akcioni plan za pregovaranje sporazuma o stabilizaciji i ... · akcioni plan za pregovaranje...
Post on 22-Dec-2019
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Akcioni Plan za pregovaranje Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanju
Decembar 2012, Priština
Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo
Qeveria-Vlada-Government
2
Uvodna reč Premijera U toku jedne decenije, Republika KosovAse suočila sa mnogim kompleksnim izazovima.
Proizilazeći iz ratno razorene zemlje, i rastući u funkcionalnoj demokratiji, sa stabilnim institucijama i slobodnom tržišnom ekonomijom, gde sloboda govora, veroispovesti i drugih osnovnih prava su garantovane nije bio lak zadatak. Uprkos tome, uspeli smo.
Dana 17. februara 2008 god., Skupština Kosovo je proglasila Republiku Kosovo nezavisnu i suverenu državu. Do sada, nezavisnost Kosova je priznalo ukupno 95 zemalja, od kojih su 22 članice EU. Republika Kosovo je član u ključnim međunarodnim institucijama, kao što su Svetska Banka, Međunarodni Monetarni Fond, Evropska Banka za Obnovu i Razvoj, itd.
Danas smo ispred nove zore za Republiku Kosovo. Nova era. Era Evropskih Integracija. Kosovo snažno veruje da je Evropeizacija najbolji put napred da se poboljša životni standard i podstakne ekonomski razvoj za sve građane. Perspektiva članstva u EU je od velikog strateškog značaja za Kosovo.
Proces Evropeizacije je više nego samo usvajanje pravnih tekovina EU i ispunjavanje normi i standarda EU. U različitim zemljama kao u Poljskoj, Mađarskoj i Estoniji, sa različitim istorijskim i ekonomskim nasleđem i političkom tradicijom, proces pristupanja EU doneo je brzu transformaciju državno-građanskih odnosa, održive reforme javne uprave i virtuelnog ciklusa ekonomskog razvoja, stranih direktnih investicija i smanjenju siromaštva dostižući tako do najugroženijih grupa i u udaljenim područjima. Ista transformativna snaga procesa Evropske Integracije podjednako je dovela do pozitivnih promena u našem neposrednom okruženju.
Savet Evropske unije, 11. decembra 2012 god., potvrdio je da će Kosovo započeti pregovore o SSP, čim se uvodni pokazatelji budu ispunili. Ovo će označiti veliki korak napred prema odnosima Kosovo - EU.
Vlada kontinuirano je izrazila najveću posvećenost za EU agendu - u delima, toliko koliko i u rečima. Jezgro naše posvećenosti leži u ogromnoj podršci naših građana za reforme koje će transformisati našu zemlju u ponosnog člana Evropske porodice.
Postoji dug put pred nama. Vladavina prava je ključni prioritet. Mi smo odlučni da pokažemo svoju odlučnu posvećenost za vladavinu prava kroz uspostavljanje kredibilnih evidencija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Javne usluge i efikasno funkcionisanje države počiva na profesionalnu, efikasnu i transparentnu javnu upravu. Mi smo uspostavili robustan i moderan zakon da bi obezbedili poštovanje prava manjina i osnovnih prava. Strukturne ekonomske reforme će smanjiti neefikasnu ulogu države i stvoriti poslovno-prijateljski ambijent za ekonomske subjekte. Mi sprovodimo infrastrukturne projekte koji će biti od suštinskog značaja za naš ekonomski razvoj.
3
Na završnoj reči, želeo bih da uputim zahvalnost svim kolegama koji su teško radili na pripremi Akcionog plana za pregovore o Sporazumu Stabilizacije i Pridruživanja. Akcioni plan SSP predstavlja Vladin odgovor na viziji zemlje za pristupanje Evropskoj Uniji.
Napredak duž linija koje smo naveli u ovom dokumentu će doneti naše građane bliže EU i obezbedi će da Kosovo bude bolje mesto, čvrsto usidreno na svom putu ka članstvu u EU.
Hashim Thaçi Premijer Republike Kosova
4
SPISAK SKRAČENICA ........................................................................................................................... 6 UVOD ........................................................................................................................................................ 10 1. POLITIČKI KRITERIJUMI ............................................................................................................... 15
1.1 Demokratija i vladavina prava. .................................................................................................. 15
1.1.1. Zakonodavstvo ................................................................................................................ 15 1.1.2 Izvršni organi i Predsedništvo ..................................................................................... 16 1.1.3 Javna uprava ..................................................................................................................... 17 1.1.4 Sektorbezbednosti .......................................................................................................... 19 1.1.5. Pravosudni sistem ........................................................................................................... 20 1.1.6. Borba protiv korupcije ................................................................................................... 21 1.1.7. Odnosi sa međunarodnom zajednicom ...................................................................... 23
1.2. Ljudska prava i zaštita manjina ................................................................................................ 24
1.2.1. Građanska, politička, ekonomska i socijalna prava .......................................................... 24 1.2.2. Poštovanje i zaštita manjina i kulturnih prava .................................................................. 26
2. EKONOMSKI KRITERIJUMI .......................................................................................................... 27 2.1. Situacija i ekonomska stabilnost .............................................................................................. 27
2.1.1. Ekonomska situacija .............................................................................................................. 27 2.1.2. Fiskalna politika ..................................................................................................................... 29
2.2. Liberalizacija tržišta i cena ......................................................................................................... 31
2.3. Privatizacija, razvoj privatnog sektora i finansijska reforma .............................................. 31
2.3.1. Privatizacija i razvoj privatnog sektora .............................................................................. 31 2.3.2. Reforma finansijskog sektora ............................................................................................... 33
3. SPOSOBNOST DA SE SAVLADAJU OBAVEZE KOJE PROIZILAZE IZ SSP ..................... 34 3.1. Politički dijalog ............................................................................................................................ 34
3.2 Regionalna saradnja. .................................................................................................................... 35
3.3. Slobodno kretanje robe............................................................................................................... 36
3.4 Slobodno kretanje radnika, usluga i pravo osnivanja. .......................................................... 41
3.4.1. Slobodno kretanje radnika .................................................................................................... 41 3.4.2. Pravo osnivanja (establišment) ............................................................................................ 42 3.4.3. Trgovina uslugama ................................................................................................................ 43 3.4.4. Tekuće isplate i slobodno kretanje kapitala ....................................................................... 44
3.5 Usklađivanje, implementacija i jačanje zakonodavstva ....................................................... 45
3.5.1. Konkurencija ........................................................................................................................... 45 3.5.2. Prava intelektualne svojine ................................................................................................... 47 3.5.3. Javne nabavke ......................................................................................................................... 49 3.5.4. Standardizacija, akreditacija, ocenjivanje usaglašenosti, metrologije i tržišni nadzor . 50
3.6. Pravda i unutrašnji poslovi ........................................................................................................ 53
5
3.6.1. Jačanje institucija i vladavine prava .................................................................................... 53 3.6.2. Azil, migracija, vizna politika, kontrola granica ............................................................... 54 3.6.3. Pranje novca ............................................................................................................................ 55 3.6.4. Sprečavanje i borba protiv organizovanog kriminala i drugih kriminalnih aktivnosti, uključujući terorizam ....................................................................................................................... 56
3.7. Politika saradnje ........................................................................................................................... 58
3.7.1. Ekonomska, monetarna, statistička saradnja i zaštita finansijskog interesa EU-a ........ 58 Statistike ........................................................................................................................................ 58
3.7.2. Promovisanje i zaštita investicija, industrijska saradnja, SSP i turizam ........................ 59 3.7.3. Poljoprivreda .......................................................................................................................... 61 3.7.4. Carina , Porezi i finansijska kontrola .................................................................................. 64 3.7.4.1. Carina .................................................................................................................................... 64 3.7.4.2. Porezi. .................................................................................................................................... 65 3.7.4.3. Finansijska kontrola ............................................................................................................... 66 3.7.5. Zapošljavanje, socijalna politika, politika javnog zdravlja, obrazovanje i obuka i istraživanje i razvoj tehnologija ..................................................................................................... 68 3.7.5.1. Zapošljavanje, socijalna politika i politika javnog zdravlja. ......................................... 68 3.7.5.2. Obrazovanje, obuka, istraživanje i inovacije ........................................................................ 71 3.7.6. Kulturne, audio vizuelne, telekomunikacione i poštanske usluge, i informaciono društvo............................................................................................................................................... 73 3.7.7. Transport ................................................................................................................................. 75 3.7.8. Energija, uključujući nuklearanu bezbednost .................................................................... 77 3.7.9. Životna sredina ...................................................................................................................... 79
3.8. Finansijska saradnja .................................................................................................................... 80
4. AKCIONI PLAN ZA PREGOVARANJE SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU .................................................................................................................................. 82
6
SPISAK SKRAČENICA OPO Obrazovanje i Profesionalna Obuka ARP Agencija za Ravnopravnost Polova UNNK Udruženje Nezavisnih Novinara Kosova KBA Kosovski Biznis Alijansa APK Agencija Protiv Korupcije NAK Nacionalni Autoritet za Kvalifikacije KAP Kosovska Agencija za Privatizaciju KAS Kosovska Agencija za Standardi AMPM Antemortum – Postmortum MAP Međunarodni Aerodrom Prištine ASMP Agencija za Srednjih i Malih Preduzeća APIK Agencija za Promociju Investicija na Kosovu KAŠ Kosovska Agencija za Šume AJN Agencija za Javne Nabavke ARBK Agencija za Registrovanje Biznisa na Kosovu TAR Telekomunikacioni Regularni Autoritet KPA Kosovska Poreska Administracija AHV Agencija za Hranu i Veterinu SB Svetska Banka EU Evropska Unija BDP Bruto domaći Proizvod CBK Centralna Banka Kosove CEFTA Sporazum o slobodnoj Trgovini u Centralnoj Evropi (Central European Free Trade
Agreement) KUA Kosovska Uprava za Akreditaciju OACS Odeljenje za Administraciju Civilne Službe OMPS Odeljenje za Međunarodnu Pravnu Saradnju CK Carina Kosova DZPŽ Divizija za Zaštitu i Pomoć Žrtvama OMRJA Odeljenje za Menadžment Reforme za Javne Administracije OIS Odeljenje za Intelektualnu Svojinu ECAA Evropski zajednički prostor vazduhoplovstva (European Common Aviation Area) KZS Kosovski Zavod za Statistiku EULEX Misija Vladavine Prava Evropske Unije na Kosovo FADN Mreža Podataka Računovodstva Farma (Farm Accountancy Data Network) EFO Evropska Fondacija za Obuke MMF Međunarodni Monetarni Fond GDDS General Data Dissemintation Standard MMGD Među Ministarska Grupa za Decentralizaciju RG Radna Grupa IPC Indeks Potrošačkih Cena
7
MFI Međunarodne Financijske Institucije SIK Sudski Institut Kosova IHH Indeksi Herfindalh - Hirchman KIJA Kosovski Institut za Javnu Administraciju IOM Međunarodna Organizacija Migracije(International Organization for Migration) IPPP Instrument za Pred Pristupnu Podršku IGP Institut za Građevinske Proizvode EK Evropska Komisija EKK Energetska Korporacija Kosova SSK Sudski Savet Kosova SO Skupština/e Opština/e KKDSS Kosovska Kompanija za Distribuciju i Snabdevanje Strujom OKK Okvir kurikuluma Kosova MMKRJA Među Ministarski Komitet za Reformu Javne Administracije OSPTSK Operator Sistema, Prenosa i Tržište Struja Kosove NSTK Nezavisna Sudska i Tužilačka Komisija NSTS Nezavisni Sudski i Tužilački Savet TKK Tužilačka Komisija Kosove NKRM Nezavisna Komisija za Rudnike i Minerale VKP Vladina Komisija za Privatizaciju CKNL Centralna Komisija za Nestala Lica CIK Centralna Izborna Komisija RKJN Regulativna Komisija za Javne Nabavke MJA Ministarstvo Javne Administracije MLS Ministarstvo za Lokalnu Samoupravu MONT Ministarstvo Obrazovanje Nauke i Tehnologije MPŠRR Ministarstvo Poljoprivrede, Šumarstva i Ruralni Razvoj MP Ministarstvo Pravde MFK Menadžment Financije Kontrola MF Ministarstvo Financija MSS Ministarstvo Snage i Sigurnosti MI Ministarstvo Infrastrukture MIE Ministarstvo Evropske Integracije IUG Integrisano Upravljanje Granica MZP Ministarstvo za Zajednice i Povratak MKOS Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta RM Resorna Ministarstva MR Memorandum Razumevanja MSPP Ministarstvo Sredine i ProstornogPlaniranja MUP Ministarstvo Unutrašnjih Poslova NRD Nadzor Rada Dece MSP Ministarstvo Spoljnih Poslova MRSS Ministarstvo Rada i Socijalnog Staranja
8
MZ Ministarstvo Zdravlje MTI Ministarstvo Trgovine i Industrije MER Ministarstvo Ekonomskog Razvoja JLPO Jedinica Ljudskih Prava u Opštini FOJ Financijska Obaveštajna Jedinica JP Javne Preduzeće DP Društvene Preduzeće SMP Srednja i Mala Preduzeća AKK Amerikanska Komora Kosove EKK Ekonomska Komora Kosove NO Nevladine Organizacije OEBS Organizacija za Evropsku Bezbednost i Saradnju TRN Telo za Razmatranje Nabavki PPPO Početni Program za Pravno Obrazovanje KP Kosovska Policija GP Granični Prelaz RAE Projekat za Rome, Aškalije i Egipćani SPOK Strateški Plan za Obrazovanje u Kosovu DT Državno Tužilaštvo SOP Standardne Operativne Procedure PTB Projekat Tam/Bas PTK Pošta i Telekomunikacije Kosova NPPO Nastavljajući Program Pravnog Obrazovanja APEP Akcioni Plan za Evropsko Partnerstvo GPRVK Godišnji Plan Rada Vlade Kosova IRL Interno Raseljena Lica CPO Centar za Profesionalnu Obuku RJA Reforme Javne Administracije RTK Radio Televizija Kosove SEECEL South East European Center for Enterpreneurial Learning ESMFZ Elektronski Sistem za Menadžiranje Farmaceutskih Zaliha USRRK Udruženje Sertifikovanih Računovođa i Revizora Kosova KSK Korektivna Služba Kosove KPS Kosovska Policijska Služba ZIS Zdravstveni Informacioni Sistem SCIK Sekretarijat Centralne Izborne Komisije SNK Sistem Nadzora Kvaliteta SIMS Sistem Informativnog Menadžiranja Slučaja SMP Staff Monitored Program SAPPK Strategija i Akcioni Plan Protiv- Korupcije TAIEX Teknička Podrška i Razmena Informacija (Technical Assistance and Information
Exchange) TOS Telo za Ocenjivanje Standarda
9
PDV Porez na Dodatnu Vrednost AU Administrativno Uputstvo UNDP Razvoj Programa Ujedinjene Nacije (United Nations Development Programme) UNHCR Kancelarija Visokog Komesarijata Ujedinjenih Nacija za Izbeglice(Office of the United
Nations High Commissioner for Refugees) USAID United States Agency for International Development KGR Kancelarija Generalnog Revizora KPZ Kancelarija za Pitanja Zajednice ZPZ Kancelarija za Povratak i Zajednice KP Kancelarija Premijera KIS Kancelarija za Industrijsku Svojinu KDV Kancelarija za Dobro Vladanje KER Kancelarija Energetskog Regulatora KRVO Kancelarija Regulatora za Vodu i Otpade
10
UVOD Odnosi Republike Kosova sa Evropskom Unijom U 1999 god,Evropska Unija je predložila uspostavljanje Procesa Stabilizacije i Pridruživanja za zemlje Zapadnog Balkana, kao okvir za usmeravanje napora pristupanja. U novembru 2000 god, samit Zagreba zvanično je pokrenuo Proces Stabilizacije i Pridruživanja. U Zagrebu, EU je istakla da će evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana biti određena na osnovu njihovog napretka ka stabilnoj demokratiji, vladavini prava, tržišnoj ekonomiji i regionalnoj saradnji. Evropski savet u Solunu, održan u junu 2003 god, potvrdio je da budućnost zemlje zapadnog Balkana leži u EU. Od Soluna, Kosovo je uključeno u okviru Procesa Stabilizacije i Pridruživanja. U aprilu 2005 god, Evropska komisija je usvojila komunikaciju "Evropska budućnost za Kosovo". U 2006 god,Savet je usvojio prvo Evropsko partnerstvo. Drugo Evropsko partnerstvo za Kosovo usvojeno je 2008 god. Kao odgovor na prioritete Evropskog partnerstva, Vlada je usvojila Akcioni plan za Evropsko partnerstvo u 2008 god, i revidirala ga je na godišnjem nivou, nakon objavljivanja Izveštaja o napretku. Dana 17 februara 2008 god, Parlament Republike Kosovo je proglasio Kosovo kao nezavisnu državu. Do 16. decembra 2012 god, devedeset pet (95) zemalja su priznale Republiku Kosovo. U oktobru 2009 god, EK je objavila komunikaciju "Kosovo - Ispunjavanje evropske perspektive", u kojoj Evropska komisija je predložila da se produbi i ojača evropska perspektiva Kosova. Glavne vodeće inicijative tog predloga bile su: (1) unapređenje političkog i tehničkog dijaloga u Procesu Dijaloga Stabilizacije i Pridruživanja, (2) Viza dijalog sa perspektivom eventualne liberalizacije viznog režima; (3) Proširenje samostalnih trgovinskih mera i potencijalnog trgovinskog sporazuma sa Evropskom Unijom, (4) Okvirni sporazum sa Kosovom o opštim principima učešća u programima Zajednice, (5) Aktiviranjekomponente IPA za prekograničnu saradnju (komponenta II). Međutim, Kosovo još uvek nema ugovorne odnose sa EU. Uslovi za osnivanje ugovornih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana su postavljeni u Zaključcima Saveta od aprila 1997 god. Glavni elementi uključuju uverljivi angažman preduzimanja demokratske reforme, poštovanje i zaštitu ljudskih prava, manjina i slobode izražavanja, kao i slobodnih i redovnih izbora. U zamenu za skladnost sa relevantnim uslovima,EU nudi zemljama ugovorne odnose skrojene po meri: Sporazum Stabilizacije i Pridruživanja. U tom svetlu, u oktobru 2012 god. Evropska komisija objavila je studiju izvodljivosti za Sporazum Stabilizacije i Pridruživanja između Evropske unije i Kosova. Dokument opisuje napredak koji je Kosovo postignulo u protekle tri godine i razmatra da li je Kosovo spremno da počne pregovore o SSP. Studija je potvrdila da Kosovo "... je u velikoj meri spremno da otvori pregovore o Sporazumu Stabilizacije i Pridruživanja." Međutim, da bi počeli pregovore o SSP, Kosovo treba da nastavi sprovođenje u dobroj meri sve sporazume postignute između Beograda i Prištine da se vremsnki i konstruktivno angažuje na čitav niz pitanja sa olakšicama u EU. Na ovom shvatanju,Komisija će predložiti direktive pregovaranja za takavsporazum, kada Kosovo bude ispunilo kratkoročne prioritete u oblasti vladavine prava, javne administracije, zaštite manjina i trgovine.
11
U tom svetlu, 12. decembra 2012 god, Savet za opšte poslove je primio k znanju beleške Studije izvodljivosti za Sporazum Stabilizacije i Pridruživanja (SSP) između EU i Kosova i namere Komisije da predloži pregovaračke direktive za SSP kada Kosovo ispuni kratkoročne prioritete, koji su identifikovani u Studiji izvodljivosti. Savet je zaključio da će odlučiti da otvori pregovore o SSP sa Kosovom, na osnovu izveštaja koji će biti predstavljeni od strane Komisije i HR/VP u proleće 2013 god. Savet će proceniti izveštaj tokom sledećeg Predsedništva. Pod uslovom daocena bude pozitivna, Savet će usvojiti pregovaračke direktive. U januaru 2012 god, Evropska komisija je pokrenula dijalog o liberalizaciji viza sa Kosovom. Dana 14. juna 2012 god, EK je predao smernice za liberalizaciju viza. Vratiti se unazadkod ove manifestacije, prvi visoki zvanični sastanak je održan. Dana 1. septembra 2012 god, Kosovo je podnelo svoj prvi izveštaj spremnosti EK. Očekuje se da će EK isporučiti prvu procenu sprovođenja smernica liberalizacije viza u januaru 2013 god. Kao rezultat iskustva prethodnih pregovora o pristupanju, EU je uvela novi pristup pregovorima o pravosuđu i osnovnim pravima i pravde, slobode i bezbednosti, i čvrsto je stavila pitanja vladavine prava, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, u centar politike proširenja EU. Novi pristup obezbeđuje gore navedena pitanja koja treba rešavati rano u procesu proširenja. U tom svetlu, EK i Kosovo su pokrenuli struktuirani dijalog o vladavini prava 30. maja 2012 god. Strukturni Dijalog će obezbediti visok nivo foruma sa dvostrukim ciljem: (1) da odrede prioritete za reforme u oblasti vladavine prava, i (2) redovno prati i ocenjuje napredak Kosova ka ispunjavanju prioriteta. Rad DPSP pododbora pravde i unutrašnjih poslova, kao i redovnisastanci Koordinacionog Zajedničkog odbora za vladavinu prava će služiti kao prateći forumi o dvostrukom cilju strukturnog dijaloga. Sledeći sastanak strukturnog dijaloga će se održati u februaru 2013 god. Dana 16 decembra 2012 god, Upravni odbor Evropske banke za obnovu i razvoj je odlučio da dozvoli Kosovu da postanečlan EBRD. Ovo nije samonajnoviji primer napretka Kosova da postane potpuno integrisano u međunarodnu zajednicu, ali će takođe omogućiti Kosovu da ima koristi od većih finansiranja i da će doprineti promovisanju Kosovskog društveno-ekonomskog razvoja. Decembar 2009 god. Savet za opšte poslove pozdravio je Komunikaciju Komisije za oktobar 2009 god "Kosovo – ispunjavanju svoje evropske perspektive" i , između ostalog, pozvao je Komisiju da otvori za Kosovo učešće u programima Unije. U decembru 2012 god. Savet inostranih poslova ovlastio je komisiju da otvori pregovore o okvirnom sporazumu u ime Unije sa Kosovom i da je vrati u Savetu u prvoj polovini 2013 god. Od 2010 god,Komisija i Kosovo su završili tri ciklusa Dijaloga Stabilizacije i Pridruživanja. SastanciDPSP Potkomiteta se održavaju u sedam tematskih oblasti i njihovi nalazi su sumirani na godišnjem DPSP plenarnom sastanku. DPSP je pokazao kao efikasni mehanizmi za praćenje i savetovanje Kosova o merama koje mora da preduzme da sprovede svoju evropsku agendu reformi. EU ostaje najveći donator na Kosovu, pružajući više sredstava po glavi stanovnika na Kosovu nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svetu. EU podržava Kosovo kroz nekoliko različitih instrumenata finansiranja:Pomoć Zajednice za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju (CARDS),Instrument za stabilnost (IFS), i Instrument za Pretpristupnu Pomoć (IPA). Od 1999 do 2011 god,EU je
12
obezbediloviše od 2,3 milijarde € finansijske pomoći i blizu 1 milijardu € za podršku međunarodnog prisustva na Kosovu. Na donatorskoj konferenciji2008 god za Kosovo,Komisija je obećala više od 500 miliona €. U Finansijskom Okviru 2007-2013,EU je omogućila preko € 630 miliona dostupnih za Kosovo u okviru IPA. Trenutna IPA pomoć je uglavnom usmerena na vladavini prava, ekonomiju, trgovinu i industriju, kao i reformu javne uprave. U skladu sa komunikacijom Komisije u oktobru 2009 god 'Kosovo - ispunjavanje svoje evropske perspektive", i u decembru 2009 godzaključak Saveta za opšte poslove IPA komponenta prekogranične saradnje ( komponenta II je aktivirana za Kosovo u 2010 god. Da bi se poboljšalo angažovanje civilnog društva u kosovskom političkom dijalogu i razvoju, 3.3 miliona€ je bilo dostupno u okviru civilnog društvo 2011-2013 god.
Grafikon 1: EU finansijska pomoć za Kosovo (planirana i izdvojena za period 2007 - 2012 god, u milionima €) Kosovo ima dug i težak put na svojojputanji ka uključenju u EU. Ipak, reforme su kao prvo i pre svega u interesu Kosova i njegovih građana. Kosovske evropske ambicije uživaju snažnu podršku javnosti na Kosovu.
Studija izvodljivosti Evropske Komisije 2012 god i Zaključci Saveta decembra 2012 god. su postavili jasan put za Kosovsko pristupanje za EU. Na osnovu procesa proširenja Zapadnog Balkana postojiniz formalnih koraka kojiće obeležiti Kosovski put u pravcu EU integracija:
1. Evropska Komisija je procenila da Kosovo je ispunilo uvodne pokazatelje pregovora za SSP 2. Savet je dao mandat EK da počne pregovore o SSP sa Kosovom; 3. Pregovori o SSP su finalizirani, a SSP je potpisan (privremeni deo stupa na snagu); 4. SSP je zadovoljavajući način primenjen i aplikacija za status kandidata; 5. Odgovaranje na upitnik i EK mišljenje o aplikaciji (avis); 6. Savet odlučuje o davanju statusa kandidata i mandata EK za početak pregovora o
pristupanju; 7. Skrining i pregovori pojedinih poglavlja kroz međuvladine konferencije; 8. Zaključak o pregovorima i EK mišljenje o spremnosti Kosova da pristupi EU; 9. Potpis Sporazuma o pristupanju i statusu pristupanja zemlje; 10. Član EU.
Komponenta 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Prelazna pomoć i faza izgradnje institucije
68,3 184,7 106,1 66,1 66,9 68,2
Prekogranična saradnja 0 0 0 1,2 1,8 1,8
UKUPNO 68,3 184,7 106,1 67,3 68,7 70,0
13
Metodologija i struktura akcionog plana SSP Akcioni plan za pregovore o Sporazumu Stabilizacije i Pridruživanja (SSP Akcioni plan) predstavlja ključnu strategiju Vlade na njenom putu ka pristupanju u EU. U ovoj ulozi SSP Akcioni plan jenaslednik Akcionog plana Evropskog partnerstva (APEP) i gradi na znanju kao i načinu i institucionalne i političke strukture osnovanetokom godina. SSP Akcioni Plan predstavlja set programa i blagovremenske podešene199 mere, čija primena će se sastajati od dva ključna cilja: (1) ispunjenosti uvodnih pokazatelja za SSP pregovore; i (2) implementaciju obaveza koje će biti preuzete od SSP. Fond za pripremu SSP Akcionog Plana je:
- Studija Izvodljivosti za Sporazum Stabilizaciji i Pridruživanju između Evropske unije i Kosova i pratećiRadni Dokument Osoblja;
- Prioriteti Evropskog partnerstva 2008; - Izvještaj o napretku 2011; - Zaključci Dijalog ProcesaStabilizacije i Pridruživanja 2012 zaključci ; - Zaključci Strukturnog Dijalogao vladavini prava; - Smernice za Liberalizaciju Viza.
Tokom pripreme SSP Akcionog plana inpute su obezbeđene od strane svih državnih institucija, uz koordinaciju Ministarstva za Evropske Integracije. U tesnoj saradnji sa Kancelarijom Premijera i Ministarstvom Finansija, SSP Akcioni plan je usaglašen sa Zakonom o budžetu 2013 god, Vladin Godišnji plan rada 2013 god. i Vladinom Zakonodavnom Strategijom 2013 god. SSP Akcioni plan je podeljen na dva glavna dela: (1) narativnih i (2) tabela akcija. Narativni deo SSP Akcionog plana ima tri dela: (1) politički kriterijumi, (2) Ekonomski kriterijumi i (3) Sposobnost preuzimanje obaveza koje proizilaze iz SSP-a. Svaki narativni deo, osim ekonomskih kriterijuma, nudi (4) vrste informacija:
1. Napredak ostvaren u odgovarajućem poglavlju pravnih, institucionalnih i političkim uslovima sprovođenja;
2. Ključni izazovi sa kojimase suočava odgovarajućepoglavlje pravnim, institucionalnim i političkim uslovima sprovođenja;
3. Uvodni pokazatelji za početak pregovora SSP i kratak pregled mera koje treba preduzeti (ako uvodni pokazatelji su identifikovani u odgovarajućem poglavlju)
4. Cilj da se ispunikako bise preuzele obaveze iz SSP i kratko pregledale i izložile mera koje treba preduzeti
U prilogu ovog dokumenta jedetaljna tabela akcija koja jasno identifikuje ciljeve koje treba ispuniti, mere koje treba preduzeti, odgovorne institucije, rok sprovođenjai finansijske troškove. SSP Akcioni plan ima ukupno 199 mera, od kojih 47 su pod političkim kriterijumima poglavlja, 19 u ekonomskom poglavlju kriterijumi i133 prema sposobnostima za preuzimanje obaveza koje proizilaze iz SSP- poglavlja. Ukupni troškovi SSP Akcionog plana procenjuje se da je 1,284,092,652.57 €, od čega je 919,389,065.81 € planirano da budu pokriveni iz nacionalnog budžeta; 82,977,585.09 € od donatora , sa finansijskog jaza 281,726,001.67 €.
14
U skladu sa SMART principima, merljivi indikatori na nivou aktivnosti su postavljeni. Ukupni troškovi SSP Akcionog plana procenjuje se da su 740,746,749.15 €; od čega 583,996,308.65 € je planirano da budu pokriveni iz nacionalnog budžeta; 76,390,410.00 € od donatora; sa finansijskim jazom 80,360,030.50 €. SSP Akcioni plan će služiti kao ključna strategija Vlade na njenom putu ka pristupanju u EU; kao takav on će služiti kao referentna tačka za državne institucije prilikom odlučivanja o godišnjim prioritetima, planu regrutovanja, strateških investicionih planova, IT i ljudskih planova za izgradnju kapaciteta, donatorska pomoć, kao i komunikacione i informacione aktivnosti. Ovakav pristup će obezbediti da su mere preduzete oživeljene do obaveza preuzetih u okviru ovog dokumenta. Monitoring i revidiranje SSP akcionog plana Nakon usvajanja SSP Akcionog plana od strane Vlade Republike Kosova, on će biti dostavljen za komentare od strane Evropske Komisije. Kada budu primljeni EK komentari, oniće biti sastavni deo dokumenta. Monitoring SSP Akcionog plana će se vršiti putem elektronskog nadzora i sistema izveštavanja koji je zajednički razvijen od strane Vlade Kosova i Evropske Komisije. Od 2010 god, Ministarstvo za Evropske Integracije je koristilo sistematsku M & R bazu podataka za pripremu zvaničnih izveštaja za Evropsku Komisiju. Osim toga, pošto 2012 god, MEI je započeo sa proizvodnjom kvartalnih statističkih izveštajaa koji se redovno razmatraju na sednicama Vlade. U skladu sa ustaljenom praksom, sveprateće aktivnosti koje će proizaći iz ciklusa DPSP 2013 god će biti integrisane u okviru sistema monitoringa i izveštavanja SSP Akcionog plana. Koordinacione strukture Evropskih integracija– Ministarski savet, Radni odbor i 7 Izvršnih komisije – poslužiće kao temelj institucionalnog mehanizma koji će nadgledati sprovođenje SSP Akcionog plana. Da bi se obezbedilo da SP Akcioni plan ostaježivi dokument on će biti redovno revidiran. Pozivajući se na važnost dokumenta,SSP Akcioni plan će biti dostavljen Skupštini Republike Kosova za informacije.
15
1. POLITIČKI KRITERIJUMI 1.1 Demokratija i vladavina prava 1.1.1. Zakonodavstvo Ustav Kosova je oličenje najviših načela i vrednosti demokratije,uspostavljanjem parlamentarnog ustavnog poretka u kome Skupština igra ključnu zakonodavnu ulogu i vrši nadzornu ulogu nad izvršnom vlašću. Institucionalni okvir za zakonodavstvo i kontrolaizvršne vlasti je na mestu i funkcionalna je . Funkcije zakonodavnih procesa kao i kontrola izvršne vlasti se vrši putem parlamentarnih odbora, od kojih su 4 stalne komisije, 9 su funkcionalne komisije, 1 ad hok komisija i 1 podkomisija utvrđena za mandate, imunitete i poslovnike. Važnu ulogu u izgradnji i funkcionisanju demokratskog poretka je imao Ustavni sud, čije su odluke poštovane i precizno su se sprovodile od strane Skupštine i drugih institucija. Nakon odluke Ustavnog suda, u jesen 2010, Predsednik Kosova je podneo ostavku. Sud je odigrao važnu ulogu i u procesu ponovnog izbora predsednika Republike Kosovo, koji je ponovo izabran u skladu sa Ustavom. Skupštinska legislatura se bira putem slobodnog glasa građana, to je pravo koje je garantovano Ustavom Republike Kosova i drugim važećim zakonima. Skupština Kosova usvojila je Zakon o opštim izborima (br. 03/L-073) i Zakon o lokalnim izborima (br. 03L-072), koji definišu procedure izbora za izbor centralnih i lokalnih vlasti, kao i pravo birača da glasaju. Još u 2008 godini su održani opšti izbori, a i u dva maha opštinski izbor. Ustav Kosova garantuje etničku zastupljenost i zastupljenost polova u Skupštini. Od 120 mesta u Skupštini, 20 je garantovano za manjine. Trenutni broj etničke zastupljenosti iznosi 26 poslanika, ili 21,6%. Dok je 40 članica žena koji čine 33,3% od ukupnog broja narodnih poslanika. Skupština je znatno ojačala svoj administrativni kapacitet i znatno je poboljšana priprema zakona kao i nadzor parlamenta. Skupština je od 2008 do danas usvojila 352 zakona. Međutim, ostaju izazovi koji i dalje da otežavaju pravilno funkcionisanje Skupštine. Ustavne i izborne reforme su međusobno povezane i zaostaci u tom pogledu prouzrokuju kašnjenja u demokratskim reformama, u funkcionisanju ustavnog poretka kao i u reformama izbornog sistema na Kosovu Strateški plan Skupštine 2013-2018, kao inovi pravilnik Skupštine još uvek nisu usvojeni. Kapaciteti Skupština za praćenje i istraživanje ostaju siromašni, posebno Departman skupštine za pravne i proceduralne poslove. Zakonodavne procedure se trebaju ojačati da bi se obezbedila međusektorska stručnost i usaglašenost sa pravnim tekovinama EU.(acquis) Koordinacija između Skupštine i Vlade treba da se poboljša, i istovremeno Skupština treba da poveća nadzor i kontrolu budžetskih troškova izvršne vlasti. Nedostaje pravni osnov za status civilnih službenika, koji će u velikoj meri obezbediti nezavisnost civilnih službenika, i regulisaće funkcije i mandat civilnih službenika Skupštine. Mere za ispunjavanje obaveza prema SSP Kosovoće se zalagatiza daljejačane demokratskih principa njenog upravljanja. Poštovanje principa međunarodnog prava i vladavine prava uopšte, će predstavljati osnovu internih i eksternih politika stranaka u jednom SSP.
16
Da bi se zadovoljile potrebe koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Skupština će pojačati svoje napore za zaključivanje ustavne reforme i izborni proces. U cilju povećanja kapaciteta, Skupština će usvojiti nacrt zakona o statusu civilnih službenika Skupštine, Strateški plan skupštine 2013-2018, Novi Pravilnik u skladu sa mandatom Skupštine, i usvojiće strateški plan za upravljanje ljudskim resursima. Da bi se poboljšala koordinacija između Skupštine i izvršne vlasti, parlament će imenovati jednog višeg službenika koji će u saradnji sa koordinatorom koga je imenovala vlada da koordinira zakonodavni proces i plan rada Skupštine i Izvršnih organa. Skupština će preduzeti mere u skladu sa svojim mandatom da podigne kapacitete za usklađivanje domaćegzakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (acquis), kao i praćenje sprovođenja politike. 1.1.2 Izvršni organi i Predsedništvo Ustav Republike Kosovo predstavlja pravni osnov za strukturu i funkcionisanje Vlade, šta više struktura i funkcije Vlade su regulisane Zakonom o državnoj administraciji Republike Kosovokao i Poslovnikomo radu Vlade Republike Kosovo i Pravilnikom o izmeni i dopuni Pravilnika o delokrugu delovanja i administrativnim odgovornostima Kancelarije premijera. Ključne institucije odgovorne za koordinaciju strateškog planiranja, , koordinacijupolitike kao i zakonodavne strategije Vlade, su na mestu i funkcionalne. Kancelarija za strateško planiranje (KSP) ima za cilj da izgradi kapacitete za strateško planiranje i monitoring. Koordinacioni sekretarijat Vlade (KSV), je odgovoran za koordinaciju aktivnosti između Kancelarije premijera i ostalog dela uprave. Sekretarijat Vlade, zajedno sa KSP je odgovoran za koordinaciju izrade godišnjeg plana rada, na osnovu inputa svih ministarstava i drugih izvršnih organa Godišnji plan rada se sastoji iz plana rada Vlade i plana rada ministarstava,. Kancelarija premijera priprema godišnji zakonodavni program vlade, koji je izveden iz Godišnjeg plana rada Vlade. Ovaj program je pripremljen od strane Pravne kancelarije premijera, u tesnoj saradnji sa Sekretarijatom Vlade, Ministarstvom finansija, ZSP i MEI. Program, koji navodi predloženi zakon za narednu godinu, postavlja rok za izradu zakona i odgovorne /ih institucija. Vlada ima dobre kapacitete za izradu zakona i ima potencijal da poboljša usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (acquis) u kratkom vremenskom periodu i takođe je međuministarska koordinacija politika poboljšana u poslednje tri godine. Što se tiče Predsedništva, predsednica aktivno sprovodi svoje ustavne dužnosti i preduzima korake da ne prihvati zakonodavstvo, ako to nije u skladu sa evropskim standardima i praksom. Kosovo je postiglo značajan napredak u procesu decentralizacije, dok je Ministarstvo za administraciju lokalne samouprave (MALS) preduzelo korake,da bi obezbedilo efikasnije praćenje struktura lokalneuprave . Generalno, Kosovo je uspostavilo odgovarajuće institucije izvršne vlasti, i imali su i dovoljnu političku stabilnost koja je omogućila napredak u reformskom procesu. Ipak Kosovo i dalje treba da poboljša svoju upravu sa posebnim osvrtom na primenu ambiciozne agende reforme EU-e. Vlada treba da obezbedi da njen zakonodavni program bolje odgovara, kapacitetima pojedinih ministarstava i raspoloživog budžeta. Koordinacija između vlade i parlamenta, takođe treba dalje jačanje. Zalaganje za sprovođenje decentralizacije treba da se nastavi, uključujući i jačanje administracije na opštinskom nivou
17
Mere za ispunjavanje obavezau okviru SSP Prema SSP-u, Kosovo će morati da poštuje i sprovodi demokratske principe upravljanja. Štaviše, Vlada Kosova će trebati da se obezbedi kroz pogodnu i efikasnu izvršnu vlast na svim nivoima uprave. Da bi se ispunili zahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada će obezbediti izgradnju kapaciteta za razvoj i koordinaciju politika i strateškog planiranja i obezbediće da zakonodavni plan odgovara individualnim kapacitetima ministarstava i trenutnog budžeta. Da bi se ovo postiglo, Vlada će izvršiti usklađivanje zakonodavne strategije sa godišnjim planom rada i budžetom, kao i usklađivanje SOR i godišnjeg budžeta sa deklaracijom prioriteta Vlade, takođe će obezbediti da godišnji plan rada koji se zasniva na dekleracijaprioriteta Vlade i prioritetima ministarstva. Da bi se poboljšalo usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (acquis), koordinacija politika i apsorpcija pomoći , vlada će odobriti nacrt zakona o normativnim aktima, pravilima postupka o pravnim aktima , i izradiće standarde za izradu nacrta zakona. U kontekstu izgradnje kapaciteta, u kratkom roku, Vlada planira da razvije procenu učinka pravnih kancelarija i departmana za evropske integracije i koordinaciju politika u cilju poboljšanja efikasnosti ispunjavanjadržavnih obaveza u okviru SSP-a. Kroz ovaj mehanizam, Vlada ima za cilj da poboljša kvalitet i brzinu približavanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, a istovremeno poboljša koordinacije i upravljanja politikama, uključujući uspostavljanje apsorpcije pomoći EU. U cilju jačanja administrativnih kapaciteta na lokalnom nivou, Vlada će usvojiti Pravilnik o učinku (performansi) opština, i usvojiće paket profesionalnih dokumenata za razvoj kapaciteta u opštinama. Takođe, ucilju završetka procesa decentralizacije Vlada će povećati napore da uspostavi opštinu Severna Mitrovica. 1.1.3 Javna uprava
Javna uprava na Kosovu se karakteriše naprednim primarnim i sekundarnim zakonodavstvom kao i konsolidovani dugoročni strateški okvir. Tri osnovna zakona, Zakonom o civilnoj službi, Zakon o platama civilnih službenika i Zakona o državnoj upravi čine pravni osnov za status civilnih službenika, odnosno za definisanje sistema i strukture plata, dodataka i ostalih naknade za civilne službenike, kao i za regulisanje i unutrašnje institucionalnog upravljanje izvršne vlasti. Srednjoročni strateški okvir, sadrži u sebi ambiciozan plan za preduzimanje sveobuhvatne reforme na horizontalnom nivou. Strategija kroz 12 ciljeva namerava da preduzme ključne reforme, posebno u vezi sa prioritetnim oblastima kao što su planiranje i upravljanja politikama, veza između planiranja budžeta i prioriteta Vlade , reorganizacija sistema civilne službe, poboljšanje revizije kao i povećanje kvaliteta nabavke. Ključne institucije odgovorne za upravljanje i koordinaciju reforme javne uprave su uspostavljene i funkcionalne. Glavna struktura odgovorna za obezbeđivanje sprovođenja Strategije i AP za reformu javne uprave je Međuministarska komisija za reformu javne uprave. A, na tehničkim nivoa strukture zakoordinaciju, rukovođenje i strateško planiranje se sastoji od institucionalnog trougla, Ministarstva za javnu upravu, Kancelarije premijera i Ministarstva finansija.
