angelina njegus - poslovni informacioni sistem
DESCRIPTION
Angelina Njegus - Poslovni Informacioni SistemTRANSCRIPT
-
UN
IVER
ZITE
T SI
NG
IDU
NU
M
Prof
. dr
Ang
elin
a N
jegu
POSL
OV
NI
INFO
RM
ACI
ON
I SIS
TEM
I
TRE
E IZ
DA
NJE
Beog
rad,
200
9.
-
POSL
OV
NI I
NFO
RMA
CIO
NI S
ISTE
MI
Aut
or:
Prof
. dr A
ngel
ina
Nje
gu
Rece
nzen :
Prof
. dr M
ilan
Milo
savl
jevi
Prof
. dr M
lade
n Ve
inov
i
Izda
va:
UN
IVER
ZITE
T SI
NG
IDU
NU
MBe
ogra
d, D
anije
lova
32
ww
w.s
ingi
dunu
m.a
c.rs
Za iz
davaa
:Pr
of. d
r Milo
van
Stan
ii
Tehn
ika
obra
da:
Nov
ak N
jegu
Diz
ajn
koric
a:Al
eksa
ndar
Mih
ajlo
vi
Gor
an L
a n
ovi
Tira
:25
0 pr
imer
aka
tam
pa:
Mla
dost
Gru
pLo
znic
a
ISBN
: 978
-86-
7912
-231
-5
Copy
right
:
200
9 U
nive
rzite
t Sin
gidu
num
Izda
va z
adr
ava
sva
prav
a.
Repr
oduk
cija
poj
edin
ih d
elov
a ili
cel
ine
ove
publ
ikac
ije n
ije d
ozvo
ljena
.
Moj
im ro
dite
ljim
a, G
ospa
vi i
Vuks
anu
Nje
gu
za
ven
u lju
bav,
str
plje
nje
i pod
rku
.
-
III
Sadr
aj
D
EO I
UVO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FORM
ACI
ON
E SI
STEM
E
UVOD
U P
OSLO
VNE
INFO
RMAC
IONE
SIST
EME
11.
OSNO
VNI K
ONCE
PTI P
OSLO
VNIH
I
NFOR
MAC
IONI
H SI
STEM
A
2 1
.1. O
PTA
TEO
RIJA
SIST
EMA
2
1.2. I
NFO
RMAC
ION
I SIS
TEM
I 3
1.3.
INFO
RMAC
ION
A TE
HN
OLO
GIJA
5 1
.4. A
UTO
MAT
IZO
VAN
I ALA
TI I
TEH
NO
LOGI
JE
6
1.4.1.
Evo
lucij
a CAS
E te
hnol
ogije
8
1.4.2.
Aut
omat
izova
ni al
ati
82.
ARHI
TEKT
URA
INFO
RMAC
IONI
H SI
STEM
A
11
2.1.
BLO
KOVI
ZN
ANJA
12
2.2.
BLO
KOVI
PRO
CESA
15
2.3.
BLO
KOVI
KO
MUN
IKAC
IJE
17
3. PO
SLOV
NI IN
FORM
ACIO
NI SI
STEM
I
20 3
.1. E
RP SI
STEM
I
21 3
.2. K
ORI
STI O
D ER
P SI
STEM
A
23 3
.3. E
RP M
ODU
LI
25 3
.4. A
NAL
IZA
TRO
KO
VA I
KORI
STI Z
A ER
P
27
3.5.
PO
SLO
VNI I
NFO
RMAC
ION
I SIS
TEM
I I
STR
ATE
KA P
REDN
OST
29
DEO
II R
AZV
OJ P
OSL
OV
NIH
INFO
RMA
CIO
NIH
SIS
TEM
A
RAZV
OJ P
OSLO
VNIH
INFO
RMAC
IONI
H SI
STEM
A
35
4. M
ETOD
OLO
KE O
SNOV
E RA
ZVOJ
A
INFO
RMAC
IONI
H SI
STEM
A
36
-
IV
4.1.
MO
DELI
I M
ODE
LIRA
NJE
3
7 4
.2. ST
RATE
GIJE
SIST
EMSK
E AN
ALIZ
E
40 4
.3. R
EIN
EN
JERI
NG
I MO
DELI
RAN
JE P
ROCE
SA
414.3
.1. D
ijagr
am to
ka p
odat
aka
454.3
.2. R
eni
k pod
atak
a 53
4.3.3.
IDEF
0 fu
nkcio
naln
o m
odeli
ranj
e 56
4.4.
MO
DELI
RAN
JE P
ODA
TAKA
I AN
ALIZ
A 61
4.4.1.
Osn
ovni
poj
mov
i mod
ela p
odat
aka
614.4
.2. M
odeli
ranj
e pod
atak
a 6
94.4
.3 ID
EF1X
stan
dard
za m
odeli
ranj
e pod
atak
a
714.4
.4. A
naliz
a mod
ela p
odat
aka
75
Prva
nor
maln
a for
ma
77
Drug
a nor
maln
a for
ma
80
Tre
a nor
maln
a for
ma
81
Boyc
e-Co
ddov
a nor
maln
a for
ma
82
e
tvrta
nor
maln
a for
ma
84
Peta
nor
maln
a for
ma
85
Nor
maln
a for
ma k
ljue
va i d
omen
a (DK
/NF)
86
Si
nhro
niza
cija s
istem
skih
mod
ela
87 4
.5. O
BJEK
TNO
-ORI
JEN
TISA
NA
ANAL
IZA
I
M
ODE
LOVA
NJE
88
4.5.1.
Jedi
nstv
eni j
ezik
mod
elova
nja -
UM
L
924.5
.2. P
roce
s obj
ektn
og m
odelo
vanj
a
105
5. RA
ZVOJ
POS
LOVN
IH R
EEN
JA P
REM
A M
SF O
KVIR
U
108
5.1.
MSF
DIS
CIPL
INE
10
95.1
.1. M
SF p
roce
sni m
odel
11
25.1
.2. M
SF ti
msk
i mod
el
113
5.1.3.
Upr
avlja
nje k
ompr
omisi
ma
11
5 5
.2. T
EHN
IKE
PRIK
UPLJ
ANJA
INFO
RMAC
IJA I
AN
ALIZ
IRAN
JE P
OSL
OVN
IH P
ROBL
EMA
I ZAH
TEVA
116
5.2.1.
Teh
nike
za p
rikup
ljanj
e inf
orm
acija
11
95.2
.2. A
naliz
a pos
lovn
ih p
robl
ema
12
55.2
.3. A
naliz
a zah
teva
13
0 5
.3. M
ODE
LOVA
NJE
SIST
EMSK
IH Z
AHTE
VA
S
LUA
JEVI
MA
KORI
EN
JA
132
V
5.3.1.
Mod
el slu
ajev
a kor
ien
ja
132
5.3.2.
Mod
elova
nje z
ahte
va sl
uaje
vima k
ori
enja
13
4 5
.4. A
NAL
IZA
IZVO
DLJIV
OST
I RE
ENJA
I
U
PRAV
LJAN
JE R
IZIC
IMA
14
75.4
.1. Fa
za d
e ni
sanj
a vizi
je
147
5.4.2.
Ana
liza r
izika
15
95.4
.3. K
ateg
orije
izvo
dljiv
osti
proj
ekta
16
2 5
.5. K
REIR
ANJE
FUN
KCIO
NAL
NE
SPEC
IFIK
ACIJE
PO
SLO
VNO
G RE
EN
JA
168
5.5.1.
Faza
plan
iranj
a pre
ma M
SF-u
1
705.5
.2. K
once
ptni
diza
jn
172
5.5.3.
Log
iki d
izajn
17
9
Anali
za ka
ndid
atni
h te
hnol
ogija
18
0
Doku
men
tova
nje l
ogik
og d
izajn
a
183
O
ptim
izacij
a log
ikog
diza
jna
18
75.5
.4. Fi
ziki
diza
jn
187
Pr
ojek
tova
nje s
loja
prez
enta
cije
19
7
Proj
ekto
vanj
e slo
ja ap
likac
ije
201
Pr
ojek
tova
nje s
loja
poda
taka
20
4
Proj
ekto
vanj
e bez
bedn
osti
21
8
Kom
plet
iranj
e faz
e plan
iranj
a
222
5.6.
STAB
ILIZ
ACIJA
I U
VOE
NJE
RE
ENJA
22
55.6
.1. V
oen
je pi
lot r
een
ja
230
5.6.2.
Faza
uvo
enj
a re
enja
23
1
6. M
ETOD
OLO
GIJA
IMPL
EMEN
TACI
JE E
RP R
EEN
JA
233
6.1.
PRO
CES R
AZVO
JA E
RP SI
STEM
A
233
6.2.
