biomasa green partnerships · 2014-08-28 · odlaganja đubreta. naravno, istovremeno bi se...

Green Partnerships Local Partnerships for Greener Cities and Regions

Biomasa

Name:

Date:

2

Zakonodavstvo EU/ Direktiva 2009/28/EK

EU standardi u pogledu korišćenja biomase,

ekološki standardi ( gasovi sa efektom

staklene bašte)

Dr Vladan Božović

3

OIE – EU

Primjena obnovljivih izvora energije (OIE) zauzima veoma važno mjesto u

bioekonomiji razvijenih zemalja. Svaka država EU postavlja ciljeve za udio OIE u ukupnoj proizvodnji energije. U zavisnosti od uslova u zemlji i postojanja velikih proizvođača energije, postavljeni ciljevi i rokovi su veoma različiti.

U cilju regulisanja upotrebe OIE, u EU su donijete brojne regulative koje se bave izazovima uspostavljanja bioekonomije i pokreću promjene evropske ekonomije. S obzirom da nekontrolisano korišćenje biomase zaproizvodnju obnovljivih izvora energije može imati značajan uticaj na proizvodnju hrane u Evropi i zemljama trećeg svijeta, rješavanje ovakvog multidisciplinarnog problema zahteva strategiju i sveobuhvatan pristup

uključujući različite regulative.

4

Zavisnost Evrope od svjetskih snabdjevača energijom

5

Svjetske potrebe za energijom

6

Greenhousegas levels

Energyconsumption

Renewables inenergy mix

ca. -16.3%

achieved -20%

100%

+20%

EU 20-20 politika

-20%

ca. +12.7%

achieved

? ?

7

Investicije u OIE globalno

8


Direktivama 2001/77/EC o podsticanju proizvodnje električne energije iz OIE

na međunarodnom energetskom tržištu i 2003/30/EC o podsticanju upotrebe

biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za transport, Evropska Unija je

definisala različite tipove energije iz obnovljivih izvora.

Donošenjem direktiva svaka država članica dužna je da obezbjedi minimalni

udio od 10 % učešća biogoriva u prevozu. Osnovni potencijali obnovljive

energije u EU su hidroenergija i energija vjetra. Biomasa čini 20% obnovljive

energije u EU, što je stavlja na treće mjesto po značaju.

9


Ključni cilj EU je povećanje energetske efikasnosti. Predviđeno je da do 2020.

god udio OIE u ukupnoj potrošnji energije iznosi 20%. U tu svrhu, zemlje EU

su uvele zakonske regulative uspostavile akcione planove za definisanje

razvoja i korišćenja OIE i uspostavile kriterijume održivog razvoja.

Primjena određenog izvora obnovljive energije zavisi od raspoloživosti i

mogućnosti članice.

Svaka država EU postavlja ciljeve za udio OIE u ukupnoj proizvodnji energije.

10


Prikaz učešća OIE u ukupnoj potrošnji energije u zemljama EU u 2011.god i

ciljevi definisani direktivom 2009/28/EC, prikazani su na slici. Najveću

pootrošnju obnovljive energije ima Švedska sa oko 48% energije iz obnovljivih

izvora, dok je najmanja potrošnja na Malti.

Sve zemlje članice planiraju povećanje do 2020. godine, kada bi udio

obnovljivih izvora energije u ukupnoj energiji u EU trebao da iznosi 20%.

11

Korišćenje obnovljivih izvora energije u porastu u Evropi

12


Prema definiciji koja je data u dirketivi 2009/28/EK, biomasa je "biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog porijekla iz

poljoprivrede (kako biljnog tako i životinjskog porijekla), šumarstva i

srodnih sektora kao što je ribarstvo i akvakultura kao i biorazgradivi dio

industrijskog i komunalnog otpada“

Ovo znači da uz odgovarajuću industrijsku preradu, novodobijena biomasamože da se pretvori u prirodni gas i tečna i čvrsta fosilna goriva. Korišćenjem različitih procesa transformacije kao što je sagorijevanje, gasifikacija i piroliza, biomasa može da se transformiše u “bio-goriva” zatransport, “bio-toplotnu energiju” ili “bio-električnu energiju”.

13

Iskustva u zemljama EU i okruženju

Korišćenje biomase u energetske svrhe definisano je sa više javnih dokumenata Evropske unije. Osim RED direktive, ključni dokument je Biomass Action Plan.