18
U cilju koordinacije rada na implementaciji Akcionog plana za reformu javne uprave formirana jeradna grupa sa svojim radnim podgrupama, što odgovara 12 ključnih ciljeva strategije. Za svaki cilj su određeni koordinatoriodgovorni za praćenje realizacije strateških ciljeva. Departman za upravljanje RJU u okviru MAP-a, služi kao sekretarijat KNRAP-a i glavni nosioc za koordinaciju i praćenje sprovođenja politike u kontekstu reforme javne uprave . Uprkos velikim dostignućima u oblasti administrativne reforme, ostaju izazovi koji ometaju efikasno sprovođenje reformi, koje su u vezi sa kompletiranjem pravnog okvira kao i sa unapređenjem kapaciteta za praćenje i sprovođenje reformi. Uprkos usvajanju gore pomenutog osnovnog zakona ostaje da se kompletira pravni osnov sa usvajanjem nacrta zakona o upravnom postupku i Nacrta zakona o Vladi. Ova dva zakona su osnov za odlaganje opštih reformi. Dok kratkoročni izazovi ostaju usvajanje kao i sprovođenje 3 podzakonska aktakoja se direktno odnose na sprovođenje zakona o civilnoj službi i zakona o platama civilnih službenika. Njihovo usvajanje je preduslov za otvaranje pregovora o SSP. U smislu ispunjavanja kratkoročnih izazova Studije izvodljivosti, koja spada direktno u delokrug odgovornosti RJU, je i trajno rešenje za prostorije institucije ombudsmana, kao i održiva finansijska sigurnost. U širem kontekstu izazovi vezani sa IJUsu u vezi sa izmenama i dopunama Zakona o ombudsmanu, koji treba biti u skladu sa Venecijanskim preporukama. Kao i kroz usvajanje Zakona o platama visokih javnih zvaničnika. Kroz ovo poslednje bi bilo rešeno , između ostalog, pitanje nivoa plata, koja bi morala da bude na nivou ministara i sudija Između ostalog, kao izazov i dalje ostaje prelaz na novi platni sistem, kao i priprema pravnog okvira koji se odnosi na usvajanje novih internih propisa izvršne vlasti u skladu sa zakonom o državnoj upravi. Od suštinskog značaja za sprovođenje reformi je dovoljna alokacija potrebnih finansijskih sredstava kao i ljudskih resursa za sprovođenje politike. Sa institucionalnog aspekta izazov ostaju ograničeni kapaciteti javne uprave koji se zasnivaju na nizu istorijskih, društvenih i političkih faktora kao što su nedostatak institucionalnog i administrativnog iskustva, u razvoju obrazovni sistem u razvoju i nedostatak političke volje za suštinske reforme u javnoj administraciji. Postojanje efektivnih administrativnih kapaciteta za sprovođenje obaveza koje donosi članstvo u EU je jedan od ključnih kriterijuma procesu integracija - poznat kao Madridski kriterijum. Mere za ispunjavanje obaveze u okviru SSP U cilju započinjanja pregovora o stabilizaciji i pridruživanju , Studija o izvodljivosti je identifikovala sledeće kratkoročne kriterijume koji se treba ispuniti za početak pregovora o SSP: 1. Usvajanje neophodnog sekundarnog zakonodavstva , zakona o civilnoj službi i platama za civilnu službu . 2. Izdvojiti prostor za instituciju Ombudsmana i obezbediti budžetsku nezavisnost kroz obavezu Vlade da obuhvati predlog budžeta IJA bez ikakvih promena u ukupnom predlogu budžeta koji se podnosi od strane Vlade u Parlamentu U cilju ispunjavanja kriterijuma za pokretanje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada Kosova će usvojiti 3 propisa (podzakonska akta) za sprovođenje zakona o civilnoj službi i zakonuo platama civilnih službenika, odnosno nacrt pravilnika o uslovima za ograničenje prava na štrajk u specifičnim uslugama u civilnoj službi, nacrt pravilnika o procedurama za brigu o javnim službenicima zbog fizičke ili mentalne nesposobnosti ili zdravstvenih problema,
19
kao i nacrt pravilnika o dodacima na platu i druge naknade civilnih službenika. Takođe, će se dugoročno obezbediti prostorije za ombudsmana. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo bi trebalo da dodatno ojača posvećenost za poboljšanje profesionalizma, efikasnosti i efektivnosti javne administracije na svim nivoima, što je od fundamentalnog značaja za uspešno sprovođenje neophodnih reformi u budućnosti. Krajnji cilj ovih reformi bi omogućio pravilno funkcionisanje državnih institucija u opštom interesu građana Da bi se zadovoljili zahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će usvojiti Nacrt zakona o upravnom postupku; Nacrt zakona o Vladi, Nacrt zakona visokim političkim zvaničnicima , Nacrt zakona o KIJA, i izvršiće se dopuna/izmena Zakona o ombudsmanu , da bude u skladu sa Venecijanskim preporukama. Između ostalog, Vlada će preduzeti mere da ubrza sprovođenje zakona o platama civilnih službenika, izvršivisistematizaciju radnih mesta, kao i prelaz na novi platni sistem. Vlada će preduzeti mere, da se ubrza usvajanje internih propisa u skladu sa zakonom o državnoj upravi. 1.1.4 Sektorbezbednosti
Ustav Republike Kosovo i zakonom, kao i relevantni zakoni o Ministarstvu kosovskih bezbednosnih snage i zakon o Kosovskim snagama bezbednosti, kojim se uređuju sektor bezbednosti prema najvišim demokratskim standardima. Pravni okvirobezbeđuje i omogućava civilnu i demokratsku kontrolu nad snagama reda i bezbednosti koje se obavljaju od strane najvišeg institucionalnog tela, Skupština Republike Kosovo, odnosno preko skupštinskog Odbora za unutrašnje poslove, bezbednost i nadzor bezbednosne snage i Komisije za nadzor Kosovske obaveštajne agencija . Politikom i strateškim pravcem bezbednosnog sektora rukovodi Savet bezbednosti Kosova, kojim predsedava premijer zemlje i pod nadzorom je parlamenta. Kosovo je trenutno u fazi preispitivanjabezbednosnog sektora, koji se očekuje da proceni bezbednosno okruženje na Kosovu i stoga da proizvode buduću stratešku strukturu bezbednosnog sektora. Ovo preispitivanje je planirano da bude završeno u leto 2013 godine. Izazov u sektoru bezbednosti ostaje povećanje nadzora bezbednosnog sektora, kao i jačanje kapaciteta odbrane. Mere za ispunjavanje obaveze u okviruSSP-u Kosova će trebati dodatno da ojača demokratsku kontrolu sektora bezbednosti. Da bi ispunila zahteve koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo će preduzeti mere da se poveća nadzor nad sektorom bezbednosti. Kosovske institucije će sprovesti reviziju sektora bezbednosti prema predviđenom planu, i usvojiće Nacionalnu strategiju za bezbednost.
20
1.1.5. Pravosudni sistem U pravosudnom sistemu Kosova u poslednjih nekoliko godina je evidentiran napredak. Usvojen je reformski pravn okvir, Zakon o sudovima, Zakon o Sudskom savjetu, Zakon o državnom tužilaštvu i tužilačkom savet, postizanjem značajnog napretka u reformi i restrukturiranju novog sudskog sistema, nezavisnog, efikasnog i nepristrasnog u skladu sa zakonom, koji vrši velike sudske i tužilačke reforme. Uspostavljene su ključne institucije za izradu , nadzor i sprovođenje važećihzakona, ponovnim funkcionalizovanjem Sudskog saveta Kosova i uspostavljanjem i funkcionisanjem Tužilačkog saveta Kosova. Takođe je uspostavljen Ustavni sud, kao konačni autoritet za tumačenje Ustava i nezavisan u obavljanju svojih dužnosti,donošenjem niza odluka političkog karaktera poštovanih od strane svih organa i političkih lidera. Od 2011 godine sa stupanjem na snagu Zakona o sudovima i državnom tužiocu je ostvaren napredak u poboljšanju plata, njihovim povišavanjem na zadovoljavajući nivo, kako bi se povećala efikasnost i performanse sudija i tužilaca na radu. Takođe je zabeležen napredak u pravcu smanjenja broja zaostalih predmeta, SVK je usvojilo Državnu strategiju za smanjenje broja starih predmeta, tretirajući 55% od 160 000 slučajeva zabeleženih od 2008 godine do danas. Uprkos napretku u pravosudnog sistemu, ostaje izazov revizija zakonskog okvira pravosudnog paketa koji treba da obezbedipotpunu usaglašenost sa Venecijanskim preporukama. Razmatranje Strategija za smanjenje broja starih predmeta treba da obezbedi efikasne mehanizme za smanjenje prikupljenih i nerešenih predmeta, u pravcu poboljšanja upravljanja predmetima. Ostaje izazov razvoj elektronskog sistema za upravljanje predmetima, kao i izgradnja kapaciteta za upravljanje sistemompodataka . U tom smislu, izazov i dalje ostajepovezivanje i unifikacija podataka svih kosovskih sudova kao i interkonekcija sa TSK. Sa institucionalnog aspekta ostaje izazov reforma pravosudnog sistema i jačanje kapaciteta administrativnog osoblja. Izazov, takođe ostaje , raspodela budžetskih sredstava kao i povećanje broja sudija i tužilaca, uključujući i manjinske zajednice , za koje pravni okvir zadržava veliki broj pozicija. Nedostaje proaktivan pristup institucija u pokretanju istragaza slučajeve međunarodne pravne saradnje. Ostaje suštinski pristup pravdi u severnom delu Kosova, kosovski pravosudni sistem ima potrebu da poboljša svoju upravu sa posebnim fokusom na pristup nacionalnih sudija Okružnom sudu na severu, pošto do sada ovaj sud poseduje samo 6 sudija i 2međunarodna tužioca EULEX-a, kao i stvaranje mehanizama za sprovođenje zakona u istrazi i suđenju krivičnih slučajeva. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Da bi započeli pregovori o Sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje Studije izvodljivosti je identifikovala ovaj kratkoročni kriterijum koje treba ispuniti za početak pregovora o SSP: • Tokom izmene i dopune paketa zakona za reformu pravosuđa, treba se obezbediti da ovlašćenja specijalnog tužilaštva Republike Kosovo ostanuneprimenjiva. U cilju ispunjavanja kriterijuma za pokretanje pregovora o sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje, kosovske institucije će obezbediti da tokom faze dopune izmene paketapravosudnih zakona, se ne utiče na ovlašćenja specijalnog tužilaštva Republike Kosovo.
21
Skupština će usvojiti paket zakona o pravosuđu, tako što će obezbediti da STRK bude u skladu sa preporukama Evropske komisije. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo bi trebalo da dodatno ojača posvećenost za poboljšanje profesionalizma, efikasnosti i efektivnosti javne administracije na svim nivoima, što je od fundamentalnog značaja za uspešno sprovođenje neophodnih reformi u budućnosti. Krajnji cilj ovih reformi će omogućiti pravilno funkcionisanje državnih institucija u opštem interesu građana. Da bi se ispunili zahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će nastaviti napore da završe pravni okvir u skladu sa standardima EU, stvaranjemnezavisnog sistema, efikasnog i pravičnog radi primene i sprovođenja zakona i sudskih odluka, uporedo sa izvršenjem slučajeva. Reformatorski pravosudni paket će se promeniti, izbegavanjem slabljenja pravosudnog sistema, pored restrukturiranja sudova. Pravni okvir za izbor članova SSK će se promeniti. Sve procedure za izbor članova će se izvršiti u skladu sa evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, vodeći računa da većina izabranih bude od strane pravosuđa. Sa ciljem smanjenja slučajeva prikupljenih u SVK će usvojiti Strategiju za smanjenje zaostalih slučajeva koji su se prikupili u SVK, i istovremeno će se povećati broj sudija i pomoćnog osoblja. U srednjoročnimperiodu SSK će operacionalizovati sistem za upravljanje predmetima i takođe će razviti plan obuke za upravljanje bazom podataka. Kosovo takođe mora da obezbedi zaštitne mere za sudije, tužioce, svedoke i sudsko osoblje, protiv pretnji i zastrašivanja, ometanja prava na pravično suđenje, kao i pružanje odgovarajućeg prostora u skladu sa sudskim postupcima , na osnovu zakona o sudovima i tužilaštvu . U tom smislu, SSK će potpisati SOP sa kosovskom policijom da obezbedi blisku zaštitu za sudije i razviće SOP za određivanje mera bezbednosti za pristup sudskim objektima. SSK i TSK će se sa prioritetima baviti slučajevinma disciplinskih ili krivični prekršaja sudija i tužilaca , o kojima su podneti izveštaji disciplinskimkomisijama , kao i tretiranje osetljivih slučajeva političke prirode kako bi se poboljšao ugled pravosudnog sistema. Kosovske institucije će obezbediti proaktivnost u istrazi za pokretanje slučajeva o pitanjima za međunarodnu pravnu saradnju. U tom smislu, Vlada će dopuniti / izmeniti Zakon o međunarodnoj pravnoj saradnji u krivičnim predmetima. 1.1.6. Borba protiv korupcije
U oblasti borbe protiv korupcije, Vlada je utvrdila potreban okvir politika i zakona za borbu protiv korupcije i uspostavila je ključne institucije u cilju sprovođenja zakona i politike protiv korupcije. Usvojen je antikorupcijski pravni okvir, Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, Zakon o zaštiti informatora, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u vršenju javnih funkcija, Zakon o deklaraciji i kontroli porekla imovine visokih javnih zvaničnika, i zakon o deklarisanju porekla i kontrole poklona svih službenih lica Ključne institucije odgovorne za upravljanje i koordinaciju borbe protiv korupcije su osnovane i funkcionalne. Agencija za borbu protiv korupcije je nezavisno telo odgovorno za sprovođenje državne politike za sprečavanje i borbu protiv korupcije, naročito u oblasti izveštavanja,
22
otkrivanja i istrage korupcije, kao iza sprovođenje Strategije i Akcionog plana protiv korupcije. A na tehničkom nivou su uspostavljene strukture za koordinaciju politike za sprovođenje antikorupcijskih propisa i sprečavanje i istragu akata korupcije. Formirana je antikorupcijska radna grupa u okviru specijalnog tužilaštva i Nacionalnog saveta kao koordinacionog tela pod vođstvom predsednika, koja ima za ciljda koordinira rad i aktivnosti institucija i agencija u okviru njihove nadležnosti i delokruga delovanja. Kosovska Policija je osnovaladepartman za borbu protiv privrednog kriminala i korupcije, a stvorene su zajedničke strukture između policijskih istražitelja i tužilaca , uspostavljanjem task force za borbu protiv korupcije u cilju sprečavanja i istrage dela korupcije, privrednog i finansijskog kriminala. Ipak u antikorupcijskoj oblasti, izazov ostaje poboljšanje zakonskog okvira u borbi protiv korupcije, kao i usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (acquis) . Posebno, zakon za sprečavanje sukoba interesa i zakon o deklaraciji i kontroli imovine visokih zvaničnika treba da razjasni mandat izveštavanja, kao i sprovođenje ubedljiviji i proporcionalnih sankcija. Izazov ostaje i dopuna / izmena zakona o finansiranju političkih stranaka, tako da donacije budu obrađene u transparentnom obliku od strane pravnih lica koja obezbeđuju robu i usluge za javnu upravu, kao i obavezu političkih partija da otvore jedan bankovni račun i utvrderokovi za objavljivanje finansijskih izveštaja. Dok kratkoročni izazov ostaje usvajanje strategije za borbu protiv korupcije od strane Skupštine Kosova. Sa institucionalnog aspekta ostaje izazov nedostatak proaktivnog delovanja od strane APK, jer nedostaje poseban mehanizam istrage među institucijama za sprovođenje zakona. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Da bi se započeli pregovori o Sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje Studija izvodljivosti je identifikovala sledeće kratkoročne kriterijume koje treba ispuniti za početak pregovora o SSP: • pokazati posvećenost u ostvarivanju rezultata u borbi protiv korupcije, uključujući i pokretanje istrage, u tesnoj koordinaciji sa EULEX-om • Usvajanje Strategije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije. Da bi se ispunili kriterijumi za otvaranje pregovora za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će obezbediti u bliskoj saradnji i koordinaciji sa EULEX-om , uspostavljanje mehanizma koordinacije za pokretanje istrage slučajeva korupcije, i preduzeće mere za povećanje rezultata u sprovođenju antikorupcijskih politika. Skupština Kosova će usvojiti Strategiju za borbu protiv korupcije. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo treba da dodatno ojača posvećenost za poboljšanje profesionalizma, efikasnosti i efektivnosti javne administracije na svim nivoima, što je od fundamentalnog značaja za uspešnu implementaciju reformi potrebnih u budućnosti. Krajnji cilj ovih reformi će omogućiti pravilno funkcionisanje državnih institucija u opštem interesu građana.
23
Da bi se ispunili zahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će preduzeti konkretne korake za kompletiranje pravnog okvira u skladu sa standardima EU. Zakon o sprečavanju sukoba interesa će se promenitiadresiranjem relevantne obaveze izveštavanja. Takođe će se ispuniti / izmeniti Zakon o Deklarisanju imovine i sukoba interesa, predviđajući izvršenje ubedljiviji i proporcionalnih sankcija. Skupština će se dopuniti / izmeniti Zakon za finansiranje političkih partija adresiranjem transparentnosti donacija pravnih lica kojiobezbeđuju robu i usluge za javnu upravu kao i obavezu političkih stranaka da otvore jedan jedini bankovni račun i definisanje rokova u publikaciji finansijskih izveštaja. Takođe će se preduzeti mere za uspostavljanje jednog posebnog mehanizmaistrage između APK i institucija za sprovođenje zakona koje će pomoći da se ojača međuinstitucionalna saradnja u istragama i krivičnom gonjenju slučajeva korupcije. 1.1.7. Odnosi sa međunarodnom zajednicom
Kosovo je u velikoj meri ispunilo sve uslove koji proističu iz Sveobuhvatnog predloga Ahtisarijevog paketa, a kao rezultat toga, 10. septembra 2012 je Međunarodna upravljačka grupa proglasila završenomfazu nadzora nezavisnosti, i mandataKancelarije međunarodnogcivilnog predstavnika. Međutim, Kosovo je postiglo usaglašenost sa Evropskom unijom da se produži mandat EULEX-a do juna 2014 godine. U tom smislu, Skupština je usvojila Zakon o ratifikovanju međunarodnog ugovora između Republike Kosovo i EU omisiji EULEX-a za vladavinu prava na Kosovu. U novembru 2012 godine, Vlada Kosova i misijaEULEX-a su na redovnom sastanku Zajedničkog koordinacionog odbora za vladavinu prava potpisali'Kompakt ugovor za vladavinu prava "i usvojeni su " ažuriraniopisi poslova"kojipostavljaju zajedničke ciljeve u oblasti vladavina prava i uspostavljanja jasnog mandata za podelu zadataka. Kosovski je znatnoj meri pojačalo napore za povećanje priznanje Kosova kao nezavisne države, i kao rezultat je dostignute 95 priznanja . Institucije supovećale aktivnosti za članstvo Kosova u međunarodnim mehanizmima i stoga je Kosovo sada član nekoliko regionalnih organizacija i drugih međunarodnih mehanizama. Kosovo je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, sa kojima ima sporazum za podršku. U novembru 2012 godine, Kosovo je postiglo značajan napredak ulaskom u Evropsku banku za obnovu i razvoj, koji je omogućio Kosovu pristup fondovima za finansiranje projekata u cilju ekonomskog razvoja. Kosovo u 2012 godini, je uspešno predsedavalo redovnim sastancima CEFTA-e, i nastavlja da daje doprinos na ravnopravnom nivou sa ostalim zemljama u regionu. Uprkos dostignućima u oblasti međunarodnih odnosa, i dalje ostaju izazovi koji otežavaju položaj Kosova na međunarodnoj areni. Ne priznavanje od 5 država članica EU predstavlja izazov na putu Kosova ka evropskim integracijama. Takođe, nedostatak dovoljnih priznanja sprečava članstvo Kosova u drugim međunarodnim mehanizmima, kao što su OUN, OEBS-a i Saveta Evrope, kao posledica Kosovo nije u mogućnosti da u potpunosti ima koristi od mehanizama evaluacije relevantnih konvencija. Ipak da odgovori na ove izazove Vladu Kosova će povećati diplomatske aktivnosti za povećanje priznanje i članstvo u relevantnim međunarodnim mehanizmima. Vlada će usvojiti Strategiju
24
spoljne politikekroz koju se očekuje da se poveća broj novih priznanja kao i članstvo u međunarodnim mehanizmima.
1.2. Ljudska prava i zaštita manjina
1.2.1. Građanska, politička, ekonomska i socijalna prava Osnovna prava i slobode već imaju solidnu pravnu osnovu i regulišu se na osnovu principa utvrđenih u Ustavu, odnosno II poglavlje - osnovnaprava slobode i drugi relevantni zakoni. Ustav imaubačene glavne međunarodne sporazume i direktne instrumente primenjive na Kosovu, uključujući i Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njene protokole. Ustav predviđa prednost ovih sporazuma u slučaju sukoba sa nacionalnim zakonodavstvom. Ustav takođe predviđa pravo pojedinaca da podnesu pred ustavnim sudom , kršenja njihovih prava od strane javnih organa a i Ombudsman može da uputi predmete Ustavnom sudu. Osnovni pravni okvir se proširuje Zakonom protiv diskriminacije, Zakonom protiv nasilja u porodici, zakonom o ravnopravnosti polova, Zakonom o socijalnojpomoći, Zakonom o finansijskoj podršci porodicama sa decom sa invaliditetom, Zakonom o penzijama za lica sa invaliditetom zakonom ostručnom osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, Zakonom o radu , kao i Pravnim kodeksom za maloletnike koji jeu potpunosti u skladu sa standardima EU. Što se tiče strateških dokumenata, do sada je Vlada usvojila Strategiju za ljudska prava (sada u procesu razmatranja), Strategiju za osobe sa invaliditetom, Strategiju o dečjim pravima , kao i program Kosova protiv nasilja u porodici. Svi oni imaju za cilj pružanja zaštite, praćenje i unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Institucije odgovorne za praćenje sprovođenja zakonodavstva za ljudska prava su uspostavljene i funkcionalne . Na centralnom nivou je Kancelarija za dobro upravljanje u okviru kancelarija premijera, sa mandatom da sačuva i promoviše principe ljudskih prava i osnovnih sloboda. Dalje, su osnivane jedinice za ljudska prava u okviru drugih institucija, na centralnom i lokalnom nivou. Što se tiče rodne ravnopravnosti, na centralnomnivou, mandat ima Agencija za ravnopravnost polova - Kancelarija premijera i određeni su zvaničnici iz ove oblasti u svim institucijama na centralnom i lokalnom nivou. Za pitanje nestalih lica odgovorna je vladina komisija za nestala lica a i Skupština Kosova ima specijalizovani odbor za ljudska prava, ravnopravnost polova, za nestala lica i peticije , i u mandatu ima razmatranje nacrta zakona i obezbeđivanje usaglašenosti sa evropskim i međunarodnim zakonodavstvom. Uprkos dostignućima u oblasti osnovnih prava, ostaju izazovi koji ometaju efikasnu primenu zakonskog okvira u vezi sa zaštitom, promocijom i praćenjem ljudskih prava. Raznovrsnost struktura jasno komplikuje podelu nadležnosti među ovim institucijama i značajno otežava efikasnost u sprovođenju zakonskog okvira. Više treba da se uradi u oblasti slobode izražavanja, da bi se obezbedilo poštovanje u praksi. Slučajevi fizičkih napada na novinare se trebaju istražiti i krivično goniti. Dok, u vezi sa imovinskim pravima treba se raditi na njihovoj primeni i poštovanju, smanjenju broja zaostalih sakupljenih predmeta, i dalje sprovođenje sudskih i administrativnih odluka
25
Ministarstvo pravde treba da kompletira sekundarno zakonodavstvo za sprovođenje Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, i treba da nastavi sa svojim zalaganjima za povećanje profesionalnosti popravnog osoblja. Istovremeno, se treba nastaviti sa rešavanjem ostalih pitanja, kao što su dalji napori oko nekažnjavanja i pristupa pravdi, posebno za najugroženije grupe društva, uključujući i žrtve trgovine ljudima. Štaviše, postoji humanitarna briga o sudbinilica nestalih tokom sukoba u 1990-im godinama (1770 slučajevima do avgusta 2012). Primena zakona o zaštiti od nasilja u porodici treba da se poboljša , a i sprovođenje antidiskriminacionog zakonodavstva ostaje izazov. Lica sa invaliditetom se suočavaju sa teškoćama u smislu pristupa zaposlenju, robama i uslugama, transportu i obrazovanju. Primena sindikalnog i trgovačkog prava treba se dodatno poboljšati. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo treba da poštuje i sprovodi demokratske principe i ljudska prava kao što je definisano u glavnim međunarodnim dokumentima kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Poštovanje principa međunarodnog prava i vladavine prava uopšte, će formirati osnovu internih i eksternih politika stranaka u SSP-u. Kosovo bi trebalo da obezbedi daosnovna prava i slobode, budu garantovana i njihova primena da se na postepeno poboljšava. Da bi se ispunili zahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada Kosova će preduzeti korake za kompletiranje pravnog okvira sa ukazom o proglašenjunovog Krivičnog zakonika. Da bi se obezbedio pristup zapošljavanju za osobe sa invaliditetom, Vlada će izvršiti izmenu i dopunu Zakona o profesionalnom osposobljavanju i ponovnom osposobljavanju, i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, kako bi se obezbedilo uključivanje posebnih potreba pri dizajniranju politike zapošljavanja. Osim toga, izradiće se pravilnik koji će se baviti pitanjem pojednostavljivanja struktura odgovornih u oblasti ljudskih prava. Što se tiče regionalne saradnje za nestala lica, postići će se memorandum o razumevanju sa EULEX-om i obezbedićese aktivno učešće u izradi / završavanju regionalnog spiska nestalih lica. Što se tiče usmeravanja sindikalnih i trgovinskih prava, Vlada će se fokusirati na jačanje kapaciteta inspektora rada sa izradom strategije za razvoj Inspektorata rada, uključujući i plan obuke U vezi sa poboljšanjem implementacije zakona za borbu protiv diskriminacije, izradiće se akcioni plan koji će pokritivremenski period od 2013-2015. Ministarstvo pravde će završiti usvajanje sekundarnog zakonodavstva za sprovođenje Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. U popravnim službama, Vlada će nastaviti sa poboljšavanjem uslova za zatvorenike u popravnim centrima i u pritvoru, i izradiće i plan obuke za nastavak unapređenja profesionalnih kapaciteta popravnog osoblja. Štaviše, izvršiće se statističko praćenje izbliza i na redovnoj osnovi, u smislu izvršavanja administrativnih i sudskih odluka koje utiču na imovinska prava, izvršenje sudskih odluka koje se bave slučajevima koji uključuju ranjive grupe i pružaju pristup pravdi, kao i u slučajevima porodičnog nasilja. U tom smislu, predviđa se reforma sistema izvršenja, koja će biti realizovana usvajanjem Nacrta zakona o izvršnom postupku. Ovaj zakon će reformisati sistem izvršenja u skladu sa zahtevima za potpisivanje SSP-u. Sa ovim zakonom na Kosovu će se ostvariti više efikasno sprovođenje
26
važećeg zakonodavstva i sprovođenje sudskih odluka građanskog i administrativnog karaktera.
1.2.2. Poštovanje i zaštita manjina i kulturnih prava Poštovanje i zaštita manjina i kulturnih prava na Kosovu je regulisano ne samo Ustavom Republike Kosovo (poglavlje III). Međunarodne konvencije koje se direktno primenjuju u Republici Kosova, u skladu sa Ustavom, su Konvencija Saveta Evrope za zaštitu nacionalnih manjina i Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Pored toga, postoje i drugi obavezujući međunarodni ugovori u Republici Kosovo, kao Aneks o ustavnim pravima, prava zajednica, decentralizacija i aneks o kulturnom nasleđu. Postoji i napredno osnovno i sekundarno zakonodavstvo koji je u vezi sa ovim pravima. Osnovni zakoni uključuju Zakon o zaštiti i promovisanju prava zajednica i njihovih pripadnika u republici Kosovo, Zakon o upotrebi jezika,zakon o kulturnom nasleđu, Zakon o zaštiti posebnih područja, Zakon o istorijskom centru Prizrena, Zakon o Velikoj Hoči, Zakon o javnom emteru, Zakon o slobodi veroispovesti na Kosovu i Zakon protiv diskriminacije. Pored toga, ova prava su regulisana podzakonskim aktima (sekundarnim zakonodavstvom) , kao što jePravilnik o opštinskim kancelarijama za zajednice i povratak i Pravilnik o Kancelariji poverenika za jezike. Takođe je usvojena Strategija i Akcioni plan za zajednice RAE i strategija za zajednice i povratak za 2009-2013 godinu, čiji ciljevi su stvaranje održive zajednice, održivog povratka i reintegracije raseljenih lica u zemlji, kao i ekonomska reintegracije zajednica. Za praćenje Strategije i Nacionalnog akcionog plana za zajednicuRAE, uspostavljena je tehnička radna grupa, koja je zadužena za praćenje ove strategije, koja se sastaje četiri puta godišnje, i Međuinstitucionalni Upravni odbor, koji se sastaje dva puta godišnje. Takođe je osnovala radna grupa za reformu Kancelarije poverenika za jezike, koji održava niz sastanaka kojima predsedava KPZ. Ključne institucije odgovorne za sprovođenje zakona, kao što su one na centralnom i lokalnom nivou, su osnovane i postale funkcionalne . Na centralnom nivou je Ministarstvo za zajednice i povratak (MZP), Kancelarija za pitanja zajednica u okviru Kancelarije premijera, Konsultativni savet za zajednice (Predsedništvo), Parlamentarni odbor za ljudska prava, interese zajednica i za povratak kao i Odbor za zajednice . Uprkos napretku u kompletiranja pravnog i političkog okvira, izazov ostaje njihovo efikasno sprovođenje. Izazov, posebno, ostaje primena zakona o zaštiti kulturnog nasleđa i Srpske pravoslavne crkve, posebno zakona o istorijskom centru Prizrena i onaj o Velikoj Hoči. Takođe je potreban dalji napredak u implementaciji Strategije i Akcionog plana za zajednice RAE, uključujući raspodelu potrebnih sredstava u vezi sa "Četrdeset akcija" za integraciju RAE zajednice. Kratkoročni izazov ostaje osnivanje konsultativnog tela za zaštitu kulturnog i verskog nasleđa. Dalje, se treba raditina povećanju zastupljenosti manjinskih zajednica u javnoj administraciji i na poboljšanju primene zakona o upotrebi službenih jezika na institucionalnom i društvenom nivou širom Kosova. Trebaju se stvoriti usloviza Srbe i za povratak lica koja žele da se vrate. Za kancelarijupoverenika za jezike se treba izdvojiti budžet, osoblje i prostor. Treba se obezbediti
27
emitovanje na srpskom jeziku od strane javnog emitera. Fizički napadi motivisani etničkim ili verskim osnovama se trebaju istražiti, a počinioci treba da budu privedeni pravdi. Pristup obrazovanju, borba protiv napuštanja školovanja, kao i kvalitativni rezultati u obrazovanju, treba da zadovolje najnoviji plan i program romske zajednice i važno je da incidenti koji ugrožavaju bezbednost lokacija i vračanje imovine, budu temeljno istraženi i poslati na sud. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a U cilju početka pregovora za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Studija izvodljivosti je identifikovala sledeće kratkoročne kriterijume koji moraju biti ispunjeni za početak pregovora o SSP: Usvajanje i operacionalizacija konsultativnog tela za promociju i zaštitu kulturnog i verskog nasleđa, odnosno Srpske pravoslavne crkve. U cilju ispunjavanja kriterijuma za početak pregovoraza sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada i Skupština Kosova će usvojiti administrativno uputstvoo Savetu za implementacija i monitoring, kao i da se obezbedi njegova funkcionalnost. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo treba da poštuje i sprovodi prava lica koja pripadaju manjinama u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. Kosovo takođe treba da pruži mogućnost za povratak raseljenih lica koja žele da se vrate. Da bi se ispunili zahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će staviti u funkciju Kancelariju poverenika za jezike, kojom prilikom će se izdvojiti budžet, prostor i ljudski resursi. Što se tiče zaštite Istorijskog centra Prizrena i sela Velike Hoče, formiraće se lokalni odbori za sprovođenje relevantnih zakona, i izdvojiće se budžet za njihovo sprovođenje. Dalje će se uspostaviti televizijski kanal na srpskom jeziku u okviru javnog servisa. U pogledu integracije RAE zajednice na centralnom i lokalnom nivou, izvršiće se budžetiranje za realizaciju programa "Četrdeset akciji", a i povećaće se broj zaposlenih iz redova manjina. U nastojanju da se obezbede mogućnosti za povratak raseljenih lica, nastaviće se sa izgradnjom i rekonstrukcijom kuća, a i pratiće se broj vraćenih lica, projekata i podržanih u funkciji povratka. Dalja će se izvršiti istraga, krivično gonjenje i suđenje slučajeva vezanih za fizičke napade etnički i verski motivisanih. 2. EKONOMSKI KRITERIJUMI 2.1. Situacija i ekonomska stabilnost 2.1.1.Ekonomska situacija Razvojne i ekonomske politike u poslednjih nekoliko godina su zasnovane na održavanju makroekonomske, finansijska stabilnosti i fiskalne konsolidacije. To je takođe odraženoi u prioritetima Vlade uključenim u Srednjoročniokvir troškova za 2013-2015 godinu. Ovi prioriteti se fokusiraju na ekonomski i održivi rast irazvoj, jačanje dobrog upravljanja i vladavine prava, razvoj ljudskih i fizičkih resursa, kao i povećanjesocijalne zaštite u celini. Finansiranje ovih prioriteta je uključenoi u budžetski okvir.
28
U kontekstu fiskalne konsolidacije, nastavilo se sa potpunom implementacijom sporazuma SBA sa MMF-om. Kosovo je postalo član Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD) i primljeno je u programima Evropske investicione banke (EIB). Članstvo u ovim međunarodnim finansijskim mehanizmima će imati pozitivan uticaj na ekonomski razvoj zemlje tako što će omogućiti pristup kreditima sa povoljnim uslovima za privredu Kosova. Ekonomski rast u poslednje tri godine je u proseku iznosio oko 4%. Približno sličan ekonomski rast se očekuje u 2012 godini, uzimajući u obzir i uticaj ekonomskih kretanja iz evrozone. Za period od 2013-2015 godine se procenjuje porast od oko 5% u proseku. Ukupna potrošnja i dalje nastavlja da bude glavna komponenta BDP-a, koji se očekuje da u tri naredne godine poraste po realnoj godišnjoj stopi od oko 4.4%. Drugi važan činilac u BDP-u su opšte investicije, zahvaljujući povećanom učešću javnih investicija u ukupnim investicijama (oko 12% veći u 2012 godini u odnosu na 2011). Učešće ukupnih investicija u BDP se očekuje da će dostići oko 34.1% na kraju perioda 2013-2015, od 33.4% koliko je iznosilo u 2011 godini. Izvoz roba i usluga se očekuje da će rasti po prosečnoj realnoj stopi od 7.6%. I uvoz se očekuje da nastavi da raste u srednjeročnom periodu. Doprinos uvozau realnom rastu BDP-a predviđa se da, u srednjeročnom periodu, prosečno iznosi oko -2.5%. Inflacija u 2012 godini se očekuje da će biti oko 1.2%, podstaknuta i od promena cena u zemljama regiona a što se odražava kroz uvoz iz tih zemalja. Na osnovu predviđanja MMF –a i predviđanjima o kretanjima u lokalnoj privredi, nivo cena se očekuje da će rasti sporije u naredne tri godine u odnosu na prethodni period. Finansijski sektor će i dalje biti stabilan. Iako pod dominacijom banaka u stranom vlasništvu, bankarski sektor je bio likvidan, jer su bankarskeoperacije finansirane prevashodno od strane lokalnih depozita. Centralna banka, zajedno sa Ministarstvom finansija su stvorili fond za hitnu pomoć likvidnosti, iako, još od stvaranje ovog fonda nije bilo potrebe da se koristi ovaj dodatni mehanizam likvidnosti. U septembru 2012 godine, aktiva bankarskog sektora je imala godišnji rast od 5.1% (14.7% u septembru 2011 godine.) Odnos krediti - depoziti u septembru 2012 godine je bio 79.7%, jedno poboljšanje u odnosu na prošlu godinu (78.9% u septembru 2011.) Trgovinski bilans je karakterisan sa prosečnim trgovinskih deficitom od oko 40% BDP-a u poslednje tri godine. Trgovinski bilans se očekuje da će imati tendenciju za blagim padom u periodu od 2012-2015 godine, kao rezultat brzog rasta izvoza roba i trgovinskih usluga. Uvoz roba se očekuje da nastavi svojuuzlazni trend tokom ovog perioda, uprkos pretpostavkama za laku zamenu sa lokalnim proizvodima. Deficit tekućeg računa je još u poslednjih nekoliko godina imaoporast, projektovan da ostane na nivou od oko 20% BDP-a. Neto transferi se očekuje da nastave pozitivan trend. Međutim, taj rast se očekuje da će se usporiti u 2012 godini, zbog uticaja dešavanja u evrozoni na nivou doznaka. Od strane kapitalnog i finansijskog računa, prihodi iz direktnih investicija se očekuje da će rasti, dok se očekuje usporavanje kod portfolio investicija, ako lokalne finansijske institucije prenose ulaganja u trezorske zapise( vrednosni papiri) Vlade Kosova. Osnovne institucije za formulisanje i praćenje sprovođenja politike na nivou države su stvorene. Kancelarija premijera za strateško planiranje vrši formulisanje srednjeročnih razvojnih prioriteta vlade na osnovu vladinih strateških dokumenata, kao što je Program Vlade za 2011-2014 godinu, i vizija i prioriteti za ekonomski razvoj usvojeni u 2011 godini. Ova kancelarija takođe
29
koordiniše praćenje realizacije ovih prioriteta. Ministarstvo finansija, u okviru svojih nadležnosti ima obavezu da pokrenesa planiranjem i godišnji budžet Vlade i makrofiskalne projekcije. Nadležna ministarstvazatim vrše operacionalizaciju prioritetaubudžetskim projektima i aktivnostima kroz godišnji budžet budžetskih organizacija. Nacionalni savet za ekonomski razvoj , takođe, igra aktivnu ulogu kao forum za diskusiju inicijative o kreiranju politike i konsultacije sa poslovnim udruženjima i drugim zainteresovanim stranama. Savet je takođe odgovoran za praćenje implementacije Akcionog plana za ekonomski razvoj 2011-2014. Socijalni partneri su uključeni u kreiranje politika, preko Ekonomsko - socijalnog saveta, gde se vodi socijalni dijalog između poslodavaca i onih koji traže posao o ekonomskim i socijalnim pitanjima. Uprkos dostignućima izvršenim na očuvanju ekonomske stabilnosti i sprovođenja reformi na osnovu principa tržišne ekonomije, mnogi izazovi ostaju za privredu Koosva. Visoke stope nezaposlenosti, visok spoljni deficit, jačanje vladavine prava, i bolje usmeravanje politike ostaju primarni izazov za ekonomski razvoj Kosova. Sa institucionalnog aspekta ostaje izazov razvoj kapaciteta za predviđanja i bolji kostim prioriteta i troškova. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a Dizajniranje i implementacija ekonomskih politika zasnovanih na tržišnoj privredi, daljem razvoju kapaciteta za makroekonomske procene i projekcije koje jačaju makroekonomsku i institucionalnu stabilnost Za zadovoljavanje zahteva koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,Kosovske institucije će nastaviti da održavaju ekonomsku i makro-fiskalne stabilnost. Za ovu svrhu, Vlada će nastaviti sa ispunjavanjem kvantitativnih i strukturnih kriterijuma predviđenih sporazumom SBA sa MMF-om, uključujući tu i nivo bankarskog bilansa i tekućih rashoda. Vlada će preduzeti neke korake da unapredi SOT kao instrument politike koja je planirana da uključi i dodatne projekcije, podatke o poreskim rashodima,podatke o javnom dugu i deficituprema nivou upravljanja i sektorskih prioriteta. U okviru razvoja kapaciteta, vlada planira aktivnosti za obuku i napredovanje zaposlenih ubudžetskim organizacijama za procenu novih inicijativa i nacrta zakona, kao i poboljšanje inputa budžetskih organizacija za SOR.
2.1.2. Fiskalna politika U protekle tri godine, fiskalne politike su razvijene u skladu sa ciljem očuvanja fiskalne održivosti, povećanjem raspoloživihprihoda i stvaranjem povoljnijeg ambijenta za investicije i poslovanje. U ovu svrhu su se još od 2009 godine, izvršile reformu poreskog sistema smanjenjem stope poreza na lični dohodak i korporacije, menjanjem stope PDV-a i povećanjem akcize na neke proizvode Budžetski deficit je porastao sa -1,1% u 2009, na -2.5 BDP u 2010 godini prvenstveno zbog povećanog ulaganja kapitala. Ali u 2011 godini je ovaj deficit smanjen na -1.7% BDP-a. Ukupni prihodi porasli su na godišnjem proseku od 14% u periodu od 2007-2011 godine. Samo tokom
30
2011 godine, prihod je porastao za 18% u poređenju sa 2010 godinom. Dok su u prvih devet meseci 2012 godine, budžetski prihodi su 21% viši u odnosu na isti period 2011 godini. Lokalni prihodi su porasli za godišnji prosek od 10.3% u periodu od 2007 do 2011 godine, odnosno 47.1% u odnosu na 2007 godinu. U 2011 godini oni su povećani za oko 18% više nego u prethodnoj godini. Dok su u prvih devet meseci 2012 godine, lokalni poreski prihodi porasti za oko 5%. Ukupni rashodi budžeta su se povećali sa 19.5% BDP u 2007 godini na 29.9% u 2011godini. U prvih devet meseci 2012 godine, ukupni rashodi su povećani za 10% u odnosu na isti period 2011 godine. Kapitalni izdaci u periodu 2007-2011 su porasli za 4.6% na 11.5% BDP-a, dok su u prvih devet meseci 2012 godineoni porasli za 14% u odnosu na isti period 2011 godine. Zakonodavstvo o javnom dugu se sastoji od zakona o javnom dugu i Administrativnog uputstva za izdavanje i upravljanje duga i državnih garancija. Iako je Kosovo ostvarilo pozitivne korake uzakonodavstvu za tržište vrednosnih hartija sa usvajanjempravilnika o primarnom i sekundarnom tržištu hartija od vrednosti Vlade. Javni dug na kraju prvog polugođa 2012 godine je iznosio oko 6% BDP-a. Na tržištuhartija od vrednosti, Vlada je izdala neke trezorske zapise na nekoliko aukcija održanih u 2012 godini, od kojih je dobijeno 70 miliona evra do septembra 2012 godine. Ključna institucija za izradu fiskalne politike je Ministarstvo finansija. Aglavne izvršne institucije fiskalne politike suporeska uprava Kosova i carina Kosova. Radi pravilnog upravljanja i praćenja javnog duga, Ministarstvo finansija ima pod svojim okriljem diviziju za upravljanje dugom. Za efikasno funkcionisanje tržišta hartija od vrednosti je stavljena u funkciju elektronska platformatrgovine vrednosnim hartijama, pripremljen je Centralni depozitarni sistem u Centralnoj bancii kreiran je veb interfejs između CBK i departmana trezora koji omogućava Trezoru da odobri rezultate aukcije. Iako je izvršen značajan napredak u pogledu upravljanja javnim finansijama u ovoj oblasti ostaju nekoliko izazova koja su u vezi sa povećanjem učešća domačih prihoda u ukupnim prihodima i sa daljom reformom fiskalnog sistema. Uzimajući u obzir potrebe za finansiranje, u narednom periodu u nekim sektorima, ostaje izazov upravljanje i pažljivo praćenje javnog duga. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Sprovođenju fiskalne politike koja doprinosi ekonomskom razvoju i obezbeđuje dugoročnu održivost javnih finansija Da bi se zadovoljili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će nastaviti sa reformama fiskalnog sistema u skladu sa principima Evropske unije. U tom smislu, planirano je da se nastavi sa daljim usklađivanje fiskalnog zakonodavstva na Kosovu i sa praćenjem i inspekcijom u funkciji pravilnog sprovođenja zakona. Vlada planira da sprovede preporuke tehničke pomoći MMF-a o poreskom sistemu, da proširi poresku osnovicu i da postepeno povećava lokalne prihode u ukupnim prihodima.