ASA
P M
ETO
DO
LOGI
JA IM
PLEM
ENTA
CIJE
S
AP SI
STEM
A
237
DEO
III
AN
ALI
TIK
I PO
SLO
VN
I IN
FORM
ACI
ON
I SIS
TEM
I
ANAL
ITI
KI P
OSLO
VNI I
NFOR
MAC
IONI
SIST
EMI
24
97.
SKLA
DIT
E PO
DATA
KA
250
7.1. R
AZVO
J SKL
ADI
TA P
ODA
TAKA
25
3
-
VI
7.2. P
RIM
ENA
SKLA
DIT
A PO
DATA
KA
258
8. OL
AP SI
STEM
I
261
8.1. A
RHIT
EKTU
RE O
LAP
SIST
EMA
26
78.1
.1. V
iedi
men
zioni
OLA
P (M
OLA
P)
267
8.1.2.
Rela
cioni
OLA
P (R
OLA
P)
268
8.1.3.
Hib
ridni
OLA
P (H
OLA
P)
270
9. OT
KRIV
ANJE
ZNA
NJA
I DAT
A M
ININ
G 27
29.1
. TEH
NIK
E DA
TA M
ININ
G-A
27
49.2
. WEB
MIN
ING
28
4
10. P
OSLO
VNA
INTE
LIGE
NCIJA
28
610
.1. K
ORA
CI R
AZVO
JA B
I PRO
JEKT
A
288
DEO
IVM
OD
ULI
PO
SLO
VN
IH IN
FORM
ACI
ON
IH S
ISTE
MA
MOD
ULI P
OSLO
VNIH
INFO
RMAC
IONI
H SI
STEM
A
317
11. E
RP SI
STEM
I: PR
ODAJ
A I M
ARKE
TING
31
811
.1. M
ODU
LI P
RODA
JE I
MAR
KETI
NGA
U
ERP
SIST
EMIM
A
320
11.2.
ERP
I UP
RAVL
JAN
JE O
DNO
SIM
A SA
K
LIJE
NTI
MA
(CRM
)
32
2
12. E
RP SI
STEM
I: RA
UNO
VODS
TVO
I FIN
ANSI
JE
324
13. E
RP SI
STEM
I: PR
OIZV
ODNJ
A I U
PRAV
LJAN
JE
M
ATER
IJALI
MA
326
13.1.
SAP
R/3 E
RP R
EEN
JE
331
14 .E
RP SI
STEM
I: LJ
UDSK
I RES
URSI
33
615
. MEN
ADM
ENT
LANC
A SN
ABDE
VANJ
A I
E
LEKT
RONS
KO T
RI
TE
337
VII
Z
?
Info
rmac
ione
tehn
olog
ije (I
T) n
e spa
daju
vie
u re
surs
e org
aniza
ci-je,
ve
pos
taju
pos
lovn
o ok
rue
nje.
Info
rmac
ioni
siste
mi (
IS) f
orm
iraju
jed
an in
tegr
alni d
eo m
oder
ne o
rgan
izacij
e i p
oslo
vanj
a. In
form
acio
ni
siste
mi s
e kor
iste k
ao p
odr
ka sv
im as
pekt
ima o
rgan
izacio
nih
funk
cija i
ak
tivno
sti. M
eut
im, k
orist
i od n
ovih
tehn
olog
ija se
mog
u po
stii
jedin
o uk
olik
o su
usm
eren
i ka o
rgan
izacio
nim
cilje
vima.
Mod
erno
pos
lovn
o ok
rue
nje
zaht
eva
i no
vi tip
men
ade
ra k
oji
kom
binu
je m
enad
ers
ke v
etin
e sa
eks
perti
zom
u o
blas
ti IT
-a. T
akav
m
enad
er t
reba
da:
de
nie
stra
tegi
ju IS
bilo
za ra
dnu
grup
u, o
delje
nje i
li ko
mpa
niju
;
iden
ti k
uje p
oten
cijaln
u po
trebu
za IS
kak
o bi
pob
olja
o pe
rfor-
man
se ko
mpa
nije;
iza
bere
i nab
avi n
ovi I
S od
odgo
vara
juih
vend
ora;
na
dgled
a raz
voj i
impl
emen
tacij
u no
vih si
stem
a;
upra
vlja I
S kak
o bi s
e obe
zbed
ila ef
ektiv
nost
u pru
anj
u kva
litet
ne
info
rmac
ije kr
ajnjim
koris
nicim
a.
C Kn
jiga
Poslo
vni i
nfor
mac
ioni
siste
mi
treba
da p
oslu
i ka
o vo
di u
od
abiru
pra
vih p
oslo
vnih
info
rmac
ioni
h re
enj
a za
org
aniza
ciju,
njih
o-vo
m a
dekv
atno
m ra
zvoj
u i e
fektiv
nom
upr
avlja
nju.
Knj
iga
je za
mil
je-nj
a da
bud
e jed
ini i
zvor
za
stude
nte
dodi
plom
skih
stud
ija F
akul
teta
za
poslo
vnu
info
rmat
iku
Unive
rzite
ta S
ingi
dunu
m, k
oji
prou
ava
ju p
o-slo
vne
info
rmac
ione
siste
me,
bez
potre
be d
a na
bavlj
aju ra
zliit
e kn
jige
koje
pokr
ivaju
tem
e kao
to
su Si
stem
ska a
naliz
a i p
rojek
tova
nje,
Stra
te-
gije
razv
oja
IS, E
nter
prise
Res
ourc
e Pl
anni
ng (
ERP)
, Ana
liza
zaht
eva
i de
nisa
nje
arhi
tekt
ure
ree
nja,
Mod
elira
nje
info
rmac
ioni
h sis
tem
a, Da
ta w
areh
ousin
g, O
LAP
siste
mi, D
ata
Min
ing i
dr.
Pred
govo
r
-
VIII
Nak
on sa
vlada
vanj
a ove
knjig
e, stu
dent
i e s
e osp
osob
iti d
a:
razv
ijaju
pro
jektn
i plan
razv
oja
i im
plem
enta
cije
poslo
vnog
re-
enj
a;
anali
ziraju
fakt
ore r
izika
uvo
enj
a pos
lovn
og re
enj
a;
proc
enju
ju i i
zabe
ru ad
ekva
tno
IT re
enj
e;
aktiv
no u
estv
uju
u sv
im se
gmen
tima I
T pr
ojek
ta;
an
alizir
aju m
odul
e pos
lovn
og re
enj
a i n
jihov
e vez
e;
efekt
ivno
kom
unici
raju
sa IT
stru
njac
ima s
a koj
ima s
ara
uju
na
proj
ektu
;
koris
te IT
da b
i pris
tupa
li izv
orim
a inf
orm
acija
.
S
Knjig
a je p
odelj
ena u
etir
i dela
, gde
svak
i deo
pok
riva r
azli
ite as
pe-
kte u
potre
be p
oslo
vnih
info
rmac
ioni
h sis
tem
a unu
tar o
rgan
izacij
e:
Deo 1
: Uvo
d u po
slovn
e inf
orm
acio
ne si
stem
e fo
kusir
a se n
a os
novn
e ko
ncep
te i
term
ine
koji
opisu
ju k
ompo
nent
e po
slovn
ih
info
rmac
ioni
h sis
tem
a; sa
gleda
va s
e ar
hite
ktur
a IS
i an
alizir
aju
kara
kter
istik
e, ko
risti,
mod
uli i
strat
eka
pred
nost
poslo
vnih
info
-rm
acio
nih
siste
ma.
De
o 2: R
azvo
j pos
lovn
ih in
form
acio
nih s
istem
a ba
vi se
prou
-a
vanj
em ra
zliit
ih m
etod
olog
ija i
okvir
a ra
zvoj
a IS
, pol
aze
i od
prik
uplja
nja
info
rmac
ija i
anali
ze p
oslo
vnih
pro
blem
a i z
ahte
va,
prek
o m
odelo
vanj
a sist
emsk
ih za
htev
a, re
ine
njer
inga
pos
lovn
ih
proc
esa,
anali
ze iz
vodl
jivos
ti re
enj
a i u
prav
ljanj
a riz
icim
a, kr
ei-ra
nja l
ogik
og i
zik
og d
izajn
a do
impl
emen
tacij
e, sta
biliz
acije
i uv
oen
ja IS
u p
oslo
vno o
kru
enje.
U ov
om de
lu se
tako
e ra
zma-
traju
met
odol
ogije
impl
emen
tacij
e got
ovih
pos
lovn
ih re
enj
a.