Između ostalog, ovaj dokument predviđa stalno praćenje realizacije postavljenih ciljeva.

14

Direktiva2009/28/EU Savjeta Evrope i EU parlamenta od 26.02.2009,dopunjava direktivu 2003/30/EU i ukida 2001/77/EU.

Ciljevi do2020 godine:

Smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i to za 35%, a od1.1.2017 ukupno smanjenje mora biti 50% s tim da se povećava za 60% zaobjekte koji počinju sa radom od ovog datuma.

Povećanje udjela iz obnovljivih izvora na 20% i udjela energije iz biogorivana 10% u ukupnom energetskom bilansu ; predviđen udio bioetanola do2010 je oko 11 miliona tona.


15

Sa aspekta zaštite životne sredine, biomasa predstavlja CO2 neutralan

izvor energije. Ukoliko se adekvatno koristi, biomasa je održivo gorivo, koje može znatno da utiče na smanjenje neto emisije ugljenika iz CO2, u poređenju sa primjenom fosilnih goriva u energetske svrhe.

Tako, u procesu fotosinteze, koliĉina ugljendioksida-CO2 koju biljka usvoji izatmosfere identična je koliĉini CO2 koja se oslobodi prilikom sagorijevanjabiomase biljnog porijekla.

Biomasa i zaštita životne sredine

16

Razlika u količini ugljendioksida konačno koji ulazi u proces i količine CO2 u produktu je ista. Za razliku od navedenog procesa, korišćenjem fosilnihgoriva- neobnovljivih izvora energije kao energenta, u procesusagorijevanja svega 0.28kg npr. lignita u atmosferu se oslobodi 1kg CO2.


17

Za razliku od navedenog procesa sagorijevanja drvne biomase, pri

sagorijevanju fosilnih goriva oslobađaju se nove količine CO2, što

doprinosu efektu ,,staklene bašte”.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je sagorijevanje drvne biomase

CO2 neutralno i da će intenzivnije korišćenje OIE umjesto fosilnih gorivadovesti do smanjenja emisija CO2.


18


19


Biomasa i održivost

Korišćenje bioenergije je povezano sa uticajem na korišćenje zemljišta. „Obnovljiv‟, „niska emisija gasova staklene bašte‟ i „održiv‟ nijesu izrazičije značenje je sinonimno i moraju se razmatrati zasebno u projektimavezanim za biomasu. Tačnije, “održivost” je ispunjena kada projekat koji je baziran na obnovljivim izvorima ima negativan ili, barem, neutralan bilansCO2 tokom čivotnog ciklusa.

Lanac biomase može imati negativni bilans ugljenika (neto uklanjanje CO2eq. iz atmosfere) kao i pozitivni bilans ugljenika (neto dodatak CO2eq.): to zavisiod prakse na terenu, transporta i tehnologija obrade.

Emisije gasova staklene bašte predstavljaju jedan od kriterijuma stanja

životne sredine koji je sadržan u analizi održivosti ali on nije dovoljan. Koncept održivosti treba da uzme u obzir i druge različite aspekte kao što je ekološki, kulturni, zdravstveni aspekt kao i da ih integriše sa ekonomskimaspektom

20


Biomasa i održivost

21

Generalno posmatrano, koncept održivosti koji se primjenjuje na sektorbioenergije se zato ne može odvojiti od ekološkog, ekonomskog i

socijalnog aspekta

Projekti koji se odnose na biomasu neće biti u potpunosti uspješni ako ne uključuju održivo snabdijevanje biomasom, izvodljive poslovne uslove idruštvenu podršku.


22

Koncept procjene biomase je značajno evoluirao zahvaljujući direktivi RED 2009/208/EK. Na početku je procjena biomase za teritorijalno planiranjebila bazirana na vrijednostima potencijalne biomase, a kasnije je bilabazirana na vrijednostima raspoložive biomase; sada, je prema direktiviRED potrebno učiniti jedan korak više u eveluaciji “održive biomase”.

To znači da: Nije sva raspoloživa biomasa održiva!


23

Može se zaključiti da je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora naodržive načine društveni izazov koji podrazumijeva izmjene državnog i

međunarodnog zakonodavstva (kao što je to djelimično urađeno s direktivom RED 2009/28/EK), planiranje komunalnog i sektora transportakao i promjena životnog stila i uvođenje potrošačke etike.


