analogna integrisana elektronika
DESCRIPTION
predavanje 9TRANSCRIPT
Analogna integrisana elektronikaAktivni filteri
Prof. dr. Aljo Mujcic
maj 2011
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije1 / 44
Aktivni filteri
I Niskofrekventni filteri
I Visokofrekventni filteri
I Filteri propusnici opsega ucestanosti
I Filteri nepropusnici opsega ucestanosti
I Fazni filteri
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije2 / 44
Filteri propusnici opsega ucestanosti
Slika: Formiranje filtera propusnika opsega ucestanosti na bazi niskofrekventnog opsega
I Serijska veza niskofrekventnog i visokofrekventnog filtera
I Frekventni opseg u kome se preklapaju ta dva filtera
I Karakteristika filtera propusnika opsega ucestanosti se moze dobiti smjenomparametra S sa 1
∆Ω
(s + 1
s
).
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije3 / 44
Filteri propusnici opsega ucestanosti
Slika: Formiranje filtera propusnika opsega ucestanosti na bazi niskofrekventnog opsega
I Granicne ucestanosti filtera: Ω1 i Ω2
I Normalizirani prenosni opseg fitera:
∆Ω = Ω2 − Ω1 (1)
I Normalizirana srednja frekvencija, pri kojoj je faktor dobrote filtera Q = 1, iznosi
Ωm =Ω1 + Ω2
2. (2)
Kao i kod rezonantnih kola faktor dobrote se definise kao
Q =fmB
=fm
f2 + f1=
1
Ω2 − Ω1=
1
∆Ω(3)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije4 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti drugog reda
I Serijska veza niskofrekventnog i visokofrekventnog filtera prvog reda daje filterpropusnik opsega ucestanosti drugog reda.
I Frekventni odziv filtera propusnik opsega ucestanosti drugog reda izvest cemokoristenjem prenosne funkcije niskofrekventnog filtera
A(s) =A0
1 + s(4)
te uvoenjem smjene 1∆Ω
(s + 1
s
).
I U tom slucaju dobijamo
A(s) =A0
1 + 1∆Ω
(s + 1
s
) =A0∆Ωs
1 + ∆Ωs + s2(5)
I Zamjenom A0 sa Am koje predstavlja pojacanje pri Ω = 1 i ∆Ω sa 1/Q dobijamo
A(s) =
AmQ
s
1 + 1Qs + s2
(6)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije5 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti drugog reda
Slika: Frekventni odziv filtera drugog reda za razlicite vrijednosti faktora dobrote Q
I Sa povecanjem faktora dobrote dobija se uzi i strmiji frekventni odziv filtera.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije6 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti drugog redaSallen-Key topologija
Slika: Sallen-Key filter drugog reda
Napon na neinvertujucem prikljucku operacionog pojacavaca sa slike 4 iznosi
U =Uizl
k(7)
pri cemu je k = 1 + R2R1
.Struja kroz otpornik 2R iznosi
I3 =U
2R=
Uizl
2kR(8)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije7 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti drugog redaSallen-Key topologija
Prenosna funkcija glasi:
A(s) =gRCωms
1 + RCωm(3− k)s + R2C 2ω2ms2
. (9)
Na osnovu izraza 9 dobijamo sljedece vrijednosti parametra filtera propusnika opsegaucestanosti
I srednja ucestanost fm = 12πRC
I pojacanje pojacavaca k = 1 + R2R1
I pojacanje na srednjoj ucestanosti Am = k3−k
I faktor dobrote filtera Q = 13−k
.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije8 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti drugog redaSallen-Key topologija
Prednost ove topologije je da se faktor dobrote moze diktirati sa pojacanjempojacavaca u neinvertujucem spoju a bez modifikacije srednje frekvencije. S drugestrane Q i Am se ne mogu podesavati nezavisno jedan od drugog.Ako je poznata srednja frekvencija fm i kapacitet C tada otpor R iznosi
R =1
2πfmC. (10)
Otpor R2 se moze odrediti na bazi pojacanja Am
R2 =2Am − 1
1 + Am(11)
ili na bazi zadatog faktora dobrote Q
R2 =2Q − 1
Q(12)
jer su navedena dva parametra direktno povezana.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije9 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti drugog redaTopologija sa visestrukim povratnim vezama
Slika: Filter propusnik opsega ucestanosti drugog reda sa visestrukim povratnim vezama
Struje u kolu iznose
I3 = −Uizl
R2(13)
I2 =UA
R3= − Uizl
R2R3XC (14)
I1 =Uul
R1− UA
R1=
Uul
R1+
Uizl
R1R2XC (15)
I4 =UA −Uizl
XC= −Uizl
R2− Uizl
XC. (16)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije10 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti drugog redaTopologija sa visestrukim povratnim vezama
Prenosna funkcija filtera sada glasi
A(s) =Uizl
Uul=
−R2R3R1+R3
Cωms
1 + 2R1R3R1+R3
Cωms + R1R2R3R1+R3
C 2ω2ms2
(17)
Dobijamo sljedece vrijednosti parametra filtera propusnika opsega ucestanosti
I srednja ucestanost fm = 12πC
√R1+R3R1R2R3
I pojacanje na srednjoj ucestanosti −Am = R22R1
I faktor dobrote filtera Q = πfmR2C
I propusni opseg B = 1πR2C
.