Deo 3
: Ana
litik
i pos
lovn
i inf
orm
acio
ni si
stem
i - o
pisu
je an
a-lit
iki d
eo p
oslo
vnih
info
rmac
ioni
h sis
tem
a ko
ji ob
uhva
ta d
ata
ware
hous
ing,
data
min
ing,
OLA
P sis
tem
e, od
nosn
o jed
nom
reju
po
slovn
u in
telig
encij
u (B
usin
ess I
ntell
igenc
e) or
gani
zacij
e.
Deo
4: M
odul
i pos
lovn
ih in
form
acio
nih
siste
ma
- pr
ikaz
uje
mod
ular
ne p
oslo
vne
info
rmac
ione
sist
eme
kao
to s
u pr
odaja
i m
arke
ting,
rau
novo
dstv
o i
nan
sije,
proi
zvod
nja
i upr
avlja
nje
mat
erija
lima,
ljuds
ki re
surs
i i u
opte
men
adm
ent l
anca
snab
de-
vanj
a i el
ektro
nsko
tri
te.
IX
Pla
n kn
jige
-
1U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
DEO
I:U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIST
EME
C
Sve
orga
niza
cije
razv
ijaju
info
rmac
ione
siste
me.
Bez
obzir
a na
va
e za
nim
anje
u bi
lo k
om p
oslo
vanj
u, z
asig
urno
et
e u
estv
ovat
i u n
ekom
od
seg
men
ata
razv
oja
info
rmac
iono
g sis
tem
a, bi
lo k
ao k
lijen
t ili
kori-
snik
tih
siste
ma b
ilo k
ao si
stem
anali
tiar
, pro
gram
er il
i sl.
Met
ode k
oje
ete
nau
iti,
itaju
i ov
u kn
jigu,
mog
u se
prim
eniti
na r
azli
ite d
omen
e pr
oblem
a, a n
e sam
o na
one
koji u
klju
uju
rau
nar.
Siste
msk
i raz
voj n
ije
mag
ija k
oja
rea
va sv
e pr
oblem
e, ne
pos
toji
savr
eni
alat
i, te
hnik
e ni
ti m
etod
e koj
e gar
antu
ju d
a e p
rojek
at ra
zvoj
a IS
biti
uspe
an.
Me
utim
, ko
mpl
etna
i kon
ziste
ntna
prim
ena o
vih ve
tina
vodi
ka d
ugor
ono
j stra
-te
giji
uspe
nos
ti po
slova
nja.
Pre
nego
to
kren
ete
da u
ite
odre
ene
met
ode,
tehn
ike,
alate
i te
-hn
olog
ije, n
eoph
odno
je d
a ra
zum
ete
osno
vne
pojm
ove,
konc
epte
i da
uo
pte
stek
nete
glob
alnu s
liku o
razv
oju i
nfor
mac
ioni
h sis
tem
a. Pr
vi de
o ov
e knj
ige va
s uvo
di u
fund
amen
tale
konc
epte
, lo
zo j
e i tr
endo
ve k
oje
ine
osno
vu z
a da
lju n
adog
radn
ju i
prim
enu
prak
tini
h ala
ta i
tehn
ika
koje
ete
nau
iti u
dru
gom
delu
ove
knjig
e.
Nak
on p
rou
avan
ja ov
og p
oglav
lja, z
nae
te d
a:
objas
nite
ta
su
siste
mi,
info
rmac
ioni
sist
emi i
info
rmac
ione
te-
hnol
ogije
;
objas
nite
ta s
u CA
SE al
ati;
uk
ratk
o ob
jasni
te sv
e pro
cese
(blo
kove
) raz
voja
celo
kupn
og in
for-
mac
iono
g sist
ema p
rem
a raz
liiti
m fo
kusim
a na s
istem
;
obra
zloit
e poj
am p
oslo
vnih
info
rmac
ioni
h sis
tem
a i E
RP re
enj
a;
sagle
date
mod
ule E
RP re
enj
a, an
alizir
ate t
rok
ove i
koris
ti za
ERP
sis
tem
;
sagle
date
stra
tek
e pr
edno
sti im
plem
entir
anjem
pos
lovn
og in
for-
mac
iono
g sist
ema.
-
2P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
1.1.
Op
ta te
orija
sis
tem
a
Op
ta te
orija
siste
ma p
reds
tavlj
a nau
nu o
blas
t koj
a se b
avi iz
uav
anjem
sis
tem
a i za
koni
tosti
koj
e u n
jima n
asta
ju. J
edna
od
najva
niji
h ka
rakt
e-ris
tika t
eorij
e sist
ema j
este
u p
ristu
pu, u
okv
iru k
oga s
e sva
ka ce
lina p
o-sm
atra
kao d
eo ne
ke ve
e ce
line.
Nas
tajan
je op
te te
orije
siste
ma d
ovelo
je
do st
vara
nja s
istem
skog
prist
upa,
kao i
do n
ovih
tehn
ika i
met
oda a
naliz
e sis
tem
a. Ka
da se
upot
rebi
term
in s
istem
ski p
ristu
p, ta
da se
nag
laav
a da
se sv
i pre
dmet
i i p
ojav
e pos
mat
raju
u n
jihov
oj d
inam
inos
ti i c
elovit
osti
u od
nosu
na o
kru
enje.
Cilj
opte
teor
ije si
stem
a je
da sl
ui k
ao je
dins
tven
i met
odol
oki
i po
jmov
no-k
ateg
orija
lni o
kvir
spor
azum
evan
ja lju
di ra
zliit
ih sp
ecija
lno-
sti. T
ako
e, nj
en ci
lj je d
a obu
hvat
i i ob
jedin
i fun
dam
enta
lne p
ojm
ove k
oji
vae
u sv
im sp
eci
nim
siste
mim
a i te
orija
ma k
oje s
e njim
a bav
e. Im
ajui
u vid
u op
tu te
oriju
siste
ma,
u da
ljem
teks
tu d
e ni
sae
se p
ojam
siste
ma
i nav
esti
njeg
ove k
arak
teris
tike.
Siste
m se
najo
ptij
e de
nie
kao s
kup o
bjek
ata (
entit
eta)
i njih
ovih
m
eus
obni
h vez
a usm
eren
ih ka
ostv
ariva
nju z
ajedn
ikog
cilja
. Obj
ekti
u sist
emu m
ogu d
a bud
u nek
i zi
ki ob
jekti,
konc
epti,
doga
aji i
sl. O
bjek
ti u
siste
mu
se o
pisu
ju p
reko
svoj
ih sv
ojsta
va k
oja
se n
aziva
ju a
tribu
tima.
Skup
objek
ata k
oji p
reds
tavlj
a pos
mat
rani
siste
m de
nie
gran
ice si
stem
a. Sv
e izv
an gr
anica
siste
ma s
e naz
iva ok
olin
a ili o
kru
enje
siste
ma.
Dejst
vo
okol
ine
na si
stem
opi
suje
se p
reko
ulaz
a u
siste
m, a
dejs
tvo
siste
ma
na
okol
inu
prek
o nj
egov
ih iz
laza,
kao
to je
ilus
trova
no n
a slic
i 1.1.
Dina
mik
o po
naa
nje
realn
og si
stem
a sta
ndar
dno
se p
reds
tavlj
a na
sle
dei
nain
: ulaz
i u si
stem
men
jaju s
tanj
a sist
ema.
Stan
je sis
tema s
e de
nie
ka
o sk
up in
form
acija
o p
rolo
sti i s
ada
njos
ti sis
tem
a pot
rebn
ih d
a bi s
e, po
d dejs
tvom
budu
ih po
znat
ih ul
aza,
mog
li odr
editi
budu
i izl
azi. U
stan
ju
sistem
a kon
cent
risan
a je c
eloku
pna i
storij
a rea
lnog
siste
ma.
Izlaz
na tr
ansfo
r-m
acija
de n
ie ne
ki na
in m
eren
ja ili
posm
atra
nja d
inam
ikog
pona
anj
a re
alnog
siste
ma i
daje
, na o
snov
u sta
nja s
istem
a, nj
egov
e izla
ze.
1. O
snov
ni k
once
p p
oslo
vnih
info
rmac
ioni
h si
stem
a
3U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
Slik
a 1.
1. O
pta
de
nic
ija s
iste
ma
Svak
i sist
em m
ogu
e je d
ekom
pono
vati
na p
odsis
tem
e. Ist
ovre
men
o,
svak
i sist
em je
deo
nek
og i
reg
siste
ma.
Hije
rarh
inos
t se
mor
a uz
eti u
ob
zir pr
iliko
m is
traiv
anja:
pona
anj
a, fu
nkcio
nisa
nja,
razv
oja i
upra
vljan
ja sis
tem
ima.
Siste
mi n
e eg
zistir
aju iz
olov
ani,
ve
tee
da
budu
otv
oren
i sis
tem
i. O
tvor
enos
t pre
dsta
vlja k
omun
ikac
iju iz
me
u ob
jekat
a sist
ema i
ob
jekat
a iz n
jegov
og o
kru
enja.