24

Zemlje EU imaju različite potencijale biomase. U nekim zemljama dominiradrvna biomasa, tipično Finska, Švedska i Austrija, a u nekima biljni ostaci, tipična je Danska.

Finska i Švedska, sa izuzetno velikim prirodnim bogatstvom u šumskomdrvetu, planiraju značajnu proizvodnju električne energije iz ovog obnovljivogizvora. Danska i Austrija su zemlje sa razvijenom poljoprivrednomproizvodnjom, pa u njihovim planovima korišćenja biomase značajno mjestoimaju poljoprivredni ostaci, a takođe i korišćenje biogasa iz stajnjaka. Danskaplanira da do 2015. godine učešće električne energije iz biomase bude preko 10 % u ukupnoj potrošnji električne energije, odnosno dok bi u Austriji to trebalo da bude 3 - 5%.

26

Da bi ostvarili postavljene ciljeve u proizvodnji električne energije iz biomase,navedene zemlje su usvojile odgovarajuće podsticajne finansijske mjere. Finansijske mjere se odnose kako na pokrivanje dijela investicionih troškova, tako i na povećanu, tj. „povlašćenu“ otkupnu cijenu proizvedene električne

energije.

Veći broj zemalja Srednje i Istočne Evrope koje odnedavno pripadajuEvropskoj uniji imaju značajne energetske potencijale u biomasi. Među njimaza nas su najinteresantnije Mađarska, Bugarska, Slovenija, Slovačka, Češka, a takođe i Hrvatska. Po svom standardu, privrednoj razvijenosti i primjenjenostitehničkih dostignuća, one su mnogo bliže nego prethodno analiziranerazvijene zemlje Unije. Sažet prikaz cijena otkupa „zelene“ električne energijedat je u tabeli.

27

Otkupne cijene električne energijeproizvedene u postrojenjima na biomasu

28

Analizirajući energetski potencijal, zavisnost od uvoza, uticaj na brutonacionalni dohodak i druge energetske i ekonomske parametre dolazi se do zaključka da, ako se u Crnoj Gori zaista želi podstaći izgradnja kogenerativnihpostrojenja na biomasu, morala bi da se uvede cijena otkupa električneenergije na sličnom nivou, kao što su uvele zemlje srednje i istočne Evrope.

29

Ekonomski pokazatelji primjene

biomase za kogeneraciju

Na osnovu pregleda iskustava drugih, jasno je da kogeneracijombiomase ne može da se ostvari cijena proizvodnje električne energijeniža ili jednaka od one dobijene korišćenjem fosilnih goriva. Ipak, ciljje da se kogeneracija korišćenjem biomase sprovede tako daekonomski pokazatelji budu što povoljniji. Na ekonomske pokazateljeutiče:

– cijena postrojenja,

– cijena goriva,

– angažovanje postrojenja u toku godine i iskorišćenje toplotneenergije,

– troškovi rada postrojenja,

– stepen korisnosti, električni, termički, ukupni,

– cijena električne i toplotne energije.

30

Cijena postrojenja

Osim vrste tehnologije na specifičnu cijenu, po kW električne snage,utiče i veličina postrojenja. Na sledećem slajdu dati su primeridodatne specifične investicije u slučaju proizvodnje i električneenergije, za različite tehnologije kogeneracije na čvrstu biomasu.

Uočava se da veličina postrojenja ima značajan uticaj.

Na primjer, za postrojenje s ORC procesom, ukoliko je snaga ispod200 kWe, specifična dodatna cijena je oko 3.300 €/kWe, a ukoliko je snaga oko 1 MWe, onda je dodatna cijena oko 2.600 €/kWe.

To isto važi i za parno-turbinsko postrojenje.

31

Specifična cijena postrojenja za kogeneraciju za čvrstu biomasu, dodatni investicioni troškovi za proizvodnju električne energije (CFB je proces sa gasifikacijom u fluidiziranom sloju)

32

Veća “gustina” korisnika

Dakle, pri projektovanju kogenerativnog postrojenja treba težiti ka tome danjegova instalisana električna snaga bude što veća. Time se proizvodi i višetoplotne energije koja bi trebalo da se plasira korisnicima. Da bi se smanjilaulaganja u instalaciju i vrelovode povoljniji je slučaj veće „gustine“ korisnika.To su industrijske potrebe za toplotnom energijom, te grijanje stambenih idrugih zgrada veće površine i manje udaljenosti. Proširenje broja korisnikamože djelimično da se stimuliše subvencionisanjem gradnje vrelovoda.