Opisana topologija filtera omogucava podesavanje Q , Am i fm nezavisno jedan oddrugog. Q i fm ne zavise od R3 tako da se R3 moze koristiti za podesavanje fm a dane doe do promjene B i Am .
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije11 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti cetvrtog reda
Na bazi niskofrekventnog filtera drugogo reda i uvoenjem smjene 1∆Ω
(s + 1
s
)moze
se dobiti prenosna funkcija filtera propusnika opsega ucestanosti cetvrtog reda
A(s) =A0
1 + a11
∆Ω
(s + 1
s
)+ b1
(1
∆Ω
(s + 1
s
))2 (18)
odnosno
A(s) =
s2A0(∆Ω)2
b1
1 + a1b1
∆Ωs +[2 + (∆ω)2
b1
]s2 + a1
b1∆Ωs3 + s4
(19)
Razdvajanjem na dva clana drugog reda dobija se
A(s) =
AmiQiαs
1 + αsQ1
+ (αs)2·
AmiQi
sα
1 + 1Q1
sα
+(
sα
)2 (20)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije12 / 44
Filter propusnik opsega ucestanosti cetvrtog reda
Izraz 20 predstavlja vezu dva filtera drugog reda gdje je
I Ami pojacanje na srednjoj frekvenciji oba filtera
I Qi pol faktora dobrote pojedinacnih filtera
I α i 1/α su faktori na osnovu kojih se odreuju srednje frekvencije pojedinacnihfiltera fm1 i fm2 na osnovu fm .
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije13 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanosti
I Filteri nepropusnici opsega ucestanosti se uglavnom koriste za prigusenjeodreene frekvencije ili uskog opsega frekvencija.
I U praksi se koriste dvije osnovne topologije filtera nepropusnika opsegaucestanosti
I aktivni dvostruki (twin) filterI aktivni Wien-Robinsonov filter.
I Oba su filteri drugog reda.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije14 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanosti
I Dobijanje prenosne funkcije filtera nepropusnika opsega primjenomtransformacije
A(S) =A0
1 + S=
A0
1 + ∆Ω
S+ 1S
=A0
1 + ∆ΩSS2+1
(21)
A(S) =A0(1 + S2)
1 + ∆ΩS + S2(22)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije15 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanosti
Slika: Formiranje filtera nepropusnika opsega ucestanosti na bazi niskofrekventnog opsega
I Karakteristika propusnog opsega niskofrekventnog filtera se preslikava u donjiopseg filtera nepropusnika opsega ucestanosti.