31
Takođe će se nastaviti širenje elektronskog sistema registracije poreskih plaćanja. Da bi se povećala održivost javnih finansija i da bi se podržala stabilna fiskalna politika, Vlada tokom 2013 godineće osmisliti obavezujuće fiskalno pravilo koje će početi da se realizuje u 2014 godini. Institucije takođe imaju u planu da preduzmu neke mere koje doprinose efikasnom upravljanju i praćenju javnog duga, uključujući i usvajanje srednjoročne Strategije javnog duga za 2014-2017 godinu i unapređenje kapaciteta kroz obuku kadrova o tržištu unutrašnjeg kapitala duga.
2.2. Liberalizacija tržišta i cena Kosovo kao članica CEFTE ima režima slobodne trgovine sa ostalim zemljama članicama ovog mehanizma. Kosovo je nedavno pokrenulo pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini sa Turskom. Takođe je uspostavljen i funkcioniše, međuministarski Komitet za trgovinske politikei relevantne radne grupe i podgrupeza trgovinske politike, kao mehanizam koji omogućava pored uključivanja relevantnih vladinih institucija i konsultacije sa poslovnim asocijacijama u raspravi o pitanjima oko trgovinske politike. Što se tiče liberalizacije cena mrežnih industrija, postavljanje cene za usluge od opšteg ekonomskog interesa se vrši od strane nezavisnih regulatornih tela. Regulatorna kancelarija za energetiku (RKE) prema datom joj mandatu po zakonu vrši utvrđivanje tarifa električne i toplotne energije. RKE takođe vrši i postavljanje tarifa za centralno grejanje. Regulatorna kancelarija za vodu i otpad reguliše utvrđivanje tarifa vode i kanalizacije. Cene za telekomunikacione usluge, prema zakonu se određuju od strane Regulatornog organa za telekomunikacije (ROT). U železničkom sektoru, javno preduzeće TRAINKOS po zakonu ima mogućnost određivanja svoje tarife. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Postavljanje cena na osnovu tržišnih mehanizama i nezavisnih regulatornih tela i slobodne trgovine u skladu sa regionalnim i međunarodnim trgovinskim principima U cilju ispunjavanja obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, institucije su planirale da nastave sa mehanizmima za utvrđivanje najjeftiniji cene preko nezavisnih regulatora u sektoru energetike, centralnog grejanja , telekomunikacija i vode.
2.3. Privatizacija, razvoj privatnog sektora i finansijska reforma
2.3.1. Privatizacija i razvoj privatnog sektora Pravni okvir koji reguliše proces privatizacije je prilično napredan i adekvatan, nakon usvajanja zakonodavnog paketa za privatizaciju. Osnovni zakon u ovoj oblasti sastoji se od Zakona o Kosovskoj agenciji za privatizaciju, Zakon o Specijalnoj komori Vrhovnog suda Kosova o pitanjima vezanim za KIA, Zakonu o reorganizaciji određenih preduzeća i njihove imovine i Zakon o stranim investicijama . Putem ovih zakona se reguliše proces privatizacije društvenih preduzeća, likvidacije i odgovornosti i funkcijeAgencije za privatizaciju.
32
Ključna institucija u procesu privatizacije je Kosovska Agencije za privatizaciju, koja kao nezavisna javna institucija ima sva zakonska ovlašćenja da sklapa ugovore, da drži i raspolaže imovinom. Ovlašćenja KIA su data Upravnom odboru ( Bordu direktora) koji se sastoji od 5 lokalnih direktora i 3 međunarodna direktora. A Posebna komora Vrhovnog suda ima jurisdikciju za sve tužbe protiv Agencije, uključujući tu potraživanja poverilaca u postupku likvidacije. Agencija je do sada privatizovala oko 330 društvenih preduzeća, sa potpunom ili delimičnim prodajom oko 690 novih preduzeća. Agencija je takođe zaključila interne procedure likvidacije za oko 70 preduzeća, čija likvidacija sada zavisi od razmatranja potraživanja poverilaca u Specijalnoj komori Vrhovnog suda. Agencija je takođe distribuirala preko 50 milionaeura radnicima koji su kvalifikovani u skladu sa kriterijumima za 20% prihoda iz privatizacije. Takođe je privatizovano nekoliko velikih javnih preduzeća. Međunarodni aerodrom u Prištini je dat sa koncesijom, a i privodi se kraju privatizacija distributivne mreže i napajanje sa električnom energijom(KEDS). Pošta i telekomunikacije u okviru restrukturiranja je podeljena na dva entiteta i telekom je trenutno u procesu privatizacije. Slično tome, i železnica kao deo restrukturiranja i deregulacije je podeljenana dve kompanije: na TRAINKOS koji obuhvata poslovanje i Infrakos, koja upravlja železničkom infrastrukturom. U poslednje vreme se takođe vidi mogućnost za javno-privatno partnerstvo u javnim preduzećima. Što se tiče razvoja privatnog sektora, osnovna zakonska regulativa u ovoj oblasti sastoji se od Zakona o trgovačkim društvima, Zakon o unutrašnjoj trgovini i Zakon o stranim investicijama. Sa ciljem identifikovanja glavnih izazova i prioriteta za razvoj privatnog sektora, institucije su usvojilei Strategiju za razvoj malih i srednjih preduzeća od 2012-2016 godine sa vizijom2020 koja strategija uzima u obzir i principe Evropskog akta za mala preduzeća. Za implementaciju strategije i ostvarivanje njenih ciljeva, Ministarstvo trgovine i industrije je izradila Akcioni plan za razvojnu strategijuSSPpreduzeća. Ključne institucije za razvoj politike i stvaranje preduslova i povoljnogregulativnog okruženja su uspostavljene. Ministarstvo industrije i trgovine, odnosno Agencije za SSP je ključna institucija u ovoj oblasti. Važnu ulogu u tom pravcu ima Nacionalni savet za ekonomski razvoj, gde svoj doprinos daju i poslovne asocijacije . Takođe je otvoreno 25 centara za registraciju preduzeća u opštinama. U okviru reforme poslovanja, preduzete su neke mere koje olakšavaju administrativne procedure za poslovanje. Znatno je skraćeno vreme i procedure za registraciju preduzeća i dobijanje licence i radne dozvole. Sistem registracijepreduzeća je integrisan sa sistemima PAK-a i carina, koji zajedno sa registracijom preduzeća mogu dobiti i fiskalni broj, sertifikat za PDV i sertifikate za izvoz / uvoz. Eliminisan je početni kapital za određene vrste kompanija i redukovan je za neke druge vrste, i eliminisane su neke licence. Sve ove mere su imale uticaj na poboljšanje ambijenta poslovanja, koji se takođe ogleda i u izveštaju Svetske Banke "vršiti poslovanje" gde se Kosovo popelo za nekoliko mesta u rangiranju. Uprkos značajnim dostignućima u procesu privatizacije i razvoju privatnog sektora u ovoj oblasti, ostaju mnogi izazovi koji ometaju razvoj i rast ovog sektora. Što se tiče privatizacije, izazov ostaje ubrzanje likvidacije i restrukturiranje "velikih" preduzeća. U privatnom sektoru,
33
ostaje izazov puna primena pravnog i regulatornog okvira za poboljšanje poslovnog okruženja. Ali najveći izazovi se odnose na otklanjanje prepreka za razvoj privatnog sektora: unapređenje vladavine prava, eliminisanje nelojalne konkurencije i neformalnosti, pristup i troškovi finansiranja, i nekvalifikovana radna snage. U dugoročnom periodu, fokus treba da bude na transformaciji ekonomske strukture i na modernizacijirestrukturiranja sektoraSSP. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Privatizacije, rast i razvoj privatnog sektora, uključujući jačanje vladavine prava, pravnog okvira i politike za promovisanje povoljnog ambijenta za poslovanje i investicije. Sa ciljem da se zadovolje zahteve koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u vezi sa privatizacijom, institucije su planirale ubrzanje likvidacije i nekoliko mera koje se odnose na razmatranje zahteva poverilaca, finansijsku procenu i imovinu Trepče, u okviru reorganizacije "velikih" preduzeća. Takođe će se nastaviti sa daljim razdvajanjem energetskog sektora kroz izdvajanje proizvodnje uglja iz komponente proizvodnje električne energije. Pored toga, u cilju poboljšanja finansijskog učinka energetskog sektora, planirane su mere za povećanje i obračunavanja i naplate energije. Sa ciljem razvijanja potencijala za javno-privatna partnerstva, institucije planiraju da razviju i harmonizuju zakonodavstvo zaJPP sa onim EU, kao i da poboljšaju institucionalne i ljudske kapacitete kroz dizajniranje priručnika za JPP, popunjavanje kapaciteta sa ljudskim resursima u Centralnom departmanu za JPP i specijalizovane obuke kadrova. U cilju poboljšanja sredine za poslovanje i borbu protiv neformalne privrede predviđene su aktivnosti u opštinama za poboljšanje poslovnog okruženja aktivnosti za zaštitu i promociju investicija, terenske inspekcije od strane carine, mere u okviru implementacije Strateškog plana PAK –a, kao i aktivnosti Radne grupe za sprovođenje programa za sprečavanje neformalne ekonomije. Što se tiče poboljšanja pristupa i troškova finansiranja u srednjoročnom planu institucije su prvo predvidela da sprovedu studiju o modalitetima uspostavljanja šeme kreditne garancije. Paralelno sa tim, je predviđenoi članstvo u razvojne institucije EU (kao što su CIP i EU SME Week) i drugih donatora u cilju stvaranja finansijskih instrumenata da olakšaju pristup SSP-au finansijama (kao što je Investicioniokvir Ekonomskog razvoja-EDIF) i stvaranje fonda za subvencionisanje SSP-a.
2.3.2. Reforma finansijskog sektora Pravni okvir finansijskog sektora je napredan i u velikoj meri u skladu sa međunarodnim standardima i onim EU. Glavni zakoni koji regulišu funkcionisanje finansijskog sistema sastoji se od Centralne banke Kosova, Zakona o bankama, mikrofinansijskih institucija i nebankarskih finansijskih institucija, Zakona o obaveznom osiguranju prema Autoodgovornosti , zakon o penzijskom fondu i Zakona o utvrđivanju sistema bezbednosti depozita za finansijskih institucija na Kosovu. U kontekstu primene ovog zakona, postoje neka pravila i propisi koji regulišu licenciranje banaka, nadzor i izveštavanje bankarskog sistema i kao i sektore osiguranja i penzija. Centralna banka je centralna institucija koja reguliše funkcionisanje bankarskog sistema i osiguranje i upravlja platnim prometom u ime vlasti, finansijskih i javnih institucija uopšte.
34
CBK takodje i preko svojih posebnih departmana vrši nadzor bankarskog sistema , osiguranja i penzijskih fondova. Ukupna aktiva finansijskog sektora na kraju 2011 godine je iznosila 3.5 milijardi evra, što predstavlja godišnji rast od 9.3% u odnosu na prethodnu godinu. Finansijski sistem je pod dominacijom bankarskog sektora koji se sastoji od 8 komercijalnih banaka i dva penzijska fonda. Promenaima u sistemu osiguranja, gde još od kraja 2011 godine, takođe postoje dve nove kompanije, povećavajući broja osiguravajućih kompanija na 13. Strukturom aktive bankarskog sistema dominiraju krediti, gde je udeo kredita u ukupnoj aktivi približno 63.8% na kraju 2011 godine. U septembru 2012 godineučešće kredita u ukupnoj aktivi je bilo približno 63.6%, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period prethodne godine (62.9%). Nivo kapitalizacije nastavlja da bude visok, sa indeksom adekvatnosti kapitala u septembru 2012 godine je bio 17.7% (u poređenju sa 17.1% u septembru 2011 godine.) Pokazatelj adekvatnosti kapitala je preporučljivo da bude najmanje 12%. Bankarski sistem nastavlja da se karakteriše zadovoljavajućim nivoom likvidnosti i da bude profitabilan. Međutim, neto profit bankarskog sistema u septembru 2012 godine je smanjen za oko 30% u odnosu na isti period 2011godine , što je odraženo u indikatorima prosečnog prinosa na aktivu (1% u poređenju sa 1.5% u 2011 godini) i prosečni prinos na kapital (u septembru 10.7% u odnosu na 15.8% u septembru 2011 godine.) Odnos nekvalitetnih kredita prema ukupnim kreditima je povećan sa 6% u septembru 2011 godine na 7% u septembru 2012 godine. Ukupno izdatih krediti iz bankarskog sistema u septembru 2012 godinesu dostigli iznos od 1.76 milijardi, što predstavlja godišnji rast od 6.2%. Dok su depoziti bankarskog sistema do septembra 2012 godinesu dostigli iznos od 2.2 milijarde evra, što predstavlja godišnji rast od 5.2%. U septembru 2012, odnos kredita i depozita iznosio je 79.7%, dok je u septembru 2011 godine iznosio je 78.9%. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Vođenje i unapređenje stabilnog finansijskog sistema koji promoviše efikasnu alokaciju resursa. U cilju ispunjavanja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za dalju finansijsku harmonizaciju zakonodavstva sa onim EU, institucije su planirale usvajanje Opšteg zakona o osiguranju i Zakona o sistemu plaćanja kao i izradu sekundarnog zakonodavstva neophodnog za zakon platnom sistemu.
3. SPOSOBNOST DA SE SAVLADAJU OBAVEZE KOJE PROIZILAZE IZ SSP
3.1. Politički dijalog Kosovo je u velikoj meri koordiniralo svoju spoljnu politiku sa onom u EU. Kosovo ima na mestu sve relevantne institucije, da razviju politički dijalog, kao i da preuzme na sebe obaveze, a i da sprovede međunarodne sporazuma. Politički dijalog u okviru procesa evropskih
35
integracija će obezbediti da Kosovo postepeno razvija politiku u skladu sa osnovnim principima spoljne politike EU. MSA će obezbediti okvir za politički dijalog koji se fokusira na integraciju, postepeno usklađivanje, dalju pozitivnukonvergenciju o međunarodnim pitanjima, kao i regionalnu saradnju i dobrosusedske odnose.
3.2 Regionalna saradnja. U kontekstu poboljšanja među-susedskih odnosa kao i okviru regionalne saradnje Kosovo je preduzelo sve neophodne korake da osigura dobrosusedske odnose, regionalnu stabilnost kao i normalizaciju međudržavnih odnosa sa svim zemljama u regionu, a posebno sa Srbijom. Kosovo je pokazalo političku volju i rešenost da uđe u dijalog sa Srbijom u cilju promovisanja saradnje, kao i poboljšanja života svojih građana. Ova spremnost i posvećenost je visoko ocenjena od strane međunarodnih mehanizama kao i od EU. U kontekstu dijaloga postignuto je niz bilateralnih sporazuma sa Srbijom koji se odnose na slobodu kretanja građana, carinske pečate, uzajamno priznavanje univerzitetskih diploma, katastarskog stanja za IBM, kao i regionalnu saradnju. Kosovo je nastavilo da sprovodi u poverenju sve sporazume postignute i angažovalo se na konstruktivannačin tokom celog procesa. Kosovo učestvuje u regionalnim inicijativama za saradnju a i članica je Regionalnog saveta za saradnju još od 2008 godine. Kosova obavlja svoju dužnost prema Savetudoprinoseći sa 4% na ukupan iznos budžeta istočnoevropskih zemalja. Kosovo tokom 2011godineje uspešno vodilo sastankeCEFTA , uključujući ministarski sastanak održan u novembru 2011 godine. Kosovo učestvuje redovno na godišnjim sastancima;Sastancima Nacionalnog koordinacionog odbora i drugim sektorskim sastancima Saveta. Štaviše, Kosovo učestvuje u inicijativama (KBR): Elektronska jugoistočna inicijativai kablovska inicijativa jugoistočne Evrope. Kosovo takođe učestvuje u projektu Evropske komisije za Centar za razvoj upravljanja i projekta za praćenje komunikacija i usluga informacionog društva. Ministarstvo za ekonomski razvoj je član Traktata o energetskoj zajednici i redovno učestvuje na sastancima organizovanim od strane Sekretarijata Zajednice, kao što su: Ministarski savet, Stalni forum visokog nivoa foruma, Task Force EE, Radna grupa za zaštitu životne sredine, Radna grupa o regionalnoj energetskoj strategiji i drugim forumima u organizaciji sekretarijata. Takođe, u okviru druge komponente IPA, Kosovo učestvuje u zajedničkoj realizaciji programa prekogranične saradnje sa Albanijom, Crnom Gorom i Makedonijom. Ipak, ostaje izazov puna normalizacija odnosa sa Srbijom, kao i prevazilaženje konstantnog protivljenja Srbije za članstvo Kosova u svim regionalnim mehanizmima. Mere za ispunjavanje obaveze u okviru SSP Prema SSP-u, Kosovo će se angažovati na aktivnu promociju regionalne saradnje u svim oblastima obuhvaćenim sporazumom. Da bi se ispunili zahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo će nastaviti da obezbeđuje godišnji finansijski doprinos za funkcionisanje Saveta za regionalnu
36
saradnju, i radiće na ispunjavaju kriterijuma za primenu i članstvo u regionalnim mehanizmima. Kosovo će raditi na implementaciji sporazuma protokola za IBM sa Srbijom, i angažovaće se za postizanje sporazuma o slobodnom kretanju roba i ljudi.
3.3. Slobodno kretanje robe Trgovinske politike U cilju jačanja tržišne ekonomije, Ministarstvo trgovine i industrije je nastavilo sa povećanim intenzitetom u svom razvoju na unapređenju privrednih preduslova. Kosovski trenutni liberalni trgovinski režim zasnovan na važećemzakonu , za otvorenu ekonomiju plasira način funkcionisanja Kosovskoga tržišta u skladu sa standardima EU. Ključni zakoni, kao što su: Zakon o unutrašnjoj trgovini, Zakon o privrednim društvima kao i Zakon o spoljnoj trgovini, postavljaju uslove za obavljanje trgovačke delatnosti na domaćem i spoljnjemtržištu , restriktivnih praksi i zaštitnihmera za obavljanje trgovinske delatnosti , procedure, kriterijume za uvoz, izvoz i tranzit robe, usluga i kapitala, nelojalne konkurencije, nadzornih mera, administrativnih mera, kaznenih odredbikao i završnih odredbi Okvirni zakon predstavlja glavni okrug mogućnosti slobodnog kretanja robe na Kosovu van njega, u skladu sa pravnim tekovinama EU (acquis EU), kao i ukidanje propisa koji nisu u skladu sa onima u EU. Savet za trgovinske politike je osnovan kao međuministarska platformaza koordinaciju trgovinskih politika. U okviru ovog saveta je formiranaRadna grupa za trgovinske politike na operativnom nivou ministarstava i biznisa, kako bi omogućila dijalog između njih, koja se sastoji od pet pod-radnih grupa: Podgrupa za poljoprivredu, podgrupa za olakšavanje trgovine, podgrupa za usluga, podgrupa za industriju i podgrupaza trgovinske sporazume. Trgovinska politika je takođe deo Nacionalnog saveta za ekonomski razvoj kojim savetom predsedava Ministarstvo trgovine i industrije. Ministarstvo trgovine i industrije (MTI) se kao ključna institucija restruktuiralo u celosti jačanjem Departmenta trgovine u MTI, i kontinuirano radi na punoj funkcionalnosti nove organizacione strukture MTI. Implementacija pravnog okvira opšte trgovine, konkurencije i unutrašnjeg tržišta su ključni faktori u postizanju poslovnih prioriteta Kosova. Kosovo je modernizovalo regulatorni okvir u pogledu trgovine sa ciljem usklađivanja sa pravnim tekovinama EU (acquis EU)usvajanjem novog zakonodavstva u skladu sa evropskim standardima, ali sledeće ostaje da odgovorne kosovske institucije sprovedu ovaj novi zakonski okvir. Kosovo treba da ima administrativne kapacitete da sprovede pregovore u oblasti trgovine i da bude u mogućnosti da učestvuju u pregovorima. U okviru obezbeđenja kosovskog tržišta potrebno je osnivanje zaštitnih mera prema potrebama protiv nelojalne trgovinske prakse (damping i subvencionisanje uvoza). Intenziviranje reforme i povećane koncentracije u U njihovoj realizaciji će dovesti kosovo do plodnih rezultata u trgovini zemlje.
37
Mere za ispunjavanje kratkoročnih obaveze u okviruSSP-u U cilju ispunjenja kriterijuma za početak pregovora za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, , Studija izvodljivosti je identifikovala sledeće kratkoročne ciljeve koji moraju biti zadovoljeni da bi se započeli pregovori o SSP: Implementacija odluke Vlade da restrukturira Ministarstvo trgovine i industrije, postavljanje mehanizma za usmeravanje i koordinaciju pregovora u okviru Kosova, kao i priprema analize o uticaju trgovinskih aspekata sporazuma stabilizacije i pridruživanja. Da bi se ispunili kriterijumi za otvaranje pregovora o sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje, Ministarstvo trgovine i industrije je preduzelo konkretne korake u restrukturiranju Ministarstva i departmana u celini, gde je poseban naglasak posvećen Departmanu za trgovinu, s obzirom na značaj koji ima tokom pregovoraSSP-u (za trgovinske sporazume) Osim toga, u toku ostvarivanja ciljeva, neophodno je da se uspostavi pregovaračka strukturu koja će postati funkcionalna kroz saradnju između Ministarstva za evropske integracije, kao rukovodioca tih pregovora i MTI za trgovački deo.Radi se na uspostavljanju funkcionisanjaMinistarskog saveta za trgovinsku politiku i organizaciju redovnih sastanaka radnih grupa za trgovinsku politiku koje se sastoji od relevantnih podgrupa za usluge, industriju, poljoprivredu, koje imaju za cilj uspostavljanje novih politika u pogledu trgovinskih sporazuma i omogućavanje trgovine sa različitim zemljama i koje su usmerene na saradnju sa svim relevantnim institucijama zapostizanje ciljeva postavljenih od strane Vlade Kosova.U toku ispunjavanja trgovinskih kriterijuma izvršiće se priprema analize uticaja trgovinskih aspekata koji će proizilazati iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je gotovo završen. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, obezbeđivanje slobodnog kretanja roba mora da bude jedan od glavnih ciljeva. Strane treba postepeno da uspostave jednu zonu slobodne trgovine u okviru prelaznog perioda koji će biti određen tokom pregovora. Ova zona slobodne trgovine bi trebala da bude u skladu sa relevantnim odredbama STO.(OBT) Kosovo će se angažovati da ne uspostavi kvantitativna ograničenja ili mere koje imaju isto dejstvo, kako bi na progresivan način raspustili relevantne njene carinske obaveze i ekvivalentne mere u gotovo celokupnoj trgovini sa EU. Angažovaće se da spreči diskriminatorne prakse koje utiču direktno ili indirektno na proizvođače EU-e.. Autonomne trgovinske mere EU sada već sadrže jednu klauzulu sa stavom kojiuslovljava korisnika koji ne uvede nove uvozne dažbine i mere koje imaju isto dejstvo u trgovini sa EU-om. Ovo će biti ugovorna obaveza na osnovu SSP-u. Carinske vlasti na Kosovu će morati da budu u stanju da primene i zaštite ove tražene trgovinske režime. Da bi se ispunilizahtevi koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, obezbeđivanje slobodnog kretanja robe je konstantni deo prioritetnih ciljeva kosovske trgovine. U isto vreme, to usmerava trgovinske puteve Kosova ka postepenom stvaranju slobodne trgovinske zone u skladu sa relevantnim odredbama STO preko progresivnog raspada relevantnih carinskihdažbina u vezi sa trgovinom EU, kao i zabranom stvaranja kvantitativnih mere i onih sa istim efektom. To će se postići kroz redovno praćenje implementacije Sporazuma
38
o zoni Centralne Evrope za slobodnu trgovinu (CEFTA) i aktivnostima u okviru CEFTA, kao što su: podaci prikupljeni od preduzeća na terenu sa obrascima o carinskimi necarinskim barijerama, učešće podgrupe na sastancima CEFTA-s, kao i organizovanje informativnih sastanaka održanih za lokalna preduzeća. Nerazdvojni faktor je takođe unapređenje administrativnih kapaciteta za sprovođenje pregovora u trgovinskim oblastima. To se očekuje da sepostigne kroz uspostavljanje odgovarajuće strukture pregovora koja će istovremeno služiti kao mehanizam za konsultacije sa zainteresovanim stranama. Isti će biti u mogućnosti da pruži dokaze da potrebne reforme koje su nastale kao rezultat celog pregovaračkog procesa se mogu na progresivan način sprovoditi nakon potpisivanja SSP-a. Dodatni doprinos u ekonomiji zemlje će dati podsticajepreduzećaza izvoz industrijskih proizvoda u zemljama EU kroz koristi zajednica od autonomnih preferencijalnih mera (ATM) u zemlji do 2015 godine, bez kvantitativnih ograničenja ili taksi, sve ovo realizovano kroz pod-grupe za trgovinske politike. Dalji razvojni deo je infrastruktura kvaliteta kap i dalje približavanju pravnog okvira sa pravnim tekovinama EU (acquis EU) . Izgradnja kapaciteta osoblja ćetakođe izvršiti kroz odgovarajuću obuku i podizanja svesti. MTI će učiniti identifikikaciju prednosti i cenu promena u trgovinskim režimima koji proističu iz pregovora sa EU za preduzimanje značajnih obaveza koje onda mogu biti primenjeni. Trgovina industrijskim proizvodima Zakonodavni okvir trgovine robom je zasnovan na infrastrukturi implementacije trgovine industrijskom robom. U isto vreme, su relevantni podzakonskim akti usvojeni iu okviru toga su izvedena sledećaadministrativna uputstva : AUbr. 2005/29 "O znaka usaglašenosti i njenog grafičkog predstavljanja." Ovo Administrativno Uputstvo je izrađeno u skladu sa direktivom Evropske unije 93/68/EEC Evropske Unije, i treba se primenjivati od strane proizvođača. AU br. 2005/28 "Tehnički propisi za električnu opremu dizajnirani za upotrebu u određenim granicama pritiska", koji je usklađen sa Direktivom Evropske unije br.73/23/EEC (LVD). Na osnovu ovog AUse vrši inspekcijaniskonapanske električne opreme, uglavnom aparata za domaćinstvo na tržištu i u proizvodnji. Ključna institucija o upravljanju i sprovođenju politike trgovine industrijskom robom je Departman industrije u okviru Ministarstva trgovine i industrije, sastavljen od divizije za razvoj industrijske proizvodnje, koja nadgleda trgovinu industrijskom robomputem izrade strategija i sektorskih i pod sektorskih politika i glavnih programa podrške, kao i Kancelarija za tehničke propise koja pratiimplementaciju tehničkih propisa kod industrijskih proizvoda, u skladu sa EU standardima. Ipak, malo korišćenje preferencijalnog trgovinskog režima EU-e od strane preduzeća koja se bave kretanjem industrijske robe je ostavilo rezultate značajnog trgovinskog deficita na Kosovu. Shodno tome, ukupni učinak izvoza zemlje ostaje osetljiv prema kretanjima u eksternoj potražnji. Glavne komponente kosovskog izvoza (61%) su primarni proizvodi, takvi kao što su sirovine ili robe na niskom nivou obrade i relativno niske dodate vrednosti, u suštini osnovni metali. Mineralni proizvodi zauzimaju drugo mesto u izvozu Kosova (preko 12%) od ukupnog izvoza Industrijski izvoz sastoje se uglavnom od plastičnih mašina i kože. Dok je uvoz Kosova, s druge strane, premašio 2.1 milijardi €, sa godišnjim rastom od gotovo 15%. U celini struktura
39
uvoza na Kosovu je stabilna. Najveća kategorija jeste kategorija mineralnih proizvoda (uglavnom proizvodi goriva i od keramike). Industrijski proizvodi, mašine i oprema čine oko 11% od ukupnog uvoza, ili oko 28% od ukupnog uvoza iz EU. Deo neophodan za razvoj ostaju administrativne procedure kao i podizanje dodatne vrednosti robe iz izvoza koja direktno utiče na budžetske prihode zemlje. Mere za ispunjavanje obaveze u okviru SSP- u
U cilju početka pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, Studija izvodljivosti je identifikovala ciljeve koji moraju biti ispunjeni za početak pregovora o SSP.
1. Poboljšanje administrativnih procedura cilju olakšavanja trgovine robom;
2. Kosovo treba da preduzme strukturne promene u pravcu dodatne vrednosti robe iz izvoza, posebno u trgovini između industrijskih sektora sa kompanijama iz EU.
U cilju ispunjavanja kriterijuma za otvaranje pregovora za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo je do sada preduzelo konkretne korake za trgovinu industrijskom robom kroz pojednostavljenje administrativnih procedura, kao što je određivanje samo dva relevantna dokumenata za izvoz i tri za uvoz. Istovremeno će, Kosovo preduzeti strukturne promene u pravcu povećanja dodatne vrednosti izvezene robe, naročito u trgovini između industrijskih sektora sa kompanijama iz EU.
Trgovina poljoprivrednim i ribljim proizvodima Poljoprivreda i ribarstvo, kao ključni sektor na Kosovu imaju udeo od oko 17% od ukupnedodatne vrednosti u privredi, i to je glavni izvor prihoda za većinu stanovništva. Trgovina poljoprivrednim i ribljim proizvodima se zasniva na važečim zakonima, što u sebi uključuje zakonodavstvo o trgovini robom u celini, a istovremeno i ključno zakonodavstvo za poljoprivredu i ribarstvo, kao što su: Zakon o ribarstvu i Akukulturi 02/L-85, Zakon br. 04/L-08 za organsku poljoprivredu, Zakon br. 03/L-098 za poljoprivredu i ruralni razvoj. Što se tiče kretanja poljoprivrednih dobara (trgovinska razmena) , Kosovo, kao deo sporazuma CEFTA još od 2007 godine, sprovodi pravila o slobodnoj trgovini i sprovodi liberalnu trgovinsku politiku, bez kvantitativnih ograničenja (kvota) i zaštite. Većina poljoprivrednih proizvoda, odnosno poglavlja 1-24 Kombinovane nomenklature iz Harmonizovanog sistema (HS) su izuzeti od carinskih dažbina i PDV-a (Uredba br 2004/13., br 2004/35., 2006/4, 2007 / 12 i br 2007/31). Glavna struktura odgovorna za preduzimanje odgovarajućih reformi uključuje Ministarstvo trgovine i industrije, a posebno departman za trgovinu, koji nadzire i koordinira trgovinske politike poljoprivrednim i ribljim proizvodima, a centralna institucija za realizaciju trgovinskih kriterijuma koji proističu iz trgovinske politike je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja. U okviru MPŠRR je departman za poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju koji izrađuje politiku podržavanja poljoprivredne i stočarske proizvodnje, donosi i vrši implementaciju zakona i propisa koji regulišu ovaj sektor. Ova organizaciona jedinica je odgovorna i strukturama IPARD-a za sprovođenje zajedničkih evropskih poljoprivrednih politika. Na osnovu plana za poljoprivredu i ruralni razvoj 2009-2013
40
sa Četvrtom merom (poboljšanje prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda) je podržala poljoprivrednike i agro-prerađivače da budu ne samo konkurentni u zemlji, već i da trguju u inostranstvu. Ovom merom, je poboljšan kvalitet marketinga prerađenih prehrambenih proizvoda i svežih proizvoda prilagođavajući ih standardima EU. Uprkos blagom povećanju izvoza poljoprivrednih proizvoda, Kosovo se suočava sa velikim poljoprivrednim, trgovačkim deficitom gde je samo sa EU-om taj, deficit iznosio 138 miliona € u 2011 godini. Glavni poljoprivredni izvoz su sokovi, alkoholna pića i sirće (vino, jestivo povrće i voće i voće za pripremu). S' druge strane, uvoz poljoprivrednih proizvoda (hrana i pića, žive životinje i povrće) ide do skoro 22% od ukupnog uvoza, ali manje od 8% od ukupnog izvoza. Najvažniji uvoz poljoprivrednih proizvoda u smislu vrednosti su sokovi, alkoholna pića i sirće, jestivo meso, mlečni proizvodi, makarone i mlečni proizvodi. Glavni trgovinski partneri Kosova su EU, Albanija, Srbija, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Turska. Izazov za sve poljoprivredne i prehrambene kategorijeje da još uvek preovladava negativan trgovinski bilans. U pravcu potrebnog napretkatrgovine zemljeje organska proizvodnja koja je u ranoj fazi razvoja. Istovremeno je potrebno da se proizvodi overe u Albaniji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji. Mere za ispunjavanje obaveze koje proizilaze iz SSP-u U cilju početka pregovoraza sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Studija izvodljivosti je identifikovala ciljeve koji moraju biti ispunjeni za početak pregovora o SSP-u. 1. Poboljšati prikupljanje statističkih podataka pošto ima velikih razlika u podacima o trgovinskoj razmeni poljoprivrednih proizvoda. 2. Izvršiti poljoprivredne strukturne reforme, ubrzavanje usklađivanja veterinarskih, sanitarnih i fitosanitarnih propisasa standardima EU da bi se pomogao njen izvoz u ispunjavanju međunarodnih zahteva. 3.Izvršiti privatizaciju prerade biljaka, koja će poboljšati njihov nivo kako be se zadovoljio zahtevani kvalitet i bezbednosni standardi,za poboljšanje njihove komercijalne konkurentnosti. U cilju ispunjavanja kriterijuma za otvaranje pregovora o sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje, Kosovo će poboljšati prikupljanje statističkih podataka, kako bi se izbegle velike razlike u podacima o trgovinskoj razmeni poljoprivrednih proizvoda (Poglavlja 1-24 Kombinovane nomenklature) između EU i Kosova. U kontekstu strukturne reforme poljoprivrede, u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, ima se za cilj da se postigne restrukturiranje kroz implementaciju plana za poljoprivredu i ruralni razvoj od 2009-2013 godine. Istovremeno se nastoji da se postigne ispunjenje jednog od šest ciljeva novog plana za poljoprivredni razvoj od 2014-2020 godine, u kome se predviđa ekonomski rast kroz usvajanje novih tehnologija i stvaranjem još povoljnijeg fiskalnog ambijenta, koja se namerava ostvariti putem smanjenjaporeza za inpute i poljoprivrednu opremu koja se trguje.
41
Povoljna fiskalna politika, se predviđa i sa promenama u novom fiskalnom paketu koji će stupiti na snagu od prvog januara 2013 godine. Ovaj paket će takođe pomoći u poboljšanju trgovinskog bilansa između EU i Kosova, kao i u poboljšanju učinkovitosti izvoza svih poljoprivrednih proizvoda jer su neki poljoprivredni inputi koje naši proizvođači uvoze izuzeti od PDV-a i carinskih tarifi . Na kraju, ali ne od manjeg značaja, primena boljih politika privatizacijepreduzeća agro prerade i njihovu podršku kroz donacije i subvencije koje su predviđene sa PRRP od 2009-2012 godine će povećati njihovu konkurentsku sposobnosti, produktivnost, efikasnost i kvalitet proizvoda, tako da sektor značajno doprinosi ekonomskom rastu i zapošljavanju, a i da istovremeno garantuje adekvatnu i stabilnu zaradu.
3.4 Slobodno kretanje radnika, usluga i pravo osnivanja.
3.4.1. Slobodno kretanje radnika Slobodnog kretanje radnika u cilju zapošljavanja i istovremeno pružanje mogućnosti zapošljavanja stranih državljana na Kosovu, se konstantno gradi, u skladu sa standardima EU. Ključno zakonodavstvo se sastoji od: Zakona o radu, Zakona o izdavanju dozvole za rad i zapošljavanje stranih državljana u Republici Kosovo, kao i sekundarnih akta (podzakonskih akata) predstavljaju pravnu nomenklaturu radničkog pokreta. Politiku zapošljavanja i stručne obuke za lica koja traže posao, Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSZ) ostvaruje preko Departmana za rad i zapošljavanje, koji za postizanje ciljeva u oblasti rada, zapošljavanja i stručne obuke lica koja traže posao, je izradio jedan broj strateških dokumenata: Sektorsku Strategiju MRSZ od 2009-2013 godine; Akcioni plan sektorske strategije od 2011-2013 godine, Strategiju za zapošljavanje i obuku osoba sa invaliditetom; Akcioni Plan Evropskog Partnerstva u oblasti rada i zapošljavanja; Plan minimalnih standarda javne službe za zapošljavanje, kao i druga dokumenta važna u ovoj oblasti. Ključne institucije odgovorne za upravljanje i koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika stranih radnika su uspostavljene i operativne. Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSZ) je glavna institucija koja preko svojih odgovornih jedinica kao što jeDepartman za rad i zapošljavanje, koji vrši izradu , upravljanje i koordinaciju politike zapošljavanja. Uprkos dostignućima u oblasti stvaranja jednog mesta od interesa i pružanje mogućnosti za zapošljavanje stranaca, kao što su: o broju radnih dozvola za strance za narednu godinu se odlučuje na kraju svake kalendarske godine, Kosovo priznaje inostrane dozvole u oblasti građevinarstva, što olakšava mogućnost stranim kompanijama da dovodesvoje radnike da rade na Kosovu. Takođe, advokati koji su stalni stanovnici mogu da pružaju svoje usluge na Kosovu. Međutim, Kosovo mora da ide dalje sa približavanjem Kosovskog zakonodavstva pravnim tekovinama EU, kao što je promena zakona sa kojim se dozvoljava rad i zapošljavanje stranih državljana u Republici Kosovo, Zakon o penzionim šemama finansiranim od države kao i sekundarna prateća akta jerpostojeće zakonodavstvo nije razvijeno na potrebnom nivou. Isto je u podređeno sektoru ili nema bezbednosni sistem, sistem taj, koji nije pogodan za koordinaciju. Takođe, je potrebno stvoriti platformu ograničene koordinacije sistema socijalnogosiguranja u cilju značajnog povećanja administrativnih kapaciteta za uvođenje ograničene koordinacije sistema socijalnogosiguranja, kao što je predviđeno SSP-u. Statistika za kratkoročne i dugoročne
42
potrebe stranih radnika na Kosovu se mora utvrditi. Pored toga, neophodno je utvrditi potreban broj zaposlenih za regrutovanje radnika trećih zemalja na kosovskom tržištu rada . Ostaje izazovno pitanje pregovara bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju koje se pokazalo da je teško, i stvaranje nekoliko ogranakadruštvenog osiguranja koje još uvek ne postoji na Kosovu. Mere za ispunjavanje obaveze u okviruSSP-u Prema SSP, Kosovo će morati da obezbedi jednak tretman u pogledu uslova rada, naknade i otpuštanje zaposlenih koji su legalno zasnovani na njenoj teritoriji . Muž / žena i deca legalni rezidenti jednog radnika koji je legalno zaposlen na Kosovu će imati pristup tržištu rada tokom perioda ovlašćenog boravka zaposlenog / e. Kosovo će morati da poništi niz pravila za ogrničenu koordinaciju sistema socijalnogosiguranja stranih državljana EU legalno zaposlenih na Kosovu i članovima njihovih porodica koji žive sa njima. Da bi se zadovoljilizahtevi koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će odobriti izmene, dopune, i implementiraće Zakon o radu i Zakon o izdavanju dozvole za rad i zapošljavanje stranih državljana u Republici Kosovo, Zakon o penzionim šemama finansiranim od države", kao i relevantna administrativna uputstva. U pravcu stvaranja administrativne platforme za ograničenu koordinaciju sistema socijalnogosiguranja, odrediće se broj radnih dozvola za strance za narednu godinu, izvršiće se utvrđivanje statističkih podataka za kratkoročne i dugoročne potrebe za stranu radnu snagu na Kosovu, i izvršiće se i utvrđivanje potrebnog broja zaposlenih za regrutaciju radnika iz trećih zemalja na kosovskom tržištu rada. Kosovska vlada će se i dalje fokusirati na jačanje institucionalnih kapaciteta za ograničenukoordinaciju sistema socijalnihosiguranja. Tačnije, Vlada će formirati koordinacionu komisiju za bilateralne sporazume u oblasti socijalnogosiguranja. Istovremeno, će se formirati Divizija za bilateralne sporazume u oblasti socijalnihosiguranja i zapošljavanja u okviru Ministarstva rada, odnosno Departmana za Evropske integracije i koordinaciju politika kao organ za vezu,u tu svrhu. U cilju proširenja tržišta radnika, vodiće se pregovori sa partnerskim zemljama radi zaključenja bilateralnih sporazuma u oblasti socijalnogosiguranja. Konačno, u isto vreme će se odrediti broj obuka relevantnih kadrova za koordinaciju socijalnogosiguranjačija je svrha profesionalno upravljanje aktivnostima radničkog pokreta na Kosovu.