1.2.
Info
rmac
ioni
sis
tem
i
Term
inol
ogija
pojm
ova u
okvir
u inf
orm
acio
nih s
istem
a var
ira od
auto
ra
do au
tora
, me
utim
vein
a stru
njak
a se s
lae u
sled
eim
de
nicij
ama:
Poda
tak j
e kod
irana
pred
stava
o ne
koj
injen
ici iz
realn
og sv
eta.
On j
e no
silac
info
rmac
ija i
slui
za te
hnik
o uo
blia
vanj
e inf
orm
acija
, kak
o bi
se
one m
ogle
sau
vati
ili pr
enet
i. Poj
edin
ani
poda
ci sa
mi z
a seb
e nem
aju
nika
kvo
zna
enje
ili ga
imaju
veom
a malo
. In
form
acija
je p
rotu
ma
eni p
odat
ak o
poj
avi k
oju
poda
tak p
rikaz
uje.
Drug
im re
ima,
info
rmac
ija je
pre
ien
, org
anizo
van
i obr
aen
pod
atak
u s
misl
enom
kont
ekstu
. Inf
orm
acija
je re
surs
koji j
e kre
iran
od p
odat
aka,
da bi
koris
tio m
enad
men
tu pr
i don
oen
ju po
slovn
ih od
luka
. Spo
sobn
ost
men
adm
enta
da
prik
uplja
i uo
pte
upr
avlja
pod
acim
a i i
nfor
mac
ijam
a po
stao
je kr
itia
n fa
ktor
usp
eno
sti p
oslo
vanj
a. Zn
anje
se g
radi
na
tem
elju
novih
info
rmac
ija k
oje
se n
adov
ezuj
u na
po
stoje
e zna
nje.
Razli
iti l
judi
mog
u ra
zliit
o in
terp
retir
ati i
nfor
mac
ije
u za
visno
sti o
d nj
ihov
og zn
anja.
-
4P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
Polaz
ei o
d tum
aen
ja po
jma s
istem
a, pr
oizil
azi o
pta
de n
icija
info
rma-
ciono
g sist
ema.
Info
rmac
ioni
siste
m (I
S) se
mo
e de
nisa
ti ka
o sis
tem
u
kom
e se
vez
e izm
eu
objek
ata
i vez
e sis
tem
a sa
oko
linom
ostv
aruj
u ra
zmen
om in
form
acija
. Det
aljni
je ob
razlo
enj
e po
jma
info
rmac
iono
g sis
tem
a jes
te da
pred
stavlj
a ure
eni
i int
egris
ani s
kup p
odat
aka,
proc
e-sa
, int
erfej
sa, m
rea
, teh
nolo
gija
i lju
di ko
ji su
u m
eus
obno
j kor
e-lac
iji u
cilju
podr
ke i
pobo
ljan
ja sv
akod
nevn
ih po
slovn
ih op
erac
ija
i pod
rke
men
adm
entu
u re
ava
nju p
oslo
vnih
prob
lema,
plan
iranj
a, up
ravlj
anja,
pred
vian
ja, ko
ordi
nisa
nja i
dono
enj
a odl
uka.
Info
rmac
ioni
siste
m tr
eba d
a bud
e mod
el re
alnog
siste
ma u
kom
e de-
luje
(Slik
a 1.2)
. Ulaz
i u si
stem
men
jaju
stanj
e sist
ema,
a ova
pro
men
a se
re e
ktuj
e na
izlaz
. Pre
slika
vanj
e re
alnog
siste
ma
u in
form
acio
ni si
stem
izv
odi s
e pos
tupk
om m
odeli
ranj
a rea
lnog
siste
ma.
Slik
a 1.
2. P
olo
aj in
form
acio
nog
sist
ema
u od
nosu
na
real
ni s
iste
m
Za v
ein
u lju
di, s
istem
i su
prev
eliki
i ko
mpl
eksn
i da
bi se
shva
tili u
ce
losti
, na
prim
er, i
nen
jeri k
oji p
rave
aut
omob
ile k
reira
ju m
odele
pre
ne
go t
o nap
rave
nova
kola,
arhi
tekt
e pra
ve m
odele
zgra
da ko
je pr
ojek
tuju
itd
. Pos
lovn
i inf
orm
acio
ni si
stem
i se n
e mog
u ra
zum
eti b
ez m
odela
koj
i pr
edsta
vljaju
siste
me u
njih
ovoj
realn
osti.
5U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
1.3.
Info
rmac
iona
tehn
olog
ija
Info
rmac
ione
tehn
olog
ije su
deo
razv
ojne
stra
tegi
je in
form
acio
nih
siste
ma,
te se
stog
a ovd
e ukr
atko
obr
azla
u.In
form
acio
ne te
hnol
ogije
(IT)
opi
suju
kom
bina
ciju
rau
nars
ke
tehn
olog
ije (h
ardw
are i
softw
are),
telek
omun
ikac
ione
tehn
olog
ije,
netw
are,
grou
pwar
e i hu
man
ware
:
Hard
ware
p
odra
zum
eva
zik
u op
rem
u ka
o to
su m
ehan
iki,
mag
netsk
i, elek
trons
ki il
i opt
iki u
rea
ji.
Softw
are
uk
ljuu
je pr
ede
nisa
ne in
struk
cije
koje
kont
roli
u ra
d ra
una
rski
h sis
tem
a ili
elek
trons
kih
ure
aja. S
oftv
er k
oor-
dini
ra ra
d ha
rdve
rski
h ko
mpo
nena
ta u
jedn
om in
form
acio
nom
sis
tem
u. S
oftv
er in
korp
orira
stan
dard
ne so
ftver
e ka
o to
su o
p-er
ativn
i sist
emi i
li ap
likac
ije, s
oftv
ersk
e pro
cese
, ve
tak
u in
teli-
genc
iju, in
telig
entn
e age
nte i
koris
nik
i int
erfe
js.
Telek
omun
ikac
ije
podr
azum
evaju
pren
os si
gnala
du r
azli
itih
dista
nci k
oji u
klju
uju
i pre
nos p
odat
aka,
slika
, glas
ova,
koris
tei
radi
o, te
levizi
ju, t
elefo
niju
i dru
ge ko
mun
ikac
ione
tehn
olog
ije.
Ne
twar
e p
odra
zum
eva o
prem
u i s
oftv
er n
eoph
odne
za ra
zvoj
i p
odr
ku m
ree
rau
nara
, ter
min
ala i
kom
unio
kacio
nih
kana
la i
ure
aja.
Gr
oupw
are
pre
dsta
vlja k
omun
ikac
ione
alat
e kao
to s
u e-
mail
, vid
eoko
nfer
encij
e i d
r., ko
ji po
dra
vaju
elek
trons
ku ko
mun
ikac
i-ju
i kol
abor
aciju
izm
eu
grup
a.
Hum
anwa
re
podr
azum
eva i
ntele
ktua
lne k
apac
itete
neop
hodn
e za
razv
oj, p
rogr
amira
nje,
odr
avan
je i r
ukov
anje
tehn
olog
ijom
. Hu
man
ware
inko
rpor
ira zn
anje
i eks
perti
zu.
Mno
ge p
rom
ene
u pr
ojek
tova
nju
poslo
vnih
pro
cesa
, rein
enj
erin
gu
i delj
enju
info
rmac
ioni
h re
surs
a su
zna
tno
olak
ane
impl
emen
tacij
om
info
rmac
ione
tehn
olog
ije. I
nteg
risan
e baz
e pod
atak
a, gd
e org
aniza
cione
jed
inice
dele
zajed
nik
e pod
atke
koj
e se o
dra
vaju
u ce
ntra
lnoj
baz
i po-
data
ka, p
reds
tavlj
aju o
snov
u za
pos
lovn
e in
form
acio
ne si
stem
e. M
noge
su
pre
dnos
ti in
tegr
isanj
a ba
za p
odat
aka,
kao
to su
pob
olja
na k
onzi-
stent
nost
, int
egrit
et, n
ezav
isnos
t i d
eljen
je po
data
ka i
sman
jena
redu
-nd
antn
ost p
odat
aka.
-
6P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
1.4.
Aut
oma
zov
ani a
la
i teh
nolo
gije
Celo
kupn
a dan
anj
a inf
orm
acio
na te
hnol
ogija
je us
mer
ena k
a pod
rci
onim
a koj
i se b
ave r
azvo
jem in
form
acio
nih s
istem
a. Ta
tehn
olog
ija se
na-
ziva s
istem
ski in
enj
erin
g pom
ou r
aun
ara (
Com
puter
-Assi
sted S
ystem
s En
ginee
ring
CAS
E). C
ASE a
lati s
u pro
gram
i (sof
tver
i) koj
i aut
omat
i-zu
ju i p
odr
avaju
jedn
u ili v
ie fa
za i
votn
og ci
klus
a raz
voja
siste
ma.