I Gornji propusni opseg filtera nepropusnika opsega ucestanosti se dobijapredstavljanjem u ogledalu oko srednje frekvencije fm (Ω = 1) donjeg propusnogopsega
I Granicne frekvencije filtera: Ω1 i Ω2
I Opseg frekvencija koje filter prigusuje
∆ = Ω2 − Ω1 (23)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije16 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanosti
Faktor dobrote filtera iznosi
Q =fmB
=1
∆Ω(24)
Uvrstavanjem vrijednosti za faktor dobrote kola u izraz 22 dobija se
A(S) =A0(1 + S2)
1 + 1QS + S2
(25)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije17 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filter
Slika: Aktivni T filter nepropusnik opsega ucestanosti
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije18 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filter
Slika: Transformacija pasivnog T filtera nepropusnika opsega ucestanosti
I Prikazana je osnovna konfiguracija T-filtera koristenjem pasivne RC mreze
I T-filter predstavlja paralelnu vezu VF i NF filtera.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije19 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filterUsporedbom dobijamo vrijednosti impedansi
Z1 = R (26)
Z2 =1
s2C(27)
Z3 = R (28)
kao i
Z ′1 =1
sC(29)
Z ′2 =R
2(30)
Z ′3 =1
sC(31)
Vrijednosti elemenata Π ekvivalentne seme filtera sada iznosi
ZA = 2R(1 + sCR) (32)
Z ′A = 2
(1
sC+
1
s2C 2R
)= 2
1 + sCR
s2C 2R(33)
ZB = Z ′B = ZC = Z ′C = R +1
sC=
1 + sCR
sC(34)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije20 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filter
Slika: Transformirani pasivni T filter nepropusnika opsega ucestanosti u filter Π tipa
Paralelnu vezu ZA i Z ′A oznacit cemo sa Z ′′A i ona iznosi
Z ′′A =ZAZ
′′A
ZA + Z ′′A=
2R(1 + sCR)2 1+sCRs2C2R
2R(1 + sCR) + 2 1+sCRs2C2R
= 2R1 + sCR
1 + s2C 2R2(35)
i isto tako dobijamo
Z ′′B = Z ′′C =1
2
(R +
1
sC
)(36)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije21 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filter
Odnos izlaznog i ulaznog napona iznosi
Uizl
Uul=
Z ′′CZ ′′A + Z ′′C
=12
(R + 1
sC
)2R 1+sCR
1+s2C2R2 + 12
(R + 1
sC
)=
1+sCR2sC
2R 1+sCR1+s2C2R2 + 1+sCR
2sC
=1 + s2C 2R2
1 + 4sCR + s2C 2R2
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije22 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filter
Za povecanje faktora dobrote pasivni filter se ukljucuje u kolo povratne vezepojacavaca kao sto je prikazano na slici
Slika: Aktivni T filter nepropusnik opsega ucestanosti
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije23 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filterFilter sa slike 9 se poslije transformacije trougao u zvijezda moze prikazatiekvivaletnom semom datom na slici 10.
−
+
UulUizlZB
’’
ZB’’
ZC
ZC’
I1
I2
I3
R2
R1
A
Slika: Ekvivalentna sema aktivnog T filtera nepropusnika opsega ucestanosti
Napon u tacki A se uzima djeliteljem napona koji cine otpornici R1 i R2 i iznosi
UA =R1
R1 + R2Uizl = kUizl . (37)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije24 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filter
Prenosna funkcija glasi
Uizl
Uul=
1k(1 + s2C 2R2)
1 + 2sCR(2− 1k) + s2C 2R2
(38)
Vrijednost1
k= 1 +
R2
R1= A0 (39)
i predstavlja pojacanje operacionog pojacavaca u neinvertujucem spoju.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije25 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni dvostruki (twin) T filter
Zamjenom A0 u prethodni izraz dobija se
A(s) =Uizl
Uul=
A0(1 + s2C 2R2)
1 + 2sCR(2−A0) + s2C 2R2(40)
odnosno
A(S) =A0(1 + S2)
1 + 2S(2−A0) + S2(41)
Parametri filtera su
I srednja frekvencija fm = 12πRC
I unutrasnje pojacanje A0 = 1 + R2R1
I pojacanje u propusnom opsegu A0
I faktor dobrote Q = 12(2−A0)
Zapaza se da se faktor dobrote moze podesavati pojacanjem pojacavaca A0.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije26 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni Wien-Robinsonov filter
Slika: Pasivni Wien-Robinsonov most
I Wien-Robinsonov most je pasivni filter neporpusnik opsega ucestanosti sadiferencijalnim izlazom.