3.4.2. Pravo osnivanja (establišment) Pravo na osnivanje stranih firmi na Kosovu je pod uslovima jednakog i ravnopravnog tretmana sa lokalnim preduzećima, definisan kroz relevantni pravni okvir kao i njihovu registraciju u Agenciji za privredne registre na Kosovu (ARBK ). Ključnozakonodavstvo se sastoje od Zakona o trgovinskim društvima, Zakona o malim i srednjim preduzećima, Zakona o privrednim zonama, Zakona o stranim investicijama, kao i Zakona o finansijskom izvještavanju, računovodstvu i reviziji predstavljaju zakonsku infrastrukturu za osnivanje stranih firmi u Republici Kosovo. U prilog, između ostalog, za osnivanje i registraciju preduzeća, 25 kancelarija za prijem je uspostavljeno u različitim opštinama, gde će i biti izdata potvrda (sertifikat) o registraciji biznisa, fiskalni broj i sertifikat o PDV-u.
43
Institucionalni okvir poslovnog sektora na Kosovu sastoji se od širokog spektra sastava javnog i privatnog sektora, polazećiod Ministarstva trgovine i industrije, a posebno Departmana za privredu, Centralnog inspektorata, Kosovske Agencije za privredne registre (ARBK), Kosovske poslovne alijanse (KBA), kao i značajnog broja sfera poslovanja. I uprkos dosadašnjim dostignućima , od strane institucija predstavnica poslovnog sektora i poslovnog okruženja, potrebno je da poslovni sektor Kosova ide dalje u usklađivanju svog zakonodavstva i standarda poslovanja sa onima u EU-i u pogledu priznavanja profesionalnih kvalifikacija, Zakona o trgovinskim društvima, uključujući računovodstvo, reviziju i korporativno upravljanje, koji su ograničeni. Mere za ispunjenje obaveza u okviru SSP-u Da bi započeli pregovori o sporazumu stabilizacije i pridruživanja, Studija izvodljivosti je identifikovala ciljeve koji moraju biti ispunjeni za početak pregovora o SSP-u. Kosovo mora da nastavi sa progresivnom usklađivanju odredbi EU-e. Usklađivanje sa standardima EU za priznavanje profesionalnih kvalifikacija i zakona o preduzećima, uključujući računovodstvo, reviziju i korporativno upravljanje je ograničeno. Dalji napredak u ove dve oblasti će doprineti da Kosovo učini više atraktivnim mestom za poslovanje. U cilju ispunjavanja kriterijuma za početak pregovora za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada Kosova će usvojiti tri ključna zakona koja uključuju dalje usklađivanje kosovskog zakonodavstva sa onim EU-e, , odnosno Zakon o malim i srednjim preduzećima, zakon o ekonomskim zonama, i Zakon o stranim ulaganjima. Prema SSP, Kosovo će morati da osigura da kompanije iz EU imaju pravo na osnivanje na Kosovu. Kompanijama iz EU osnovanim na Kosovu treba dati lokalni tretman ili tretman favorizovane nacije (MFN), koji je povoljniji. Tokom prelaznog perioda, pitanje širenja ovih prava građana EU ili Kosovara koji žele da uspostave sebe kao samozaposlene, nezavisne, će se razmatrati. Bez obzira na odredbe koje regulišu slobodno kretanje radnika pod ugovorom, posebne odredbe se mogu umetnuti za stvaranje "ključnih kadrova". Da bi se zadovoljil zahtevi koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije su pojednostavile proceduru za registraciju stranih preduzeća, primenjenu uklanjanjem odredbe koja zahteva deponovanje minimalnog početnog kapitala (5.000 €) za kompanije sa ograničenom odgovornošću i smanjenjem osnovnog kapitala za akcionarska društva sa 25.000 € na 10.000 €. Ovi faktori će olakšati početakpočetnog poslovanja na Kosovu i istovremeno će smanjiti vreme da se započne sa poslovnom delatnošću. Preko ovih indikatorakosovske institucije ćekonstantno pratiti najnaprednijatehničke i ekonomske kriterijume, u skladu sa standardima EU, kako bi učinili da Kosovo postane više atraktivno mesto za poslovanje.
3.4.3. Trgovina uslugama Na Kosovu, postoji sveobuhvatni zakonski okvir koji reguliše snabdevanje usluga, gde su osnovni zakoni: Zakon o poštanskim uslugama vezanim za oblast poštanskih usluga, i istovremeno i zakonodavstvo o taksama za licenciranje poštanskih operatera na teritoriji Kosovo je usvojen , Zakon o osiguranju depozita koji se odnosi na oblasti finansijskih usluga, Zakona o obaveznom osiguranju od autoodgovornosti, zakon koji reguliše osiguranje od
44
autoodgovornost za štetu pričinjenu trećim licima u oblasti bezbednosti kao zakon o Javnim dugovim u oblasti hartija od vrednosti. Ključne institucije odgovorne za sektor pružanja usluga su uspostavljene i operativne.Uspostavljen je poseban departman za poštanske usluge u okviru Regulatornog autoritetaza telekomunikacije, osnovan jeFond za osiguranje depozita Kosova, a i bord ovog fonda je imenovan u julu 2011 godine, uključujući i guvernera Centralne banke, predstavnika Ministarstva finansija, predstavnika SCAKK (Udruženje ovlašćenih računovođa), kao i jednog bankarskog stručnjaka. Takođe je ustanovljen Nacionalni biro osiguranja, kao i fond gde treba da doprinosu osiguravajuća društva. Ovaj fond će obezbediti da nosioci zelenih kartona na Kosovu budu plaćeni u slučaju povrede. U isto vreme, za izgradnju tržišta kapitala je formiranajedna jedinicaza operacije na otvorenom tržištu, prethodeći tako budućim aukcijama državnih hartija od vrednosti, od kojih je jedinica deo direkcijeza upravljanje imovinom u Centralnoj banci. Ključne institucije odgovorne za sektor pružanja usluga su Ministarstvo finansija i Centralna banka Kosova. I pored dostignuća, Kosovo se i dalje suočava sa izazovima koje treba rešiti. U ovom slučaju, Kosovo treba da nastavi saprogresivnim usklađivanjemsvoga zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU u oblasti pristupa uslugama i da učini više za poboljšanje statističkih podataka o uslugama. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a Prema SporazumuSSP, liberalni režim za pružanje usluga će biti obezbeđen u skladu sa relevantnim pravilima STO, posebno s članom V GATS-a. Kompanije koje nisu osnovane na teritoriji druge relevantne ugovorne strane će postepeno steći pravo da pruže usluge u skladu sa odredbama GATS, uzimajući u obzir, naročito, napredovanje na usaglašavanju zakona u različitim oblastima. Sporazum će uključiti stand – still (stend-statičnu) klauzulu (zamrzavanje). Implementacija ove liberalizacije će biti izbliza praćena na osnovu sporazuma.. Da bi se zadovoljilizahtevi koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, za dalje približavanje zakonodavstva Kosova će se usvojiti Opšti zakon o uslugama, kao i da usvoji administrativno uputstvo u cilju usklađivanja zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (acquis). A za poboljšanje statističkih podatakabiće kreirana baza podataka u vezi sa uslugama na Kosovu, i TIS baze podataka 1 (statistika), TIS baze podataka 2 (Pravna regulativa), TIS baze podataka 3 (vodeći akteri).
3.4.4. Tekuće isplate i slobodno kretanje kapitala U finansijskom sektoru Kosova nema ograničenja na strana ulaganja (strano) ili na ulazak stranog kapitala u ovom sektoru u skladu sa zakonima na snazi. Takođe, nema ograničenja u pogledu stranih direktnih investicija i kapitalnih obračuna uopšte. Platni sistem na Kosovu, uključujući i kliring i saldiranje hartija od vrednosti, upravlja se i nadzire od Centralne banke. Ova institucija po zakonu treba da promoviše siguran održiv i efikasan platni sistem. Za ovu svrhu, CBK je implementirala sistem individualnog poravnanja isplata u realnom vremenu, je stvorila elektronsku trgovačku platformu za hartije od vrednosti, usvojila je dokument o politici nadzora plaćanja, usvojila je pravila i operativne procedure elektronskog
45
kliring sistema i usluge poravnanju, i razvila je sistem za direktno zaduživanje i standardni dokument Kos GIRO. CBK takođe čini stalan nadzor i praćenje bankarskog sistema i sistema osiguranja zasnovanog na 'osnovnim principima za efikasan nadzor' određen od strane Bazelskog komiteta za superviziju banaka. Nadzor se vrši na osnovu pristupa zasnovanog na riziku i obuhvata ispitivanje on-site i off-site. U cilju jačanja nadzora zasnovanog na riziku, je projektovan i implementiran softver za finansijski nadzor (banke, penzije i osiguranje) i pripremljeno je i usvojeno niz pravila i relevantnih priručnika za nadzor banaka, sistema osiguranja i platnog sistema. Iako je izvršeno veliko napredovanje u ovom sektoru, i dalje ostaju izazov reforme za unapređenje finansijskog nadzora, konkretnije zahtevi Bazel II o riziku i direktivama EU i unapređenju pravnog okvira u skladu sa standardima EU-e. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo će se obavezati da obezbedi liberalan i nediskriminatorni režim za kretanje kapitala, posebno za direktne investicije. Zaštita investitora u vezi sa likvidacijom i repatrijacijom ulaganja i profita treba da bude uključena u tu obavezu. U cilju ispunjavanja zahteva koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, institucije su planirale da preduzmu mere u cilju promovisanja finansijskog nadzora, u skladu sa standardima Bazel (banka), IAIS (osiguranje) i IOPs-a (penzije) i direktivama EU. Tačnije, će se preispitati primarno i sekundarno zakonodavstva o osiguranju u skladu sa EU direktivama i principima IAIS (International Asocijacija osiguravajućih supervizora) i izradiće se podzakonska akta za Zakon o bankama, u skladu sa standardima Bazel II U kontekstu unapređenja nadzora, izvršiće se preispitivanje postojećih priručnika za bankarsku superviziju da bi se izvršilo usklađivanje sa standardima i smernicama EU-e, izvršiće seusklađivanje propisa penzijskog nadzora priručnika o nadzoru penzija u skladu sa EIOPA (European Insurance and Occupational Pensions Authority), direktive EU i IOPS-a (Međunarodna organizacija penzijskih supervizora), i izradiće se propisi o nadzoru tržišta hartija od vrednosti.
3.5 Usklađivanje, implementacija i jačanje zakonodavstva
3.5.1. Konkurencija Sektor konkurencija je od suštinskog značaja za efikasno funkcionisanje tržišta i kao takav igra ključnu ulogu u privredi Kosova. Zaštita konkurencije i stvaranje istinskog tržišta su obaveze koje Vlada Kosova ima prema Evropskoj uniji. Ove obaveze su u procesu ispunjavanja imajući u vidu nedavna zakonska dešavanja u ovom sektoru. Osnovni pravni okvir čine Zakon o zaštiti konkurencije i Zakon o državnoj pomoći. Osnovni cilj aktualnih zakona je jačanje i stimulacija ekonomskog i društvenog razvoja na Kosovu. Tačnije, Zakon o zaštiti konkurencije vrši zaustavljanje akcijakoje ograničavaju, suzbiju ili narušavaju konkurenciju
46
Navedeni zakon se zasniva na tri ključna stuba, uključujući, zloupotrebe dominantnog položaja, zabranjene sporazume u vidu kartela i spajanja ili koncentracijepreduzeća. Iako Zakon o državnoj pomoći postavlja principe i procedure prema kojima se odobrava i kontroliše državna pomoć. Vredi napomenuti da je ovo poslednjepojačano početkom 2012 godine. Kada je reč o razvoju institucija, nadležni organ koji se bavi sprovođenjem zakonodavnog okvira u oblasti zaštite konkurencije je Kosovski Autoritet za Konkurenciju. Pored sprovođenja zakonodavstva, ova institucija je takođe odgovorna za promovisanje konkurencije među preduzećima i za zaštitu potrošača na Kosovu. Ostale institucije za podršku i saradnju sektora Konkurencije su Ministarstvo finansija, Ministarstvo trgovine i industrije, kao i Skupština Republike Kosovo. Iako je izvršen neki napredak sa pravnog i institucionalnog aspekta u sektoru konkurencije, potrebno je više posvećenosti i truda da bi se zadovoljili standardi EU. U okviru sektora, oblasti koje i dalje ometaju vitalni razvoj ovog sektora obuhvatajukompletiranje i sprovođenje zakonodavnog okvira kao i institucionalnih kapaciteta. Uprkos činjenici da je osnovno zakonodavstvo kao celina prilično napredovalo, specifične stavke koje se bave dominantnim položajem i koncentracijom na tržište zahtevaju dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama EU. Još jedan važan izazov koji se odnosi na Zakon o zaštiti potrošača je usvajanje podzakonskih akata, bez kojih se ograničava efikasno obavljanje aktivnosti APK. U zakonodavnom okviru, aktivno angažovanje zahteva i praćenje i sprovođenje zakona o državnoj pomoći, za koji je, između ostalog, potrebno da ima usvojeno sekundarno zakonodavstvo. Sa institucionalnog aspekta pojavljuje se kao izazov osnivanje ključnog organa koji će biti odgovoran za aktivnosti državne pomoći. Pored toga, uspostavljanje i operacionalizacija kancelarije prethodnog tela i kompletiranje obučenog osoblja su izazovi koji treba da budu ispunjeni. Dalje, je izazov uspostavljanje Komisije za kontrolu državne pomoći. Rešavanje gore pomenutih izazovapodsticaćesektor konkurencije korak napred u primeni odredaba traženih od EU-e. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a Da bi se započeli pregovori za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Studija izvodljivosti je identifikovala ciljeve koji moraju biti ispunjeni za početak pregovora o SSP-u. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo se trebaangažovati za : 1. zabranu i uspostavljanje politika za:
a) Sve sporazume između preduzeća i usaglašene prakse koje sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju konkurenciju .
b) Zloupotrebu dominantnog položajajednog ili više preduzeća c) Svaku državnu pomoć (javna) koja narušava ili preti da naruši konkurenciju davanjem prednosti
određenim preduzećima ili određenim proizvodima 2. Primena ovih pravila za javna preduzeća i preduzeća sa posebnim pravima 3. Prilagoditi državne monopole komercijalnog karaktera, tako da ne postoji nikakva diskriminacija u
pogledu uslova pod kojima je roba obezbeđena ili trgovana.
47
4. Obezbediti transparentnost u oblasti državne pomoći (javne), stvaranjem kompletnih inventara zašemu pomoći i podnoseći svake godine izveštaje Evropskoj komisiji.
Da bi ispunila zahteve koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju , Kosovski autoritet za konkurenciju, u saradnji sa saradničkim ministarstvima će izvršiti kompletiranje pravnog okvira izmenom i dopunom Zakona o zaštiti konkurencije. Prema ovom zakonu, posebna pažnja će se posvetiti definisanju dominantnog položaja, zloupotrebom ovog položaja, koncentracijompreduzeća na tržište, i grupnim izuzecima. Uporedo se planira da se izvrši usvajanje sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata) za sprovođenje Zakona o zaštiti konkurencije. Dalje, KAK će preduzeti konkretne korake za usvajanje podzakonska akta za sprovođenje Zakona o državnoj pomoći. Periodične aktivnosti koje pokazuju sprovođenje navedenog zakona će biti sprovedena, uključujući vođenje evidencije o sprovođenju zakona, kontroli sredstava izdvojenih za pomoć, donošenje odluke o vračanju sredstva i pripremu izveštaja o proceni pomoći. Kada je u pitanju izgradnja institucionalnih kapaciteta, planira se osnivanje i operacionalizacija nezavisne kancelarije za državne pomoći. Takođe, to će biti ispunjen u broju službenikapredviđenih zakonom. U tom kontekstu, će se izvršiti i adekvatna obuka službenika odgovornih za državnu pomoć, koja će omogućiti efikasno obavljanje dužnosti koje nasu predviđene. Između ostalog, se planira i uspostavljanje Komisije za državnu pomoć.
3.5.2. Prava intelektualne svojine Sektor intelektualne svojine funkcioniše na osnovu zakona, politika i relevantnih institucija. U cilju usaglašavanja zakonodavstva sa međunarodnim i evropskim standardima, kosovske institucije su preduzele konkretne korake u pravcu reforme zakonodavstva o intelektualnoj svojini. Kao rezultat toga, učinjen je napredaku Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, patentima i trgovačkim markama koji su usvojeni i na široko usklađeni sa odredbama EU-e. Ostali zakoni koji su od ključnog značaja za ovaj sektor obuhvataju Zakon o industrijskom dizajnu, zakon o zaštiti biljnih sorti i Zakon o carinskim merama za zaštitu prava intelektualne svojine. Gore pomenuti zakoni poseduju određene funkcije, ali u celini gledano, njihov zajednički cilj je da se reguliše oblast intelektualne svojine na Kosovu. Pored važećihzakona , ovaj sektor je izradio strategiju za intelektualnu svojinu za period od četiri godine (2010-2014). Navedena strategija ima za cilj uspostavljanje efikasnog i stabilnog sistema zaštite intelektualne svojine u funkciji ekonomskog razvoja zemlje. Pravilna primena ove strategije će ispuniti jedan od kriterijuma odredaba EU-e. Institucionalna infrastruktura za ovaj sektor se sastoji od nekoliko nadležnih organa: Ministarstvo trgovine i industrije (MTI), u okviru kojeg je osnovana Kancelarija za industrijsku svojinu (KIS), koji ima zazadatak sprovođenje zakona u oblasti patenata, trgovačkih marki i industrijskog dizajna. U isto vreme, ovaj organ ima obavezu da izvrši unapređenje javne svesti o pravima intelektualne svojine. Kancelarija za autorska prava osnovana u okviru Ministarstva kulture, omladine i sporta je ključni organ za sektor intelektualne svojine.
48
Njegova svrha je da izvrši akreditaciju i nadzor organizacija koje zastupaju nosioce prava i druge stranke aktivne u pitanjimaintelektualne svojine. Drugi važni mehanizmi koji su odgovorni za sprovođenje prava intelektualne svojine obuhvataju, pravosudni sistem, tužilački savet Kosova, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija i carine Kosova. Najzad, Vlada Kosova je osnovala Nacionalni savet za intelektualnu svojinu, koji ima za cilj da poveća nivo saradnje i međuinstitucionalne koordinacije . Kao celina, svaka od gore navedenih institucija sadrži u sebi određene obaveze koje doprinose vitalnom razvoju sektora DIS. Uprkos napretku postignutom u sektoru intelektualne svojine, i dalje postoji potreba za dalje unapređenje zakonodavne osnove, institucionalnih kapaciteta i drugih tehničkih akcija . Jedan od glavnih izazova ovog sektora je kompletiranje pravnog okvira koji podrazumeva usvajanje Zakona o geografskim oznakama i jedan broj administrativnih uputstava koja su relevantna sa zakonima koji su na snazi. Sa institucionalnog aspekta , dosadašnja dostignuća se karakterišu pozitivno i progresivno, ali kašnjenja u ovom segmentu su i dalje vidljiva, i kao takva zahtevaju dalju posvećenost. Potpisivanje Memoranduma o ujedinjenju sa institucijama intelektualne svojine je još jedan izazov , čije ispunjenje bi povećalo međuinstitucionalnu saradnju i koordinaciju, što će dovesti do efikasnijeg rada u sektoru Pored toga, smatra se izazovnim i nastavak borbe protiv falsifikovane robe koja praksa nastavlja da ometa razvoj pravog tržišta u zemlji. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP'u Da bi da se započeli pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Studija o izvodljivosti je identifikovala ciljeve koji moraju biti ispunjeni za početak pregovora o SSP. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo treba da: Razvija aktivnu politiku u oblasti zaštite potrošača, u skladu sa pravnim tekovinama EU, da bi se obezbedila zastupljenost potrošača, informisanje i obrazovanje. Povećanje kapaciteta administrativnih struktura odgovornih za zaštitu potrošača da bi se pružilo osnovno zdravstvo i sigurnosni uslovi i zaštita ekonomskih interesa potrošača Da bi se zadovoljili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ministarstvo trgovine i industrije će preduzeti konkretne korake na kompletiranje pravnog okvira donošenjem Zakona o geografskim pokazateljima, (oznakama) , AUo procedurama za registracije geografskih oznaka i oznaka o porekla i AUo predstavnicimaKIS. Kada je reč o institucionalnom kapacitetu, MTI će dopuniti kadrom ( radnim osobljem) koji je predviđen zakonom. Pored toga, krenuće sa funkcionisanjem baza podataka sa podacima za efikasno korišćenje , u vezi sa će se organizovati odgovarajuće obuke za odgovorne službenike. Pored toga, obuka će biti usmerena na unapređenje znanja zaposlenih o primeni zakonodavstva sektora PS. Da bi se tretirao sledeći izazov, Ministarstvo kulture, omladine i sporta će potpisati memorandum o razumevanju sa kancelarijom za intelektualnu svojinu, Tržišnom inspekcijom i Kosovskom policijom. Dalje, aktivnosti koje će biti preduzete u borbi protiv falsifikovane robe uključuju, izveštavanje kontrole komercijalnih tereta, što će omogućiti identifikaciju falsifikovane robe. Pored toga, kreiraće se profili rizikaza falsifikovanu robu, prijaviće se broj otkrivenih slučajeva po službenoj dužnosti, i precizno će se podnositi izveštaj o povećanju broja slučajeva Ex Officio. Sa
49
ispunjavanjem navedenih izazova, Vlada Kosova ima za cilj da stvori pravi sektor, gde su prava intelektualne svojine priznata i poštovana od strane institucionalnih aktera i šire javnosti.
3.5.3. Javne nabavke Sektor javne nabavke, jedan od najosetljiviji i najvažnijih na Kosovu, koji je zabeležio značajan napredak u izradi zakonodavnog i institucionalnog okvira. Osnovni zakonodavni okvir je Zakon o javnim nabavkama, koji je posle nekoliko izmena u cilju usklađivanja sa pravnim tekovinama EU je stupio na snagu krajem 2011 godine.Navedeni zakon donosi nove zakonske odredbe koje neguju i omogućavaju efikasan sistem javnih nabavki. Njegova svrha je da obezbedi korišćenje javnih sredstava na transparentan, proporcionalan i efikasan način. Pored ostalog, sadašnji zakon dozvoljava finansiranje projekata na efikasniji način i koncizno i kao rezultat toga nastoji da poboljša kvalitet života građana u celini. Značajan napredak je ostvarilo i sekundarno zakonodavstvo, koji je u potpunosti poboljšan i pojednostavljen radi potpunog delovanja pravnog i regulatornog okvira Što se tiče institucionalnog okvira, organizacione strukture su uspostavljene i operativne. Nezavisna regulatorna agencija odgovorna za razvoj, funkcionisanje nadzor sistema javnih nabavki je Regulatorna komisija za javne nabavke (RKJN). Drugi ključni organ ovog sektora je Centralna Agencija za javne nabavke (CAJN) koja se sada nalazi u Ministarstvu finansija, akoje je odgovorna za razvoj zajedničkih nabavki za ugovorne organe ( naručioce). Takođe kao drugo važno telo je Organ za razmatranje javne nabavke (OPJN ), koja se bavi administrativnim razmatranjem koje se odnosi na žalbe. Između ostalog, od posebnog je značaja je i Kosovski institut za javnu upravu (INAP) koji omogućava obuku službenika za javne nabavke. Treba napomenuti da se gore navedene institucije trenutno pridržavaju novih pravila procedura i smernica za vršenje njihovih aktivnosti. Uprkos dosadašnjim dostignućima u institucionalnom i zakonodavnom okviru, jedan broj izazova koji sprečavaju dalji razvoj ovog sektora tek treba rešiti i ispitati nadležni državni organi . Izazovno se smatra povećanje transparentnosti procesa nabavke, uključujući tretiranje , praćenje i sankcionisanje u slučajevima javnih nabavki. Sa institucionalnog aspekta jačanje kapaciteta zaposlenih raspoređenih za obavljanje postupaka javnih nabavki je veoma važan izazov, uključujući često cirkulisanje službenika javne nabavke Takođe se kao izazov ocenjuje imenovanje direktora CAJN. Adekvatno rešavanje navedenog izazova će omogućiti jednostavnu primenu evropskih standarda. Pored toga, izazov koji zahteva tehničku posvećenost Vlade, jeste i usvajanje spiska usluga za centralnu obaveznu kupovinu. Rešavanje tog poslednjeg , između ostalog, bi ojačalo sposobnost Agencije za Centralnu nabavku da efikasnije sprovedi svoje aktivnosti. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo treba da: Obezbedi da kompanijama iz EU se garantuje pristup procedurama za dodelu ugovora pod uslovima ne manje povoljnim od uslova za domaća preduzeća, u skladu sa prelaznim periodompregovaranim za kompanije iz EU koje nisu uspostavljene na
50
Kosovu. Obezbedi da zakonodavstvo za javne nabavke je u skladu sa onim u EU-i. Jača relevantne institucije i sudstvo, kako bi se procedure javne nabavke primenile kako treba. Da bi se zadovoljili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, RKJN će pratiti primenu Zakona o javnim nabavkama sa kompletnom preciznošću. Tako da ceo proces sektora bude transparentan i u skladu sa važećim zakonom tačni podaci će biti redovno izveštavani u vezisa pregovaračkim postupkom, tim da se obaveštenje o ugovoru ne učini javnim . Sa istom preciznošću će biti predstavljen i broj zahtevanih tumačenja od strane organa nadležnog za krivično gonjenje osumnjičenih slučajeva. Između ostalog, RKJN će sa punom odgovornošću izvršiti nadgledanje upravljanja javnim ugovorom Transparentnosti procesa će doprineti i aktivnosti Javnog organa za razmatranje nabavke, koja će neprestano vršiti prezentaciju broja žalbi, broja izrečenih novčanih kazni za ugovorne autoritete (naručioce) i broja prijema potvrdao profesionalizmu za javne nabavke. Na institucionalnom aspektu, RKJN će preduzeti konkretne mere za rešavanje izgradnje ljudskih kapaciteta , prvobitno kompletiranjem radnog osoblja kao i u saradnji sa IKAP-om će planiratii organizovati obuku za osoblje javne nabavke. Za kompletiranje osoblja će se angažovati Ministarstvo finansija, koje će izvršiti imenovanje CAN. Dalje će, Vlada Kosova izvršitiusvajanje liste za upotrebu artikala za obaveznu centralnu kupovinu koje će dodatno ojačati kapacitete CAN da bi izvršavali efikasnije svoje obaveze.
3.5.4. Standardizacija, akreditacija, ocenjivanje usaglašenosti, metrologije i tržišni nadzor Infrastrukture kvaliteta na Kosovu je izgrađena na osnovu zakona o standardizaciji, opštoj bezbednosti proizvoda, tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti, kao i za akreditaciju odobrenu na progresivan način. Pravni okvir se sastoji od ključnih zakona, kao što su: Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o zaštiti konkurencije, Zakon o metrologiji, zakon o akreditaciju, Zakon o opštoj bezbednosti proizvoda i Zakon o tržišnoj inspekciji. Kao ključne institucije za upravljanje i koordinaciju politika relevantnih aktera u kontekstu infrastrukture kvaliteta u okviru Ministarstva Trgovine i industrije su: Stručni savet za standardizaciju, Stručni savet za akreditaciju, Departman za metrologiju, i onaj za tržišni nadzor. Uprkos značajnim dostignućima u sektoru infrastrukture kvaliteta, sve ovo je izgrađenoiz osnovnog zakona o standardizaciji, zakona opštoj bezbednosti proizvoda, tehničkih uslova za proizvode i ocenjivanja usaglašenosti, kao i akreditacije koji se prisvaja na progresivan način. U međuvremenu je , zakonodavstvo za tržišni nadzor djelimično usklađeno sa pravnim tekovinama EU. Istovremeno, profesionalni savet za standardizaciju, koordinaciju i izradu politika telu za standardizaciju, je operativan i sastoji se od pripadnika javnog i privatnog sektora. Međutim, Vlada Kosova je još uvek u fazi funkcionalizacije institucija kao i implementacije novog važećegzakonodavstva. Deo izazova odgovornih institucija ostaju dostignuća ciljeva za punu funkcionalnost sa administrativnog, proceduralnog, institucionalnog i tehničkog aspekta potpuno u skladu sa međunarodnim standardima, tako da Kosovo bude mesto poslovanja od interesa za zainteresovane strane.
51
Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a Prema SSP, Kosovo će se angažovati da na progresivan način uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU, i da usvoji evropske standarde (EN) i da poveća institucionalne kapacitete da obezbedi primenu zakona. Konkretno, Kosovo će biti potrebno ali će trebati da:
i) promoviše upotrebu tehničkih propisa EU, evropskih standarda i procedura ocenjivanja usaglašenosti,
ii) završe , kada bude prikladno, sporazum o ocenjivanju usaglašenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda,
iii) podstiče razvoj kvaliteta infrastrukture: standardizaciju, metrologiju, akreditaciju i ocenjivanje usaglašenosti i tržišni nadzor.
Da bi se zadovoljili zahtevi koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada Kosova konstantno radi na usklađenju domaćegzakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, kao što je usvajanje i sprovođenje zakona o tržišnom nadzoru, kao i sprovođenje tehničkih propisa za usklađenost EU. Deo unapređenja je i priprema završene studije o sprovođenju propisa. Deo elaboriranja napretka će biti u periodičnom izveštaju pripremljen od strane inspektorata kao i nadzor Organa za ocenjivanje usaglašenosti (TVK) na konstantan način. U svetlu funkcionalne implementacije zakonodavstva i relevantne politike je unapređenje svesti za implementaciju standarda, kojima je cilj da se postigne organizovanjem Svetskog dana standarda u zemlji, kao i organizovanje šest stolova sa ciljem podizanja svesti o preduzećima za implementaciju standarda, sve ovo je deo sektorske strategije MTI. U oblasti metrologije , u pravcu poslova Agencije za metrologiju, deo razvoja su postojeće metrološke laboratorije u skladu sa međunarodnim standardima, čiji deo su neki kalibrisani standardi, u isto vreme stvaranje novih laboratorija (dužine, pritiska, vremena i frekvencija). Pored toga, sertifikaciju osoblja za pojedine oblasti metrologije je deo razvojnog plana za dalju implementaciju. Najzad, ali ne manje važno je jačanje kapaciteta u relevantnim agencijamakao i međuinstitucionalna saradnja. To uključuje obuku tržišnih inspektora i carinika za sprovođenje direktiva / tehničkih propisa za industrijske neprehrambene proizvode, stvaranje baze podataka za razmenu informacija u skladu sa RAPEKS-om, popunjavanje relevantnih sektora institucije kroz regrutovanje dodatnih kancelarija, i osiguranje obuke za stavljanje u funkciju baze podataka za standarde. Zaštita potrošača je važna oblast i problematika specifičnog značaja i težine, i kao takva ima veliki uticaj na trendove i pravce društvenog i ekonomskog razvoja zemlje. Znajući značaj ovog polja Vlade Kosova je snažno posvećena unapređenju stanja u sektoru zaštite potrošača. U pravnom smislu, treba napomenuti da Zakon o zaštiti potrošača je posle preduzetih promenastupio na snagu krajem oktobra 2012 godine. Ovaj zakon reguliše i štiti osnovna prava potrošača pri kupovini roba, usluga i druge oblika slobodnog tržišta kao i obaveze trgovaca, proizvođača i dobavljača. Drugi zakon koji je usmeren na zaštitu i promociju prava potrošača jeste Zakon o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanje usaglašenosti. Pored toga, operativan je i Zakon o opštoj
52
bezbednosti proizvoda koji ima za cilj da obezbedi viši kvalitet proizvoda u zemlji. Dalje, program zaštite potrošača od 2010-2014 godine je jedan dinamičan projekat, sa posebnom težinom i značajem za Vladu Kosova, koji postavlja odgovarajuće politike zaštite potrošača u navedenom periodu. Preciznije, projekat ima za cilj da unapredi zaštitu potrošača, transformišući ga u kvalitetnu zaštitu, kontinuiranu i sveobuhvatnu u odnosu na javno zdravlje, životnu sredinu, održivo tržište i stvaranje povoljnih uslova za poslovanje. Institucije odgovorne za kreiranje i sprovođenje politika zaštite potrošača, uključujući i izradu, usvajanje i sprovođenje nacionalnog programa za zaštitu potrošača su osnovane i u obavljanju relevantnih aktivnosti. Ministarstvo trgovine i industrije (MTI), preko Kancelarije za zaštitu potrošača je odgovorno za izradu i sprovođenje politika u ovom sektoru. Savetodavno telo sastavljeno od predstavnika MTI, udruženja za zaštitu potrošača, poslovnih predstavnika i nezavisnih eksperata u oblasti zaštite potrošača je Savet za zaštitu potrošača. Uprkos zabeleženom napretku, sektor za zaštitu potrošača nastavlja da se suočava sa izazovima koji ograničavaju razvoj i pravilno funkcionisanje sektora kao celine. Kompletiranje sekundarnog zakonodavstva sa relevantnim administrativnim uputstvima je jedan od ključnih izazova, koji zahteva potpunu posvećenost institucija. Kao izazov se smatra i izrada akcionog plana za sprovođenje programa za zaštitu potrošača. Podjednako izazovno je i unapređenje institucionalnih kapaciteta, čiji nedostatak izaziva vidljivo zaostajanje u sektoru jer predviđeni zadaci ne mogu biti efikasno sprovedeni. Osim toga, u tehničkom smislu je neophodno unaprediti sistem rešavanja žalbi na diviziji za zaštitu potrošača. Između ostalog, jedan pravi sistem ovog sektora bi izneo na videlo probleme i nedoumice sa kojima se suočavaju potrošači na Kosovu. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a Da bi se započeli pregovore o Sporazumu stabilizacijupridruživanja, Studija izvodljivosti je identifikovala ciljeve koji moraju biti ispunjeni kako bi započeli pregovori o SSP-u U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo bi trebalo da: 1.Razvoj aktivnih politika za zaštitu potrošača, u skladu sa pravnim tekovinama EU, kako bi se obezbedilo predstavljanje potrošača, informisanje i obrazovanje 2. Izgradnja kapaciteta administrativnih struktura odgovornih za zaštitu potrošača da bi se pružilo osnovno zdravstvo i zahtevi za sigurnost kao i održavanje ekonomskih interesa potrošača
Da bi se zadovoljili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ministarstvo trgovine i industrije (MTI), će u kontekstu kompletiranjasekundarnog zakonodavstva usvojiti u načelu tri administrativna uputstva, uključujući i ono za neispravne robe, akcionu prodaju i robe po sniženim cenama. Dalje, MTI će u saradnji sa Agencijom za hranu i veterinu (AHV) izraditi plan za implementaciju programa za zaštitu potrošača. Pored toga, biće usvojen pravilnik za bezbednost hrane i i biće organizovana kampanja u cilju podizanja svesti građana na polju zaštite potrošača. Kada je reč o izgradnji ljudskih kapaciteta i poboljšanju sistema za rešavanje žalbi, MTI će u početku popuniti potreban broj zaposlenih i takođe će organizovati obuku za odgovorne službenike. Oblasti predviđene za obuku uključujusposobnost istraživanje negativnih pojava na tržištu, kao i sposobnost da se identifikuju problematična pitanja sa kojima se suočavaju kupci ili se mogu
53
suočiti i, da bi se procesirale i rešile žalbe na vreme. U tom kontekstu, se planira da se definiše uloga između inspektorata i divizije potrošača. Takođe, će bitiorganizovani okrugli stolovi za diskusiju sa zainteresovanim stranama. Realizacija izazova koji se odnose na zaštitu potrošača bi bila nepotpuna ako potrošači nisu upoznati sa svojim pravima i tako kroz odgovarajuća sredstva za publikaciju će se izvršiti animiranje potrošača o njihovim pravima.
3.6. Pravda i unutrašnji poslovi
3.6.1. Jačanje institucija i vladavine prava Prema Ustavu zemlje, vladavina zakona predstavlja jedan od osnovnih principa i vrednosti na kojima funkcioniše država Kosovo. U tom kontekstu, Kosovo je usvojilo niz zakona, počev od Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku, zakonika o maloletnicima i druge zakone koji regulišu rad policije, tužilaštva, sudova, zaštitu svedoka, zaštitu ličnih podataka i drugih oblasti, deo vladavine reda i zakona. Pored zakonodavnog okvira, postoji niz strategija kroz koje se kanališu zadaci i aktivnosti agencija za sprovođenje zakona i sudstva. Poslednjih tri godina, je takođe povezano sa stvaranjem i izgradnjom kapaciteta u kontekstu institucija vladavine prava. U ovom slučaju, je usvojena nova organizaciona struktura Kosovske policije, a i uspostavljeni su ovi mehanizmi u okviru ove organizacije. Najnovije policijske operacije su dokazale da njihova efikasnost neprekidno raste. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a Uprkos dostignućima u oblasti vladavine prava, izazovi nastavljaju da prate ovaj sektor. Kosovska policija i dalje ima deficita u kapacitetima, za mogućnosti istraživanja složenih kriminalnih aktivnosti, dok je u pogledu zaštite ličnih podataka, primena važećih zakona i dalje usporena. Da bi s e postigao progres u konsolidaciji vladavine zakona i reda, saradnja sa EULEX-om, uključujući Specijalnu Task forcu ( specijalnu radnu grupu ) za istrage EULEX-a je neophodna i zahteva hitan postupak U cilju početka pregovora o sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje, Studija o izvodljivosti je ustanovila da Kosovo treba da: Podrži rad Posebne Task Force za istrage EULEX-a. Kako bi se ispunio kriterijume za otvaranje pregovora o SSP-uodgovorne Kosovske institucije su se obratile pismom šefu misije EULEX-a kojim se potvrđuje zalaganje organa uprave zemlje da blisko sarađuju sa Specijalnom task forcom (Radnom grupom) za istrage proširujući tužilačka ovlašćenja prema potrebi. Međutim, aktivnost ove Radne grupe je u početnoj fazi istrage i još nijeprimila zahteve za saradnju. U okviru SSP-u , posebna pažnja se posvećuje vladavini prava i jačanju relevantnih institucija uprave, sprovođenju zakona i posebno sudstva. Jedan efikasan SSP-u će zavisitiod bezbednog, efikasnog i pravno predvidljivog prostora. Vlast i nezavisno sudstvo koji rade u skladu sa demokratskim i profesionalnim standardima nisu samo neophodni za uspostavljanje vladavine prava, nego i za međunarodnu saradnju i samim tim i ekonomski razvoj, uključujući
54
privlačenje stranih investitora. Ugovorne strane će sarađivati u zakonodavstvu o zaštiti ličnih podataka pružajući dovoljno sredstava za nezavisni nadzorni organ i sprovođenje zakona. U cilju stvaranja sistema u kojem je vladavina zakona u potpunosti funkcionalna, institucije zemlje će biti posvećeneunapređenju nezavisnosti i jačanju kapaciteta u okviru agencija za sprovođenje zakona, pravosuđa i uprave u celini. Serija specijalizovanih obuka su planirane u tom pravcu. S druge strane, kako bi se obezbedila pravna usklađenost u pogledu zaštite ličnih podataka, nacionalne institucije su predvidele procenu potencijalnih sukoba zakona u oblasti zaštite ličnih podataka. Štaviše, Državna agencija za zaštitu ličnih podataka će kontinuirano pratiti implementaciju zakona u ovoj oblasti vršeći inspekciju i kontrolu u različitim lokalnim institucijama.
3.6.2. Azil, migracija, vizna politika, kontrola granica Zakon o azilu, o državljanstvu, onaj o strancima i zakon o readmisiji su osnovni zakona koji pokrivaju oblasti azila, migracija i viza na Kosovu, dok je pitanje kontrole granica regulisano Zakonom o nadzoru i kontroli granice. Ovi zakoni uključuju u sebi glavna pravila i principe o gore navedenim oblastima. Srednjoročni strateški okvir za pitanja migracija, ono o oblasti readmisije i integrisanog upravljanja granicom je usvojeno i redovno se preispituje. S druge strane, vizna politika sadrži u sebi odluku o sprovođenju ove politike, uputstva i druga relevantna dokumenata o načinu njegovog sprovođenja. Na institucionalnom nivou, uglavnom je Ministarstvo unutrašnjih poslova ono koje izrađuje politike u oblasti azila, migracija, stranaca kao i koordinira njihovu primenu u praksi. Dok integrisano upravljanje granicom se koordiniše na osnovu koordinacione strukture kao i u skladu sa Strategijom za integrisano upravljanje granicom, kojomupravlja Nacionalni koordinator i uključuje blisku saradnju između Kosovske policije, Carine Kosova i Agencije za hranu i veterinarstvo. Upravljanje spoljnih granica zemlje se zasniva na principu "otvorenih, ali sigurnih granica." Što se tiče bezbednosti dokumenata, Kosovo ima pravni okvir u oblasti građanskog stanja i usvojiloje mere za sprečavanje mogućih zloupotreba od strane odgovornih lica u ovoj oblasti. Uprkos napretku koji je postignut u oblasti reintegracije, azila, migracija i kontrole granica, Kosovo još uvek ima pred sobom veliki broj izazova koji se moraju rešiti, među kojima spada izmena i dopuna Zakona o azilu , kao i usklađivanje sa pravnim tekovinama EU,kosovske politike za vize. U tom smislu, postoji potreba da se izvrši izgradnja kapacitete za rad u ovim oblastima. Izazovi koji su obuhvatili oblasti readmisije se odnose uglavnom na saradnji sa zemljama koje podnose zahteve, kao i postizanje sporazuma o readmisiji sa zemljama porekla ili tranzita, a jedan od izazova u oblasti reintegracije jeste da se uspostavi sistem za upravljanje predmetima. Što se tiče bezbednosti dokumenata, postoje još uvek sumnje da li su postignuti svi uslovi da su dokumenti koji se izdaju u potpunosti pouzdani. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a U okviru sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosovo će morati da obezbedi okvir za saradnju, uključujući regionalni nivo, u oblasti viza, kontrole granica / granične linije, azila i migracija (redovne i vanredne). Centralni element saradnje u oblasti prevencije i kontrole ilegalne migracije će biti
55
implementacija odredbi za ponovni prijem i koncentracija na razmeni statističkih podataka i povećanje efikasnosti i kapaciteta. Da bi se zadovoljili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će izvršiti izmenu i dopunu Zakona o azilu ,kojom prilikom će se obezbediti punu usklađenost sa relevantnim zakonodavstvom EU, i uključiće se preporuke UNHCR –a u vezi sa uslovima za prijem azilanata. Što se tiče uspostavljanja saradnje između institucija u zemlji, konkretni koraci su predviđeni u ovom pravcu tako što se počinje sa uvođenjem sistema za upravljanje predmetima i integracijom baze podataka. Repatrijacija će nastaviti da bude u fokusu kosovskih institucija, gde u tom pogledu, Ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji sa ministarstvom spoljnih poslova pokreće / razvija pregovoreza postizanje sporazuma sa drugim zemljama Što se tiče kontrole granica, demarkacija granice sa Crnom Gorom je planirana da se izvrši do kraja 2012 godine, dok će u oblasti viza Kosovo uraditi preispitivanje odluke o viznoj politici i obezbediće da ova odluka kao i Administrativna uputstva u ovoj oblasti budu u skladu sa SchengenAquis. Što se tiče pitanja ličnih dokumenata, Kosovo je predvidelo niz mera, koje će pomoći da se poveća bezbednost dokumenata. Ove mere obuhvataju, između ostalog, bližu saradnju između institucija koje rade u oblasti sigurnosti dokumenata, uključujući ARC, policiju i sudovo.