Nam
era o
ve te
hnol
ogije
jeste
da u
brza
pro
cese
razv
oja s
istem
a i p
obol
ja
njih
ov k
valit
et.
CASE
nije
met
odol
ogija
niti
bilo
kak
va n
jena
alter
nativ
a. CA
SE je
te
hnol
ogija
koja
podr
ava
met
odol
ogije
nar
oito
stra
tegi
je, te
hnik
e i st
a-nd
arde
. CAS
E te
hnol
ogija
auto
mat
izuje
celo
kupn
u m
etod
olog
iju ra
zvoj
a sis
tem
a. N
eki o
vu te
hnol
ogiju
naziv
aju so
ftver
ski in
enj
erin
g pom
ou r
aun
ara
(com
puter
-aid
ed so
ftwar
e eng
inee
ring),
me
utim
treb
a im
ati u
vidu
da j
e so
ftver
sam
o jed
na ko
mpo
nent
a inf
orm
acio
nog s
istem
a, pa
se st
oga o
vde
koris
ti ir
i poj
am -
siste
m.
U c
entru
bilo
koj
e ar
hite
ktur
e CA
SE a
lata
se n
alazi
baza
pod
atak
a ko
ja se
naz
iva
CASE
repo
zitor
ijum
(rep
osito
ry) (
Slik
a 1.3
). O
ko C
ASE
repo
zitor
ijum
a se
nala
zi ko
lekcij
a ala
ta k
oji k
reira
ju si
stem
ske
mod
ele i
doku
men
tacij
u. K
once
pt re
pozit
oriju
ma p
odra
zum
eva s
klad
ite p
odat
aka
koji o
buhv
ata s
peci
kac
ije, d
okum
enta
cije i
drug
a zna
nja,
koja
se st
vara
ju
toko
m si
stem
skog
razv
oja p
rojek
ta. I
skus
tvo
je po
kaza
lo d
a ve
inu
ljudi
, ko
d CA
SE a
lata,
prvo
priv
uku
njeg
ove
gra
ke
mog
uno
sti. M
eut
im,
prav
a sn
aga
CASE
alat
a jes
te u
njen
om re
pozit
oriju
mu.
CAS
E re
pozi-
torij
um je
baz
a po
data
ka o
nih
koji
razv
ijaju
siste
m. T
o je
mes
to g
de se
sk
ladit
e dija
gram
i, opi
si, sp
eci
kacij
e i dr
ugi e
lemen
ti ko
ji se p
ojav
ljuju
u to
ku ra
zvoj
a sist
ema.
Mno
gi ra
zliit
i CAS
E alat
i mog
u da d
ele in
form
acije
pu
tem
jedi
nstv
enog
repo
zitor
ijum
a. Da
bi se
mog
ao ko
ristit
i rep
ozito
rijum
, CA
SE al
ati o
bezb
euj
u ko
mbi
nacij
u sle
deih
alat
a (Sl
ika 1
.3):
Di
jagra
msk
i alat
i (Di
agra
mm
ing t
ools)
se k
orist
e za
crt
anje
siste
msk
ih m
odela
.
Ren
ik al
ati (
Dicti
onar
y too
ls) se
kor
iste z
a sni
man
je, b
risan
je,
izmen
u i pr
ikaz
ivanj
e det
aljne
doku
men
tacij
e i sp
eci
kacij
e. O
pisi
su o
bin
o pr
idru
eni
elem
entim
a sist
emsk
ih m
odela
koj
i su
pre-
thod
no is
crta
ni d
ijagr
amsk
im al
atim
a.
7U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
CA
SE
radn
a st
anic
a i s
oftv
er
ta
mpa
Sis
tem
ana
litia
r
Dija
gram
ski a
lati
Ala
ti za
up
ravl
janj
e kv
alite
tom
Ala
ti za
pr
ojek
tova
nje
Re
nik
alat
iD
okum
enta
cion
i al
ati
Ala
ti za
ge
neris
anje
kod
a i d
izaj
na
CA
SE
re
pozi
torij
um
sist
emsk
im
odel
i
opis
i i
spec
ifika
cije
si
stem
a
proj
ektn
a i
sist
emsk
a do
kum
enta
cija
prog
ram
ski k
od i
mod
eli
prot
otip
ovi
sist
ema
izve
taj
o
kval
itetu
CA
SE
repo
zito
rijum
je
obin
o sm
ete
n na
se
rver
ima
tako
da
ga
mog
u de
liti r
azli
iti
ues
nici
na
proj
ektim
a
Slik
a 1.
3. A
rhite
ktur
a CA
SE a
lata
Al
ati z
a pro
jekto
vanj
e (De
sign
tool
s) se
kor
iste
za p
rojek
to-
vanj
e ko
mpo
nena
ta si
stem
a uk
ljuu
jui
ula
ze (i
nput
s) i i
zlaze
(o
utpu
ts).
Al
ati z
a upr
avlja
nje k
valit
etom
(Qua
lity m
anag
emen
t too
ls)
anali
ziraju
i utv
ruj
u kon
ziste
ntno
st i k
ompl
etno
st m
odela
, opi
sa i
diza
jna.
Ukol
iko d
oe d
o poj
ave g
rek
e, CA
SE al
ati ih
iden
ti k
uju
i oba
veta
vaju
koris
nike
.
Doku
men
tacio
ni al
ati (D
ocum
enta
tion t
ools)
se ko
riste
za sa
ku-
pljan
je, o
rgan
izacij
u i i
zve
tava
nje
neop
hodn
e do
kum
enta
cije
iz re
pozit
oriju
ma.
Al
ati ge
nera
tora
koda
i diza
jna (
Desig
n and
code
gene
rato
r too
ls)
auto
mat
ski g
ener
iu d
izajn
baz
e po
data
ka iz
mod
ela p
odat
aka,
aplik
acio
ne p
rogr
ame i
li zn
aajn
e delo
ve o
vih p
rogr
ama.
-
8P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
1.4.
1. E
volu
cija
CA
SE te
hnol
ogije
CASE
alat
i dat
iraju
jo o
d sr
edin
e 197
0-tih
godi
na. P
od pr
ojek
tom
IS-
DO
S, vo
eno
g od
stran
e dr D
aniel
a Teic
hrow
e sa M
iige
n Un
iverz
iteta
, je
razv
ijen
jezik
za is
kaziv
anje
prob
lema (
Prob
lem St
atem
ent L
angu
age -
PS
L) ko
ji je s
luio
za op
isiva
nje k
orisn
ikih
prob
lema i
zaht
eva.
Drug
i jezik
Pr
oblem
Stat
emen
t Ana
lyzer
(PSA
) je k
reira
n da
anali
zira o
ve p
robl
eme i
za
htev
e. PS
L/PS
A su
se ak
tivira
li sa v
eliki
h mai
nfra
me r
aun
ara i
izisk
ivali
su ve
oma s
kupe
rau
nars
ke re
surs
e, ta
ko d
a je m
alo ko
ja ko
mpa
nija
tada
m
ogla
sebi
da p
riuti
adek
vatn
e ra
unar
ske r
esur
se za
PSL
/PSA
.Pr
eokr
et je
nasta
o sa p
ojav
om pe
rson
alnih
rau
nara
(PC)
kada
je 19
84.
godi
ne je
dna k
ompa
nija,
koja
se ta
da zv
ala In
dex T
echn
olog
y (da
nas p
oz-
nata
kao I
nter
solv)
, kre
irala
PC so
ftver
ski a
lat ko
ji se z
vao E
xcele
rato
r, iji
us
peh
je po
stavio
CAS
E ak
roni
m. U
dan
anj
e vre
me,
onim
a koj
i se b
ave
razv
ojem
siste
ma,
na ra
spol
agan
ju su
hilj
ade C
ASE
proi
zvod
a.CA
SE te
hnol
ogija
je ne
vero
vatn
o sli
na dr
ugim
ine
njer
skim
tehn
olog
i-jam
a, ka
o to
su pr
ojek
tova
nje p
omo
u ra
unar
a (Co
mpu
ter-A
ided
Des
ign
- CAD
) ili p
roizv
odnj
a pom
ou
rau
nara
(Com
puter
-Aid
ed M
anuf
actu
r-in
g - C
AM).
Savr
emen
i in
enjer
i kor
iste C
AD al
ate d
a pro
jektu
ju i
ana-
lizira
ju n
ove p
roizv
ode.