I Izlazni napon je razlika izmeu potencijala koji se uzima sa djelitelja napona2R1 i R1 i izlaza filtera propusnika opsega ucestanosti.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije27 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni Wien-Robinsonov filter
Slika: Aktivni Wien-Robinsonov filter
I Za dobijanje vecih vrijednosti za faktor kvaliteta filter se ukljucuje u povratnuvezu operacionog pojacavaca.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije28 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni Wien-Robinsonov filter
Struje u kolu su
I4 =Uul
R4(42)
I3 = −Uizl
R3(43)
Struja I2 iznosi
I2 = I4 − I3 =Uul
R4+
Uizl
R3. (44)
Napon na izlazu prvog operacionog pojacavaca iznosi
U1 = −I2R2 = −R2
R4Uul −
R2
R3Uizl = −(aUul + bUizl) (45)
Struja u grani filtera ima oblik
ICR =U1
XCRXC +R
+ XC + R. (46)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije29 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni Wien-Robinsonov filterNapon na neinvertujucem prikljucku drugog operacionog pojacavaca iznosi
U+ =U1
XCRXC +R
+ XC + R(XC + R) =
U1
1 + XCR(XC +R)2
(47)
Struja kroz otpornik R1 se moze izraziti na osnovu poznavanja napona U1 i U+
I1 =U1 −U+
R1= −Uizl −U+
2R1(48)
Na osnovu zadnje jednacima imamo
2U1 − 3U+ = −Uizl (49)
Uvrstavanjem vrijednosti za U+ dobijamo
2U1 − 3U1
1 + XCR(XC +R)2
= −Uizl (50)
Uvrstavanjem vrijednosti napona U1 imamo
a(X 2C + R2) = −Uizl(X
2C + 3XCR + R2 + bX 2
C + bR2) (51)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije30 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni Wien-Robinsonov filter
Uvrstavanjem XC = 1sC
mozemo pisati
Uizl
Uul= −
a1+b
(1 + s2C 2R2)
1 + 31+b
sCR + s2C 2R2(52)
i konacno
A(S) = −a
1+b(1 + S2)
1 + 31+b
S + S2(53)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije31 / 44
Filteri nepropusnici opsega ucestanostiAktivni Wien-Robinsonov filterParametri filtera su
I srednja frekvencija fm = 12πRC
I unutrasnje pojacanje A0 = − a1+b
I pojacanje u propusnom opsegu A0
I faktor dobrote Q = 1+b3
Slika predstavlja usporedbu faktora dobrote pasivnih i aktivnih filtera nepropusnikaopsega ucestanosti
Slika: Usporedba faktora dobrote pasivnih i aktivnih filtera nepropusnika opsega ucestanosti
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije32 / 44
Fazni filteri
I Konstantna amplitudska karakteristika u cjelokupnom opsegu
I Fazni spektar im se mijenja linearno sa povecanjem frekvencije.
I To za posljedicu ima konstantno grupno kasnjenje filtera.
I Primjena
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije33 / 44
Fazni filteri
I Najjednostavniji primjer faznog filtera je operator kasnjenja Z = e iω. Faznakarakteristika ovog filtera je jednostano ω.
I Odnos bilo kojeg kompleksnog broja i njegove konjugovano kompleksnevrijednosti x+jy
x−jyima jedninicnu vrijednost amplitude a faza iznosi
x + jy
x − jy=
ρe jφ
ρe−jφ= e j2φ (54)
I Prenosna funkcija faznog filtera se na bazi niskofrekventnog filtera moze dobitizamjenom clana A0 sa konjugovano kompleksnom vrijednosscu imeniocaniskofrekventnog filtera.
I Opsti oblik prenosne funkcije faznog filtera glasi
A(s) =
∏i(1− ais + bis
2)∏i(1 + ais + bis2)
(55)
gdje su ai i bi koeficijenti pojedinacnih filtera drugog reda.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije34 / 44
Fazni filteri
I Amplitudska karakteristika faznog filtera izrazena na osnovu prenosne funkcijedate izrazom 46 glasi
A(s) =
∏i
√(1− biΩ2)2 + a2
i Ω2e−jα∏i
√(1− biΩ2)2 + a2
i Ω2e jα(56)
I Iz prethodnog izraza 47 zakljucujemo da je amplitudska karakteristikakonstantna |A| = 1, fazna karakteristika iznosi
φ = −2α = −2∑i
arctanaiΩ
1− biΩ2(57)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije35 / 44
Fazni filteri
I Za prenos signala sa minimalnim faznim izoblicenjima fazni filter mora imatikonstantno grupno kasnjenje u zadatom fekventnom opsegu.
I Grupno kasnjenje daje vrijeme za koje fazni filter kasni sve komponente izzadatog frekvetnog opsega.