3.6.3. Pranje novca Kosovo je u procesu usvajanja nacrta zakona za izmenu i dopunu postojećeg zakona za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Ove izmene i dopunesu izvršene na osnovu Studije izvodljivosti i smernica za liberalizaciju viznog režima sa ciljem da kosovsko zakonodavstvo u ovoj oblasti bude u skladu sa pravnim tekovinama EU. Kosovo je usvojilo petogodišnju(5) strategiju za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Ključne institucije za borbu protiv pranja novca su na mestu i funkcionalne. U okviru Ministarstva finansija funkcioniše finansijska obaveštajna jedinica (FOJ), koja je odgovorna za sprečavanje i borbu protiv pranja novca. Ova jedinica je preuzela odgovornosti iz obaveštajnog centra – EULEX-a. Takođe, u okviru Kosovske policijske funkcioniše Departman za istrage privrednog kriminala i korupcije koja sprovodi istragu za sumnjive slučajeve pranja novca. U okviru carinske funkcioniše Departman za istrage koji ima mandat otkrivanja i sprečavanja pranja novca. Ove institucije redovn koordinišu aktivnosti u borbi protiv pranja novca. Međutim, u oblasti sprečavanja i suzbijanja pranja novca ostaje izazov usvajanje izmenjenog i dopunjenog zakona za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, koji bi trebalo da bude u skladu sa pravnim tekovinama EU, i koji kao takav mora biti usvojen od strane Skupštine Kosova. Uprkos uspostavljanju JFI-nje i pomoći pruženoj od drugih institucija Kosovo mora da obezbedi jasnu podelu odgovornosti institucija koje se bave sprečavanjem pranja novca, a i treba da se osigura da je kapacitet ovih ustanova predmet odgovarajuće obuke.
56
Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP-a Da bi da započeli pregovore o stabilizaciji i pridruživanju, Studija izvodljivosti je identifikovala ovaj kratkoročni kriterijum koji mora biti ispunjen da počnu pregovore o SSP-u: Izmena i dopuna zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Da bi se ispunila kriterijume za otvaranje pregovora o sporazumu stabilizaciju pridruživanja, Vlada Kosova će poslati izmenjeni dopunjen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma, Skupštini na usvajanje. Prema SSP Kosovo će morati da uspostavi okvir za saradnju u cilju sprečavanja korišćenja finansijskih sistema za pranje novca i njihovog korišćenja u kriminalnim aktivnostima. Saradnja u ovoj oblasti će uključivati administrativnu i tehničku pomoć u cilju uspostavljanja odgovarajućih standarda za suprotstavljanje pranju novca i koji su u skladu sa standardima koji su usvojeni od strane EU i drugih međunarodnih tela u ovoj oblasti, posebno u TFVF-a. Da bi se zadovoljili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, postaviće se Nacionalni koordinator za sporovođenje strategije za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, koji će omogućiti bolju koordinaciju između svih institucija uključenih u prevenciji i borbi protiv pranja novca. Osim toga, predviđena je izrada SOP koji će uključivati Carine, policiju, PAK-a i JFI-u, i izradiće se priručnik o tipologijama pranja novca. U toku izveštavanja o statističkim podacima u borbi protiv pranja novca, relevantne institucije će usklade svoje statističke podatke u cilju obezbeđivanja tačnih i pouzdanih podataka.
3.6.4. Sprečavanje i borba protiv organizovanog kriminala i drugih kriminalnih aktivnosti, uključujući terorizam Značajan napredak je učinjen u borbi protiv organizovanog kriminala i drugih kriminalnih aktivnosti. Osnovni Pravni okvir je konsolidovan, uključujući novi Krivični zakonik, zakonik o krivičnom postupku , ako i druge zakone koji pokrivaju ovu oblast. Strateški okvir obuhvata niz strategija, čiji je odredjne broj perispitan i usvojen u septembru ove godine (strategija protiv organizovanog kriminala, protiv trgovine narkoticima, trgovine ljudima, protiv terorizma). Relevantne institucije za borbu protiv organizovanog kriminala su uspostavljene i tokom poslednje tri godine su poboljšale svoj kapacitet i efikasnost. Glavna struktura za borbu protiv organizovanog kriminala obuhvata lanac Policija-tužilaštvo-sudovi advokat - sud. U tom kontekstu, Kosovska policija je nastavila da proširi svoje kapacitete, uspostavljanjem novih struktura potrebnih za međunarodnu saradnju i zaštitu svedoka. U stalnim naporima u borbi protiv organizovanog kriminala, statistike dokazuju da je kosovska policija, i ove godine ostvarila bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine narkoticima, gde statistike pokazuju povećanje rezultat za 100%. Akcioni plan policije za 2013 je spreman i predvidja znata porast rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala. Međutim, izazov ostaje pitanje usvajanja Zakona o proširenim ovlašćenja za konfisakciju imovine stečene krivičnim djelom. Ovaj zakon treba da bude u skladu sa evropskim standardima i praksama u ovoj oblasti.
57
I pored postignutih rezultata u otkrivanju i krivičnom gonjenju organizovanog kriminala, postoje izazovi koji se odnose na uskladjivanje statistike u ovoj oblasti. Statistika često se predstavljaju na različite načine od strane različitih institucija, što stvara nesigurnost. Borba protiv trgovine ljudima, krijumčarena migranata, trgovine narkoticima, oružjem, i dalje ostati izazov za institucije. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP U cilju započinjanja pregovora o Sporazumu ostabilizaciji i pridruživanju, Studija izvodljivosti je identifikovala sledeće kratkoročne kriterijume: Usvajanje zakona u vezi sa proširenim ovlašćenja za konfiskaciju imovine stečene krivičnim delom . Pokazivanje jasne volje za postizanje rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, uključujući pokretanje istrage. Bolja saradnja sa EULEX-om. U cilju ispunjavanja navedenih kriterijuma, Kosovo je ove godine usvojiti Zakon o oduzimanju imovine stečene ilegalnim putem. Štaviše, Ministarstvo pravde je u procesu razmatranja pet (5) osnovnih zakona koji uređuju pravosudni sistem i institucije za sprovođenje zakona kao i sudstvo posvećene da postizanjem rezultata pokažu uspeh u borbi protiv organizovanog kriminala.U pogledu saradnje sa EULEKS-om, nakon poziva koji je upućen od strane predsednice Kosova za produženje mandata ove misije, Skupština je ratifikovala sporazum između EU i Republike Kosova o misiji EU-a za vladavinu zakona na Kosovu. Na drugoj strani Tužilački Savet Kosova (TSK), Sudski savet Kosova (SSK) i Ministarstvo pravde, uputili su poziv EULEKS –u kako bi se obezbedilo njihovo učešće u procesu regrutacije tužilaca, sudija i visokih rukovodilaca u Kazneno-popravnu službu. Prema Sporazumu o stabilizaciji i približavanju, Kosovo treba da razvije okvir za saradnju u cilju sprečavanja i suzbijanja kriminalnih aktivnosti, posebno organizovanog kriminala. Kosovo treba da posveti posebnu pažnju pitanjima kao što su: trgovina ljudima, ilegalne ekonomske aktivnosti (kao što su korupcija i ilegalne transakcije koje uključuju robu i to: Falsifikovani proizvodi, industrijski otpad i radioaktivni materijal) zabranjena trgovina oružjem i terorizam. Kosovo takođe treba da budu spremno da se suoči sa zdravstvenim i socijalnim posledicama zloupotrebe droga, sprečavanje diverzija u hemijskim postrojenjima i da ojača svoje strukture u borbi protiv trgovine drogom. U cilju ispunjavanja zahteva koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i drugih krivičnih dela, Kosovo treba da usvoji zakon o prisluškivanju koji treba da obezbeđuje pravni okvir koji reguliše ovu oblast. Na sprovodjenja izvršiće se integracija baze podataka institucija za sprovođenje zakona, što će poboljšati kvalitet statistike za borbu protiv organizovanog kriminala. Zatim će se nastaviti dalja izgradnja kapaciteta u institucijama i agencijama koje se bore protiv organizovanog kriminala kroz pružanje specijalizovane obuke. Kosovo će pokrenuti međunarodne sporazume i članstvo u relevantnim međunarodnim organizacijama u borbi protiv kriminala. Ovi napori za međunarodnu saradnje biće učinjeni u koordinaciji sa međunarodnim mehanizmima koje deluju na Kosovu.
58
3.7. Politika saradnje 3.7.1. Ekonomska, monetarna, statistička saradnja i zaštita finansijskog interesa EU-a Statistike Kosovo je značajno poboljšalo statističko zakonodavstvo koje je uglavnom u skladu sa acquis.Osnovno zakonodavstvo o Statistikama je Zakon o zvaničnoj statistici, gde zakon utvdrjuje standarde za razvoj, proizvodnju i objavljivanje podataka iz Statističke Agencije Kosova (SAK) u skladu sa standardima EU, takođe su izvršene izmene i dopune Zakon o Poreskim procedurama koje sada omogućavaju poresko upravi da obezbedi SAK-u potrebne administrativne podatke za statistički registar biznisa.Pored toga, Kosovo je pripremilo godišnji plan rada za 2013 godinu i Strateški plan za zvanične statistike 2013-2017 u cilju razvoja i unapređenja kvaliteta statističkih podataka u skladu sa međunarodnim standardima. Sastavni deo gore navedenih dokumenata je projekat o popisu poljoprivrede, gde je več sprovođen probni popis i isto tako SAK je u toku priprema za popis poljoprivrede u novembru 2013 godine U cilju unapređenja i povećanja autoriteta SAK-a i smanjenja hijerarhijskih nivoa komunikacije Statistička Kosova, je premeštena iz Ministarstva za javnu upravu u Kancelariji premijera. Takođe, kao rezultat Zakona o zvaničnoj statistici osnovan je Statistički savet kao savetodavno telo, u vezi sa proizvodnjom raznih zvaničnih statistika, koji Savet pruža preporuke, savete, monitoring, procenu, podršku i obezbeđuje kvalitete statistika, a ključne institucije odgovorne za proizvodnju i upravljanje statistikama s: Statistička Agencija Kosova (SAK), Ministarstvo finansija (MF) i Centralna banka Kosova (CBK), dok je SAK glavna odgovorna za nadzor i koordinaciju zvaničnih statističkih podataka Kosovo je usvojilo Zakon o zvaničnim statistikama, osnovalo statistički savet i preselilo SAK u premijerovu kancelariju, ali za dalje poboljšanje statističke situacije na Kosovu moraju se prevazići nekoliko izazova. Jedan od izazova je i da se poboljša kvalitet statistike u svim statističkim oblastima, a posebno u oblasti biznisa i makroekonomskih statistika, kao i da postoji sklad između statističkih podataka EU-a i statističkih podataka na Kosovu. U tom kontekstu, Kosovo treba da proizvede kratkoročne statistike na kvartalnoj osnovi (kratkoročni indikator), posebno za makroekonomska pitanja, kao što su trgovina i zapošljavanje. Između ostalog,kao izazov, je neophodno da se ojača upravljanje agencijom za razvoj institucija i kosovskog statističkog sistema i i da poveća svoje kapacitete u oblasti proizvodnih i administrativnih statistika. Dok su neki izazovi ekonomske saradnje pripremanje za učešće u ekonomskom i fiskalnom programu pretpristupanja i povećanje analitičkih kapaciteta za makroekonomske procene i projekcije Mere za ispunjavanje obaveza u okvir SSP-a Kosovo treba da razvije statističke sisteme sposobne za pružanje pouzdanih , objektivnih, tačnih i pravovremenih podataka koji su potrebni za planiranje i praćenje procesa tranzicije i reforme. Da bi se ispunilizahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za institucionalni razvoj SAK-a izvršiće se uskladjivanje zakonodavstva, sprovođenje Administrativnog uputstva (AU) o reorganizaciju SAK-a koje predviđa stvaranje odeljenja
59
politike, planiranja , koordinacije i komunikacije, štva više ojačaće se Odeljenja za informatičku tehnologiju (IT) i biće aktivnog učešće u seminarima, studijskim putovanjima, radionice čija je funkcija stručno osobosobljavanje osoblja SAK-a. Da bise poboljšale biznis statistike i makroekonomske statistike sprovodiće se preporuke Eurostata, kao što su prelaz iz NACE Rev.1 na platformi NACE Rev.2, biće uključivanja lokalnih jedinica u Statistički Registar biznisa i uspostaviće se registar za grupe preduzeće;dok u oblasti društvenih statistika biće proizvedeni statistički indikatori tržišta rada (zaposlenost i nezaposlenost), kao i dodatak nekoliko varibaila za merenje dohotka domaćinstava (preko variabile SILC) u Anketi o budžetu domaćinstva (ABD). Što se tiče ekonomske saradnje obaviče se pripreme za učestvovanje u ekonomskom i fiskalnom programu pretpristupanja i povećaće se analitički kapaciteti za makroekonomske procene i projekcije kroz održanih obuka za makroekonomike procene i prognoze. 3.7.2. Promovisanje i zaštita investicija, industrijska saradnja, SSP i turizam Pravni okvir državnih institucija Kosova krči put promocije i zaštite investicija, koji se zasniva na Zakona o strancima, koji predviđa nediskriminatorski tretman stranih investitora na Kosovu. U sklopu stvaranja što povoljnijih uslova za strane investicije odgovorne institucije na Kosovu tokom poslednje tri godine usvojile se nekoliko amandmana, kao što je ukidanje osnivačkog kapitala i smanjenje broja potrebnih dozvola. Štaviše, pripremljen je Nacrt strategije podrške koji sadrži preporuke Sektora investicionih i operativnih akcija za poboljšanje poslovne i investicione klime. Ova Strategija identifikuje glavne sektore ciljane promotivnim aktivnostima , kao što su: poslovni proces stranog prekla, automobilske komponente, usluge proizvodnih ugovora za elektronske komunikacije i agrobiznisa. Delatnot i podrška malim i srednjim preduzećima (SSP) su zasnovani na zakonu o trgovačkim društvima, kao i na Zakona o podršku malim i srednjim preduzećima (SSP). Zakon o podršci malim i srednjim preduzećima je dopunjen u 2007 godini usklađivanjem sa direktivama Evropske Unije za mala i srednja preduzeća. Sa njenim zakonima, kao načela Agencija za podršku malih i srednjih preduzeća (APSMP) kao ključna institucija ima veliki broj sredstava i aktivnosti koji se koriste za podršku i podsticaja konkurentnosti u privatnom sektoru, počev od mikro porodičnih biznisa do srednjih preduzeća.Strategija razvoja SSP-a na Kosovu 2012-2016 sa vizijom 2020 je usvojena od strane Vlade Kosova sa ciljem da snažno podrži SSP-e, jer više od 99% preduzeća na Kosovu su mala i srednja preduzeća i to ima znatan učinak na ekonomski razvoj Kosova.Uopšte, sektor malih preduzeća na Kosovu dominira sa oko 90% preduzeća koja zapošljavaju manje od četiri lica . Strategija razvoj SSP se zasniva na dva glavna stuba "Evropski akt malih biznisa” (AMB) koji Kosovo se zalaže da primeni i programima EU-a za konkurentnost i inovacije (CIP), u koji Kosovo teži da učestvuje u bliskoj budućnosti. Osim toga, Radna grupa za Strategije SSP-a analizirala je i uzela u obzir viziju i prioritete Vlade za ekonomski razvoj Glavne komponente ove strategije su usmerene na unapređenje poslovnog ambijenta, uspostavljanje javno-privatnog dijaloga i donatorske koordinacije, unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Kosovu, kao i javne informativne kampanje. Takođe, Agencija za SSP je glavna institucija odgovorna za usvajanje strategije fondova od € 1,3 miliona i 30 miliona € iz donatorske zajednice.
60
Kosovska Agencija za promociju investicija (KAPI) u okviru MTI je centralna institucija koja se fokusira na napore za privlačenje stranih direktnih investicija (SDI). Glavni ciljevi ove agencije su napori da se privuku strane direktne investicije daljom liberalizacijom režima ulazaka, kao i promocijom malih i srednjih preduzeća u konkurenciji . SDI neto prilivi procenjuje se da su dostigli 394,6 miliona € (8,6% BDP-a) u 2011 neznatno iznad 365.8 miliona €. Agencija za podršku malim i srednjim preduzećima(APSSP) je agencija u okviru MTI, koja kao primarni fokus ima razvoj privatnog sektora na Kosovu kroz stvaranje boljih uslova za mala i srednja preduzeća. APSSP osnovana je u decembru 2006 godine, nakon donošenja administrativne naredbe br.2006/28. Zakon o podršci malim i srednjim preduzećima je dopunjen u 2007 godini usklađivanjem sa direktivama Evropske Unije za mala i srednja preduzeća. Sa svojim zakonim, kao načela APSSP takođe ima veliki broj sredstava i aktivnosti koji se koriste za podršku o podsticanje konkurentnosti u privatnom sektoru, počev od mikro porodičnih biznisa do srednjih preduzeća. Istovremeno Kosovska Agencija za privredne registre je odgovorna za nove poslovne registracije i ponovne registracije. Treba napomenuti da je posvećenje kosovskih institucija sprovođenju ključnih principa dokumenta EU-a za mali biznis bio deo implementiranih prioriteta. I pored dosadašnjih dostignuća u pogledu zakonitosti i podizanja institucija, deo daljeg razvoja je ojačanje sprovođenja politika i strategija u odgovarajućim sektorima sa kojima Vlada Kosova treba da se bavi u nastavku. Neophodni delovi za promenu su pojednostavljenje i preispitivanja zakonodavstva politike o preduzećima. Potrebno je takodje procena regulatornog uticaja kroz odgovarajuću analizu. Troškovi za usaglašenost ostaju visoki. Deo razmene podataka, nedostatak potpunih informacija, nelak pristup i redovno ažuriranje informacija o važnim pitanjima je deo važne barijere za mala i srednja preduzeća koja posluju na Kosovu Štaviše, četiri postojeći inkubatori su još uvek u pilot fazi, a šema "vaučer" je prekinuta u 2011 godini Kosovo treba da stavi svoju podršku SSP-ima na istoj liniji sa Evropskom deklaracijom o malom biznisu i da poboljša klasifikaciju preduzeća. Neophodno je da se obezbedi lak pristup finansijama od strane SSP-a . U celini, industrija i razvoj malih i srednjih preduzeća i dalje imaju poteškoća u zakonskom sprovođenju ugovora, nepouzdanom snabdevanju energijom i u ograničenom i skupom pristupu finansijama. I nakon poboljšanja komunikacije između obrazovnih institucija i SSP, stalno treba da se poveća koordinacija i saradnju između njih, posebno u oblasti preduzetništva i industrijske politike (javne vlasti, privredne komore, bankarska udružen, sudovi. regionalne agencije za razvoj itd.) Ostaje de se usvoji u celini plan implementacije za SSP i industrijske strategije. Stvaranje adekvatnog budžeta za odgovorne vlasti će ojačati dalje aktivnosti nadležnih institucija.Istovremeno izazovni deo ostaje neformalni sektor Kosova sa Manama u poreskim i troškovnim politikama kao i u i sprovođenju zakona, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. To direktno utiče na neformalnu ekonomiju, smanjenjem poreske osnovice i na efikasnost ekonomskih politika. Takođe, turizam, koji u sebe sadrži značajan potencijal za doprinos ekonomskom rast zemlje tako da je potrebno uložiti u njegovu infrastrukturu. Konačno, vredi napomenuti da najveći izazov ostaje u ekonomskih institucija zemlje ostaje privlačenje SDI na Kosovu.
61
Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Saradnja prema SSP imaće za cilj podršku Kosova u stvaranju povoljne klime za private investicija, kako domaćih, tako i stranih radi promovisanja ekonomske i industrijske revitalizacije. Kosovu će posebno biti potrebno da nastavi i stvaranje zakonskog okvira uz povoljne mogućnosti za investicije i njihovo podsticanje Da bi se ispunilizahtevikoji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će preduzeti neophodne mere za poboljšanje uslova poslovanja. Ovo će se postići kroz organizovanje konferencija sa opštinama za razmenu, razradu i podizanje svesti na opštem nivou da se poboljšaju administrativni i tehničkih uslovi poslovanja. To podrazumeva stvaranje sistema utvrđivanja jedinstvenog registracionog broj preduzeća. Usavršiće se način registrovanja preduzeća kroz pružanje ove usluge u elektronskoj formi.Kosovo kontinuirano nastoji i radiće na povećanju investicione broja sporazume o zaštiti investicija.Stalno će se organizovati konferencije za promociju investicija i izvoza. U isto vreme, indeks politika EU-a za mali biznis će se zasnivati na redovno izveštavanje. Deo razvoja je uvođenjekategorizacije preduzeća što podrazumeva stvaranje baze podataka i studija o postojećim preduzećima, klasifikacijom i kategorizacijom na sektorskom nivou.Da bi se olakšao pristup finansijama SSP, biće proučavane mogućnosti i modaliteti za osnivanje i funkcionisanje šeme kreditnih garancija, aplikacija za članstvo u razvojnim institucijama EU (CIP, EU SME Veek) i kod ostalih donatora u cilju stvaranja finansijskih instrumenata radi olakšavanj pristupa SSP finansijama. Pored toga, Vlada Kosova ima za cilj da se pridruži CIP i EU SME Veek. Stvaranje fonda za funkcionalizaciju šeme kreditnih garancija će dodatno podržati sektor SSP-a.Istovremeno deo ciljeva je stvaranje fonda za subvencionisanje SSP/a. Na kraju, ali ne manje važno je uspostavljanje saradnje između obrazovnih institucija i SSP za preduzetništvo industrijske politike, kojenastoje da postignu institucije zemlje kroz implementaciju programa "Intership Biznis" za 200 studenata, funkcionisanje savetodavnog odbora SSP-a , kao i dodavanjem predmeta za preduzetništvo u nižem obrazovnom programu (MONT). 3.7.3. Poljoprivreda Poljoprivreda je važan ekonomski sektor koji obezbeđuje većinu zapošljavanja na Kosovu. Kosovsku poljoprivredu karakterišu male farme, niska produktivnost i nedostatak naprednih savetodavnih usluga, ali uprkos tome ona doprinosi oko 12% BDP-a (bruto domaćeg proizvoda) Kosova, zapošljava između 25% do 30% ukupne zaposlenost, uglavnom u neformalnom sektoru i čini oko 16% od ukupne vrednosti izvoza. Oko 60% stanovništva Kosova živi u ruralnim oblastima.Sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja se odlikuju naprednim zakonodavstvom, gde je do sada usvojeno niz nacrta zakona koji su stvorili povoljne uslove za razvoj ovog sektora u oblasti proizvodnje vina, proizvodnji i preradi duvana, organske poljoprivrede, regulacije zemljišta, savetodavnih usluga, zaštite bilja i ruralni razvoja. S druge strane, bezbednost hrane, odlikuju se naprednim primarnim i sekundarnim zakonodavstvo. Tri osnovna zakona, Zakon o veterinarstvu,Zakon o dobrobiti životinja i Zakonom o hrani, predstavljaju pravni osnov za stvaranje uslova za poboljšanje i ispunjavanje standarda EU. KAHV je usvojila niz podzakonskih akata koji su u skladu sa Poglavljem 12 acquis o bezbednosti hrane i veterinarskim pitanjima.
62
MPŠRR je u procesu izrade nove Strategije i Akcionog plana za poljoprivredu i ruralni razvoj 2014-2020, predviđeni su šest prioriteta, koji će biti ostvareni sa osam mera, gde su pored ruralnih mera razvoja, takođe dodate direktne mere podrške dajući jasniju sliku o aktivnostima koje se sprovode i planiraju u poljoprivrednom sektoru. Strategija je zasnovana na Uredbi Saveta za promociju ruralnog razvoja 2007-13 (Uredba Saveta 1698/2005) i Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EFARD). Radi razvoja poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, Kosovo je usvojilo Strategiju razvoja šumarstva 2010-2020, čiji je cilj održivi razvoj i zaštita šuma.Strategija savetodavnih usluga za poljoprivredu i ruralni razvoj 2012-2016, koja je toku realizacije, ima za cilju obuku kadrova i usluge koje se pružaju poljoprivrednicima, u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje. Pored toga, Kosovo je u toku sprovođenja Strategije o konsolidaciji zemljišta i akcionog plana 2010-20120 za sprovođenje ove strategije. Cilj strategije je da se stvori dugoročnu viziju za sprovođenje regulacije zemljišta na Kosovu. Stvoren je i funkcioniše jednostavan sistem identifikacije zemljišnih parcela (sLIPS) i dizajniran je master plan za implementiranje sistema (LPIS-a). Pored toga, Kosovo je usvojilo strategiju za unapredjenje poljoprivredno-prehrambenih preduzeća, čiji je cilj da se poveća ukupan kvalitet hrane operatera higijene , proizvodnog prostora, vršenja dobrih proizvođačkih i higijenskih praksi, laboratorijskog ispitivanja i kontrole proizvoda od strane poslovnih subjekata. KAHV prošle godine, podizala je ljudske kapacitete za 20 novih pozicija, dobilo dodatni budžet za izgradnju postrojenja za reciklažu i postigla je napredak u obezbeđivanju prostora za funkcionisanje regionalnih kancelarija. Tokom poslednjih godina, Vlada Kosova je dala prioritet poljoprivrednom sektoru, izdvojivši znatna sredstva, gde je kroz deset šeme podrške obuhvatila oko 15 hiljada farmera u potpornu strukturu kroz investicione i direktna plaćanja za podršku različitim projektima i lokalnim akcionim grupam (LAG). Za realizaciju projekata i akcionih planova, Nacionalnim programom za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007-2013 izvršene su direktne isplate i subvencije za poljoprivrednike, koji odgovaraju merama Stuba I i II Zajedničke poljoprivredne politike EU. Dakle, ta podrška je imala pozitivan uticaj na orijentaciju poljoprivrednika u smislu povećanja kvaliteta proizvoda, primene proizvođačkih praksiprema evropskim standardima EU-a i povećanjaumešnosti održivog upravljanja farmama.S druge strane, šumarstvo na Kosovu obezbeđuje uslove za razvoj i podizanje prerađivačkih objekata, fokusirajući se na upotrebi novih tehnologija i napredne upotrebe malih prečnika prerade drveta. Na Kosovu, svake godine se pošumljuje oko 500 hektara. Vodeća institucija za sprovođenje poljoprivrednih politika je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, koje je takođe odgovorno za kreiranje i sprovođenje nacionalne politike, zakonodavstva i podzakonskih akata. U cilju sprovođenja politike i zakonodavstva su osnovane nekoliko novih institucija. Glavne strukture koje su odgovorne za sprovođenje PRZP 2007-213 koje korespondiraju sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom su: Upravni organ (UO), koji upravlja program ruralnog razvoja; Komitet za monitoring (KM), koji prati PRZP 2009-2013; Bord za gazdovanje šumama, koja upravlja i nadgleda šumarske politike i implementaciju Strategije o šumama.Odeljenje za ekonomske analize koje je odgovorno za sektorsku analizu i druge analize troškova proizvodnje i investicija.Takođe je osnovano Odeljenje za savetodavne usluge, koje je odgovorno za izradu politika i savetodavne usluge i Odeljenje za isplate koje vršidirektne
63
isplati grantove za investicije. Međutim, nadležni autoritet za izradu i sprovođenje zakonodavstva u oblasti bezbednosti hrane i veterinarske je KAHV. Uprkos povećanju budžeta i drugih dostignuća, sektor poljoprivrede i ruralne oblasti na Kosovu suočavaju se sa velikim izazovima koji su stvorili nesigurnost u pogledu održivog ekonomskog razvoja, stvaranja novih radnih mesta i stvaranjadobrobiti za stanovnike ovih uprkos činjenici da su ove oblasti poseduju povoljne ekološke poljoprivredne uslove koji su predviđeni za ruralni i poljoprivredni razvoj. Da bi restrukturiranje poljoprivrednog sektorebio u skladu sa onom u EU i da bi se poboljšao životni standard ruralnog stanovništva na Kosovu, treba da poboljšajunjene konkurentske sposobnosti, produktivnost i kvalitet poljoprivrednih proizvoda. Takođe, izazov ostaje uspostavljanje novih struktura i veće povećanje kapaciteta u projektovanju, implementaciji i monitoringu poljoprivredne politike. Takođe, kao izazov je seča šuma i njihovo korišćenje kao ekonomske resurse. I pored pošumljavanja svake godine i silvikultirnih mera, Kosovo se suočava nelegalnom sečom od srane fizičkih lica. Ovoj pojavi ide u prilog i nemarnost sudova (odugovlačenjem slučajeva), veoma niske novčane kazne i nedostatak alternative za grejanje. Šumski požari i bolesti, takođe su oblasti gde je potrebna veća mobilizacija. Dok za bezbednost hrane i stočnu zdravstvenu zaštitu, izazov ostaje potpunopremeštanje opštinskih inspektora KAHV kao i sprovođenje agro-prehrambene strategije. U pogledu politike, izazov ostaje razvoj strategija za sprečavanje ilegalnih klanja životinja i kontrole tržišta stoke. Štaviše, akreditacija laboratorije za hranu prema standardu ISO 17025, podizanje ljudskih kapaciteta i sistematsko unošenje podataka u bazi podataka za identifikaciju, kretanje, klanje životinja, ostaju među glavnim izazovima u sektoru bezbednosti hrane i zdravstvene zaštite životinja. Saradnja u okviru SSP će imati za cilj da pomogne Kosovu u modernizaciju i restruktuiranje poljoprivrede i agro-industrijskog sektora. Posebno, ovo će uključiti saradnju sa proizvođačima i regulatornihogranim da im pomogne u ispunjavanju kriterijuma bezbednosti i kvaliteta hrane prema standardima EU i standardima EU za zdravlje životinja i biljaka u vidu pomoći, obuke i organizovanja u cilju postepenog usklađivanja sa standardima EU; povećani razvoj privatnih farmi i distributivnih kanala, metode skladištenja i plasmana, modernizacija seoske infrastrukture (saobraćaj, telekomunikacije, snabdevanje vodom, dobro upravljanje šumama na balansiranju očuvanja šuma uz korišćenje privrednih resursa, poboljšanje produktivnosti i kvaliteta pomoću odgovarajućih metoda i proizvoda, obuke i nadzora u korišćenju metoda protiv zagadjivanj u vezi sa podacima o razvoju održivih poljoprivrednih metoda (uključujući i organske proizvode, razvoj i modernizacija prerađivačkih firmi i njihovih marketinških metoda, promocija industrijske saradnje u oblasti poljoprivrede i razmene iskustva. U cilju ispunjavanja zahteva koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u zakonskom smislu, usvojiće se: nacrt zakona o stočarstvu, semenu, sanom materijalu,GMO-ima, hrani i nacrt zakona o popisu stanovništva. Kosovske institucije, merama predviđenim Planom za poljoprivredni i ruralni razvoj 2007-2013 će nastaviti sa sprovodjenjem mera (1, 2, 3, 4, 5 i 8). Sa Merom 1 će se povećati administrativni i profesionalni kapaciteti u svim oblastima, sa merom 2 će nastaviti sa restrukturiranje fizičkog potencijala farmi u cilju povećanja konkurentnosti. Investiraće se u obnovu sistema za navodnjavanje,primarni, sekundarni i tercijarni sistemi za navodnjavanje (mera 3); Što se tiče poboljšanja prerade i poljoprivrednog marketinga, Mera 4 ima za cilj ispunjavanje standarda EU u pogledu kvaliteta hrana, gde će proizvođači i prerađivači bitu podržani u svim šemama
64
kvaliteta uz promovisanje kvaliteta i bezbednost prehrambenih proizvoda. Predviđene su konkretne akcije, gde će biti izgrađena skladišta za prikupljanje, čuvanje i sortiranje poljoprivrednih proizvoda. Što se tiče Mere 8, ona ima za cilj da nastavi podršku za projekte ruralnih lokalnih akcionih grupa (LAG). U međuvremenu, preko mere 5, u sektoru šumarstva će se nastaviti sa implementacijom Strategije za šumarstvo, pošumljavanjem golih površina, primenom šumskog uzgoja, popisom šuma i planovima gazdovanja šumama (10 godina). U sektoru bezbednosti hrane, KAHV će približiti sekundarno zakonodavstvo u oblasti bezbednosti hrane, zdravlja životinja i dobrobiti usvajanjem propisa koji proističu iz higijenskog paketa. Kosovska vlada će premestiti inspektore iz opština u KAHVda bi s se utvrdilo jačanje kontrole tržišta stoke, sprečavalo nelegalna trgovina i ilegalno klanje životinja i poboljšala fitosanitarna kontrola. Ovo ne samo da će poboljšati fitosanitarne kontrole na granicama, nego i u celoj teritoriji Kosova. KAHV će nastaviti sa podizanjem institucionalnih i administrativnih kapaciteta u cilju rešavanja izazova sa kojima se suočava sigurnost hrane. 3.7.4. Carina , Porezii finansijska kontrola
3.7.4.1. Carina Carinu Kosova karakteriše napredno zakonodavstvo i koje je naširoko u skladu sa carinskim kodom EU-a. Među osnovnim zakonima koji se primenu u Carini Kosova su: Zakon o carinskom kodu i akcizama, Zakon o carinskim merama za zaštitu prava intelektualne svojine, Zakon o akcizam na duvanske proizvode i Zakon o porezu na dodatu vrednost. Carina Kosova je nedavno usvojila izmene administrativnog uputstva o disciplinskim postupcima koji se bave navodima o nestručnim ponašanjem carinskih kadrova. Carina Kosova se karakteriše i okvirnom operativnom Strategijo 2012-2014 (SOF). Okvir Operativne Strategije 2012-2014 (SOF) pokazuje šta Carina Kosova nudi u odnosu na ulaganje javnog novca iz budžeta Kosova, SOF takođe postavlja ciljeve i zadatke koji se realizuju preko operativnih jedinica, odnosno odeljenja koje čine Carinu Kosova. Kosovska carina je odgovorna za obezbeđivanje pravilnu jednoobraznu primenu u skladu sa carinskim propisima i drugim odredbama koje važe za robu. Takođe, Carinska služba je odgovorna za prikupljanje carine, osim toga, Carina je ključna institucija za ubiranje PDV i akcize koja se ubiraju na granici. Pored prikupljanja prihoda, Carina Kosova je odgovorna za zaštitu društva od krijumčarenja droge i druge zabranjene robe sa štetno dejstvom privrednog kriminala, kao i utaje poreskih prihoda. Kosovo je preduzelo niz operacija protiv krijumčarenja i organizovanog kriminala u okviru Carine. U cilju jačanja međunarodne carinske saradnje, Kosovo je potpisalo devet bilateralnih sporazuma i drugi sporazumi su pod pregovorima. Carinska služba je uložila značajne napore za modernizaciju, stalan napredak je vidljiv u oblasti administrativnih i operativnih kapaciteta. Važno je da od početka septembra meseca 2012 sistem za obradu zacarinskih deklaracije (ASICUDA) koji olakšava carinjenje bez papira, postao operativan. Takođe, sertifikati o poreklu izvesne robe su overeni od strane carine za robu poreklom sa severa i ostatka Kosova.. Uprkos velikim dostignućima u carini, i dalje ostaju neki izazovi koji se odnose na poboljšanje situacije na severu, u smislu pristupa severne teritorije za poštovanje pravila o poreklu robe na toj teritoriji. Između ostalog, izazazov i dalje ostaje reforma i modernizacija Carine Kosova, uključujući i poboljšanje objekata na nekim graničnim prelazima (GP). Takođe postoji potreba
65
da se preduzme dalja obuka kadrova za podizanja kapaciteta u olakšavanju trgovine, carine, carinske saradnje, procene i sprovođenja prava intelektualne svojine. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Kosovo treba da obezbedi da njen carinski autoritet i dalje povećava efikasnosti u ispunjavanju zahteva koji proizilaze iz liberalizovane trgovine, privilegovane trgovine pod SSP, naročito u vezi sa pravilnom sertifikacijom porekla i metode istrage i izvršenja. Carinske formalnosti ne bi trebalo da bude prepreka za trgovinu. Da bi se ispunili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, za borbu protiv neformalne ekonomije carina će unaprediti saradnju sa drugim agencijama za sprovođenje zakona i povećaće antikrijumčarskaangažovanja, posebno u severnom delu Kosova, povećaće kontrolu za sertifikaciju proizvoda i verifikaciju uverenja o poreklu iz severne teritorije. Takođe, poboljšaće se postojeća infrastruktura i izgradiće se novi objekti na GP(Kula, Vrmica, Elez Han, Kućište). Carina će sprovesti obuku u zemlji i inostranstvu, na osnovu saradnje sa drugim relevantnim agencijama za izgradnju kapaciteta i profesionalni razvoj osoblja.
3.7.4.2. Porezi Kosovo se karakteriše naprednim zakonodavstvom i uglavnom kompletiranim u vezi poreza. Glavni poreski zakoni su: Zakon o Poreskoj upravi i postupcima, gde se mogu kreirati nove procedure za žalbe protiv odluka poreskih organa, Zakon o porezu na dohodak građana, Zakona o porezu na dobit korporacija,Zakon o porezu na dodatu vrednost, i Zakon o penzijskim fondovima na Kosovu. Usvojeno je AU, da razjasni nadležnosti jedinica ko što su jedinica za poreske istrage, kao i jedinica koja se bavi žalbama. Poreska uprava je počela da sprovodi strategiju za 2010 za ispunjenje poreskih obaveza, kao i plan strateškog upravljanja 2010-15. Strategija je stvorila kraće procedure za bavljenje poreskim obveznicima koji ne prijavljuju porez, zahtevima za povraćaj i žalbama. Poreska uprava je izvršni organ nadležan za porez, odgovorna za sprovođenje zakona koji se odnose na poreze. ATK je sastavljen od generalne uprave, Direkcije internog revizora, i višeg menadžera (izvršna kancelarija). Jedinica za poreske istrage u okviru Poreske uprave je osnivana da se bavi utajom poreza. Broj elektronskih poreskih prijava je znatno povećan, takođe, napredak za pohvalu je učinjen osnivanjem zajedničke kancelarije za registraciju preduzeća i vozila. Uprkos velikim dostignućima u Poreskoj upravi i dalje postoje izazovi u vezi sa razvojem PUK-a, stoga Kosovo treba da pripremi zakone za integraciju apelacionih odluka u redovnom sudskom sistemu, stvarajući fiskalnu podelu u administrativni sud za Nezavisni bordza Žalbe i prispitivanja poslovanja i poreskih obveznika, da se poveća efikasnost ovog borda ojačaju njegovi kapaciteti. Istovremeno PUK treba biti u stanju da prilagodi politiku i da identifikuje načine za poboljšanje efikasnosti naplate poreza i povećanje saradnje između Poreske uprave, policije i sudova. U cilju povećanja efikasnosti, IT sistem (SIGTAS) treba zameniti sa modernom infrastrukturom i poreska struktura treba da bude u skladu sa EU.
66
Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Saradnja sa Evropskom Unijom u okviru SSP olakšala bi reformu fiskalnog sistema na Kosovu i podsticao bi dalji razvoj poreske uprave da obezbedi efikasnoprikupljanje poreza i suzbijanje utaje poreza. Saradnja bi imala za cilj da se izbegne štetna konkurencije poreza. Da bi se ispunili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da bi se ojačao Nezavisni bord za preispitivanje žalbi preduzeća i poreskih obveznika usvojiće se administrativno uputstvo za isplatu članova borda i kompletiraće se Nezavisni bord sa članovima iz Skupštine Kosova pružanjem administrativne podrške za bord i od strane PUK-a što će rezultirati smanjenjem broja nerešenih predmeta. Da bi se povećala saradnju sa drugim institucijama biće održani zajednički sastanci sa Kosovskom policijom i sudom i potpisaće se sporazum o saradnji sa policijom i sudovima. Za borbu protiv utaje poreza će se organizovati medijske kampanje za informisanje poreskih obveznika o poreskim obavezama , posete i kontrole u cilju sprečavanja neuspeha ispunjavanju poreskih obaveza, kao i posmatračke posete prema slučaju. Povećanje učešća prihoda od direktnih poreza u odnosu na indirektne prihode očekuje se da će biti od 11% u 2012 na oko 14% u 2013. PUK namerava da online sistem usluga bude funkcionalan, kao i sistem da bude povezan sa informacione sistemima drugih vladini institucija preko fiskalne kase. PUK-u takođe je potrebna donatorska tehničku pomoć kako bi se obezbedilo snabdevanje osnovnim informacionim sistemom i finansijska i tehnička pomoć u daljoj izgradnji/ razvoju i integraciju postojećim podsistemima informacija o PUK-u.