Znatno niže cijene investicija su za kogenerativna postrojenja koja koristebiljna ulja, kao gorivo. Za električne snage postrojenja iznad 150 kW ona padana ispod 700 €/kWe. Slične cijene su i za gasne motore sa generatorima kojikoriste biogas. Ipak, zbog visoke cijene goriva, konačni ekonomski efektiovakvih postrojenja su lošiji, a mogu da se kompenzuju samo višom cijenomelektrične energije.

33

Cijena goriva

Cijene pojedinih goriva znatno se razlikuju. Najniže su pri korišćenjuotpada vlastite proizvodnje, na primer, u drvoprerađivačkoj industriji. Cijena energije čvrste biomase je niža, ali je i to ograničenotransportnim rastojanjima od mjesta nastanka do mjesta primjene icijenom skladištenja. U većini slučajeva čvrsta biomasa dospjevasezonski, te je potrebno da se cjelokupna količina blagovremenonabavi i uskladišti. To je nepovoljnije od korišćenja fosilnih goriva, koja mogu da se nabavljaju postepeno, prema potrebi, ili se čak plaćanakon potrošnje, u slučaju prirodnog gasa.

Ulaganje u kupovinu čvrste biomase, s obaveznom rezervom, dodatno opterećuje cijenu i pri detaljnoj ekonomskoj analizi mora dase uzme u obzir.

34

Cijena goriva

Cijena biljnih ulja je vrlo visoka, uprkos tome što za njihovu primjenupostoje visoko razvijena postrojenja, lako primjenljiva u praksi, ona moguda se ekonomski isplativo koriste samo u slučaju visokih cijena „zelene“ električne energije.

35

Angažovanje postrojenja u toku godine

i iskorišćenje toplotne energije

Na ocjenu ekonomičnosti veliki uticaj ima i angažovanje postrojenjau toku godine. Smanjenjem angažovanja smanjuje se proizvodnja, te se troškovi investicije svode na manju količinu isporučeneenergije. To je posebno značajno kada se toplotna energija koristisamo za grijanje. Potreba za grijanjem u toku godine je oko šestmjeseci, a potrošnja energije u tom vremenu je promjenljiva, u zavisnosti od spoljne temperature. Na sledećem slajdu prikazana sudva primjera postrojenja za kogeneraciju iste električne i toplotnesnage. U jednom slučaju ono se koristi za grijanje, 4.553 sati godišnje, a u drugom za grejanje bazena, 8.284 sati godišnje. Crvenom isprekidanom linijom prikazana je proizvodnja električneenergije, količina relativno u odnosu na termičku.

36

Dva slučaja korišćenja postrojenja za kogeneraciju u toku godine

37

Angažovanje postrojenja u toku godine

i iskorišćenje toplotne energijePovršine ispod krivih proporcionalne su ukupnoj godišnjoj proizvodnji,odnosno isporučenoj energiji. U drugom slučaju ona je oko dva puta viša. Toznači da će, pri približno istoj cijeni investicije, u cijeni električne i toplotneenergije dio koji se odnosi na trošak investicije biti oko dva puta niži.

Na žalost, slučajevi u kojima potrebe za toplotnom energijom, računajući ihlađenje, pokrivaju duži period godine su malobrojni. Razvojem primenetoplotne energije za hlađenje, korišćenjem apsorpcionih mašina, znatno možeda se poveća broj sati korišćenja toplotne energije u toku godine.

38

Cijena električne i toplotne energije

Veliki uticaj na ekonomske pokazatelje postrojenja za kogeneracijuimaju cijene električne i toplotne energije, koje korisnik plaća.

Cijena toplotne energije kreće se obično u granicama 3,5 do 5 €c/kWh, pri čemu krajnji kupac dodatno plaća troškove instalacije islužbe koja energiju distribuira i obavlja druge servise, održavanje inaplaćivanje.

39

Cijena električne i toplotne energije

Osnova za utvrđivanje visine cijene „zelene“ električne energije je doprinos zaštiti životne sredine i smanjenju emisije GHG (Greenhouse

Gases).