I Frekvencija pri kojoj grupno kasnjenje opadne na vrijednost 1√2
puta od pocetnevrijednsoti se naziva granicna frekvencija filtera i oznacava sa fC .
I Grupno kasnjenje se odreuje na bazi fazne karakteristike kao
tgk = − dφ
dω. (58)
I Normalizirana vrijednost grupnog kasnjenja se dobija mnozenjem sa granicnomfrekvencijom
Tgk =tgkTC
= tgk fC = tgkωC
2π(59)
I Zamjenom Tgk u izraz 49 dobija se
Tgk = − 1
2π
dφ
dΩ(60)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije36 / 44
Fazni filteri
Ukljucivanjem vrijednost φ iz izraza 48 u prethodni izraz 51 dobijamo
Tgk =1
π
∑i
ai(1 + biΩ2)
1 + (a2i − 2bi)Ω2 + b2
i Ω4(61)
Postavljanjem Ω = 0 u prethodnom izrazu dobit cemo grupno kasnjenje za donjiopseg 0 < Ω < 1
Tgk0 =1
π
∑i
ai (62)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije37 / 44
Fazni filteri
Slika: Grupno kasnjenje faznih filtera od prvog do desetog reda
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije38 / 44
Fazni filteri - Fazni filter prvog reda
Slika: Fazni filter prvog reda
I Fazni filter prvog reda sa jedinicnim pojacanjem na niskim frekvencijama i −1na visokim frekvencijama. Pojacanje iznosi jedan dok je promjena faze od 0 do180o .
I Na osnovu seme mozemo pisati
Uul = 2R1I1 + Uizl (63)
Uul = (R + XC )I (64)
U = XC I (65)
(66)Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije39 / 44
Fazni filteri - Fazni filter prvog reda
I1 =Uul −U
R1= −Uizl −U
R1(67)
Struja I iznosi
I =Uul
R + XC(68)
Uvrstavanjem u trecu jednacinu dobija se
U = XCUul
R + XC(69)
Na osnovu cetvrte jednacine mozemo pisati
Uul −U = −Uizl + U (70)
odnosno
Uizl = −Uul + 2U = −Uul + 2XCUul
R + XC(71)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije40 / 44
Fazni filteri - Fazni filter prvog reda
Prenosna funkcija faznog filtera prvog reda iznosi
A(s) =Uizl
Uul= −R −XC
R + XC= −
R − 1SCωC
R + 1SCωC
=1− RCωCS
1 + RCωCS(72)
Koeficijent a1 iznosia1 = RC2πfC (73)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije41 / 44
Fazni filteri - Fazni filter prvog reda
Uvrstavanjem vrijednosti a1 u izraz 53 dobija se grupno kasnjenje koje iznosi
Tgk0 =1
piai =
1
piRC2πfC (74)
odnosno
tgkωC
2π=
1
πRC2π
ωC
2π(75)
tgk = 2RC (76)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije42 / 44
Fazni filteri - Fazni filter drugog reda
Slika: Fazni filter drugog reda
I Napon na uzlazu je razlika ulaznog napona i filtriranog ulaznog signala safilterom propusnikom opsega ucestanosti drugog reda.
I Prenosna funkcija faznog filtera sa slike 16 glasi
A(S) =1 + (2R1 − αR2)CωCS + R1R2C
2ω2CS
2
1 + 2R1CωCS + R1R2C 2ω2CS
2(77)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije43 / 44
Fazni filteri - Fazni filter drugog reda
Usporedbom sa 46 dobijamo
a1 = 4πfCR1C (78)
b1 = a1πfCR2C (79)
α =a2
1
b1=
R
R3(80)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije44 / 44
Fazni filteri - Fazni filter viseg redaNa slici 17 prikazan je filter sedmog reda.
Slika: Fazni filter viseg reda
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije45 / 44
Literatura
T. E. Price,Analog Electronics,Prentice Hall, 1997.
T. Brodic,Analogna integrisana elektronika,Svjetlost, Sarajevo, 1989.
A.S. Sedra, K.C. Smith,Microelectronic Circuits, 4th ed.,Oxford University Press 1998.
P. R. Gray, P. J. Hurst, S. H. Lewis, R. G. Meyer,Analysis and Design of Analog Integrated Circuits,,John Wiley & Sons, 2001.
P.Biljanovic,Elektronicki sklopovi,Skolska knjiga, Zagreb, 1995.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije46 / 44