CAM
alat
i ond
a aut
omat
ski g
ener
iu ra
una
rske
pr
ogra
me k
oje
e akt
ivira
ti ne
opho
dnu
ma
iner
iju za
pro
izvod
nju
dato
g di
zajn
a. Ka
o to
CAD
/CAM
radi
za
ine
njer
e, ta
ko i
CASE
radi
za
one
koji
se b
ave r
azvo
jem in
form
acio
nih
siste
ma.
1.4.
2. A
utom
a z
ovan
i ala
Posto
je tri
klas
e aut
omat
izova
nih
alata
za d
evelo
pere
:
mod
elira
nje
siste
ma
pom
ou
rau
nara
(com
puter
-aid
ed sy
stem
s m
odeli
ng)
ok
rue
nje z
a raz
voj a
plik
acija
(app
licat
ion de
velop
men
t env
ironm
e-nt
s)
upra
vljan
je pr
ojek
tima i
pro
cesim
a (pr
oject
and
proc
ess m
anag
e-m
ent)
Dan
anj
i CA
SE a
lati o
mog
uav
aju d
va ra
zliit
a pr
istup
a za
razv
oj
siste
msk
ih m
odela
i to
(Slik
a 1.4)
:
9U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
in
enj
erin
g una
pred
(for
ward
engin
eerin
g) - s
poso
bnos
t CAS
E ala
ta d
a gen
erie
inici
jalni
softv
er il
i kd
baz
e pod
atak
a dire
ktno
iz
siste
msk
ih m
odela
.
reve
rzni
ine
njer
ing (
reve
rse en
ginee
ring)
- spo
sobn
ost C
ASE
alata
da au
tom
atsk
i gen
erie
inici
jalne
siste
msk
e mod
ele iz
softv
era
ili k
da b
aze p
odat
aka.
Slik
a 1.
4. In
enj
erin
g un
apre
d/re
verz
ni
Repr
ezen
tativ
ni pr
imer
i CAS
E ala
ta su
: BPW
in, E
RWin
, Sys
tem A
rchi
-te
ct, R
atio
nal R
OSE
UM
L, D
ataA
rchi
tect,
Ora
cle D
esign
er, S
mar
tDra
w,
Powe
r Des
igner
i mno
gi d
rugi
.
O
Okr
uen
je za
razv
oj a
plik
acija
(App
licat
ion
Dev
elopm
ent E
nviro
n-m
ent
ADE
) je j
edan
inte
grisa
ni al
at za
brz
i i k
valit
etan
razv
oj so
ftver
a. Si
noni
m z
a AD
E je
Inte
grat
ed D
evelo
pmen
t Env
ironm
ent (
IDE)
. AD
E in
i pro
gram
iranj
e jed
nosta
vniji
m i e
kas
nijim
. Ugla
vnom
obeb
ezbe
uju
sle
dee
alat
e:
prog
ram
ske j
ezik
e i in
terp
rete
re
in
e sr
ce sv
akog
okr
uen
ja za
razv
oj a
plik
acija
. Mo
ni a
lati z
a uk
aziva
nje
na g
rek
e u
kodu
(d
ebug
ging)
i po
mo
pri
njih
ovom
otk
lanjan
ju p
oma
u pr
ogra
-m
erim
a da b
rzo
iden
ti k
uju
i re
e pro
blem
e.
alat
e za d
izajn
iranj
e int
erfe
jsa
pom
au
prog
ram
erim
a da
, ko
-rist
ei b
iblio
teku
kom
pone
nti,
brzo
nap
rave
kor
isnik
e int
er-
fejse
.
mid
dlew
are
softv
er k
oji p
oma
e pr
ogra
mer
ima
da in
tegr
iu
-
10P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
softv
er za
dru
gim
baz
ama p
odat
aka i
rau
nars
kim
mre
am
a.
alat
e za t
estir
anje
ko
riste
se z
a pr
avlje
nje
i izv
rav
anje
test
skrip
tova
koji
mog
u ko
nzist
entn
o i p
otpu
no d
a tes
tiraju
softv
er.
ala
te za
kont
rolu
verz
ija
pom
au p
rogr
amer
skim
tim
ovim
a da
upra
vljaju
vie
struk
im v
erzij
ama
prog
ram
a, ka
ko u
toku
razv
oja
tako
i nak
on im
plem
enta
cije.
ala
te za
pom
o (H
elp)
- ko
riste
se za
pisa
nje o
n-lin
e sist
ema z
a po
mo
, kor
isnik
ih p
riru
nika
i za o
n-lin
e obu
ava
nje.
re
pozit
oriju
m lin
k do
zvol
java A
DE da
se in
tegr
ie sa
razli
itim
CA
SE al
atim
a, ka
o i s
a dru
gim
ADE
i raz
vojn
im al
atim
a.Re
prez
enta
tivni
prim
eri o
kru
enja
za ra
zvoj
apl
ikac
ija su
: Micr
osof
t Vi
sual
Stu
dio.n
et (V
B.ne
t, C#
.net,
J#.n
et), O
racle
Dev
elope
r, IB
M W
eb-
sphe
re (J
ava)
, Inp
rise1
J Bui
lder
(Jav
a), M
acro
med
ia C
old
Fusio
n, S
ybas
e Po
werb
uild
er i m
nogi
dru
gi.
U
Tre
a kl
asa
auto
mat
izov
anih
alat
a po
ma
e ko
d up
ravl
janja
met
o-do
logi
jom
razv
oja
siste
ma
i pro
jektim
a ko
ji ko
riste
met
odol
ogiju
. Dok
CA
SE a
lati i
ADE
pod
rav
aju a
naliz
u, p
rojek
tova
nje
i izg
radn
ju n
ovih
in
form
acio
nih
siste
ma i
softv
era,
aplik
acije
upr
avlja
nja p
roce
sima i
pro
-jek
tima p
odr
avaju
ivo
tni c
iklu
s akt
ivnos
ti.
Aplik
acija
upr
avlja
nja p
roce
som
(Pro
cess
man
ager
app
licat
ion)
je
auto
mat
izova
n ala
t koj
i pom
ae p
ri do
kum
enta
ciji i
upr
avlja
nju
met
o-do
logi
jama,
njih
ovim
ispo
ruka
ma i
stan
dard
ima u
prav
ljanj
a kva
litet
om.
Aplik
acija
upr
avlja
nja p
rojek
tom
(Pro
ject m
anag
er a
pplic
atio
n) je
au
tom
atizo
van
alat k
oji p
oma
e u p
lanira
nju
aktiv
nosti
razv
oja s
istem
a, oc
enju
je i d
odelj
uje r
esur
se (u
klju
uju
i lju
de i t
rok
ove)
, ras
pore
uje
ak-
tivno
sti i r
esur
se, p
rati
napr
edov
anje
prem
a zad
atom
rasp
ored
u i bu
det
u,
kont
roli
e i m
odi
kuje
rasp
ored
e i r
esur
se i
izve
tava
o n
apre
dova
nju
proj
ekta
. Nek
i od
prim
era
auto
mat
izova
nih
alata
za
upra
vljan
je pr
oje-
ktim
a su M
icros
oft P
rojec
t, Ap
plied
Bus
ines
s Tec
nolo
gy - P
rojec
t Man
ager
W
orkb
ench
i dr.
1 E
x Bor
land.
11U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
2. A
rhit
ektu
ra in
form
acio
nih
sist
ema
Arhi
tekt
ura i
nfor
mac
ioni
h sist
ema o
bezb
euj
e jed
instv
eni o
kvir
(fram
e-wo
rk) p
o kom
e e r
azli
iti lju
di sa
razli
itim
pogle
dim
a org
anizo
-vat
i fund
a-m
enta
lne b
loko
ve ra
zvoj
a inf
orm
acio
nih s
istem
a (Sl
ika 2
.1). P
retp
osta
vimo
da
elite
da
razv
ijate
jeda
n in
form
acio
ni si
stem
. Raz
liiti
ljud
i e
imat
i ra
zliit
e pog
lede n
a sist
em. M
enad
eri,
koris
nici,
tehn
ika l
ica, s
vi on
i e
posm
atra
ti sis
tem
na ra
zliit
nain
i sa r
azli
itim
nivo
om de
talja
. Ove
ljude
na
zivam
o no
siocim
a inf
orm
acio
nog s
istem
a, od
nosn
o sta
keho
lder
s-im
a. O
ni se
grub
o m
ogu
klas
i ko
vati
u e
tiri g
rupe
[7]:
Vl
asni
ci sis
tem
a (Sy
stem
Own
ers)
nan
siraju
razv
oj i
odr
avan
je in
form
acio
nog
siste
ma.
Oni
pos
eduj
u sis
tem
, pos
tavlj
aju v
iziju
i pr
iorit
ete u
siste
mu.