3.7.4.3. Finansijska kontrola Na Kosovu postoji sveobuhvatni zakonski okvir koji reguliše javne interne finansijske kontrole, gde su osnovni zakoni u ovoj oblasti: Zakon o upravljanju javnim finansijama i odgovornosti. Godišnji zakon o budžetu Republike Kosovo, drugi zakonim koji regulišu i utvrđuju potrošnju i naplatu javnog novca, Trezor Finansijsko Pravilo 01 - Finansijsko upravljanje i kontrola, Trezor Finansijsko Pravilo 02 - Trošenje javnog novca Finansijskog pravila 03 Tezora - Prihodi. Takođe je usvojeni Dokument opolitici javne interne finansijske kontrole koji je revidiran u aprilu 2011. Uporedo sa ovim dokumentom je pripremljeni Priručnik o procedurama finansijskog upravljanja kontrole, i usvajene su neke procedure o financijskim upravljanju i kontroli koje se odnose na decentralizaciju troškova, upravljanje rizikom, imovinu, budžet, troškove i isplate Što se tiče unutrašnje revizije (UR), stvorena je solidnazakonska osnova za funkcionisanje sistema UR, kao što su Zakon o unutrašnjoj reviziji, i sekundarno zakonodavstvo za funkcionisanje jedinica interne revizije i revizorskih odbora i za licenciranje unutrašnjih revizora.Takođe su ažurirani i usklađeni standardi i Priručnik o internoj reviziji u skladu sa najboljim profesionalnim praksama EU-a. Centralna jedinica za usklađivanje interne revizijeje pri kraju završetka Administrativnog uputstvao licenciranju ovlašćenih revizora. Takodje postoji Strategija za funkcionisanje sistema unutrašnje revizije na Kosovu 2008-2012, koja je izrađena u saradnji sa međunarodnim ekspertima. Zakonodavstvo o Kancelariji generalnog revizora (KGR) je napredno. Glavni zakoni za rad KGR-a su: Zakon o upravljanju javnim finansijama i Zakona o javnim nabavkama. KGR je ažurirala svoju strategiju o zajedničkom razvojučiji jeglavni cilj da se odredi put i instrukcije za stvaranje Nacionalne kancelarije za reviziju na Kosovu do kraja 2013.
67
U institucionalnom aspektu, koncept javne interne finansijske kontrole (PIFC PIFC) je razvijen od strane Evropske komisije da bi pomogao poboljšanju unutrašnje kontrole u javnom sektoru. Prema važećim zakonima, UKJF na Kosovu sastoji se od dva glavna elementa: Finansijsko upravljanje i kontrola (FUK) i interna revizija (IR). Njih podržavaju , razvijaju i održavaju dva organa:
a. Centralna jedinica za usklađivanje finansijskog upravljanja i kontrole (CJUFUK) - nalazi se u okviru Trezora i odgovorna je ministru finansija preko generalnog direktora Trezora,
b. Centralna jedinica za usklađivanje interne revizije (CJUIR) –za njendelokrug direktno odgovora ministru finansija.
CJUFUK koordinira sprovođenje daljeg razvoja principa FUK u svim budžetskim organizacijama (BO); kreira politike (Referentne vodiče i Priručnike za upotrebu); promoviše FUK preko sajta i mrežne razmene za korisnike FUK-a , poboljšava kvalitet prakse FUK-a kroz program obuke za glavne administrativne službenike (odgovorne službenike) i menadžere (nosioce budžeta), prati sprovođenje FUK-a kroz samoprocenu kontrolne liste dobre prakse FUK-a za rukovodioce budžetskih organizacija;, i izveštava na redovnoj osnovi ministra o sprovođenjuFUK-a. Formirano 67 jedinica interne revizije i certifkovano je 32 internih revizora. Kancelarija generalnog revizora (KGR) je nezavisna institucija koja direktno Skuptini Kosova , čiji je zadatak da doprinese boljem finansijskom upravljanju u javnim institucijama. Uprkos mnogim pozitivnim kretanjima u oblasti finansijske kontrole, i dalje postoje izazovi u ovom sektoru, uključujući potrebu da se poboljšaju stalne dnevne prakse interne kontrole, kao i stvaranje i sprovođenje internih procedura za upravljanje rizicima. Drugi veoma važan izazov je da institucije obrate posebnu pažnju na nezavisnost interne revizije na centralnom i posebno lokalnom nivou. Na lokalnom nivou, ostaje izazovstvaranje jedinica revizije u svim opštinama. Takođe postoji potreba za većim razumevanjem i preuzimanjem odgovornosti unutar budžetskih organizacija za stvaranje kultureprenošenja odgovornosti i vlasti. S druge strane, KGR ima potrebu da ojača svoje kapacitete za pružanje revizije performanse . Štaviše, KGR je deo civilne službe, sprovođenje zakonodavstva o civilnoj službi zakonodavstva je vrlo naložnoi ograničava u praksi funkcionalnu nezavisnosti KGR-a. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Saradnja sa EU u okviru SSP treba da se usredsredi na javne interne finansijske kontrole i i na spoljnu revizije. Cilj saradnju će biti da razvije i sprovede kontrolu i unutrašnju reviziju u javnom sektoru i jačanje uloge spoljne revizije u skladu sa međunarodnim okvirima standardima. Da bi se ispunili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, biće usvojen i implementiran novi zakon koji će obezbediti organizacionu, funkcionalnu i finansijsku nezavisnost Kancelarije generalnog revizora (KGR) i biće usvojena podzakonska akta. Da bi se obezbedila institucionalna održivost KGR-a, planira se da se usvoji Zajednička strategiju razvoja za period septembar 2013 - septembar 2015. Kvalitet i ljudski kapaciteti KGR-a će rasti kroz nove certifikacije kompatibilno sa ISSAI regularnosti revizora u javnom sektoru u funkciju, kao i šema certifkovanja i revizora performanse. Kako dobro upravljanje ima veoma važnu ulogu, KGR će obavezati revizije regularnosti za sve budžetske potrošače (uključujući
68
sve opštine), i povećati broj revizija performanse, donatorskih fondova i raznih projekata. S druge strane, da bi se razvila praksa unutrašnje kontroli na bazi rizika održaće se stručne obuke u skladu sa međunarodnim praksama.Razvoju interne revizije i finansijskog upravljanja i kontrole (FUK) u javnom sektoru u skladu sa međunarodnim standardima i praksom takođe će doprineti sertifikacije revizora u međunarodnih sertifikacionih programa obuke, obuke i radionice sa učesnicima iz projektnih modula IPA 2011, i promovisaće se profesionalne šeme obuke na nivou diplome.
3.7.5. Zapošljavanje, socijalna politika, politika javnog zdravlja, obrazovanje i obuka i istraživanje i razvoj tehnologija
3.7.5.1. Zapošljavanje, socijalna politika i politika javnog zdravlja. U oblasti zapošljavanja i socijalne politike, Kosovo je stvorilo osnovni pravni okvir kroz koji regulišepitanja rada i zapošljavanje, pitanja zaštite zdravlja i bezbednosti na radu, inspekciju rada, sindikalne organizacije, socijalni dijalog, obuhvatanje i socijalnu zaštitu. Takođe, glavno važećezakonodavstvo koje reguliše pitanja penzija, socijalnih usluga i porodičnog staranja, kao i šema za osobe sa posebnim potrebama i starije osobe. Zakon o radu je osnova za regulisanje radnih odnosa i zapošljavanja. Usvajanje Zakona o radu je regulisalo je pitanja zapošljavanja u izvesnoj meri, međutim, njegov visok trošak predstavlja se kao dalji izazov. Revidirani Zakon o Šemi socijalne pomoći i Zakon o socijalnim i porodičnim uslugama su usvojni. Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu je pripremljen, očekuje se da bude usvojen od strane Vlade. Kosovo ima nacionalnu strategiju zapošljavanja i sektorsku strategiju. MRSZ sprovodi strategiju zapošljavanja 2010-2012, takođe sprovodi akcioni plan 2011-13, koji osnažuje i podržava 2009-2013 sektorske strategije. Zakon o Ekonomsko-socijalnom savetu je usvojen i poboljšao proces o socijalnom dijalog koji je smatran kao izazov. Decentralizacija socijalnih usluga se poboljšava, ali ovaj proces zahteva dalju finansijsku podršku, posebno u profesionalnom razvoju ljudskih resursa nosilacaovog procesa. Institucije nosioci procesa na centralnom i lokalnom nivou su umesne i funkcionalne. Za rešavanje pitanja u vezi sa zapošljavanjem, glavne odgovornosti im MRSZ, koje sprovodi svoje aktivnosti kroz sedam regionalnih kancelarija za zapošljavanje i dvadeset i tri opštinskih kancelarija, dok za pitanja stručnog osposobljavana MRSZ deluke kroz osam centara za stručnu obuku. Za socijalne politika direktno je odgovorno MRSZ-u, odnosno, Odeljenje za socijalnu zaštitu i penzijsku administraciju. Da nadzire sprovođenje zakona o radu, da reguliše radni odnos i zapošljavanje, odgovarana je Inspektorat za rad koji direktno odgovora MRSZ-u. Nakon usvajanja Zakona o Ekonomskom i socijalnom savetu (ESS), Ekonomski i socijalni savet je operativan. Ovaj savet je osnovan sa ciljem uspostavljanja i razvoja socijalnog dijaloga u Republici Kosovo za zaposlene i poslodavce o pitanjima od posebnog značaja, koji se odnose na realizaciju njihovih ekonomskih, socijalnih i profesionalnih prava, koja se ostvaruju kroz rešavanje sporova bilateralnim ili trilateralnim sporazumima. Ovaj savet ima međuinstitucionalni sastav, uključujući predstavnike sindikata, organizacija poslodavaca, predstavnike PKK i KBA. Za implementiranje decentralizacije socijalnih usluga, odgovorne su MRSZ, MALUi institucije lokalnog nivoa.
69
U celini, glavni izazov u sektoru zapošljavanja ostaje reforma aktivne politike zapošljavanja, nezaposlenost, naročito dugoročna nezaposlenost koja ostaje najveći problem, takođe, ostaje kao izazov da se obezbedi kvalitet obuke koji odgovara potrebama tržišta rada. Štaviše sektor zapošljavanja i dalje se suočava sa izazovima, kako u smislu stvaranja i unapređenja zakonskog i institucionalnog okvira, kao i ljudskih kapaciteta. Uprkos napretku koji je do sada ostvaren u regulisanju zapošljavanja i zaštite radnika na radnom mestu, još uvek postoji mnogo toga da se uradi u tom pogledu. Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu se očekuje da bude usvojen od strane vlade. Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije rada i drugih institucija koje se odnose na sprovođenje zakona treba da se razmatraju mehanizmi za izveštavanje i kontrolu sprovođenja zakona zaštite na radu koji treba da budu ojačana i potrebno je pokazati političku podršku prema njima . Ljudski kapaciteti treba da se povećavaju, posebno u okviru Inspektorata rada, koji je glavno odgovoran za sprovođenje Zakona o zaštiti na radu, zdravlju i radnoj sredini na radu, ali i drugih zakona u njegovoj nadležnosti. Što se tiče Zakona o radu, kao osnovnog zakona koji reguliše radne odnose i zapošljavanje pojavljen su značajne prepreke u njegovoj primeni, a to će biti potrebno razmotriti njegovim preispitivanjem . Aspekti koje treba rešiti tokom ponovnog razmatranja zakona su: troškovi, porodiljsko odsustvo, kao i podrška radu Inspektorata. Još jedno pitanje koje treba rešiti jeste suzbijanje neformalnosti na tržištu rada, koja nastavlja da bude prisutno prilično u visokom procentu. I dalje nedostaje posebna strategija za bezbednost i zdravlje na radu, ali takva strategija se procenjuje da je veoma potrebna i treba preduzeti mere da se reguliše ovo pitanje. U svakom slučaju , MRSZ treba da stvori bazu podataka o zdravlju i bezbednosti na radu. U okviru decentralizacije socijalnih službi, ka glavna prepreka su mali ljudsi stručni kapaciteti, koje bi snosile odgovornosti koje su im garantovane iz centralnog nivoa i definisanje formule za finansiranje socijalnih usluga. Da bi se se tretirali izazovi ovog procesa, MRSZ je razvilo Strategiju decentralizacije socijalnih usluga2013-2017, koja se očekuje da bude usvojena od strane Vlade. Da bi se pristupilo poboljšanju i reformi politike zapošljavanja i socijalne politike, MRSZ ćepreispitati Strategiju zapošljavanja i sektorsku Strategiju i objednjiče ih u jedan dokument.Nastaviće se reformisanjem i modernizacijom javnih službi za zapošljavanje, proširivanjem aktivnih programa tržišta rada, unapređenjem Databaze, zaokruživanjem zakonske infrastrukture u oblasti zapošljavanja, kao i podsticanjem razvojna saradnje unutar i van Kosova, sa ciljem povećanja stope zaposlenosti. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Kosovo treba da učini više da se promoviše socijalni dijalog .... Saradnja u ovoj oblasti u okviru SSP će imati za cilj da podrži Kosovo u reformi politike zapošljavanja. Ona će takođe promovisati socijalni dijalog kao ključnesnagu u podsticanju ekonomske i socijalne reforme i pravnom približavanjuZakona o radu, zdravlju i bezbednosti na radu. Prema Sporazumu, cilj će biti saradnju prilagodjavnju kosovskog sistema socijalne sigurnosti prema ekonomsko situaciji i novim društvenim potrebama. Kosovo će takođe biti podsticano da usvoji politiku za puno socijalnoobuhvatanje kao i za borbu protiv diskriminacije sa merama za poboljšanje situacije najugroženijih društvenih grupa.
70
U cilju zadovoljenja zahteva koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije će usvojiti Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radu, novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu i usvajanje novog Zakona o obezbeđenju radne dozvole i zapošljavanju stranih državljana u Republici Kosovo. Baviće će se ključnim izazovima u oblasti regulasinja radnih odnosa putem zakonodavstva usklađenog sa zakonodavstvom Evropske Unijokoje se odnosi na neophodne zakonski promene i povećanje efikasnosti sprovođenja. To treba da se uradi kroz jačanje inspekcije rada za sprovođenje zakona povećanjem broja zaposlenih i njihovim profesionalnim razvojem. U tom smislu, mere će biti preduzete u borbi protiv neformalnosti na tržištu rada, za poboljšanje statistike o zapošljavanju i elektronskim sistemom njihovg vođenja. Praćenje sprovođenja zakona u praksi i ubrzavanje procedure u Privrednom sudu, koji je odgovoran za povrede Zakona o radu U okviru socijalnog dijaloga, Vlada će voditi računa da se poveća nivo funkcionisanja Ekonomskog i socijalnog saveta (ESS), da se poveća dijalog između sindikata, vlade i socijalnih partnera,ašto se tiče javnog zdravstvenog sektora može se reći da je on od velikog značaja, uzimajući u obzir da je direktno povezan sa ljudskim blagostanjem i zdravljem.Zakonodavni okvir je poboljšan u zadovoljavajućoj mjeri, mada je bilo potrebno preispitivanje ili amandiranje zakona u cilju približavanja sa Acquis Osnovni zakoni koji regulišu ovu oblast su: Zakon o zdravlju i Zakon o zdravstvenom osiguranju koji ima za cilj da reguliše kompletnu reorganizaciju sistema i poboljšanje zdravstvenih usluge za sve građane i biće realizovan u dve faze: Reforma organizacije zdravstvenog sistema i faza reforme finansiranjazdravstva.Takodje, Zakon o zdravstvenom osiguranju ima za cilj da obezbedi stabilno finansiranje. U toku je velika reforma u sektoru javnog zdravstva sektora gde kroz Radni plan MZ za 2013 i sektorsku strategiju zdravstva 2010-2014 nastoji reformisanje koje se odnosi na restrukturiranje finansiranja zdravstvenog sektora, kao i na decentralizaciju upravljanja ljudskim resursima i poboljšanje kvaliteta usluga koje takođe uključuje i smanjenje morbiditeta i mortaliteta stanovništva. U institucionalnom pogledu najviši organ zdravstva Republike Kosova je Ministarstvo zdravlja. Organizaciona struktura zdravstvenog sistema sastoji se od tri nivoa: primarni, sekundarni i terciarni.Ministarstvo zdravlja je vodeći nosilac politika i njihovog sprovođenja, dok su pružaoci zdravstvenih usluga (javnih) su oni koji brinu o zdravlju građana.Infrastrukturu zdravstveni usluga na Kosovu čini kombinovani trojni sistem koji finansira centralni i privatni nivo. Javni zdravstveni sektor ima još mnogo posla da uradi što se tiče obaveze koje proizilaze iz studije izvodljivosti sa ciljem ispunjenja tih obaveza prema SSP. Iako postoji napredak u sprovođenju zakonskog okvira, ovaj segment i dalje zahteva posvećenost i kao takav ostaje izazov. U tom smislu je potreban dalji razvoj zdravstvenih politika, kao i i podizanje ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta. Drugi izazov je usvajanje ili amandiranje zakonodavnog okvira i to : Zakona o duvanu, Zakona o krvi, tkivima, ćelijma, Zakona o donacije i transplantaciji organa,
71
kao i Zakona i zaraznim bolesti, Nacrtazakona o privrednim profesionalcima koji zakoni popunjavaju i upotpunjuju Zakonodavni u sektoru javnog zdravstva. Kao drugi izazov se takođe smatra zdravstveni informacioni sistem s obzirom da je njegovo funkcionisanje treba da se uradi u svim zdravstvenim ustanovama na Kosovu. Međutim, statistike o zdravstvenim informacija treba da se poboljšaju. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Da bi ispunilo svoje obaveze iz SSP, Kosovo treba da učini više da se promoviše socijalni dijalog, da dalje razvija politiku zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonima EU da bi poboljšalo zdravlje i da spreči bolest njenog stanovništva, da razvija nezavisne i efikasne administrativne strukture sa nadležnostima za sprovođenje da bi obezbedilo osnovne zdravstvene i sigurnosne uslove i zaštitu prava pacijenata, kao i da bi zaštitilo građane od opasnosti po zdravlje i bolesti, promoviše zdrav život i da sarađuje sa EU o zdravstvenim problemima Što se tiče poboljšanja situacije javnog zdravlja na Kosovu, Ministarstvo zdravlja se još uvek suočava sa izazovima u kompletiranju osnovnog i sekundarno zakonodavstva sa svim relevantnim propisima u cilju rešavanja izazova koji su se pojavili iz Studije izvodljivosti. Da bi se ispunili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zakonodavni okvira treba da bude na snazi i da se izmeni tako što će poboljšati gore navedene zakone. Konkretnije, biće usvojeni: Zakon o zdravstvu, koji je več donet, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o duvanu, Zakon o transplantaciji organa i tkiva, Zakon o zaraznim bolestima i Zakon o privrednim profesionalcima. Zakon o zdravstvu omogućava smanjenje smrtnosti stanovništva, jačanje finansiranja, kao i njegovu održivost. Uporedo sa ovim, počeće da funkcioniše Zdravstveni informacioni sistem, koji ima veliki značaj u smislu prikupljanja podataka o malignim i retkim bolestima.Takodje glavnu ulogu u implementaciji ovog sistema ima Kosovski Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ). Takođe, potrebno je jačanje nadgledanja, implementacije, izveštavanja i inspekcije relevantnih dokumenata, obzirom da postoji nekoordinacija između zdravstvenih institucija odgovornih za funkcionisanje ovog sektora u pogledu ovih pitanja.
3.7.5.2. Obrazovanje, obuka, istraživanje i inovacije Sektor obrazovanja se odlikuje prilično sveobuhvatnim zakonskim okvirom za sve nivoe obrazovanja, kao što su pred univerzitetsko, stručno i visoko obrazovanje. Zakon o Preduniverzitetskom obrazovanju Zakon je izmenjen i usvojen u 2011 godini, koji je usaglašen sa Zakonom o obrazovanju u opštinama. Zakonski okvir u oblasti stručnog obrazovanja i osposobljavanja obuhvata Zakon o stručnom obrazovanju i osposobljavanju usvojen u 2006 godini , a revidiran je u 2012, kako bi se uklonile praznine u oblasti stručno obrazovanja i osposobljavanja. Takodje su revidirani Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti, Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija i Zakon o obrazovanju odraslih. Visoko obrazovanje u Republici Kosovo je regulisano Zakonom o visokom obrazovanju, koji je usvojen 2002 godine, i revidiran i usvojen u 2011 u cilju usklađivanja sa aktuelnim reformama u sektoru obrazovanja.
72
Obrazovanje je jedan od retkih sektora koji su izradili sveobuhvatni strateški okvir obrazovnog sektora koji pokriva sve podsektore obrazovanja (2011-2016 KESP). KESP postavlja okvir politike u smislu ispunjavanja standarda EU. Institucionalni okvir u sektoru zdravstva je prilično napredovao, gde osim MONT-a kao glavnog nosioca za sprovođenje obrazovnih politika, su javni univerziteti (Priština, Prizren i Peć), Albanološki institut i Institut za istoriju, Nacionalni autoritet za kvalifikacije, Agencija za akreditaciju, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, itd. MONT je takođe osnovalo Radnu grupu za finansijsku analizu, definisanje, predlaganje i balansiranje mogućih finansijskih resursa za sprovođenje strategije. Takođe, uskoro će biti osnovan Upravni komitet KESP-a koja će biti odgovorna za nadgledanje njegovog sprovođenja. Uprkos velikim dostignućima u obrazovnom sektoru, i dalje postoje izazovi koji otežavaju efikasniju implementaciju KESP-a i drugih reformi iniciranih od strane MONT-a. I Pored usvajanja primarnog zakonodavstva, ipak bi trebalo izraditi podzakonska akta zakona koji su preispitani i čekaju usvajanje do kraja ove godine i koji bi kompletirali zakonsku infrastrukturu u ovom sektoru. I dalje je potrebno poboljšanje adekvatnih uslova za obrazovanje manjina, uključujući pristup obrazovanju na njihovom maternjem jeziku. Što se tiče ljudskih resursa izazov ostaje osnivanje fonda za podršku istraživača i istraživačkih kapaciteta institucija i nedostatak visoko kvalifikovanih naučnih kadrova i mali brojem studenata doktorature. Na Kosovu još nema adekvatne laboratorijske opreme to je praćeno neadekvatnim tehničkim praktičnim znanjem. Integracija Kosova u evropski istraživački prostor ostaje dugoročni cilj Vlade Kosov. Ulaganja u obrazovanje i istraživanja su i dalje na niskom nivou. Na Kosovu, naučna zajednica ostaje izolovanu odnosu na međunarodnu naučnu zajednicu. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Obrazovni sektor ima ključnu ulogu za održivi ekonomski i društveni razvoj zemlje. To se ogleda u obavezama koje Kosovo ima u ispunjavanju kriterijuma u okviruSSP. U početku, Kosovo treba da poveća i ojača investicije u obrazovanje i istraživanja. Jedan od glavnih izazova za ovaj sektor nastavlja da bude nedostatak kvalifikovanog osoblja, mali broj studenata na doktorskim studijama sa relativno izolovanom naučnom zajednicom u odnosu na međunarodnu naučnu zajednicu. Kosovska vlada će se baviti ovim izazovima kroz konkretne akcije u cilju promovisanja akademskog kosovskog društva. Usvajanje Zakona o naučno-istraživačkim delatnostima , inovacijama i tehnologiji obezbeđuje veću finansijsku podršku za naučna istraživanja, povećanje doktorskih i post-doktorskih studija, kao i podizanje kapaciteta univerziteta za izradu i akreditaciju postojećih i novih doktorskih programa. Izradiće se Nacionalna strategija za inovacije, za koju svrhu su već formirane radne grupe. Osnivanjem nacionalne kontakt tačke sistema, Kosovo treba da preduzme konkretne korake da se integriše u evropski istraživački prostor. Druge prioritetne oblasti ostaju obuka i stručno usavršavanje nastavnika, stručno obrazovanje i osposobljavanje, kao i poboljšanje uslova za obrazovanje manjina.
73
Vladanastoji da kontinuirano povećava kapacitete u oblasti energetske efikasnosti, životne sredine, bezbednosti hrane, zdravlja i socijalnih nauka, koje su identifikovane kao prioritetni sektori. 3.7.6. Kulturne, audio vizuelne, telekomunikacione i poštanske usluge, i informaciono društvo Što se tiče zbivanja u oblasti zakonodavstva, sektor telekomunikacija i audiovizuelnih politika je ostvario značajan napredak usvajanjem značajnog broja zakona, kao što su: Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o uslugama informacionog društva, Zakon o sprečavanju i borbi protiv kibernetskog kriminala, Zakon o poštanskim uslugama Zakon o RTK i Zakon o Nezavisnoj komisiji za medije (NKM). Štaviše, ovazbivanja su praćena pozitivnim ritmom u smislu usvajanja podzakonskih akata.U cilju sprovođenja efikasnih politika u oblasti informacionog društva i medija, niz strateških dokumenata je u toku sprovođenja. U tom smislu, u oblasti telekomunikacija sprovode se politike sektora telekomunikacija, dokument koji definiše viziju, prioritete i ciljeve za regulisanje različitih oblasti društvenog života i proširenje mogućnosti za prezentaciju inovativnih alternativa. A u kontekstu pozitivnih kretanja u informacionom društvu usvojena je Nacionalnu strategija za informaciono društvo koja je proizvod multi-sektorskog partnerstva i ima za cilj održivog ljudski razvoj zasnovanog na socijalnoj pravdi, jednakim šansa, slobodi, poštovanju kulturnih razlike, građanskom učešću i naučnom napredku kroz korišćenje informacionih i komunikacionih tehnologija. Štaviše, u okviru regionalne saradnje, Vlada Kosova je potpisala dokument " SEE Agenda + Razvoj informacionog društva u Jugoistočnoj Evropi 2007-2012" gde izražava odlučnost pune implementacije prioriteta i ciljeva iz ovog dokumenta, kao pozitivan korak prema zajedničkim naporima za izgradnju i unapređenje informacionog društva u zemljama Jugoistočne Evrope. Što se tiče poboljšanja u pružanju elektronskih usluga građanima sprovodi se Strategija elektronskog upravljanja čiji je strateški cilj pružanje vladinih institucija putem informacionih i komunikacionih tehnologija (VAN, Internet, mobilna mreža) građanima, preduzećima i drugim kategorijama U kontekstu organizacije institucionalnih nadležnosti na nivou sektora su osnovane postale funkcionalne ključne institucije za izradu zakona, strateških dokumenata i sprovođenje politike. Ključne institucije za audio vizuelne i telekomunikacione politike su MER i MJU, kao strukture odgovorne za pripremu zakonodavstva i strategija u oblasti elektronskih komunikacija, informacionog društva i e-uprave. Međutim, za sprovođenje i praćenje navedenih dokumenata brinu Regulatornog telo za Elektronske komunikacije (RTEK) - bivše Regulatornog telo za elektronske i poštanske komunikacije (RTEPK) i TMC.Štaviše, RTEKP je institucija odgovorna za regulisanje tržišta elektronskih i poštanskih komunikacija i sprovođenje politike i strategije izsektora elektronskih i poštanskih komunikacija utvrđenih od strane Vlada. Takođe, RTEKP je odgovorno za upravljanje frekvencijskim spektrom. S druge strane, NKM je telo odgovorno za regulisanje, upravljanje i nadzor frekvencijskog spektra za radio-difuzne prenos, kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih lica koji pružaju audio i audiovizuelne medijske usluge. Međutim, uprkos značajnom napretku u sektoru elektronskih komunikacija, informacionog društva i audiovizuelne politike, nizkompleksnih izazova sa kojima se suočavaju odgovorne
74
institucija otežavaju efikasnu implementaciju standarda EU, uključujući i kompletiranje zakonodavnog okvira kao i podizanje profesionalnih kapaciteta za praćenje i sprovođenje reformi. U tom smislu, Kosovo treba da nastavi napore na približavanju i usklađivanjuzakonskog i političkog okvira sa EU. U ovom sklopu angažovanja, kao srednjoročni izazov je kompletiranje zakonskog okvira usvajanjem Zakona o informacionom društvu i organima vlasti informacionog društva i Zakona o digitalizacijizemaljsko radio difuznog emitovanja. Međutim, u operativnom smislu audiovizuelnih politika, izazov ostaje donošenje strategije za prelazak sa analognog na digitalni sistem emitovanja.Takođe, uprkos usvajanju Zakona o RTK-u, ključni izazov ostaje dugoročna održivost za jedini javni servis. Štaviše, u smislu sektorskih veza sa institucionalnim zbivanjima kao izazovi su održavanje nezavisnosti i podizanje profesionalnih kapaciteta u RTEPK i IMC. S druge strane, nemogućnost članstva kosovskih institucija u međunarodnim organizacijama iz političkih razloga, nastavlja da stavlja u iskušenje sektor telekomunikacija i audiovizuelna politika izazivavajući probleme na pitanjima kao što su dobijanje državnogkoda za telefon, internet i nedovoljnu dodelu frekvencijskog spektra, uključujući digitalne prenose. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP U kontekstu potpisivanja SSP, Kosovo kroz približavanje zakonodavnog okvira u sektoru telekomunikacija i poštanskih usluga sa acquis communitauare obuhvatiće naročito: i) dalji razvoj zakonskih i regulatornih aspekata telekomunikacija i poštanskih usluga ;), ii) brzu liberalizaciju sektora), iii) podtianje povoljnog okruženja za investitora modernizacijom telekomunikacione mreže na Kosovu i integracijom u evropske i svetske mreže, iv (institucionalne reforme pogodne za liberalizovano okruženje. Što se tiče audiovizuelnih politika, SSP će podsticati kulturnu saradnju sa ciljem da se ojača kapacitet kulturnih politika na Kosovu, jačanjem kapaciteta kulturnih aktivnosti i povećanjem uzajamnog razumevanja između pojedinaca, manjina i ljudi.Štaviše, Kosovo će politiku i zakonodavstvo uskladitu sa politikom i zakonodavstvom EU-a, uključujući i prekogranične prenose i prava intelektualne svojine i satelitsko ili kablovsko emitovanje programa. Međutim, njene institucionalne reforme treba da promoviše kulturnu raznolikost, slobodu izražavanja, slobodu govora, javni progresivni emiter prikladan za liberalizovano okruženju, očuvanje nezavisnosti i kapaciteta regulatornih tela. SSP će takođe uključivati odredbe za uspostavljanje opštih principa za učešće u programima EU, kao što je Evropski programkreativnosti.
Međutim, da bi ispunilo obaveze i odgovornosti koje proizilaze iz SSP-a, Kosovo treba da intenzivira napore u Agendi za približavanje zakonodavstva, efikasno sprovođenje politike i produbljivanje reformi. U kontekstu unapređenja i usklađivanja zakonodavnog okvira, Kosovo će usvojiti Zakon o državnim organima informacionog društva i Zakon o digitalizaciji zemaljskog radio-difuzivnog emitovanja. Pored toga, u cilju efikasnog sprovođenja politike, Vlada će razvijati i usvojiti sektorske strategije. Između ostalog, Vlada će usvojiti dokument o politikama elektronskih komunikacija radi utvrđivanja prioriteta, ciljeva i zadatke razvoja informacionog društva maksimalnim povećanjem socijalnih i ekonomskih prednosti koje pruža informaciona i komunikaciona tehnologija. Vlada će takodje usvojiti strategiju digitalizacije, kao osnovni dokument za prelazak sa analognog na digitalni sistem prenosa. Međutim, osim usvajanja zakonodavstva i sektorskih strategija kao primarnih uslova, Vlada će biti posvećena održavanju nezavisnosti, jačanju institucionalnih i stručnih kapaciteta regulator, kao što su RTEKP i IMC. Štaviše, u ovim tekućim obavezama, MER će ojačati stručne kapacitete u smislu koordinacije politika i pitanja informacionog društva koje proističu iz Digitalne agende Evrope. Dakle, kroz institucionalne reforme, jačanje profesionalnih kapaciteta i intenziviranja
75
međunarodne saradnje kako bi se osigurao državni kod za telefoniju, državni domen na Internetu, kao i članstvo u Međunarodnoj Uniji za telekomunikacije (ITU), Kosovo nastoji da modernizuje telekomunikacionu mrežu, integracije u evropske mreže i aktivno učešće u programima EU za dotične sektore. 3.7.7. Transport U sektoru transporta usvojen je značajan deo sektorskog zakonodavstva čime je obeležen suštinski napredak u pogledu približavanja zakonodavnog okvira sa acquis communitaure. U tom kontekstu, neki od suštinskih zakona usvojenih u oblasti transporta su: Zakon o putevima, Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima, Zakon o civilnom vazduhoplovstvo i Zakon o železnici. Dalje, u cilju sprovođenja zakonodavnog okvira, usvojen je niz podzakonskih akata. Takođe, u funkcijiizrade efikasne politike u oblasti saobraćaja, Ministarstvo za infrastrukturu (MI) ažurira i sprovodi paralelno Strategiju multimodalnog transporta. Ova strategija ima za cilj da stvori pogodnu sredinu za siguran, kvalitetan i funkcionalan razvojtransportnih sistema i ljudskih kapaciteta. Takođe, sredivši evropske modela razvoja železnica ,ostvaren je pozitivan napredak u podelom Kosovske Železnice u dva javna preduzeća, odnosno u Infrakos i TrainKos. Štaviše, MI u bliskim konsultacijama sa Regulatornim telom za železnice (RTŽ), TrainKos-om i Infrakos-om usvojilo je Ekspoze železničke mreže za 2013 godinu. U tom kontekstu, kao rezultat pozitivnih institucionalnih zbivanja sprovodi se zakonski okvir za postepeno otvaranje tržišta železničkog saobraćaja S druge strane, kroz aktivno učešće u Sporazumu o zajedničkom evropskom vazdušnom prostoru (ECAA), Kosovo je značajno napredovalo u usvajanju standarda EU-a u pogledu civilnog vazduhoplovstva. U tom kontekstu, MI i Uprava za civilnu avijaciju (CAA) učinili su progresivne korake u donošenju ekonomskih i bezbednosnih propisa i kao direktnih zahtevima iz prve faze ECAA Sporazuma. Međutim, u cilju poboljšanja bezbednosti civilnog vazduhoplovstva, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) je usvojilo tri nacionalna programa za bezbednost civilnog vazduhoplovstva, iizradilo Priručnik o bezbednosti civilnog vazduhoplovstva kao praktičan dokument, koji omogućava inspektorima upoznavanje sa savremenim tehnikama istrage. Kao rezultat koherentnih angažovanja, Kosovo je kompletiralo izradu zakonodavstva iz prve faze ECAA sporazuma, i da je spremno na prelazak u drugu fazu ovog sporazuma. Što se tiče organizacije i institucionalnih sektorskih odgovornosti, ključna institucija u sektoru transporta je MI, koja kroz kreiranje politike i sprovođenje zakona nastoji da doprinese ekonomskom rastu omogućavanjem kvalitetnih i održivih usluga i održivog ekološkog okruženja i međunarodne integracije. U cilju smanjenja broja saobraćajnih nesreća, Vlada je osnovala Savet za bezbednost saobraćaja na putevima, kao i među-institucionalno telo kojim upravlja MI, i ima za cilj da kroz zajedničke i sveobuhvatne aktivnosti poboljša bezbednost i smanji stopu nesreća u drumskom saobraćaju U železničkom sektoru MI utvrđuje politiku i izrađuje zakonodavstvo obezbeđujući strateške dugoročne smernice za izazove sa kojima se suočavaju železnice, a RTŽ je telo odgovorno za regulisanje, nadzor, organizaciju železničkog sektora, odnosno RTŽ posluje kao licenciranje
76
telo, telo odgovorno za pitanja interoperabilnosti, regulisanje tržišta i telo za železničku bezbednosti. U oblasti civilnog vazduhoplovstva su odgovorni MI, MUP i AAC i Komisija za istragevazduhoplovnih nesreća i incidenata (KIVNI). MI je odgovorno za razvoj nacionalnih politika o vazdušnoSSPobraćaju, kao i donošenje propisa u vezi sa ekonomijom vazdušnog saobraćaja. U međuvremenu, Ministarstvo unutrašnjih poslova je odgovorno za uspostavljanje i održavanje avijacijske bezbednosti. U tom svrhi, osnovana je Nacionalna komisija za bezbednost civilnog vazduhoplovstva kao međuinstitucionalna struktura kojom rukovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužna je da prati sprovođenje zakonodavstva EU-a u oblasti bezbednosti civilnog vazduhoplovstva. Dok AAC je nezavisna regulatorna agencija koja je odgovorna za regulisanje bezbednosti civilnog vazduhoplovstva, ekonomsku regulaciju aerodroma i usluga vazdušne plovidbe na Kosovu, odnosno da primeni zakone o civilnom vazduhoplovstvu dajući efekat politikama koje su usvojene od strane Vlade u oblasti civilnog vazduhoplovstva. Takođe, KIVNI je odgovorna za istragu nesreća i incidenata u železničkom i vazdušnom saobraćaju. Međutim, uprkos značajnim dostignućima, sektor transporta se i dalje suočava sa multidimenzionalnim izazovima u procesu evropskih integracija. U tom kontekstu, srednjoročni izazov u smislu unapređenja zakonodavstva je amandiranje tri zakona (Izmene i dopune Zakona br 02/L-70 o bezbednosti u drumskom saobraćaju;. Izmene i dopune Zakona br 02/L-127 o drumskom saobraćaju;Izmene i dopune Zakon br. 2004/06 o prevozu opasnih materija) i dalje usklađivanje sa acquis communautair. U širem kontekstu, problem bezbednosti saobraćaja na putevima, odnosno visoka stopa saobraćajnih nesreća nastavlja da stavi na iskušenje MI i druge relevantne institucije u ovom sektorskom segmentu. Štaviše, ograničeni kapacitet inspekcije, stara vozila i loš kvalitet putne infrastrukture su neki od izazova koje sprečavaju punu primenu zakonodavstva MI-a. U železničkom sektoru, neki od glavnih izazova su nedostatak investicija, dalje usklađivanje finansijskih pitanja između Infrakos-a i TrainKos-a, kao i jačanje budžeta RTŽ i obuka osoblja. Uprkos nizu dostignuća u oblasti avijacije, poboljšanje kapacitete za bezbednost civilnog vazduhoplovstva kojim upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da bude medju glavnim izazovima. Istovremeno, političke prepreke za učešće i zastupanje Kosova u različitim međunarodnim institucijama su glavni izazovi u smislu unapređenja međunarodne saradnje u sektoru saobraćaja koje ujednoutiču negativno na sprovođenje zakonodavstva EU i ispunjavanje standarda. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP U kontekstu unapređenja odnosa sa EU, odnosno potpisivanja SSP, Kosovo će doprineti restrukturiranju i modernizaciji transportnih sistema i poboljšanju prateće infrastrukture, poboljšanjem slobodnog kretanja putnika i roba, kao i dostizanjem standarda uporedivih sa onima koji vladaju u EU, prilagođavanjem zakonodavstva o transportu sa EU, kao i omogućavanjem naprednog i recipročnog pristupa transportnom tržišta između EU i Kosova. S druge strane, da bi ispunilo obaveze i odgovornosti koje proizilaze iz SSP, Kosovo treba da intenzivira napore na kompletiranju zakonodavnog okvira u skladu sa acquis communautaire, balansirajući ulaganja sa strateškim prioritetima i jačajući profesionalne kapacitete. U tom
77
smislu, Kosovo će usvojiti Zakon o Agenciji za vazdušnu plovidbu (AVP), kojim će zakonom garantovati profesionalno upravljanje i potpunu nezavisnost AVP-a. Međutim, u cilju poboljšanja opšteg stanja u sektoru transporta, institucije će preduzeti konkretne mjere u pravcu pune primene usvojenih zakona. Na operativnom nivou, kako bi se smanjio broj nesreća i poboljšala u drumskom saobraćaju, Vlada će usvojiti strategiju za bezbednost saobraćaja na putevima. Međutim, u pogledu strateških politika kroz realizaciju projekta R7 i početka realizacije projekta R6, Vlada će nastaviti da poboljša putnu infrastrukturu, kao determinante daljeg podsticanja održivog ekonomskog razvoja. S druge strane, u cilju da se uspostavi ravnoteža investicija u transportnom sektoru, Vlada će intenzivirati napore da aktuelnu strategiju ulaganja u izgradnju novih puteva dopuni sa adekvatnim investicijama u drugim sektorima, a posebno veče učešće će imati sektor železnica. Shodno tome, posebna pažnja će biti posvećena dugoročnim prioritetima u oblasti transporta, kao što su restrukturiranje i modernizacija transportnih sistema, kao i punaintegraciju Kosova u regionalne i evropske mreže drumskog, železničkog i vazdušnog saobraćaja. Što se tiče institucionalnih zbivanja u transportnom sektoru, odnosno u oblasti civilnog vazduhoplovstva, očekuje se da će u što kraćem roku AAC certifikovati pružaoce usluga vazdušne plovidbe (PUVP). Osim toga, Vlada će kontinuirano jačati i razvijati administrativne i stručne kapacitete kroz produbljivanje institucionalnih reformikako bi institucije bile spremne da upravljaju i koordiniraju na najuspešniji način izazove i proces integrisanja u EU. 3.7.8. Energija, uključujući nuklearanu bezbednost Sektor energetike je uređen prema odgovarajućim zakonima, politikama i institucijama. Kosovo ima postojeći zakonodavni okvir o energetici koji je u skladu sa drugim paketom zakona EU i obavezama prema Energetskoj zajednici (EZ). Ovaj okvir sadrži šest ključnih zakona, a to su: Zakon o energetici, Zakon o električnoj energiji, Zakon o ROE, Zakon o energetskoj efikasnosti, Zakon o prirodnom gasu i Zakon o centralnom grejanju. Ovi zakoni imaju za cilj regulisanje sektora, odnosno definišu principe i pravila svih aktivnosti u okviru sektora. Pored energije,napredaka ka približavanja energije je ostvaren u oblasti nuklearne bezbednosti usvajanjem zakona koji je na snazi za zaštitu od zračenja i nuklearnu bezbednost, koji ima za cilj da sprovode međunarodne norme i konvencije o ovoj oblasti i stvaranje zdrave životne sredine. Kosovska vlada ostaje posvećena razvoju ovog sektora od vitalnog značaja za ukupan razvoj zemlje, uzimajući istovremeno u obzir značaj zaštite životne sredine. Dakle, uzimajući to obzir, osim zakonskog okvira , usvojena je Energetska strategija Republike Kosovo 2009-2018, i Strategija grejanja Republike Kosovo 2011-2018, koje definiše politiku koja se odnose na razvoj energetskog sektora. Energetska strategija usmerava razvoj odgovarajućih politika kako bi ovaj sektor postao što pre održivsektor i sa sopstvenim finansiranjem koji nudi kvalitetne energetske usluge, ekonomski povoljne za kupce. Takođe, identifikuje ključne politike i mere koje treba preduzeti za unapređenje reformi u sektoru da bi se omogućilo privlačenje privatnih investicija i što kompletna i brža integraciju energetskih sistema Kosova sa onima regionalnim i evropskim. Strategija grejanja ima za cilj da doprinese održivom razvoju sektora grejanja na osnovu
78
racionalnih i efikasnih energetskih resursa, posebno prirodnih energetskih resursa u cilju postizanja održivog i kvalitetnog snabdevanja grejanjem prostorija i sanitarne vode za potrošače, u isto vreme zaštitivši životnu sredinu. Pored strategija, Kosovo ima i dva ključna nacionalna plana, onaj o energetskoj efikasnosti i o obnovljivoj energiji. S obzirom da je ovaj sektor sa kompleksnim pitanjima, potrebna je struktura institucija, kako vladinih, tako i regulatornih izradu, praćenje i sprovođenje zakona i politike. Ova struktura je uspostavljena i funkcioniše, a vodi je Ministarstvo za ekonomski razvoj (MER), zatim od strane Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja (SSPP), Ministarstva trgovine i industrije (MTI), Regulatorne kancelarije za energetiku (RKE). Ka razvoju sektora, posebno u oblasti energetske efikasnosti i nuklearnoj bezbednosti su već osnovane Kosovska agencija za energetsku efikasnost (KEEA) i Kosovska agencija za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost (KAZNZB). Pored ovih, u sektorima deluju preduzeća, i to Operater sistema, prenosa i tržišta (KOPST), Kosovska energetska korporacija (KEK), distribucija i snabdijevanje električnom energijom (KEDS), kao i opretivne kompanije za centralno grejanje, Termokos- Priština, Gradska toplana Đakovica, Termomit u Mitrovici i Toplana u Zvečanu. Kosovo, i pored nedavnog napretka koji je obeležilo, treba još da učini u pravcu ispunjavanja obaveza prema SSP, na prvom mestu je priprema za realizaciju treće paketa zakonodavstva o unutrašnjem energetskom tržištu do 2015godinei dalje. Dalja Transpozicija acquis-a ostaje da se uradi u oblasti nuklearne bezbednosti izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od zračenja i nuklearnoj bezbednosti, uključujući i podzakonska akta. Ostale obaveze treba ispuniti u primeni pravila EU o obaveznoj rezervi nafte i o integraciji u energetskim mrežama. Ipak, pored izazova zakonodavnog okvira, izazov ostaje jačanje i funkcionisanje institucija u sektoru, ili tačnije jačanje KREi kompletiranje KAZZNsa službenicima i kompletiranje osoblja KEEA. Pored toga, Kosovo treba da ispuni obaveze prema ECT, kao što je nastavak razvoja i restrukturiranja sektora, odnosno razvoj novih proizvodnih kapaciteta koji omogućavaju zatvaranje Termoelektrane Kosovo A, kao i razdvajanje i dalja privatizacija prema pravilima Energetske zajednice. Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP SSP saradnja između Kosova i EU u energetskom sektoru treba da uvažava principe tržišne ekonomije i Ugovora o energetskoj zajednici. Saradnja bi trebala da se posebno fokusom na formulisanju i planiranju energetske politike, poboljšanju interkonekcije i modernizaciju infrastrukture, stvaranje konkurentnog tržišta električne energije, poboljšanje i obezbeđenje raznovrsnosti u snabdevanju energijom, bolje upravljanje električnim uslugama, jačanje uloge regulatora, poboljšanje upravljanja tražnjom, razvoj energetskih resursa i obnovljivih izvora energije, promovisanje očuvanja i efikasnosti i energije, promovisanje nuklearne bezbednosti i upravljanje nuklearnim otpadom. Da bi se ispunili zahtevi koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, važeći zakonski i regulatorni okvir, odnosno pet pomenuti zakoni će biti dopunjeni u skladu sa trećem energetskim paketom EU, koji treba početi sprovoditi od 2015 godine; biće dopunjen i izmenjen Zakon o zaštiti od zračenja i nuklearnojbezbednosti, a takođe i sektor goriva će biti regulisan usvajanjem novog Zakona o trgovini naftom i naftnim derivatima koji će omogućiti početak primene pravila EU o obaveznoj rezervi. Dalje, Vlada Kosova će usvojiti podzakonske akte za dalju transpoziciju ove tri oblasti. Da bi ovi poslovi bili obavljenistriktno, institucije
79
sektora će biti osnovane, ojačane i funkcionalne podizanjem njihovih stručnih sposobnosti i resursa. Tačnije rečeno, osnivanje operatora za upravljanje nuklearnim otpadom, kao i osnivanje Odjeljenja za obavezne rezerve nafte u okviru MTI. Regulatorna kancelarija za energetiku, Nuklearna agencija za bezbednost i agencija za energetsku efikasnost će biti kompletirane sa novim službenicima i podizanjem kapaciteta i resursa. Restrukturiranje sektora će se nastaviti, uključujući nastavak projekta TE„Kosova e Re“ i razvoja kapaciteta OIE u dobijanju električne energije. Da bi se ostvarilo snabdevanje iz ovih izvora i integrisanje u mrežu EU-a, nastaviće se da se poboljša infrastruktura prenosa povećanjem prenosnih kapaciteta na sva tri nivoa. 3.7.9. Životna sredina U sektoru zaštite životne sredine usvojen je značajan deo sektorskog zakonodavstva čime je obeležen značajan napredak u pogledu približavanja horizontalnog zakonodavnog okvira sa acquis communautaire. U tom kontekstu, neki od osnovnih zakona usvojenih u oblasti zaštite životne sredine su: Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o proceni uticaja na sredinu, Zakon o strateškoj proceni životne sredine, Zakon o upravljanju otpadom. Dalje, uspostavljen je zakonski okvir za implementaciju evropskih standarda o kvalitetu vazduha. Takođe, u funkciji izrade efikasne politike u oblasti životne sredine, SSPP ažurira i sprovodi paralelno Strategiju i Akcioni plan za zaštitu životne sredine. Sa ovom strategijom ima se nastoji poboljšanje stanja životne sredine u skladu sa principom održivog razvoja, da bi se doprinelo poboljšanju blagostanja stanovništva. Pored napretka u zakonodavstvu, moramo istaći činjenicu da su institucije odgovorne za sprovođenje politike uspelo da zaustavljau ilegalnu operaciju kamenoloma i sprečavanje eksploatacije inertnih materijala iz reka,rehabilitacijom i poboljšanjem njihovog položaja. Što se tiče sektorske institucionalne organizacije i odgovornosti, institucije odgovorne za izradu, nadgledanje i sprovođenje važećeg zakonodavstva i ekološke politike su osnovane i operativne. Ključna institucija za ekološke politike je SSPP kojupodržavaKANP odgovorna za nadgledanje životne sredine, zaštite životne sredine i prikupljanje podataka i izveštavanje koje njihovim administrativnim kapacitetima, kao deo mnogih drugih aktivnosti pripremaju godišnje izveštaje o stanju životne sredine, prirode i druge sektorske izveštaje na teritoriji Kosova. Poslednjih godina SSPP je takođe povećalo broj inspektora u cilju rešavanja izazova u primeni ekoloških politika, a kao nezavisno tela za regulisanje usluga vodovoda i kanalizacije je Regulatorna kancelarija za vodovod i kanalizacije (RKVK). Uprkos značajnim dostignućima, sektor životne sredine i dalje suočava sa multidimenzionalni izazovima u procesu evropskih integracija. U tom kontekstu, iako budžet za ovaj sektor je povećan tokom protekle dve godine, još uvek je nizak i nedovoljan za sprovođenje politika zaštite životne sredine. Štaviše, nizak budžet za ovaj sektor, otežava proces usvajanja sektorskih strategija. Uprkos činjenici da je horizontalno zakonodavstvo skoro u potpunosti transpozirano, kao izazov ostaje primena važećeg zakonodavstva, kao u slučaju primene Zakona o proceni uticaja na sredinu, gde kvalitet izveštaja je i dalje slab i zahteva poboljšanje.Podizanje Institucionalnih, administrativnih i ljudskihkapaciteta je jedan od najvažnijih izazova da bi se omogućilo sprovođenje evropskih standarda. Još jedan važan izazov u ovoj oblasti je uključivanje i usklađivanje politike zaštite životne sredine i klimatskih politika u sektoru energetike, transporta, industrije, poljoprivrede i sektoru obrazovanja (ekološko obrazovanje).
