nasilno odvojene graninim rampama i drugim nepotrebnim ogradama. Prije tih ograenih drava imao sam jednu koje se nitko pametan nije mogao postidjeti. Protezala se gotovo od Alpa pa do Sredozemnog mora i dalje do Dojrana. Bila je priznata od svih i potovana od ogromne veine drugih zemalja. Imala je vou do koga su drale sve voe ovoga svijeta. Gradila je svuda i bila nagraivana od svakoga. Obrazovala je druge i slijedila najbolje. Bila je kao ogledalo u kome se svatko mogao ogledati. I vidjeti kakav je i na koga slii. Je li bio dobar ili lo. Blizak majci i ocu, ili nekome treem. Ta moja drava bila je uvijek kao zapeta puka. Kao otkoen pitolj. I nitko joj se sa zlim namjerama nije smio pribliiti ni taknuti njezine granice. Glatke rubove njezinog ogledala. Jer, kad bi to uinio, posjekao bi se na njezinu otricu i rana bi mu ostala vidljivom za sva vremena. Takva je bila ta moja, od svih cijenjena, drava. To ogledalo na ijoj su se caklini ogledali mnogi narodi i narodnosti. I svi se, pritom, vidjeli onakvim kakvi jesu. Neki u pravom, a neki u krivom obliku i svjetlu. A onda je sa istoka i zapada puhnuo strani vjetar razdora i zla, koji je ogledalo moje drave sruio na pod, te ga razbio u vie nejednakih dijelova. I lik na ogledalu rasprio se u vie smjerova, ostavljajui prazninu u duama i tijelima iznenaenih promatraa. Bio sam jedan od njih i sve sam vidio vlastitim oima. I teak pad i grozan raspad. Pla roditelja za djecom i djece za roditeljima. Smijeh muitelja i krik muenika. Vatru kad kua gori i led to duu topi. Suze umjesto kie, pucanj umjesto poljupca. Sve sam to vidio i osjetio na vlastitoj koi. Proivio i preivio, kreui se ivicom otre smrti. Nitko mi o tome ne treba priati, niti mi trebaju bilo ija objanjenja i isprike. Ni onih koji su ogledalo razbili niti njihovih podanika zla koji su ulomcima stakla nemonim ljudima krvne ile sjekli i zjenice vadili. Mnogi su od njih i danas ivi. I danas nam prljaju zrak, tlo i um stupidnim laima dok beru plodove iznikle na kostima nevino stradali branitelja dobra. Od ulomaka razbijenog ogledala i dijelova polomljenog pitolja, plemenske su voe sainile mala zrcala u kojima gledaju svoja podbuhla, otromboljena, blijeda i usahla lica. Na rubovima tih zrcala i danas vise komadii stakla oko kojih se otimaju, nastojei dokazati kako su dijelom njihovog ulomka. A cijelo punoljetstvo je prolo otkad se ogledalo razbilo o pod poploan nerazumom i plemenskim sljepilom. Komad od zrcala nikada nije bio isto to i cijelo ogledalo. Na njemu se ne vidi sve ono to bi i drugi eljeli vidjeti. Niti se sunevi zraci od njega odbijaju tako daleko da bi i tua srca mogli zagrijati. Pare stakla isto je to i pare kruha u odnosu na cijeli kruh. Na njega se moe posjei i ostati gladan, ali se ne moe prikazati lijepim niti biti pred svijetom sit. Krnje je o sebi misliti sve najbolje, a ne sluati to drugi misle i govore. Niti se kajati za uinjen grijeh. Pred bogom i pred narodom. Kako svojim, tako i drugima. Brzo su nosai malih nedoraenih zrcala uvidjeli da se u njima ne mogu sami zrcaliti pa su se okrenuli drugim veim ogledalima. Onim ogledalima na kojima se svaki lik jasno vidi i raspoznaje u moru drugih

likova na kojima nema ulomaka niti neobraenih rubova. Pa su pourili da svoj mali komadi zrcala prilijepe na to veliko ogledalo. Makar na samo dno, gdje se nazire praznina. No, ljudi koji se slue velikim ogledalima nisu ba naklonjeni malim zrcalima i zaziru od njihovih otrih rubova i malih neobraenih povrina. Zato ih dre po strani dok ne pokupe rasute opiljke stakla i ne olie zid na kojem e zrcalo visiti. Kako je nekada visilo dok je cjelinom bilo. U svijetu kakav je dananji nitko ne voli onoga tko nije u dobrim odnosima sa svojim prvim susjedima. I ne eli ga uza se, makar mu na korist bio. Ljudi puni sebe uvijek su bili prazni za druge. Kao to je ostao prazan svaki dio pitolja koji se raspao nespretnim rukovanjem loih pucaa. Ne prima se lako u kuu onaj koji iz svoje kue bjei. Kao ni onaj koji do tue kue ne dri. U svakome dijelu svijeta imade pametnih ljudi. Ali i onih drugih imade, kod nekih ak i za izvoz. Ne vole pametni kada im ti drugi dou pod prozor. Ili kad dugo zvone ispred ulaznih vrata. Jer, kada oni pozvone, mogu je svakakav belaj. Znadu to dobro mudri, kad drugom kroje sudbinu. ............... Jednom sam kao dijete imao prelijepi pigel. Obrubljen crvenom bojom i plavom pozadinom. U sredini toga pigla bilo je ucrtano srce. Obojeno petinom plavom, treinom crvenom, tek malo utom a ostalo zelenom bojom. Na drugim dijelovima pigla bilo je mijeanih boja. I raznih ukrasa kakvih do tada, a ni kasnije, nisam vidio. Nosio sam taj pigel

broj 25...no.25...maxminus magazin

Documents