Koris
nici
siste
ma (
Syste
m U
sers)
su lj
udi k
oji z
a oba
vljan
je sv
ojih
po
slova
, kor
iste
info
rmac
ioni
sist
em. P
ored
inte
rnih
kor
isnik
a sis
tem
a, ko
ji ra
de u
nuta
r jed
ne o
rgan
izacij
e, tu
spad
aju i e
kste
rni
koris
nici
kao
to su
klij
enti,
vend
ori, p
artn
eri i
oni
zapo
sleni
koj
i ra
de sa
uda
ljeni
h lo
kacij
a, na
prim
er sa
tere
na il
i od
kue
. Dan
as
koris
nici
siste
ma r
ade r
ame u
z ram
e sa p
rojek
tant
ima s
istem
a.
Proj
ekta
nti s
istem
a (Sy
stem
Des
igner
s) pr
ojek
tuju
siste
m k
ako
bi
izali
u su
sret
zaht
evim
a kor
isnik
a. O
ni p
rojek
tuju
baz
e pod
ata-
ka, e
kran
e, m
ree
, pro
gram
e i dr
. Tu s
apad
aju ad
min
istra
tori
baza
po
data
ka, m
rea
, Web
diza
jner
i, ek
sper
ti za
bez
bedn
ost i
dru
gi
tehn
iki
stru
njac
i. U
neki
m s
lua
jevim
a, pr
ojek
tant
i sis
tem
a m
ogu
biti
i tzv
. gra
dite
lji si
stem
a.
Grad
itelji
sist
ema
(Sys
tem B
uild
ers)
su t
ehni
ka
lica
koja
ko-
nstru
iu, t
estir
aju, i
spor
uuj
u, u
vode
i od
rav
aju in
form
acio
ni
siste
m. N
eki o
d nj
ih su
pro
gram
eri a
plik
acija
, sist
em p
rogr
amer
i, W
ebm
aster
-i (o
ni k
oji k
odira
ju i
odr
avaju
Web
serv
ere)
, sist
em
inte
grat
ori (
inte
griu
softv
ersk
e pak
ete s
a har
dver
om, m
rea
ma i
dr
ugim
softv
ersk
im p
aket
ima)
i dr.
-
12P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
Kao
to je
prik
azan
o na
slici
2.1.
, sva
ka g
rupa
stak
ehol
ders
-a je
jeda
n re
d u ok
viru i
nfor
mac
iono
g sist
ema i
mo
e se v
idet
i, da g
ener
alno p
osto
je e
tiri p
ogled
a na i
nfor
mac
ione
siste
me,
a to s
u pog
ledi v
lasni
ka, k
orisn
ika,
proj
ekta
nata
i gra
dite
lja.
Njih
ovi p
ogled
i se u
mno
gom
e raz
likuj
u, do
k su j
edni
foku
siran
i na o
ptu
sli
ku, d
rugi
su za
inte
reso
vani
za de
talje
, ne
iji po
gledi
su ne
-tehn
iki, d
ok
su d
rugi
vrlo
tehn
iki.
Siste
m a
nalit
iar p
rem
oa
va k
omun
ikac
ioni
jaz
izme
u oni
h koj
ima t
reba
ju ra
una
ri i o
nih k
oji d
obro
pozn
aju te
hnol
ogiju
. O
n je
odgo
vora
n za
prik
aziva
nje
krajn
jim k
orisn
icim
a i m
enad
men
tu
kako
nov
a te
hnol
ogija
mo
e po
vea
ti ef
ektiv
nost
njih
ovog
pos
lova
nja
i nj
ihov
ih o
pera
cija.
Sino
nim
i, u
svet
u, z
a sis
tem
ana
litia
ra su
: arh
itekt
a sis
tem
a, sis
tem
ine
njer
, info
rmac
ioni
ine
njer
, info
rmac
ioni
anali
tiar
ili
siste
m in
tegr
ator
. Ra
zliit
i sta
keho
lder
s-i se
mog
u us
reds
redi
ti na
razli
ite a
spek
te si
ste-
ma:
Znan
je
poslo
vno
znan
je tre
ba d
a po
mog
ne m
enad
erim
a u
do-n
oen
ju in
telig
entn
ih o
dluk
a. Ci
lj je p
obol
janj
e baz
e zna
nja u
or
gani
zacij
i.
Proc
esi
aktiv
nosti
koje
izvr
avaju
misi
ju p
oslo
vanj
a. Ci
lj je
po-
bolj
anje
poslo
vnih
pro
cesa
i uslu
ga.
Ko
mun
ikac
ije
inte
rfejs
siste
ma s
a kor
isnici
ma i
dru
gim
info
r-m
acio
nim
siste
mim
a. Ci
lj je
pobo
ljan
je po
slovn
e kom
unik
acije
.Pr
esec
i pog
leda (
redo
va) i
svak
og fo
kusa
(kol
ona)
de
niu
fund
ame-
ntaln
e blo
kove
info
rmac
iono
g sist
ema (
Slik
a 2.1)
. Blo
kovi
info
rmac
iono
g sis
tem
a ne e
gzist
iraju
izol
ovan
o, ve
mor
aju b
iti si
nhro
nizo
vani
kak
o bi
se
izbe
gle n
edos
ledno
sti i
neko
mpa
tibiln
osti
unut
ar si
stem
a. N
a prim
er,
proj
ekta
nt b
aze
poda
taka
i pr
ogra
mer
imaju
svoj
sops
tven
i pog
led n
a ar
hite
tktu
ru si
stem
a, ali
ti po
gledi
mor
aju bi
ti ko
ordi
nira
ni i k
ompa
tibiln
i, da
bi s
istem
bio
usp
ean
.
2.1.
Blo
kovi
zna
nja
Kada
ine
njer
i pro
jektu
ju je
dan p
roizv
od, o
ni m
oraju
da sa
ine s
astav
nicu
to
g pro
izvod
a. Sa
stavn
ica ne
govo
ri o f
unkc
iji to
g pro
izvod
a, ve
o nj
egov
im
sasta
vnim
delo
vima,
odno
sno
poka
zuje
koje
su to
siro
vine,
polu
proi
zvod
i i d
ruge
kom
pone
nte
koje
ues
tvuj
u u
izgra
dnji
naln
og p
roizv
oda.
Ista
analo
gija s
e kor
isti i
za in
form
acio
ne si
stem
e. Po
daci
se m
ogu
posm
atra
ti ka
o siro
vine k
oje s
e kor
iste d
a bi s
e pr
oizv
ele i
nfor
mac
ije.
13U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
Slik
a 2.
1. F
unda
men
taln
i blo
kovi
info
rmac
ioni
h si
stem
a1
Poda
ci se
mog
u sm
atra
ti ka
o jed
an od
prim
arni
jih bl
okov
a raz
voja
info
r-m
acio
nog s
istem
a. O
vde j
e cilj
prik
upiti
i usk
ladit
iti po
datk
e kor
ien
jem
adek
vatn
e te
hnol
ogije
baz
e po
data
ka, k
oja
e z
natn
o ol
aka
ti nj
ihov
o u
vanj
e i u
prav
ljanj
e.
1 Iz
vor:
Whi
tten,
J.L.
, L.D
. Ben
tley,
K.C.
Ditt
man
(Pro
feso
ri sa
Pur
due
Unive
rzite
ta, W
est
Lafa
yette
, IN
), Sy
stem
s ana
lysis
and
desig
n m
etho
ds,
esto
izda
nje,
Irwi
n M
cGra
w-H
ill, N
ew
York
, 200
4, ad
aptir
ano.
-
14P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
P
Pros
ean
vlas
nik s
istem
a, ob
ino n
ije za
inte
reso
van z
a siro
ve po
datk
e. Vl
asni
k je z
ainte
reso
van
za re
surs
e pos
lova
nja,
koje
ine k
upci,
pro
izvo-
di, o
prem
a, zg
rade
, por
udb
ine
ili p
laan
ja. N
jegov
dom
en je
ste d
a za
sv
aki o
bjek
at i r
elacij
e izm
eu o
bjek
ata i
dent
i ku
je ev
entu
alne p
robl
eme,
mog
uno
sti, c
iljev
e i o
gran
ienj
a. Za
jedno
ti p
odac
i in
e kom
plet
an k
o-nt
ekst
poda
taka
za in
form
acio
ni si
stem
.N
a prim
er, z
a jed
an si
stem
pro
daje,
obj
ekti
su K
upci,
Pro
izvod
i, Pr
o-da
jni r
egio
ni, P
orud
bin
e i K
omer
cijali
sti. Z
a dat
e obj
ekte
treb
a prik
upiti
i u
sklad
ititi
poda
tke.