80
Mere za ispunjavanje obaveza u okviru SSP Između ostalog, kao izazov ostaje transpozicija zakona o klimatskim promenama, kao i izrada nacionalnih dokumenata kao što su: Strategija o klimatskim promenama, nacionalni plan za ublažavanje klimatskih promena, kompletiranje inventara sa podacima o efektu gasova staklenika iz svih sektora, koji će izazov oduzeti dosta vremena za rešavanje. Prema SSP, Kosovo treba da ojača njenu saradnju sa EU u borbi protiv propadanja životne sredine sa akcentom na kvalitet vazduha i vode, upravljanje otpadom, zaštitu prirode, nadgledanje i smanjenje industrijske emisije, promovisanje energetske efikasnosti i bezbednosti u svim industrijskim objektima, zaštitu zemljišta, klasifikaciju i bezbedno rukovanje hemikalijama i urbano planiranje Saradnja u okviru SSP-a će takođe biti korišćena za razvoj klimatske politike Kosova i da bi se pomoglo Kosovu da učestvujeu globalnim naporima da se ublaži i da se prilagodi klimatskim promenama. Bliska saradnja će pomoći Kosovu u usvajanju neophodnih zakona i stvaranje odgovarajućeg upravne organizacije. Ovo će pomoći Kosovu da se uključi u tokove energetike, saobraćaja, industrije, poljoprivrede i u politikama obrazovanja S druge strane, da bi ispunilo obaveze i odgovornosti koje proizilaze iz SSP-a, Kosovo treba da intenzivira napore da komletirazakonski okvir u skladu sa acquis communautaire.U tom pravcu, Kosovo će usvojiti niz zakona, među najvažnije su: Nacrt zakona o pružaocima vodovodnih usluga, o otpadnim vodama, i o snabdevačima vode na veliko, Nacrt zakona o Eko-fondu, koji će omogućiti kapitalne investicije za sprovođenje politike zaštite životne sredine; Nacrt o vodama na Kosovu; Nacrt zakona o inspektoratu životne sredine, voda , prostornog planiranja i izgradnje, sa ciljem jačanja inspekciju koja će pratiti sprovođenje politike zaštite životne sredine; Nacrt zakona o prostornom planiranju, idr. Takođe, oblast usklađivanja zakonodavstva sa EU biće dopunjena usvajanjem Strategije za približavanje zakonodavstva o životnoj sredini i plana investicija u ovom sektoru. U cilju poboljšanja sektorskih politika, Vlada će usvojiti strategije i akcione planove koji regulišu oblast vazduha, upravljanje otpadom, voda, rečnih slivova i urbanističkih i prostornih planova Na operativnom nivou, u cilju poboljšanja stanja životne sredine na Kosovu, odgovorne institucije će potpuno funkcionalizirati mrežu za praćenje kvaliteta vazduha, usklađivanjempodataka i povećanjem kvaliteta izveštavanja podataka o životnoj sredini, kao i da operacionalizuju sedam postrojenja za sterilizaciju infektivnog otpada bolnice. Pored toga, Vlada će stvoriti strukture koje donose odluke i programe neophodne za zaštitu vode za piće, kao i monitoring površinskih i podzemnih voda sprovođenjem studija izvodljivosti u nekoliko centara na Kosovu za tretiranje otpadnih voda. Osim toga, Vlada će kontinuirano jačati i razvijati administrativne i stručne kapacitete na centralnom i lokalnom nivou, čineći da institucije budu spremne da upravljaju i koordiniraju na najuspešnijih način izazove u procesu integracije EU.
3.8. Finansijska saradnja Kosovo je značajno poboljšalo strukture za finansijsku saradnju i povećani su kapaciteti kosovskih institucija za koordinaciju strane pomoći. U 2011 godini, usvojena je uredba o koordinaciji donatora, koja definiše nadležnosti institucija u ovom procesu. Ministarstvo za evropske integracije je glavna institucija za horizontalnu koordinaciju, i osnovane su neophodne strukture za koordinaciju donatora na tri nivoa: Forum na visokom
81
nivou, gde je uključen najviši političkom nivo, sektorske radne grupe pod-grupe za koordinaciju donatora koji održavaju redovne sastanke. Tokom programiranja IPA 2012 i IPA 2013, je poboljšan kvalitet i nivo programa i povećan je fokus finansijske pomoći na određenim sektorima. Ministarstvo za evropske integracije je povećalo njene kapacitete za izbor programa i projekata finansiranih pomočju od strane EU i od drugih donatora. Što se tiče IPA komponente za prekograničnu saradnju (CBC), Kosovo učestvuje u tri programa prekogranične saradnje sa Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Sa sve tri zemlje su potpisani bilateralnifinansijski sporazumi za sprovođenje prekograničnog programa 2011. Operativne zajedničke strukture su uspostavljene za programe sa Albanijom i Makedonijom, a nalazi se u završnoj fazi njihovo stvaranja sa Crnom Gorom. Program sa Albanijom počeo je da se primenjuje. Ključna institucija za realizaciju ovih programa je Ministarstvo za lokalnu samoupravu, koje takođe ima ključnu ulogu u radu zajedničkih operativnih struktura od strane Kosova za ove programe. Izdvojen iznos od strane EU za Kosovo, u okviru date finansijske pomoći u okviru IPA za programe 2007-2013, dostiže preko 630 miliona evra. Iako je bili stalnog poboljšanja u smislu finansijske saradnje, glavni izazov ostaje nedovoljne planiranje politike i povezivanje finansijske pomoći sa državnim politikama. Glavna teškoća stoji u nedostatku opšteg usmeravanjaokvira državnim politikama koji bi se integrisao pojedinačne sektorske politike i prioritete finansiranih od strane pomoći. Mere za ispunjavanje obaveza u okviruSSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom predviđa stalnu finansijsku podršku od EU da pomogne Kosovu u postizanju ciljeva ovog Sporazuma. Takva pomoć mogla bi da se dalje fokusira na različite oblasti usklađivanja zakonodavstva i politike saradnje koje pokriva SSP. Da bi se ispunili zahtevi koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kosovske institucije treba da nastave da poboljšaju kapacitete za planiranje i programiranje pomoći EU kroz održavanje obuka za odgovorno osoblje. Za efikasno sprovođenje programa prekogranične saradnje predviđene su aktivnosti neophodne za realizaciju programskih projekata, aktivnosti vezane za praćenje sprovođenja programa, kao i operacionalizacija relevantnih struktura za tu svrhu (sa Crnom Gorom i Makedonijom). Takođe, potrebno je da se intenziviraju napore za efikasnu koordinaciju donatora, održavanjem sastanakastruktura za koordinaciju donatora i obuhvatanje prioriteta koje finansiraju donatori u državnim strateškim dokumentima i budžetskim procesima. Kosovske institucije posebno treba da povećaju povezivanje spoljne pomoći sa prioritetima koji proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
82
4.
AK
CIO
NI P
LAN
ZA
PR
EGO
VA
RA
NJE
SPO
RA
ZUM
A O
STA
BILI
ZAC
IJI I
PR
IDR
UŽI
VA
NJU
Akt
ivno
st
Izla
zni
indi
kato
ri(P
okaz
ate
lji P
roiz
voda
)
Rok
N
adl
ežna
In
stit
ucija
Podr
žav
ajuć
a Inst
ituc
ija
Ref
eren
tni
Dok
umen
at
Uku
pno
KBK
D
onat
ori
Praz
nine
1.
PO
LITIČ
KE
KRI
TERI
JUM
E
1.
1. D
emok
ratij
a i
Vla
davi
na Z
akon
a
1.
1.1.
Zak
onod
avst
vo
Ojača
ti de
mok
rats
ke p
rinc
ipe
vlas
ti. Is
pošt
ovat
i pri
ncip
e m
eđun
arod
nih
zako
na i
vlad
avin
e za
kona
u
celin
i.
1 Za
vrši
ti iz
born
e re
form
e im
ajuć
i u
obzi
r pr
epor
uke
Evro
pske
K
omis
ije i
najb
olje
pra
kse
iz E
U
1. Iz
men
a i
Dop
una
Ust
ava,
U
svoj
ena
2. Iz
men
a-do
puna
Za
kona
o
Izbo
rim
a u
skla
du
sa p
repo
ruka
ma
EK-a
3.
Zak
on o
fin
anci
ranj
u po
litič
kih
part
ija,
razm
otre
n
K4-
2013
Sk
upšt
ina
CIK
2 O
jača
ti ad
min
istr
ativ
ne
kapa
cite
te i
zako
noda
vne
Skup
štin
e, p
oseb
no
Ode
ljenj
a za
Pra
vna
i pr
oced
ural
na p
itanj
a, k
ao
i pob
oljša
ti za
kono
davn
e pr
oced
ure
da s
e ob
ezbe
di
zako
noda
vna
eksp
ertiz
a i
1. N
acrt
zak
ona
o st
atus
u dr
žavn
ih
služ
beni
ka
adm
inis
trac
ije
Skup
štin
e, u
svoj
en
2. S
trat
eški
pla
n za
up
ravl
janj
e lju
dski
m
K4-
2013
Sk
upšt
ina
83
uskl
ađen
ost s
a A
cqui
s re
surs
ima,
od
obre
n 3.
Nov
a U
redb
a Sk
upšt
ine,
us
voje
na
4. B
roj
regr
utov
anog
os
oblja
u s
klad
u sa
Pr
aviln
ikom
o
Odg
ovor
nost
ima
i O
rgan
izov
anju
A
dmin
istr
acije
Sk
upšt
ine
u O
delje
nju
za
Prav
na i
Proc
edur
alna
Pi
tanj
a 5.
Bro
j obu
ke
3
Pobo
ljšat
i koo
rdin
aciju
i za
jedn
ičko
pla
nira
nje
izm
eđu
Skup
štin
e i V
lade
1. K
oord
inat
ori z
a us
klađ
ivan
je
zako
noda
vnog
dn
evno
g re
da o
d st
rane
Sku
pštin
e i
Vla
de, i
men
ovan
i 2.
Har
mon
izov
ani
zako
noda
vni p
lan
izm
eđu
Vla
de i
Parl
amen
ta
K1-
2013
Sk
upšt
ina
KP
4 Sk
upšt
ina
da o
jača
na
dzor
ne fu
nkci
je p
rem
a iz
vrsn
e sl
užbe
1, B
roj
izve
štav
anja
u
pism
enoj
form
i od
izvr
šne
Služ
be
2. B
roj
inte
rpel
acije
3.
Bro
j izv
ešta
ja
K4-
2013
Sk
upšt
ina
KP
84
Skup
štin
e, o
pr
ocen
i pri
men
e za
kono
davs
tva
4. B
roj i
zveš
taja
sa
mos
taln
ih
inst
ituci
ja
razm
atra
nih
i us
voje
nih
od
Skup
štin
e 5
Obe
zbed
iti o
dgov
orno
st i
preg
led
rash
oda
budž
eta
Skup
štin
e to
kom
fisk
alne
go
dine
1. B
roj i
zveš
taja
za
izda
tak
budž
eta
Skup
štin
e,
razm
otre
nih
na
Parl
amen
tarn
oj
Kom
isiji
za
Budž
et
i Fin
ansi
je
K4-
2013
Sk
upšt
ina
6 K
onsu
ltira
ti Sk
upšt
inu
u pr
oces
u iz
men
e na
crt
budž
eta
pre
nego
što
je
posl
at n
a us
vaja
nje
u Sk
upšt
ini
1. P
redl
og b
udže
ta
za 2
013-
2014
. u
sagl
asno
sti s
a za
kono
m o
up
ravl
janj
u ja
vnih
fin
ansi
ja
K4-
2012
Sk
upšt
ina
KP
MF
1.
1.2.
Izvr
šna
Služ
ba i
Pred
sedn
ik
Is
pošt
ovat
i i p
rim
eniti
dem
okra
tske
pri
ncip
e vl
asti.
Obe
zbed
iti e
fikas
niju
i po
godn
iju Iz
vršn
u Sl
užbu
u sv
im n
ivoi
ma
adm
inis
trac
ije.
1 Po
boljš
ati k
oord
inac
iju i
zaje
dnič
ko p
lani
ranj
e iz
međ
u Sk
upšt
ine
i Vla
de
Vid
i pos
tupa
k 1.
1.1
(3)
K1-
2013
K
P
Skup
štin
a
2 Iz
grad
nja
kapa
cite
ta z
a ra
zvoj
i ko
ordi
naci
ju
polit
ika
stra
tesk
og
plan
iran
ja, k
ao i
obez
bedi
ti da
za
kono
davn
a ag
enda
(pro
gram
)
1. Z
akon
odav
na
stra
tegi
ja, g
odiš
nji
radn
i pla
n i
budž
et, u
sagl
ašen
i 2.
KRO
i G
odiš
nji
budž
et u
sagl
ašen
i iz
javo
m V
ladi
nih
K4-
2013
K
P
MF
85
odgo
vara
sa
indi
vidu
alni
m
kapa
cite
tima
min
ista
rstv
a i a
ktue
lnom
bud
žeto
m
prio
rite
ta
3. G
odiš
nji r
adni
pl
an s
asta
vlje
n na
os
novu
izja
ve
Vla
dini
h pr
iori
teta
i p
rior
iteta
M
inis
tars
tva
4. P
roce
na
usag
laše
nost
i sa
adm
inis
trat
ivni
m
uput
stvo
m
02/2
012
za sv
aki
stra
tesk
i do
kum
enat
, sa
stav
ljen
5. T
rošk
ovi z
a st
rate
ske
doku
men
te,
proc
enje
ni
6. B
roj
regr
utov
anog
os
oblja
u
Kan
cela
riji
za
Stra
tesk
o Pl
anir
anje
7.
Bro
j obu
ke K
SP-
a 3
Izgr
adnj
a st
rukt
ure
za
koor
dina
ciju
pro
cesa
St
abili
zaci
je i
Prid
ruži
vanj
a, k
ao i
izgr
aditi
Vla
dini
h ka
paci
teti
u ci
lju
pobo
ljšan
ja u
sklađi
vanj
a do
mać
eg z
akon
odav
stva
sa
Aqc
uis,
koo
rdin
aciju
po
litik
e i a
psor
pciju
1. S
truk
ture
za
koor
dina
ciju
SSP
-a,
usp
osta
vlje
ne
2. P
lan
Del
ovan
ja
za p
rego
vore
o
SSP,
usv
ojen
1.
Nac
rtza
kona
o
norm
ativ
nim
ak
tima(
uključu
jući
ta
bele
K4-
2013
K
P M
JU
MEI
30,0
00
30,0
00
0 0
86
asis
tenc
ije
usag
laše
nost
i, iz
javu
i m
išlje
nje
o us
agla
šeno
sti)
usvo
jen
2.
Pra
vila
Pr
oced
ure
za
prav
ne s
lužb
e,
usvo
jene
3.
Pra
viln
ik o
radu
V
lade
, usv
ojen
4.
Sta
ndar
di z
a za
kons
ko
sast
avlja
nje,
us
voje
ni
5. P
roce
na
Vla
dini
h ka
paci
teta
sa
uskl
ađiv
anje
do
mać
eg
zako
noda
vstv
a sa
A
cqui
s, ko
ordi
naci
ju
polit
ika
i ap
sorp
ciju
as
iste
ncije
, za
vrše
na
6. P
lano
vi
izgr
adnj
e ka
paci
teta
i re
grut
ovan
ja,
izrađe
ni
7.Br
oj
regr
utov
anih
ob
ućen
ih
služ
beni
ka u
ob
last
i acq
uis,
asis
tenc
ije i
87
koor
dina
cije
po
litik
a
4 O
jača
ti ad
min
istr
ativ
ne
kapa
cite
te a
dmin
istr
acije
na
opš
tinsk
om n
ivou
, uk
ljuču
jući
nov
o fo
rmir
ane
opšt
ine,
pr
užeć
i upu
tstv
a iz
lo
kaln
om n
ivou
iz
cent
raln
og n
ivoa
1.N
acrt
- Pr
aviln
ika
o O
pštin
skoj
pe
rfor
man
si,
usvo
jen
2.
Nac
rt -
Prav
ilnik
a o
određi
vanj
u pr
oced
ure
za
izda
vanj
e op
štin
ske
nepo
kret
ne
imov
ine
na
kori
šcen
ju,
razm
enu
imov
ine,
ka
o i v
raća
nju
imov
ine,
usv
ojen
3.
Zak
onsk
i akt
i iz
obla
sti l
okal
ne
sam
oupr
ave
koje
tr
eba
uskl
aditi
sa
Acq
uis,
iden
tifik
ovan
i
4. K
once
pt –
do
kum
enat
o
kval
itetu
op
štin
skih
aka
ta,
kao
i te
hnik
e sa
stav
ljanj
a
K4-
2013
M
AL
S
21
8,38
9.20
€ 0.
00 €
0.
00 €
21
8,38
9.2
0 €
88
opšt
insk
ih a
kata
, us
voje
n
5. P
aket
str
učni
h do
kum
enat
a za
ra
zvoj
opš
tinsk
ih
kapa
cite
ta,
usvo
jen
6. S
iste
m z
a ra
zvoj
ka
paci
teta
, fu
nksi
onal
an
7. E
lekt
rons
ka
baza
pod
atak
a za
iz
grad
nju
opšt
insk
ih
kapa
cite
ta,
funk
sion
alna
8.
Ana
liza
o fu
nksi
onis
anju
op
štin
skih
org
ana
novi
h op
štin
a,
izrađe
na
5
Nas
tavi
ti pr
oces
de
cent
raliz
acije
za
Opš
tine
Seve
rne
Mitr
ovic
e
1. O
pštin
a Se
vern
e M
itrov
ice,
fo
rmir
ana
2. D
okum
enta
cija
iz
Adm
inis
trat
ivne
K
ance
lari
je
Seve
rne
Mitr
ovic
e u
novo
j opš
tini
Seve
rne
Mitr
ovic
e,
pren
et
K4-
2013
M
AL
S K
P
2,78
9,49
9.0
0 €
0.00
€
0.00
€
2,78
9,4
99.0
0 €
1.
1.3.
Javn
a A
dmin
istra
cija
U
svoj
iti s
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo
koje
pro
izila
zi iz
Zak
ona
o ci
viln
oj s
lužb
i i Z
akon
a o
plat
ama
civi
lnih
slu
žben
ika.
89
1
Zavr
šiti
prav
ni o
kvir
za
spro
vođe
nje
zako
na o
ci
viln
oj s
lužb
i kao
i za
kona
o p
lata
ma
drža
vnih
slu
žben
ika
1. N
acrt
pra
viln
ik
o us
lovi
ma
za
ogra
niče
nje
štra
jka
na p
oseb
ne s
lužb
e u
Civ
ilnoj
Slu
žbi,
usvo
jen
2.
Nac
rt p
ravi
lnik
o
doda
cim
a na
os
novn
oj p
lati
i dr
ugih
nak
nada
za
civi
lne
služ
beni
ke,
usvo
jen
3. N
acrt
pra
viln
ik
o po
stup
cim
a za
ne
gova
nje
civi
lnih
sl
užbe
nika
zbo
g fiz
ičke
ili
men
taln
e ne
spos
obno
sti i
li zd
ravs
tven
ih
prob
lem
a, u
svoj
en
K4-
2012
M
JA
1,
200,
000.
00
€ 1,
200,
000.
00
€
D
odel
iti p
rost
orije
inst
ituci
je O
mbu
dsm
ana
i obe
zbed
iti
budž
etsk
u sa
mos
taln
ost.
1 D
odel
iti p
rost
orije
in
stitu
cije
Om
buds
man
a i
obez
bedi
ti bu
džet
sku
sam
osta
lnos
t
1. Iz
men
a-do
puna
Za
kona
o
Om
buds
man
a im
ajuć
i u o
bzir
pr
epor
uku
Ven
ecija
nske
K
omis
ije
2. P
redl
og b
udže
ta
za 2
013
za
Om
buds
man
a u
skla
du s
a za
kono
m o
O
mbu
dsm
anu
i za
konu
za
K2-
2013
M
JU
Sk
upšt
ina
MF
IAP
1,05
3,42
0.0
0 €
1,05
3,42
0.0
0 €
0.00
€
0.00
€
90
upra
vlja
nje
javn
ih
finan
sija
3.
Spi
sak
evid
entir
anih
pr
osto
rija
do
stav
ljen
Om
buds
man
u
Po
boljš
ati p
rofe
sion
aliz
am, o
dgov
orno
st, e
fikas
nost
javn
e ad
min
istr
acije
na
svi
m n
ivoi
ma.
1 Pr
imen
iti p
oliti
ke z
a re
form
u ja
vne
adm
inis
trac
ije o
bezb
edeć
i bu
džet
kao
i do
voljn
e ka
paci
tete
1. N
acrt
zako
na o
V
ladi
, usv
ojen
2.
Nac
rtza
kona
o
Adm
inis
trat
ivni
m
Post
upci
ma,
us
voje
n 3.
Nac
rtza
kona
za
IKA
P, u
svoj
en
4. N
acrt
zako
na z
a pl
ate
Vis
okih
Ja
vnih
Zva
ničn
ika,
us
voje
n 5.
Kon
cept
do
kum
enat
za
Adm
inis
trat
ivnu
in
spek
ciju
, us
voje
n 6.
Kon
cept
do
kum
enat
za
Sam
osta
lne
Org
ane
Drž
avne
U
prav
e, u
svoj
en
7. P
ravi
lnic
i o
Unu
traš
njem
O
rgan
izov
anju
i Si
stem
atiz
aciji
Ra
dnih
Mes
ta,
K4-
2013
M
JU
M
F Sk
upšt
ina
10,5
34,0
20.
00 €
10
,534
,020
.00
€
0.00
€
0.00
€
91
svih
Vla
dini
h in
stitu
cija
, us
voje
ni
8. K
odek
s po
naša
nja
za
drža
vne
služ
beni
ke
9. N
ovi p
latn
i si
stem
u sk
ladu
sa
Ure
dbom
o
razv
rsta
nju
radn
ih
mes
ta,
uspo
stav
ljen
10. A
naliz
a fin
ansi
jskog
ut
icaj
a kl
jučn
ih
refo
rmi s
trat
egije
RA
P, k
ao i
osno
va
za p
obol
jšanj
e ob
raču
na
troš
kova
, izr
ađen
a
11. B
udže
t za
spro
vođe
nje
Stra
tegi
je i
Plan
a D
elov
anja
RA
P,
dode
ljen.
12
. Raz
vojn
i i
stra
tšsk
i pan
ovi
svih
inst
ituci
ja
Vla
de, u
svoj
eni
13. B
roj
regr
utov
anog
os
oblja
u D
MRA
P 14
. Bro
j obu
ke
2 O
bezb
editi
usk
lađe
nost
sa
odl
ukam
a Sa
mos
taln
og
Nad
zorn
og B
orda
1. B
roj i
zdat
ih
odlu
ka i
prep
oruk
a
K4-
2013
K
PM
MJU
Sk
upšt
ina
92
2. B
roj
razm
atra
nih
izve
štaj
a od
str
ane
Skup
štin
e
1.1.
4. R
eform
a se
ktor
a be
zbed
nost
i
O
jača
ti de
mok
rats
ku k
ontr
olu
bezb
edno
snog
se
ktor
a
1 Iz
grad
iti n
adzo
r be
zbed
nosn
og se
ktor
a od
st
rane
par
lam
enta
rnih
ko
mis
ija
1, B
roj p
ism
enih
iz
vešt
aja
2.
Bro
j in
terp
elac
ije
3. B
roj i
zveš
taja
Sk
upšt
ine,
o
proc
eni p
rim
ene
zako
noda
vstv
a 4.
Raz
mat
ranj
e Se
ktor
a Be
zbed
nost
i na
Kos
ovu,
zav
ršen
o 5.
Str
ateg
ija
Bezb
edno
sti
Kos
ova,
zav
ršen
a
K4-
2013
Sk
upst
ina
MK
SB
1.
1.5.
Pra
vosu
dni S
istem
1 O
bezb
editi
da
nadl
ežno
sti S
peci
jaln
og
Tuži
lašt
va n
adle
žne
za
sluč
ajev
e or
gani
zova
nog
krim
inal
a, ra
tnih
zloči
na i
koru
pcije
ost
aju
ne
izm
enje
ni.
1. N
acrt
zako
n o
Spec
ijaln
om
Tuži
lašt
vu,
usvo
jen.
2.
Odr
eđiv
anje
5
spec
ijaliz
ovan
ih
tuži
laca
u
Spec
ijaln
om
Tuži
lašt
vu
K4-
2012
M
P ST
K
20
0,10
0.60
€ 0.
00 €
0.
00 €
98
,550
.30
€
93
1
Pobo
ljsat
i nez
avin
sost
, ef
ikas
nost
, odg
ovor
nost
ne
pris
tras
tnos
t pr
avos
uđa,
obe
zbed
eći
izdv
ajan
je d
ovol
jnih
bu
džet
skih
sre
dsta
va i
ljuds
kih
resu
rsi,
za
ostv
ariv
anje
pra
vosu
dne
refo
rme.
1. Iz
men
a i
dopu
na U
stav
a,
da b
i pro
cedu
re
glas
anja
za
izbo
r čl
anov
a K
PS b
ili
shod
no
prep
oruk
ama
Ven
ecija
nske
K
omis
ije, u
svoj
eni
2. O
rgan
izac
iona
St
rukt
ura
Prav
osuđ
a,
usvo
jena
3.
Pro
bni p
erio
d iz
abra
nih
sudi
ja i
tuži
laca
u s
klad
u sa
pre
poru
kam
a V
enec
ijans
ke
Kom
isije
, usv
ojen
4.
Drž
avna
St
rate
gija
za
sman
jenj
e st
arih
pr
edm
eta,
ra
zmot
rena
5.
Pro
cena
Pe
rfor
man
se(uči
nka
) za
sudi
je i
tuži
oce,
re
aliz
ovan
a 6.
Bro
j pom
oćno
g os
oblja
za
sudo
ve i
tuži
lašt
va,
regr
utov
an
7. B
roj o
drža
nih
obuk
a
K4-
2013
SS
K
Skup
štin
a ST
K
MP
KP
59,4
12.9
9 €
59,4
12.9
9 €
0.00
€
0.00
€
94
2
Pruž
iti b
ezbe
dnos
ne m
ere
kao
i zaš
titu
iz b
lizin
e za
su
dije
, tuž
ioce
i po
moć
no
osob
lje k
ao i
spro
vodi
ti st
rikt
ne s
igur
nosn
e m
ere
kont
rolis
anja
pri
likom
pr
istu
panj
a u
suds
kim
ob
jekt
ima.
1. P
SO s
a Po
licijo
m z
a za
stitu
iz b
lizin
e za
sud
ije i
tuži
oce,
po
tpis
an
2. P
SO z
a od
ređi
vanj
e be
zbed
onos
nih
mer
a za
pri
stup
u
suds
kim
ob
jekt
ima,
ra
zrađ
en
K2-
2013
SS
K
ST
K
MU
P
3 In
tenz
ivir
ati
međ
unar
odnu
pra
vnu
sara
dnju
, rez
ultir
ajuč
i na
istr
agu
sluč
ajev
a
1.Iz
men
a-do
puna
Za
kona
za
Međ
unar
odno
Pr
avno
Sa
rađi
vanj
e o
kriv
ični
m
pita
njim
a,
usvo
jena
2
Broj
pot
pisa
nih
Spor
azum
a u
obla
sti M
PS-a
3.
Broj
pro
sleđ
enih
i t
retir
anih
sl
učaj
eva
po
pita
nju
MPS
-a
4.Ba
za p
odat
aka,
fu
nksi
onal
na
5.Br
oj o
buke
K4-
2013
M
P M
VP
MU
P ST
K
21,0
00,5
00.
00 €
4 Za
vrši
ti iz
born
i pro
ces
za
sudi
je i
tuži
oce
kao
i po
puni
ti br
oj s
lobo
dnih
ra
dnih
mes
ta z
a m
anjin
ske
zaje
dnic
e,
1. K
rite
riju
me
za
izbo
r sud
ija i
tuži
laca
man
jinsk
e za
jedn
ice,
ola
kšan
i 2.
Slo
bodn
a ra
dna
K2
- 20
13
STK
STK
95
pred
viđe
nim
zak
onom
m
esta
za
man
jinsk
e za
jedn
ice,
po
punj
ene
5
Adr
esir
ati n
a st
rikt
ni
nači
n di
scip
linsk
ih i
kriv
ični
h kr
šenj
a PS
K-a
i TS
K-a
1. B
roj
disc
iplin
skih
i kr
ivič
nih
sluč
ajev
a,
tret
iran
ih
K4-
2013
SS
K
ST
K
6 O
bezb
editi
pri
men
u gr
ađan
skih
i kr
ivič
nih
odlu
ka k
ao i
obez
bedi
ti m
ehan
izm
e za
sp
orov
ođen
je z
akon
a i
odlu
ke p
ravo
suđa
.
1.Iz
men
a-do
puna
Za
kona
Br.
03/L
-00
8 za
Pro
cedu
re
Izvr
šenj
a,
usvo
jene
2.
Broj
izvr
šeni
h od
luka
3.
Broj
lice
ncir
anih
no
tara
4.
Broj
reše
nih
sluč
ajev
a pu
tem
po
sred
ovan
ja
K4-
2013
M
P
SSK
M
UP
4,00
0.00
€
7 Po
boljš
ati s
iste
m
regi
stra
cije
pre
dmet
a 1.
Sis
tem
ad
min
istr
iran
je
pred
met
a (S
MIL
2)
funk
cion
alan
2.
Bro
j obu
ka z
a up
otre
bu S
MIL
2
K4-
2013
SS
K
STK
1.
1.6.
Bor
ba p
rotiv
kor
upci
je
U
svoj
iti n
ovu
Stra
tegi
ju p
rotiv
Kor
upci
je
1 U
svoj
iti S
trat
egiju
i Pl
an o
D
elov
anju
pro
tiv
Kor
upci
je
1.St
rate
gija
i Pl
an
Del
ovan
ja z
a Bo
rbu
prot
iv -
koru
pcije
, usv
ojen
i 2.
Bro
j obj
avlje
nih
i raz
mot
reni
h
K4-
2012
K
uve
ndi
KPM
A
KK
0.
00 €
0.
00 €
0.
00 €
0.
00 €
96
izve
staj
a u
Skup
ztin
i
1
Izgr
aditi
sar
adnj
u pr
avos
udni
h in
stitu
cija
i on
ih z
a sp
rovođe
nje
zako
na k
ao i
pobo
ljsat
i ta
cnos
ti i u
sagl
asen
osti
stat
istik
a u
borb
i pro
tiv
koru
pcije
1. S
trat
egija
i Pl
an
Del
ovan
ja z
a m
eđu-
inst
ituci
onal
nu
sara
dnju
u b
orbi
pr
otiv
or
gani
zova
nog
krim
inal
a i
koru
pcije
, usv
ojen
i 2.
Bro
j Spo
razu
ma
za S
arad
nju
izm
eđu
Drz
avno
g Tu
zila
ca i
agen
cija
za
pri
men
u za
kona
, po
tpis
anih
3.
Gru
pe/k
omis
ije
za p
roce
nu i
mon
itori
sanj
e sp
rovođe
nja
stra
tegi
je,
osni
vane
4.
Zaj
edni
cka
baza
po
data
ka iz
međ
u in
stitu
cija
za
spro
vođe
nje
zako
na, z
a sl
ucaj
eve
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala
i ko
rupc
ije,
funk
sion
alna
5.
Zaj
edni
cki
K4-
2013
K
PK
AK
K
KG
JK
MF
MPB
0.00
€
0.00
€
0.00
€
0.00
€
97
godi
snji
izve
staj
m
eđu
inst
ituci
ja
za s
prov
ođen
je
zako
na, o
bjav
ljen
6. B
roj
spec
ijaliz
ovan
ih
obuk
a za
sud
ije i
tuzi
oce
u ob
last
i pr
otiv
kor
upci
je
2 St
vori
ti m
ehan
izm
e za
ob
avez
no iz
vest
avan
je u
ve
zi s
ukob
inte
resa
kao
i za
ostr
iti s
ankc
ije u
vez
i ne
-izja
vljiv
anja
imov
ine
i su
koba
inte
resa
.
1Izm
ena-
dopu
na
Zako
na b
r. 04
/l-
051
za s
prec
avan
je
suko
b in
tere
sa u
vr
senj
u ja
vne
funk
cije
, ra
zmot
ren
2.
Zako
n br
. 04/
L-05
0 za
Iz
javl
jivan
je,
pore
klo
i Kon
trol
u Im
ovin
e Ja
vnih
V
isih
Slu
zben
ika
i Iz
javl
jivan
je,
Pore
klo
i Kon
trol
u Po
klon
a za
sve
Zv
anic
ne O
sobe
, ra
zmot
ren
3.
Broj
izve
sten
ih i
rese
nih
sluc
ajev
a u
vezi
suk
ob
inte
resa
4.
Broj
inic
iran
ih
sluc
ajev
a za
pr
ekrs
aj i
kric
inih
po
stup
aka
K4-
2013
M
D
AK
K
KG
JK
KPK
6,00
0.00
€
3 O
bezb
editi
tr
ansp
aren
tnos
ti o
1.Za
kon
o Fi
nanc
iran
ju
K2-
2013
K
QZ
Skup
stin
a
98
finan
sira
nju
polit
icki
h st
rana
ka
Polit
icki
h St
rana
ka,
proc
enje
n u
skla
du s
a ko
nsta
taci
jam
a Su
dije
o
Spro
vodl
jivos
ti
1.
1.7.
Odn
osi s
a m
eđun
arod
nom
za j
edni
com
Obe
zbed
iti k
oord
inis
anje
i po
drsk
u Sp
ecija
lne
Ope
rativ
ne G
rupe
(Tas
k Fo
rce)
za
Istr
agu
(SO
GI)
1 O
bezb
editi
koo
rdin
isan
je
i pod
rsku
Spe
cija
lne
Ope
rativ
ne G
rupe
(Tas
k Fo
rce)
za
Istr
agu
1. P
ism
o-po
tvrđ
ivan
je o
sa
radn
ji sa
SO
GI,
dost
avlje
no
K4-
2012
M
D
1.