Sa stanovišta ekonomskih pokazatelja sufinansiranje i povoljni kreditiimaju manji uticaj nego cijena isporučene, prije svega električne, energije. Negativni efekti podrške društva subvencionisanjemgradnje, povoljnim kreditima i cijenom električne energije očituju se, u zemljama EU, u rastu cijena opreme. Ovaj trend biće eliminisanrastom konkurencije.

40

Kogeneracija na bazi čvrste biomase –Güssing, Austrija

Gorivo je drveni iver, vlažnosti 20 do 30% (60%) i otpaci drvneindustrije. Ukupna primarna energija, „snaga“ goriva je 8 MW; proizvedena električna 2 MW, a termička 4,5 MW. Električkistepen korisnosti je 25%, a ukupni i do 80%.

Cijena drvenog ivera je 1,6, a drvenog otpada oko 0,7 €c/kWh. Sistem za centralno grijanje je dužine 27 km, sa dvije različitetemperature. Koristi se za grijanje 300 domaćinstava, 95% u naselju, a ostatak za deset industrijskih jedinica, sušara za drvo. Cijena toplotne energije je, na ulazu u mrežu 2,0, a za korisnike 3,9 €c/kWh. Cena električne energije je 12,3 €c/kWh.

41

Kogeneracija na bazi čvrste biomase –Admont, AustrijaTermička snaga termouljnog kotla je 3,2 MW, a električna snagaORC (organic Rankin cycle) postrojenja sa niskoobrtnomturbinom 400 kW. Nominalni termički učinak je tada 2,25 MW.

Pošto je riječ o otpacima iz proizvodnje troškovi goriva su niski, godišnje 256.000 €. Troškovi radne snage zbog korišćenjapostojećih radnika su takođe niski, 34.000 €. Troškoviodržavanja su oko 50.000 €, električne energije oko 26.000, a administrativni i troškovi osiguranja oko 15.000 € godišnje.

To ukupno daje 381.000 € godišnje.

Prihod od električne energije je 210.000 € (po cijeni 11,8 €c/kWh), a za toplotnu energiju 620.000 € (cijena toplotneenergije osciluje, a ne prelazi 4 €c/kWh). Ukupan prihod je 830.000 € godišnje, odnosno investicija može da se otplati zasedam godina.

42

Šema proizvodnje i potrošača postrojenja za kogeneraciju Admont, Austrija

43

Postrojenje na bazi biljnih ulja, Njemačka

Električna snaga 340 kW, termička snaga 350 kW. Električni stepenkorisnosti 43%, a ukupni 88%. Godišnje angažovanje je 3.865 sati.

Godišnja proizvodnja električne energije je 1,314.000 kWh, a cijena je 18,99 €c/kWh, što godišnje daje 249.500 €. Cijena toplotne energije je 5 €c/kWh, godišnja proizvodnja 1,353.000 kWh, a prihod je 67.600 €.

Troškovi održavanja postrojenja, servisiranja i rada radnika, su oko33.000 €, a troškovi investicije 21.500 € godišnje. Godišnji prihod je

oko 80.600 €.

44

Postrojenje na bazi biogasa, Njemačka

Za proizvodnju biogasa koristi se goveđi tečni stajnjak farme sa 2.100 goveda i kosupstrat – silaža kukuruza. Proizvedeni biogas sagorijeva se u dizel gasnom motoru instalirane električne snage 806 kW i termičkesnage 814 kWt. Električni stepen korisnosti je 30%, sa mogućomdnevnom proizvodnjom električne energije 15.565 kWh. Termičkistepen korisnosti iznosi 38%, a dnevna moguća proizvodnja termičkeenergije 16.572 kWht.

Godišnji ukupni troškovi rada postrojenja su 495.200 €. Na bazi cijenetoplotne energije 3,8 €c/kWht i cijene električne energije 9,7 €c/kWh, godišnji prihod za toplotnu energiju je 186.000 €, a za električnu419.000 €. Pored toga, prihod od prodatog prerađenog (prevrelog) stajnjaka je 12.600 €. Ukupan godišnji prihod je 617.600 €. Na osnovutih podataka period otplate postrojenja je dug, a ekonomski pokazateljiloši. Ovo postrojenje sagrađeno je ranije, i očigledno je da bi period otplate bio dugačak. Za nova postrojenja cijena bi bila između 14,5 i16,5 €c/kWh.