Slin
o tom
e, re
lacije
se m
ogu i
zraz
iti je
dnos
tavn
im,
dekl
arat
ivnim
ree
nica
ma k
ao t
o su
:
Kupc
i dos
tavlj
aju p
orud
bin
e.
Poru
dbi
ne p
roda
ju p
roizv
ode.
Ku
pci s
u lo
ciran
i po
prod
ajnim
regi
onim
a.
Vlas
nici
siste
ma s
u veo
ma r
etko
zain
tere
sova
ni za
deta
ljnije
poda
tke u
ve
zi ob
jekat
a i re
lacija
, sem
uko
liko
nisu
i kor
isnici
siste
ma.
P
Koris
nici
info
rmac
iono
g sis
tem
a su
eks
perti
za
poda
tke
koji
opisu
ju
poslo
vni s
istem
. Oni
kao
info
rmac
ioni
radn
ici sv
akod
nevn
o pr
ikup
ljaju
, sk
ladit
e, ob
rau
ju, u
reu
ju i k
orist
e te p
odat
ke. Z
a njih
su po
daci
sme
teni
po
fasc
iklam
a, kn
jigam
a, or
gani
zova
ni p
o sp
read
shee
ts da
tote
kam
a ili
us
klad
iten
i unu
tar b
aza
poda
taka
. Iza
zov
u sis
tem
skoj
ana
lizi j
este
da
se id
enti
kuj
u i v
eri
kuju
zaht
evi z
a pod
acim
a. Za
htev
i za p
odac
ima s
u ne
opho
dni k
orisn
iki p
odac
i koj
i se p
reds
tavlj
aju u
obl
iku
objek
ata,
atri-
buta
, rela
cija i
pra
vila.
Razm
otrim
o sled
ei p
rimer
. Vlas
nik s
istem
a eli
da i
ma s
ve p
odat
ke o
objek
tu K
upac
. Kor
isnik
siste
ma
e nas
upoz
oriti
o to
me d
a tre
ba ra
zliko
-va
ti Po
tenc
ijaln
e kup
ce, S
tvar
ne ku
pce i
Nea
ktivn
e kup
ce, z
bog r
azli
itih
tipov
a pod
atak
a koj
i opi
suju
svak
i tip
kupc
a. Ta
koe
, kor
isnik
siste
ma
e na
m re
i ko
ji su t
o pod
aci k
oji s
e mor
aju sk
ladit
iti za
svak
i tip
kupc
a. N
a pr
imer
, obj
ekat
Akt
ivan k
upac
e im
ati s
lede
a svo
jstva
: ifr
a kup
ca, n
aziv,
ad
resa
, kre
dit i
teku
i bi
lans k
upca
. Za
opisi
vanj
e za
htev
a za
pod
acim
a ko
risti
se m
odel
poda
taka
.
15U
VO
D U
PO
SLO
VN
E IN
FOR
MA
CIO
NE
SIS
TEM
E
P
Dok k
orisn
ici si
stem
a de
niu
zaht
eve z
a pod
acim
a, pr
ojek
tant
i sist
ema
prev
ode t
e zah
teve
u b
aze p
odat
aka,
koje
e p
otom
biti
dos
tupn
e put
em
info
rmac
iono
g sis
tem
a. Po
gled
proj
ekta
nta
siste
ma
na si
stem
pod
atak
a je
u obl
iku
eme b
aze p
odat
aka.
Pore
d em
e baz
e pod
atak
a, pr
ojek
tant
bi
treba
o da o
dgov
ori i
na sl
ede
a pita
nja:
Koje
baze
pod
atak
a e s
e kor
istiti
(n
pr. O
racle
10g,
IBM
DB2
, Micr
osof
t SQL
Serv
er, it
d)? N
a koj
oj pl
atfo
rmi
e se
insta
lirat
i (np
r., U
NIX
, Lin
ux, W
indo
ws it
d)? K
oje t
ehno
logi
je e
se
koris
titi z
a sm
eta
nje p
odat
aka u
OLA
P baz
e pod
atak
a i sk
ladit
a pod
atak
a (n
pr., E
TL -
Extra
ct Tr
ansfo
rm a
nd L
oad)
? itd
.
P
Gra
dite
lji si
stem
a su
najb
lii k
orisn
ici t
ehno
logi
je ba
ze p
odat
aka.
Oni
mor
aju d
a pr
edsta
vljaju
pod
atke
u v
eom
a pr
ecizn
oj je
ziko
j for
mi.
Najk
ori
eniji
stan
dard
ni u
pitn
i jez
ik k
oji o
mog
uav
a ko
mun
ikac
iju sa
ba
zom
pod
atak
a jes
te SQ
L (S
tructu
red
Que
ry L
angu
age)
.
2.2.
Blo
kovi
pro
cesa
Kada
ine
njer
i pro
jektu
ju n
ov pr
oizv
od, t
aj pr
oizv
od bi
treb
ao da
obe-
zbed
i odg
ovar
ajui
nivo
funk
ciona
lnos
ti ili
uslu
ge. P
oten
cijaln
i kup
ci de
niu
elje
nu fu
nkcio
naln
ost p
roizv
oda,
a in
enjer
kreir
a diza
jn pr
oiz-
voda
kak
o bi
obe
zbed
io d
atu
funk
ciona
lnos
t. N
eke
proc
ese
obav
ljaju
lju
di, a
nek
e m
ain
e, uk
ljuu
jui
i ra
unar
e. N
eki p
roce
si se
pon
avlja
ju,
dok
se d
rugi
odv
ijaju
ne
tako
es
to il
i ak
retk
o. C
ilj je
da
se a
utom
ati-
zuju
odg
ovar
ajui
proc
esi p
omo
u so
ftver
tehn
olog
ije (S
lika 2
.1
drug
a ko
lona
). Ka
o to
se vi
di sa
slik
e 2.1,
razli
iti s
take
hold
ers-i
imaju
razli
ite
pogle
de n
a pro
cese
siste
ma.
P
Kao i
obin
o vlas
nici
siste
ma s
u zain
tere
sova
ni za
grub
u slik
u, od
nosn
o u
ovom
slu
aju z
a gr
upe
proc
esa
viso
kog
nivo
a na
zvan
ih p
oslo
vne
fu-
nkcij
e. Ti
pin
e pos
lovn
e fun
kcije
su pr
oizv
odnj
a, ra
uno
vods
tvo i
nan
sije,
prod
aja i m
arke
ting,
ljuds
ki re
surs
i i d
ruge
.
-
16P
OS
LOV
NI I
NFO
RM
AC
ION
I SIT
EM
I
Proj
ektn
i tim
ovi
esto
ove
funk
cije
izra
ava
ju u
obl
iku
jedn
osta
-vn
og, h
ijera
rhijs
ki d
ekom
pono
vano
g di
jagra
ma.
Vlas
nici
sist
ema
e
pru
iti in
form
acije
o za
pae
nim
pro
blem
ima,
mog
uno
stim
a, cil
jevim
a i o
gran
ienj
ima
funk
cija.
Tako
e
e e
leti d
a di
skut
uju
o tro
kov
ima
i ko
ristim
a oko
pro
jekto
vanj
a inf
orm
acio
nog s
istem
a.
P
Koris
nici
vide o
dvoj
ene p
oslo
vne p
roce
se. P
oslo
vni p
roce
si su
odvo
jene
aktiv
nosti
koje
imaju
svoj
e ulaz
e i iz
laze,
kao i
vrem
ena p
oet
ka i z
avr
etka
. Za
htev
i za
proc
esim
a su
es
to d
okum
ento
vani
kao
akt
ivno
sti, t
okov
i po
data
ka il
i pos
lova
(wor
k ow
). Sp
eci
ne p
oliti
ke i p
roce
dure
obr
azuj
u os
novu
ovih
poslo
vnih
proc
esa.
Polit
ike s
u pra
vila k
oje s
e prim
enju
ju ka
da
se za
vri
poslo
vni p
roce
s. Pr
oced
ure s
u ins
trukc
ije, lo
gika
i pre
cizni
kora
ci ko
ji m
oraju
da s
e pra
te ka
ko b
i se i
zvr
io p
oslo
vni p
roce
s.M
noge
kom
pani
je bi
treb
alo d
a re
proj
ektu
ju p
oslo
vne
proc
ese
kako
bi
elim
inisa
le re
dund
ansu
i po
vea
le e
kasn
ost p
oslo
vanj
a. Re
proj
ekto
-va
nje p
oslo
vnih
pro
cesa
(Bus
ines
s Pro
cess
Rede
sign
- BPR
) pod
razu
mev
a pr
oua
vanj
e, an
alizu
i rep
rojek
tova
nje o
snov
nih p
oslo
vnih
proc
esa u
cilju
sm
anjen
ja tro
kov
a i p
obol