45

Spalionica otpada Spittelau - BEČ

46

Osnovna ideja krajem šezdesetih godina, kada se krenulo u ovaj jedinstvenipoduhvat, je bila da ova fabrika služi za zagrijevanje Kliničkog centra Beča, udaljenog nekih dva kilometra u sjeverozapadnom dijelu metropole.

Idejni projekat je urađen 1968., a već naredne godine gradska uprava je odlučila da krene sa izgradnjom. Fabrika je svečano puštena u rad 1971. Tadašnji tehnolozi su uveli potpuno novi sistem prerade, spaljivanja i odlaganja đubreta. Naravno, istovremeno bi se obezbijedilo i “gorivo” za grijanje stanovnika grada i nekih kompanija. Protekle godine su pokazale da se u tome potpuno uspijelo.

U tehnološke inovacije i novu opremu uloženo je više od 300 miliona eura, ali se novac višestruko vratio. Patent “Spittelau” je postao simbol Beča i Austrije i prodat je u pedesetak zemalja sveta.

47

Spittelau – bunkeri za odlaganje

48

Sistem prerade smeća je doveden do perfekcije. Svakog dana 250 istresača smeća sa osam visećih mostova izbacuje desetine tona raznovrsnog đubreta u ogromne bunkere zapremine 7.000 kubnih metara. Kako bi se đubre selektovalo u zavisnosti od sastava i veličine, a dobila upotrebljiva kalorična vrijednost, ono se miješa pomoću ogromnih čeličnih hvataljki kapaciteta četriri kubna metra.

Kranisti visoko u kabinama sistematski usitnjavaju smeće i pripremaju ga za dalju preradu. Tokom termičke obrade, đubre se spaljuje na dijve linije pomoću tečnog gasa, a istovremeno se izdvaja industrijska voda. Kapacitet termičkih peći je 18 tona na sat, gdje se na temperaturi od 800 stepeni Celzijusa dobija željeni energent.

Tako se u gradsku mrežu upumpava 60 megavata toplotne energije.

49

Spittelau – šema procesa

50

Finalna faza se odvija u takozvanom DENOX postrojenju, gdje se kroz katalitičku redukciju tečnim gasom i zagrijevanjem do 280 stepeni Celzijusa u katodnim cijevima i gasnim gorionicima, uništavaju dioksidi. Tako prečišćen gas se zatim hladi na 115 stepeni Celzijusa i odlazi u atmosferu kroz dimnjake visoke 126 metara.

Zagađena voda se filtrira i prečišćava dok se ne ispusti u kanale na Dunavu. Teški metali u preostaloj vodi posle prvog spaljivanja se pretvaraju u netopivu formu u taložnim reaktorima. Posle finalnog filtriranja i dodavanja, dolaze u moćne prese, gdje dobijaju oblik kocki koje se pakuju u velike specijalne kese.

51

Spittelau – kontrolna soba

52

Potrošnja energije za mali porodični

pilot plastenik

Veličina tipskog plastenika:

8 x 30= 240 m2

Osnovna energetska sirovina za zagrijevanje plastenika, otpadna

biomasa iz poljoprivrede: pšenična slama, slama soje, kukuruznioklasak i kukuruzovina

Specifični toplotni gubitak po jedinici površine na bazi iskustva zaobjekte slične namjene je u intervalu od 200-250 W/ m2.

Za dalje proračune s obzirom na manje visine malog plastenikausvajamo qsp = 200 W/ m2.

53

Potrošnja goriva

Na osnovu navedenih uslova, možemo izračunati časovnu potrošnjugoriva za jedan plastenik koja iznosi:

Gh = 19.60 kg/h

Potrošnja goriva za grejnu sezonu za usvojeni broj grejnih dana od180 iznosi 18 tona slame/god. ili 5 tona lakog ulja/god. poplasteniku,

Potreban broj bala slame N = 1483 komada,

Usvajamo prosječan broj bala slame od cca 1500 bala za grejnusezonu,

Ovaj broj zavisi od više faktora:

unutrašnje grejne temperature prostora

srednje godišnje spoljašnje temperature

dužine pogona u toku dana

stvarne toplotne vrijednosti slame (varijabilna vlažnost)

kvaliteta, odnosno stepena korisnosti kotla i cijele mreže

54


EU standardi u pogledu korišćenja biomase,

ekološki standardi ( gasovi sa efektom

staklene bašte

Hvala na pažnji !

biomasa green partnerships · 2014-08-28 · odlaganja đubreta. naravno, istovremeno bi se...

Documents