2. L
juds
ka p
rava
i za
stita
man
jinsk
ih
zaje
dnic
a
1.
2.1.
Građa
nska
, pol
itick
a, ek
onom
ska
i soc
ijaln
a pr
ava
1.
2.1.
Pos
tova
n je i
zas
tita
man
jinsk
ih z
ajed
nica
i ku
lturn
a pr
ava
1 O
sniv
ati t
elo/
inst
ituci
ju
koja
om
oguc
ava
dire
ktne
ko
nsul
taci
je s
a ve
rski
m
zaje
dnic
ama
za
prom
ovis
anje
i za
stitu
ku
lturn
og i
relig
isjk
og
nasl
eđa,
pos
ebno
sa
Srps
kom
Pra
vosl
avno
m
Crk
vom
.
1.
Adm
inis
trat
ivno
U
pust
vo z
a os
niva
nje
Save
ta
za S
prov
ođen
je,
Mon
itori
sanj
e,
usvo
jeno
2.
Sav
et z
a Sp
rovođe
nje,
M
onito
risa
nje,
fo
rmir
an
K4-
2012
M
SPP
MK
OS
3,
500.
00 €
0.
00 €
0.
00 €
3,
500.
00
€
1 Pr
egle
dati
i po
jedn
osta
viti
stru
ktur
e 1,
Pra
viln
ik z
a po
jedn
osta
vlje
nje
K2-
2013
K
PM
20,0
00.0
0 €
20,0
00.0
0 €
0.00
€
0.00
€
99
koje
se b
ave
ljuds
kim
pr
avim
a.
stru
ktur
e ko
je s
e ba
ve lj
udsk
im
prav
ima,
usv
ojen
. 2
Zavr
šiti
prav
ni o
kvir
za
imov
insk
a pr
ava
i sm
anjit
i zao
stat
ak
pred
met
a i p
obol
jšati
izvr
šenj
e su
dski
h i
adm
inis
trat
ivni
h od
luka
u
obla
sti i
mov
insk
ih
prav
a.
1. N
acrt
zako
n za
K
osov
sku
Age
nciju
za
Imov
inu,
usv
ojen
2.
Str
ateg
ija
imov
insk
ih p
rava
, us
voje
na
3. P
rost
tori
je,
ljuds
ki re
surs
i i
budž
et z
a K
ance
lari
ju
Nac
iona
lnog
ko
ordi
nato
ra z
a im
ovin
ska
prav
a,
izdv
ojen
e 4.
Bro
j reš
enih
su
dski
h i
adm
inis
trat
ivni
h od
luka
5.
Bro
j izv
ršen
ih
suds
kih
i ad
min
istr
ativ
nih
odlu
ka
K4-
2013
K
PM
A
KPr
on
KG
JK,
MPB
Zako
n 03
/L07
9 za
iz
men
u-do
punu
U
redb
e U
NM
IK-a
20
06/5
0.
3,55
6,41
1.0
0 €
1,77
6,77
1.0
0 €
1,77
9,64
0.0
0 €
0.00
€
3 N
asta
viti
prof
esio
naln
om
izgr
adnj
om o
sobl
ja
popr
avne
slu
zbe
1. S
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo
za
spro
vođe
nje
Zako
na z
a Iz
vrse
nje
Kri
vicn
ih S
ankc
ija,
usvo
jeno
2.
Pla
n ob
uke,
iz
rađe
n 3.
Pr
eduz
ete/
Izre
cen
K4-
2013
M
D
35
,000
.00
€
10
0
e di
scip
linsk
e m
ere
4. B
roj o
buke
4
Pobo
ljšal
i pri
stup
u
prav
di, p
raks
i, el
imin
išuć
i spo
re p
roce
se
i izv
ršen
ja o
dluk
a,
pose
bno
kada
ukl
juči
vaju
na
jugr
ožen
iji d
eo d
rušt
va
1. B
roj s
udsk
ih
odlu
ka z
a ug
rože
ne g
rupe
, iz
vrse
nih
K4-
2013
K
GJ
K
KPK
5 O
bezb
editi
dod
atna
sr
edst
va i
aktiv
nu
regi
onal
nu s
arad
nju
u ve
zi id
entif
ikov
anja
ne
stal
ih o
soba
1. M
emor
andu
m o
ra
zum
evan
ju
izm
eđu
KP
i EU
LEK
S za
ra
zmen
u in
form
acija
o
nest
alim
lici
ma,
po
tpis
an.
2. R
egio
naln
a sp
isak
nes
talih
lic
a, z
avrš
en.
3.M
emor
andu
m o
Ra
zum
evan
ju sa
D
ržav
nom
A
genc
ijom
Arh
ive
u ve
zi p
regl
ed i
obra
du p
rim
ljeni
h za
htev
a iz
Be
ogra
da,
potp
isan
.
K3-
2013
K
PM
30,0
00.0
0 €
6 Po
boljš
ati p
rim
enu
zako
na p
rotiv
nas
ilja
u po
rodi
ci i
zako
na p
rotiv
di
skri
min
acije
1. A
kcio
ni P
lan
za
spro
vođe
nje
antid
iskr
imin
acio
nog
zako
na,
usvo
jen
2. B
roj s
luča
jeva
is
trag
e, g
onje
nja,
suđe
nja
i izv
ršen
ih
K4-
2013
K
PK
M
PB
KG
JK
KPM
7,00
0.00
€
10
1
odlu
ka
3. S
tand
ardn
e O
pera
tivne
Pr
oced
ure
za
post
upan
je u
sl
učaj
evim
a na
silja
u
poro
dici
su
razv
ijeni
7 U
ključi
ti po
sebn
e po
treb
e os
oba
sa o
gran
icen
im
spos
obno
stim
a to
kom
iz
rade
razn
ih p
oliti
ka z
a za
pošl
java
nje
1. Iz
men
a-do
puna
Za
kona
br.
03/L
-01
9 za
pr
ofes
iona
lno
ospo
sobl
java
nje,
re
habi
litac
iju i
zapo
šlja
vanj
e os
oba
sa
ogra
nice
nim
sp
osob
nost
ima,
us
voje
ne
K4-
2013
M
RSS
1,00
0,00
0.0
0 €
1,00
0,00
0.0
0 €
8 D
a se
izgr
adi k
apac
iteti
i kv
alite
t rad
a in
spek
tora
za
rad
1.St
rate
gija
i A
kcio
ni P
lan
za
Razv
oj In
spek
ciji
Rada
, usv
ojen
i 2.
Kon
cept
pap
ir
za re
orga
niza
ciju
i fu
nkci
onis
anje
in
spek
cije
rada
us
voje
n 3.
Sis
tem
U
prav
ljanj
e uč
inko
m
uspo
stav
ljen
4.
Info
rmac
ioni
si
stem
Insp
ekci
je
rada
pro
jekt
ovan
K4-
2013
M
RSS
1,11
6,00
0.0
0 €
116,
000.
00 €
1,00
0,00
0.0
0 €
10
2
5. S
iste
m o
buke
za
insp
ekto
re ra
da
inst
alir
anih
6.
Bro
j obu
ke
9 Za
vrši
te p
arla
men
tarn
i pr
oces
za
izm
enu
Kri
vičn
og Z
akon
ika,
od
nosn
o u
pogl
edu
kriv
ične
odg
ovor
nost
i m
edija
i za
štitu
no
vina
rski
h iz
vora
1. K
rivičn
i Za
koni
k, u
svoj
en
K4-
2012
Pr
esid
enca
1 Sp
rovo
diti
zako
noda
vstv
o ko
jo s
e od
nosi
na
zašt
itu
kultu
rnog
nas
leđa
, od
nosn
o Za
kon
o is
tori
jskom
cen
tru
Priz
rena
i Za
kon
za
Vel
iku
Hoc
u
1. L
okal
ni s
avet
i za
pri
men
u Za
kona
o
isto
rijsk
om c
entr
u Pr
izre
na i
Zako
na
o V
elik
oj H
oci
uspo
stav
ljeni
2,
Bud
žet z
a re
aliz
aciju
ovi
h za
kona
, izd
voje
n
K1-
2013
M
MP
H
MA
PL
2 Fu
nkci
onal
izir
ati k
anal
na
srps
kom
jezi
ku o
d ja
vnog
em
itera
1. T
V k
anal
na
Srps
kom
jezi
ku ,
osno
van
K1-
2013
K
uve
ndi
KPM
3 Is
traž
iti s
luča
jeve
fizičk
og
napa
da e
tnič
ki
mot
ivis
anih
ili p
o ve
rsko
j os
novi
i poči
nioc
e ta
kvih
de
la b
udu
priv
eden
i pre
d lic
e pr
avde
1. B
roj s
luča
jeva
is
trag
e, g
onje
nja,
suđe
nja
i izv
ršen
ih
odlu
ka
K4-
2013
K
PK
MPB
K
GJK
4 O
bezb
editi
bud
žet z
a sp
rovođe
nje
stra
tegi
je i
akci
onog
pla
na z
a RA
E za
jedn
ice
1. 4
0 ak
cije
za
inte
grac
iju R
AE
zaje
dnic
a na
ce
ntra
lnom
i
K4-
2013
K
PM
10
3
loka
lnom
niv
ou,
budž
etir
ane
5 Po
veća
ti br
oj p
ripa
dnik
a m
anjin
skih
zaj
edni
ca,
zapo
slen
i u ja
vnoj
upr
avi
1. B
roj z
apos
leni
h pr
ipad
nika
m
anjin
skih
za
jedn
ica
K4-
2013
M
AP
KPM
6 N
asta
viti
real
izac
iju
prog
ram
a na
rom
skom
je
ziku
, da
se o
bezb
edi
pris
tup
obra
zova
nju
i da
se b
ori p
rotiv
obu
stav
e šk
olov
anja
1.U
pisa
nih
Broj
ro
msk
ih uče
nika
2.
Bro
j pon
ovno
vr
acen
ih uče
nika
u
škol
u (p
osle
ob
usta
ve)
K4-
2013
M
AS
HT
MA
PL
7 Pr
uziti
mog
ućno
st z
a po
vrat
ak ra
selje
nih
lica
1. B
roj i
zgrađe
nih,
ob
novl
jeni
h kuća
2.
Bro
j vra
ceni
h ra
selje
nih
lica
3. P
roce
nu p
otre
ba
za p
oten
cija
lne
kori
snik
e u
proc
esu
dobr
ovol
jnog
po
vrat
ka n
a os
novu
pos
tojeći
h za
htev
a, ra
zvije
na
4. B
roj p
održ
anih
pr
ojek
ata
u c
ilju
povr
atka
, re
inte
grac
ije i
stab
iliza
cije
za
jedn
ica,
os
tvar
en
K4-
2013
M
KK
10
,100
,000
.00
€
6,10
0,00
0.0
0 €
4,00
0,00
0.0
0 €
8 O
pera
cion
aliz
ovat
i K
ance
lari
ju P
over
enik
a za
Je
zike
1. K
omis
ione
ri p
er
gjuh
et i
emer
uar
2. H
apes
irat
, bu
rim
et n
jere
zore
dh
e bu
xhet
i, te
al
okua
ra
K2-
2013
K
PM
15,0
00.0
0 €
10
4
3. N
umri
i tr
ajni
mev
e
2. E
KO
NO
MSK
I K
RITE
RIJU
MI
2.
1. S
ituac
ija i
Ekon
omsk
a St
abiln
ost
2.
1.1.
Eko
nom
ska
Situ
acija
1 St
alno
Odr
žava
nje
mak
rofis
kaln
e st
abiln
osti
1. O
drža
vanj
e ba
nkar
skog
bi
lans
a u
oko
4%
brut
o do
mać
eg
proi
zvod
a (B
DP)
. 2.
Odr
žava
nje
tekući
h tr
oško
va u
ok
o 60
% u
kupn
ih
izda
taka
. 3.
Pri
hodi
pr
ikup
ljeni
na
nivo
u od
pre
ko
25%
BD
P-a
K4
-20
13
MF
Sp
oraz
um
SBA
sa
MM
F-om
, LM
FPP
Zako
n o
Budž
etu
96,0
00.0
0 €
2 D
alji
razv
oj S
OT
kao
sred
stvo
pol
itike
i iz
vešt
avan
ja
1. P
oređ
enje
po
ređe
nja
sa
proj
ekci
jam
a dr
ugih
inst
ituci
ja i
sa p
reth
odni
m
pred
viđa
njim
a M
F 2.
Ukl
juči
vanj
e po
data
ka o
po
resk
im
rash
odim
a,,
3. Ja
vni d
ug i
defic
it po
delje
n po
ni
voim
a vl
asti
4.U
ključe
no u
SO
T vl
adin
ih p
rior
iteta
,
K4
-20
13
MF
ML
Prog
ram
V
lade
, Iz
java
Sr
ednj
oroč
nih
Prio
rite
ta,
SOT
25,9
40.0
0 €
25,9
40.0
0 €
10
5
uključu
jući
se
ktor
ske
prio
rite
te
3 Po
veća
nje
kapa
cite
ta
budž
etsk
ih o
rgan
izac
ija
za p
ripr
emu
poče
tnih
pr
ocje
na tr
oško
va
1. O
draz
ne o
buke
sa
zva
ničn
icim
a bu
džet
skih
or
gani
zaci
ja u
ob
last
i pro
cene
i tr
osko
va z
a no
ve
inic
ijativ
e i
nacr
tzak
one
2.Po
boljs
anje
kv
alite
ta
dopr
inos
a od
bu
džet
ski
orga
niza
cija
za
OST
K4
- 20
13
MF
ML
Prir
učni
k o
tros
kovi
ma
novi
h in
icija
tiva
polit
ika
0.00
€
2.
1.2.
Fis
kaln
a Po
litik
a
Sp
rovođe
nje
fiska
lnih
pol
itika
koj
e do
prin
ose
ekon
omsk
om ra
zvoj
u i o
bezb
eđuj
u du
goročn
u od
rživ
ost j
avni
h fin
ansi
ja
1 Re
form
e fis
kaln
og
sist
ema
u sk
ladu
sa
prin
cipi
ma
EU-a
.
1. D
alje
us
klađ
ivan
je
fiska
lnog
za
kono
davs
tva
Koa
ova
sa o
nim
iz
EU.
2. E
fikas
no
Mon
itori
sanj
e im
plem
enta
cije
za
kona
3.
Bro
j kon
trol
e i
insp
ekci
je
4. N
ivo
prik
uplja
nja
taks
e i p
oređ
enje
sa
istim
per
iodo
m
K4
- 20
13
MF
ATK
, K
uven
di
Prep
oruk
e Te
hnič
ke
asis
tenc
ije
MM
F-a
za
fiska
lnu
Refo
rmu
98,0
00.0
0 €
10
6
proš
le g
odin
e 5.
Ele
ktro
nski
si
stem
regi
stra
cije
pl
aćan
ja p
orez
a pr
oduž
en
2 D
izaj
nira
nje
i sp
rovođe
nje
fiska
lnog
pr
avila
1. F
iska
lna
prav
ila
uključe
na u
Za
konu
o
Upr
avlja
nju
Javn
im
Fina
nsija
ma
i O
dgov
orno
sti
2. B
udže
tski
de
ficit
u m
aksi
mal
nom
ni
vou
od 2
% B
DP-
a za
sva
ku
fiska
lnu
godi
nu
omog
ućav
a pr
enos
pod
-tr
osko
va i
jedn
okra
tnih
pr
ihod
a za
ka
pita
lne
izda
tke
K1
- 20
14
MF
Sp
oraz
um
SBA
sa
MM
F-om
73,4
00.0
0 €
3 U
prav
ljanj
e i
Mon
itori
sanj
e ja
vnog
du
ga
1.D
okum
ent
"Sre
dnjo
ročn
a St
rate
gija
Javn
og
Dug
a 20
14-2
017"
, od
obre
n u
skla
du
sa S
OR-
om i
fiska
lnim
pr
avilo
m
2. B
roj z
vani
cnik
a ob
učen
ih z
a tr
žišt
e ka
pita
la i
dom
aćeg
du
ga
K4
- 20
13
MF
BQK
Za
kon
o Ja
vnim
D
ugov
ima
Br 0
3/L-
175
30,8
40.3
6 €
10
7
3. Ja
vni d
ug n
a ni
vou
do 4
0% B
DP
4 St
alni
rast
uče
šća
loka
lnih
pr
ihod
a u
ukup
nim
pr
ihod
ima
1. P
oste
peno
po
veća
nje
nivo
a lo
kaln
ih p
riho
da
kao
deo
ukup
nih
prih
oda
u na
redn
im
godi
nam
a: 2
013,
od
25%
; 201
4 od
26
%, i
201
5 od
27%
2.
Čuv
anje
je
dnos
tava
nog
pore
skog
sis
tem
a,
sa c
iljem
šir
enja
po
resk
e os
novi
ce
3.
Impl
emen
taci
ja
prep
oruk
a iz
te
hnič
kog
pom
oća
MM
F-a
o po
resk
om si
stem
u (K
1 - 2
014)
K4
- 20
15
MF
O
kvir
Sr
ednj
oroc
nih
Rash
oda
17,6
84,4
74.
00 €
2.
2. L
iber
aliz
acija
Trž
išta
i C
ene
1 N
asta
viti
sa
meh
aniz
mom
za
tari
fne
prop
ise
vode
i ot
pada
1. D
onos
enje
Ta
rifn
og N
alog
a za
mal
opro
dajn
e i
vele
prod
ajne
us
luge
za
vode
,
K4
- 20
13
ZRR
UM
M
ZhE
Zako
n Br
. 03
/L-0
86
1,00
0.00
€
2 N
epre
kidn
o O
dređ
ivan
je
tari
fe e
nerg
ije i
grej
anja
iz
regu
lato
ra
1. P
odst
icaj
na
tari
fa u
skl
adu
sa
određe
nim
ci
ljevi
ma
OIE
-a
2. P
ravi
lo C
ene
za
Cen
tral
no
K4
- 20
13
ZRR
E M
ZhE
10
,000
.00
€
10
8
Gre
janj
e,
usvo
jieno
3.
Met
odol
ogija
Ta
rife
za
Cen
tral
no
Gre
janj
e, u
svoj
ena
3 Za
RA
K, p
ogle
dajte
cilj
3.7
.6 c
ilja,
Pos
tupa
k 2,
In
dika
tor b
r 3
2.
3. P
riva
tizac
ija, R
azvo
j Pri
vatn
og S
ekto
ra i
Fina
ncijs
ka R
efor
ma
2.
3.1.
Pri
vatiz
acija
i Ra
zvoj
Pri
vatn
og S
ekto
ra
1
Razv
oj i
dalje
us
agla
sava
nje
zako
noda
vstv
a PP
P-a
sa
Acq
uis-
om
1. Z
akon
o P
PP
izm
enje
n 2.
Sek
unda
rno
zako
noda
vstv
o pr
ipre
mlje
no i
usvo
jeno
od
Kom
iteta
za
PPP
(Dir
ektiv
a za
ut
vrđi
vanj
e di
skon
tne
stop
e;
Dir
ektiv
a za
pr
oced
ure
preg
ovar
anje
ug
ovor
a PP
P;
Dir
ektiv
a o
pote
ncija
lnim
ob
avez
ima)
K4
- 20
14
MF
Skup
stin
a Za
kon
o PP
P 59
,250
.00
€
2 Iz
grad
nja
Ljud
skih
i in
stitu
cion
alni
h ka
paci
teta
za
spro
vođe
nje
i kor
išće
nje
pote
ncija
la
PPP
1. P
riru
cnik
PPP
-a
I mat
erija
li za
ob
uku,
pr
ipre
mlje
ni
2. O
snov
ne o
buke
o
PPP
3. S
peci
jaliz
ovan
e ob
uke
za P
PP
K4
- 20
14
MF
Za
kon
o PP
P 75
,000
.00
€
10
9
4. P
opun
java
nje
Cen
tral
nog
Ode
ljenj
a za
PPP
lju
dski
m
kapa
cite
tom
5.
Bro
j ini
cira
nih
proj
ekat
a m
a ce
ntra
lnom
i lo
kaln
om n
ivou
3
Likv
idac
ija d
rušt
veni
h pr
eduz
eća
i re
stru
ktur
iran
je/p
riva
tiza
cija
'vel
ikih
' DP-
ova
1. O
bjav
ljiva
nje
rezu
ltata
is
pitiv
anja
zah
teva
(K
2 - 2
013)
2.
Pos
tupc
i lik
vida
cije
za
vrse
ne o
d st
rane
A
utor
iteta
za
Likv
idac
iju
3. Ž
albe
reše
no n
a su
du
4. B
r. lik
vidi
rani
h D
P od
uku
pno
DP-
ova
u lik
vida
ciji
Trepča
1.
Pre
gled
zah
teva
po
veri
laca
2.
Pro
cena
m
iner
alni
h re
zerv
i 3.
Reg
istr
acija
u
knjig
ovod
stvu
im
ovin
e i o
bave
za
od F
inan
sijsk
og
Tim
a 4.
Adr
esir
anje
ek
ološ
kih
i so
cija
lnih
asp
ekat
a
K4
- 20
13
AK
P
4,
912.
04 €
11
0
4 N
asta
viti
dalje
sa
razd
vaja
njem
i pr
ivat
izac
ijom
sek
tora
el
ektr
oene
rget
skog
na
paja
nja
1. O
blik
ra
zdva
janj
a D
iviz
ije, o
dređ
en
2. O
dluk
e o
dalje
m
razd
vaja
nju,
do
nete
3.
Div
izija
Pr
oizv
odnj
e ug
lja
razu
zdan
4.
Div
izija
Pr
oizv
odnj
e, n
e-or
gani
zova
na
K4
- 20
15
MZh
E
26
,300
,000
.00
€
5 P
ovec
anje
fakt
uris
anja
i na
plat
e el
ektr
icne
en
ergi
je
1. F
aktu
risa
na
Ener
gija
kao
pr
ocen
at %
en
ergi
je n
a ra
spol
agan
ju z
a pr
odaj
u 2.
Pri
kupl
jeni
Evr
o ka
o %
Fa
ktur
isan
ih E
vro
3. P
riku
plja
nje
kao
% v
redn
osti
Ener
gije
na
rasp
olag
anju
za
prod
ajue
K4
- 20
13
KEK
M
ZhE
14
,400
,000
.00
€
11
1 6
Akt
ivno
sti z
a bo
rbu
prot
iv o
rgan
izov
anog
kr
imin
ala
nefo
rmal
nost
i, ka
o i i
mpl
emen
taci
ja
prog
ram
a V
lade
za
suzb
ijanj
e si
ve e
kono
mije
1. Im
plem
enta
cija
St
rate
skog
Pla
na
PAK
-a 2
010
– 20
15
2. K
ontin
uira
no
opre
mlja
nje
fiska
lnih
kas
a sv
ih
pred
uzeć
a 3.
Ses
tom
esec
ji iz
vest
aj
Ope
rativ
ne G
rupe
za
spr
ovođ
enje
pr
ogra
ma
za
spre
cava
nje
sive
ek
onom
ije. C
arin
a:
1. P
oveć
ana
razm
ena
poda
taka
sa
suse
dnim
ze
mlja
ma
i u
regi
onu.
1. D
istr
ibuc
ija
rizi
ka p
omer
anje
m
zapo
slen
ih u
viš
e uč
esta
lih
roko
vim
a kr
oz
funk
cion
isan
je
sist
ema
mob
ilnos
ti.
3.
Bro
j ins
pekc
ija
na te
renu
. 4.
Iden
tifik
ovat
i po
treb
e i
proc
edur
e za
po
boljš
anje
i br
oj
zavr
šeni
h pr
edm
eta
sa
kriv
ični
m
prija
vam
a..
K4
- 20
13
MF
V
lade
ni P
rogr
am z
a Sp
reca
vanj
e Si
ve
Ekon
omije
na
Kos
ovu,
St
rate
ski P
lan
2010
-201
5 PA
K,
Stra
tegi
ja o
DK
, Pl
an D
elov
anja
Dir
ekci
je
za s
prov
ođen
je z
akon
a
150,
000.
00 €
11
2 7
Una
pređ
enje
am
bije
nta
za
posl
ovan
je
1. K
onfe
renc
ije
koju
se
orga
nizo
vane
sa
opšt
inam
a za
un
apređi
vanj
e po
slov
nog
okru
ženj
a
2. S
tvor
en S
iste
m
za je
dins
tven
i bro
j re
gist
raci
je
3.
Onl
ine
regi
stro
vani
bi
znis
i
4
. Pov
ecan
bro
j sp
oraz
uma
za
zast
itu in
vest
icija
5. O
rgan
izov
ane
Kon
fere
ncije
za
prom
ovis
anje
in
vest
icija
i iz
voza
6. In
deks
pol
itika
EU
-a z
a m
ali
bizn
is re
dovn
o iz
vest
avan
K4
- 20
15
MTI
A
RBK
, AZH
R
1. Iz
vest
aj
Doi
ng
Busi
ness
Sv
etsk
e Ba
nke
8,00
0.00
€
8,00
0.00
€
0.00
€
8 Po
boljš
anje
pri
stup
a fin
ansi
jam
a za
pre
duzeća
1.
Istr
aživ
anje
m
oguć
nost
i i
naci
ne s
tvar
anja
i fu
nkci
onis
anja
še
me
kred
itne
gara
ncije
za
vrše
no.
2. A
plik
acija
za
član
stvo
u E
U
razv
ojni
h in
stitu
cija
(CIP
EU
SM
E W
eek)
i dr
ugih
don
ator
a u
K2
- 20
15
MTI
M
F,
CBK
, U
druž
enje
Ba
nak
a
ABV
, St
rate
gija
za
Raz
voj
MSP
-a
100,
000.
00 €
20,0
00.0
0 €
80,0
00.0
0 €
11
3
cilju
stv
aran
ja
finan
sijsk
ih
inst
rum
enat
a ka
ko
bi s
e ol
akša
o pr
istu
p M
SP u
fin
ansi
je ,
obav
ljena
(I
nves
ticio
ni O
kvir
za
Pri
vred
ni
Razv
oj -
EDIF
) 3.
Cla
nstv
o u
CIP
i EU
SM
E W
eek
post
ignu
t.
4.
Stv
oren
i fon
d za
fu
nksi
onis
anje
še
me
za k
redi
tne
gara
ncije
5.
Fon
d st
vore
n da
su
bven
cion
iše
Mal
a i S
redn
ja
Pred
uzeć
a (M
SP)
2.3.
2. R
efor
ma
finan
sijsk
og se
ktor
a
O
drža
vanj
e i u
napr
eđen
je st
abiln
og i
efik
asno
g fin
ansi
jskog
sis
tem
a ko
ji pr
omov
iše
efik
asnu
alo
kaci
ju
resu
rsa
1 U
sklađi
vanj
e za
kono
davs
tva
finan
sijsk
og se
ktor
u sa
za
kono
davs
tvom
EU
-a
1. O
pšti
Zako
n o
Osi
gura
nju,
us
voje
n (K
2-
2013
) 2.
Zak
on o
Pl
atno
m S
iste
mu,
us
voje
n (K
1- 2
013)
3.
Sek
unda
rno
zako
noda
vstv
o za
Za
kon
o Pl
atno
m
Sist
emu,
usv
ojen
K3
- 20
13
CBK
10
,000
.00
€ 0.
00 €
0.
00 €
10
,000
.00
€
11
4
(K3-
201
3)
3.
SPO
SOBN
OST
ZA
SU
OC
AV
AN
JE S
A O
BAV
EZA
MA
KO
JE
PRO
IZIL
AZE
IZ S
SP-a
3.
1. P
oliti
cki D
ijalo
g
U
sred
sred
ite se
na
inte
grac
iju, u
sklađi
vanj
e st
avov
a o
međ
unar
odni
m p
itanj
ima,
kao
i re
gion
alna
sar
adnj
a i d
obro
susje
dski
od
nosi
.
1 O
bezb
editi
da
Kos
ovsk
a Po
litik
a Sp
oljn
ih P
oslo
va
nast
avlja
da
bude
us
klađ
ena
sa S
poljn
om
Polit
ikom
EU
-a
Vid
i pos
tupa
k 3.
2.1
i 3.2
.2
K4-
2013
M
VP
2
3
4
5
3.
2. R
e gio
naln
a Sa
radn
ja
Akt
ivno
pro
mov
isat
i reg
iona
lnu
sara
dnju
u s
vim
obl
astim
a ob
uhvaće
nim
sp
oraz
umom
..
1 O
bezb
editi
akt
ivnu
i ko
nstr
uktiv
nu s
arad
nju
sa sv
im re
gion
alni
m
part
neri
ma
1. B
roj S
asta
nka
Odb
ora
na o
snov
u St
atut
a SR
S-a
(Sav
eta
za
Regi
onal
nu
Sara
dnju
).
2. G
odiš
nja
finan
sijsk
a ob
avez
a u
KBR
, is
punj
ena
3. Is
punj
enje
kr
iteri
jum
a i
prija
vljiv
anje
za
clan
stvo
u
Regi
onal
nim
m
ehan
izm
ima,
za
vrse
no
K4-
2013
K
PM
MSP
60,0
00.0
0 €
11
5 2
Nas
tavi
ti re
aliz
aciju
svi
h po
stig
nutih
dog
ovor
a iz
međ
u Be
ogra
da i
Priš
tine,
i ko
nstr
uktiv
no
anga
žova
ti u
svim
pi
tanj
ima
uz
posr
edov
anje
Eu-
a
1. N
acrt
-zak
on z
a K
osov
sku
Age
nciju
za
Poređe
nje
i V
erifi
kaci
ju
Imov
ine,
usv
ojen
2.
Spo
razu
m o
IU
G i
tehn
icko
m
prot
okol
u,
spro
vede
n 3.
Spo
razu
m o
Sl
obod
nom
K
reta
nju
Ljud
i i
Robe
, spr
oved
en
4. 1
2036
mat
ične
kn
jige,
sken
iran
e i
over
ene
od s
tran
e EU
LEX-
a, v
race
ni
na K
osov
o 5.
Pro
blem
vis
okih
ta
rifa
pol
isa
za
osig
uran
je
auto
mob
ila p
o ev
rops
kom
m
odel
u, re
šeno
6.
12
mili
ona
stra
nica
ka
tast
arsk
ih
doku
men
ata
vrac
ene
na
Kos
ovu
posr
edst
vom
EU
-a.
7.
Bro
j un
iver
zite
tski
h di
plom
a se
rtifi
kova
nih
i
K4-
2013
K
PM
M
UP
M
SP
MPN
T M
TI
MSP
P
150,
000.
00 €
150,
000.
00 €
0.00
€
0.00
€
11
6
međ
usob
ni
prije
mni
izm
eđu
stra
naka
..
3.
3. S
lobo
dno
kret
anje
roba
1 R
estr
uktu
rira
nje
Ode
ljenj
a M
TI.
1. O
delje
nje
Trgo
vine
st
rukt
urir
ano
i fu
nksi
onal
na
stru
ktur
a
2. O
delje
nje
za
Zašt
itu P
otro
šača
fu
nksi
onal
izov
ano
3.
Ode
ljenj
e za
Re
gulis
anje
St
rate
ške
Robe
i Tr
žišt
a N
afte
fu
nkci
onal
izov
ano
4.
Jedi
nica
za
naba
vke
i fin
ansi
je
uspo
stav
ljeni
5.
Div
izija
In
fras
truk
ture
K
valit
eta,
fu
nksi
onal
izov
ana
6.
Age
ncija
za
Regi
stra
ciju
Bi
znis
a,
funk
cion
aliz
ovan
a pr
ema
novo
j st
rukt
uri
7 A
genc
ija z
a Pr
omov
isan
je
K1
2013
M
TI
70,0
00.0
0 €
60,0
00.0
0 €
10,0
00.0
0 €
11
7
Inve
stic
ija i
ona
za
Podr
sku
Mal
ih i
Sred
njih
Pr
eduz
eca,
sp
ojen
ih u
A
genc
iji z
a Ra
zvoj
Pr
ivat
nog
Sekt
ora
8. O
delje
nje
Met
rolo
gije
, K
ance
lari
ja z
a in
dust
rijsk
u sv
ojin
u i
Kan
cela
rije
Tr
žišn
e in
spek
cije
, ko
ja s
u na
stal
a na
ni
vou
Age
ncija
.
2 U
spos
tavi
ti st
rukt
uru
preg
ovar
a i m
ehan
izam
za
kon
sulta
cije
sa
zain
tere
sova
nim
st
rana
ma.
.
1. M
eđu-
Min
ista
rski
Sav
et
za tr
govi
nske
po
litik
e fu
nkci
onal
an i
redo
vno
se s
asta
ti
2. G
rupa
za
Trgo
vins
ke
Polit
ike,
fu
nsio
naln
a i
sast
aje
se re
dovn
o
3. P
od-g
rupe
kao
on
a za
Usl
uge,
In
dust
riju
, Po
ljopr
ivre
du,
Trgo
vins
ke
Spor
azum
e i
Ola
ksav
anje
Tr
govi
ne,
funk
sion
alne
i
K1-
2013
M
TI
2,00
0.00
€
1,00
0.00
€
1,00
0.00
€
11
8
sast
aju
se
redo
vno,
i ot
vore
ni z
a in
tere
sne
stra
ne
4. O
dgov
araj
uce
Izvr
sne
Kom
isije
, fu
nksi
onal
ne i
rede
vno
sa s
asta
ju
3
Prip
rem
iti a
naliz
u ut
icaj
a tr
govi
nski
h as
peka
ta
Spor
azum
a o
Stab
iliza
ciji
i Pri
druž
ivan
ju.
1.A
naliz
a ut
icaj
a tr
govi
nski
h as
peka
ta, z
avrs
ena
K1-
2013
M
TI
4 Iz
radi
ti de
klar
aciju
sa
prio
rite
tom
Kos
ova
u tr
govi
nski
m
preg
ovor
ima.
Iden
tifik
ovan
i pr
iori
teti
i izj
ava
prio
rite
ta iz
rađe
na
K2
2013
M
TI
4,00
0.00
€
3,00
0.00
€
1,00
0.00
€
1 R
edov
no m
onito
risa
nje
spro
vođe
nja
Spor
azum
a o
Evro
psko
j zon
i Slo
bodn
e Tr
govi
ne (C
EFTA
) i
aktiv
nost
ima
u ok
viru
C
EFTA
1. P
riku
plje
ni
poda
ci n
a te
renu
od
biz
nisa
sa
obra
scim
a za
ta
rifn
e i n
e-ta
rifn
e ba
rier
e
2. U
cesc
e po
d-gr
upe
na
sast
anci
ma
CEF
TA,
3. S
asta
nci
info
rmis
anja
od
rzan
ih z
a do
mac
e bi
znis
e
K4
- 20
13
MTI
20
,000
.00
€ 20
,000
.00
€
3.
4. S
lobo
dno
kret
anje
radn
ika,
uslu
ga i
prav
o na
os
niva
nje
3.
4.1.
Slo
bodn
o kr
etan
je ra
dnik
a
11
9 1
Popu
na p
ravn
og o
kvir
a za
ogr
anic
enu
koor
dina
ciju
sis
tem
a so
cija
lne
sigu
rnos
ti i
zapo
šlja
vanj
e st
rana
ca n
a K
osov
u..
1. N
ovi Z
akon
o
zapo
šlja
vanj
u st
rani
h dr
žavl
jana
od
obre
n ( K
4/20
13
). 2. A
.U z
a Za
pošl
java
nje
stra
nih
drža
vlja
na
odob
reno
(K
2/20
14 ).
3.
Zak
on o
pe
nzijs
kim
še
mam
a fin
anci
rani
h od
st
rane
drž
ave
(K1/
2014
).
4. U
.A. D
ržav
a fin
ansi
ra p
enzi
jski
plan
, odo
bren
( K
4/20
14 ).
K4
- 20
14
MRS
S M
UP,
M
VP,
Se
ktor
ska
Stra
tegi
ja
2009
-201
3,
Akc
ioni
Pl
an 2
011-
2013
,
157,
068,
952
.00
€ 15
7,06
8,95
2.00
€
2 St
vara
nje
adm
inis
trat
ivne
pl
atfo
rme
za o
gran
icen
u K
oord
inac
iju S
iste
ma
Soci
jaln
e Si
gurn
osti.
1. B
roj r
adni
h do
zvol
a za
str
ance
za
nar
ednu
go
dinu
, odr
eđen
(K
3/20
13).
2. S
tatis
tike
o kr
atko
ročn
im i
dugo
ročn
im
spol
jne
potr
ebam
a sp
oljn
e ra
dne
snag
e na
Kos
ovu,
od
ređe
ne
(K3/
2013
). 3.
Neo
phod
an b
roj
zapo
slen
ih z
a
K3
- 20
13
MRS
S,
MU
P,
ASK
,
Sekt
orsk
a St
rate
gija
20
09-2
013,
A
kcio
ni
Plan
201
1-20
13,
60,0
00.0
0 €
60,0
00.0
0 €
12
0
prije
m ra
dnik
a iz
tr
ećih
zem
alja
na
trži
štu
rada
na
Kos
ovu,
def
inis
an
(K3/
2013
). 3
Izgr
adnj
a In
stitu
cion
alni
h
kapa
cite
ta z
a og
rani
cenu
ko
ordi
naci
ju S
iste
ma
Soci
jaln
e Si
gurn
osti.
1. K
omis
ija z
a K
oord
inac
iju z
a Bi
late
raln
e Sp
oraz
ume
u ob
last
i Soc
ijaln
e Za
štite
, fu
nksi
onal
na
(K1/
2013
)..
2. D
iviz
ija z
a Bi
late
raln
e Sp
oraz
ume
u ob
last
i Soc
ijaln
e Si
gurn
osti
i Za
pošl
java
nja,
stvo
rena
(K1/
2013
) 3.
Preg
ovor
i sa
part
ners
kim
ze
mlja
ma
u ci
lju
zakl
juče
nja
Bila
tera
lnih
Sp
oraz
uma
u ob
last
i Soc
ijaln
e Si
gurn
osti,
od
rzan
i (K
4/20
13)..
4.
Bro
j obu
ke
rele
vant
nog
osob
lja z
a K
oord
inac
iju
Soci
jaln
e Si
gurn
osti,
de
finis
an
K4
- 20
13
MRS
S,
MU
P,
MV
P,
MEI
, M
F,
KPM
M
Z
Sekt
orsk
a St
rate
gija
20
09-2
013,
A
kcio
ni
Plan
201
1-20
13,
80,0
00.0
0 €
65,0
00.0
0 €
15,0
00.0
0 €
12
1
(K4/
2013
)..
3.
4.2.
Pra
vo o
sniv
anja
(O
sniv
anje)
1 U
sklađi
vanj
e za
kono
davs
tva
Kos
ova
sa
zako
noda
vstv
om E
U-a
1. Z
akon
o M
alim
I
Sred
njim
PR
eduz
ecim
a,
usvo
jen.
2.
Zak
on o
Ek
omsk
im
Zoni
ma,
je n
a pa
rlam
enta
rnoj
ko
mis
iji z
a Tr
govi
nu,
Ekon
omiju
, Tr
ansp
ort i
En
erge
tici,
usvo
jen.
(K1
3. Z
akon
o
Stra
nim
In
vest
icija
ma,
us
voje
n.
K2
2014
M
TI
18,0
00.0
0 €
9,00
0.00
€
6,00
0.00
€
3,00
0.0
0 €
3.
4.3.
Trg
ovin
a us
luga
ma
1
Dal
je u
sklađi
vanj
e za
kono
davs
tva
1. O
pšti
zako
n o
uslu
gam
a,
odob
ren.
2.
Adm
inis
trat
ivna
U
pust
va,
usvo
jene
.
K2
- 20
14
MTI
Re
sor
na
Min
ist
arst
va
Izve
staj
o
Nap
retk
u 20
13
3,50
0.00
€
2,00
0.00
€
1,50
0.00
€
12
2 2
Pobo
ljšan
i sta
tistič
kih
poda
taka
1.
Stv
oren
a ba
za
poda
taka
u v
ezi
uslu
ge n
a K
osov
u.
2. T
IS B
aza
poda
taka
1 –
St
atis
tike
3.
TIS
Baz
a po
data
ka 2
-
Prav
na re
gula
tiva
4. T
IS B
aza
poda
taka
3 –
G
lavn
i Akt
eri
5. U
napr
eđen
je
baze
pod
atak
a po
slov
nog
regi
stra
ko
ji om
oguć
ava
prel
az s
a N
AC
E Re
v.1
u N
AC
E Re
v.2.
K2
- 20
13
MTI
, A
gen
cija
za
St
atis
tike
MTI
i IP
A
proj
ekat
Dok
umen
t Iz
vešt
avan
je
IPA
pr
ojek
ta
160,
000.
00
€ 10
,000
.00
€ 15
0,00
0.00
€
3.
4.4.
Tek
uća
plać
anja
i kr
etan
je ka
pita
la
1 1.
Una
pređ
enje
Fi
nans
ijsko
g N
adzo
ra u
sk
ladu
sa
stan
dard
ima
Base
ll-a
(Ban
ka),
IAIS
(o
sigu
ranj
e) i
IOPS
-ga
(pen
zije
) i d
irek
tivam
a EU
-a
1. S
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo
usvo
jeno
u s
klad
u sa
Zak
onom
o
Bank
ama
i MM
F N
BFI,
stan
dard
ima
i pr
inci
pim
a Ba
sell
i di
rekt
ivam
a EU
-a
(K2
2013
) 2.
Pos
tojeći
pr
iruč
nici
Ba
nkar
skog
N
adgl
edan
ja,
MM
F i N
BFI
revi
dira
ni u
K4
- 20
14
CBK
20
,000
.00
€ 0.
00 €
0.
00 €
20
,000
.00
€
12
3
skla
du s
a za
kono
davs
tvom
na
sna
zi i
EU
dire
ktiv
ama
(K3
2013
) 3.
Prim
arno
i se
kund
arno
za
kono
davs
tva
o os
igur
anju
re
vidi
rano
u
skla
du s
a di
rekt
ivam
a EU
i pr
inci
pim
a IA
IS-a
(M
eđun
arod
na
Aso
cija
cija
N
adgl
edao
ca
Osi
gura
nja)
(K3
2013
) 4.
Pos
tojeći
pr
iruč
nici
N
adgl
edan
ja
Osi
gura
nja
revi
dira
ne u
sk
ladu
sa
važeći
m
zako
noda
vstv
om i
dire
ktiv
ama
EU
(K3
2013
) 5.
Reg
ulat
iva
o Pe
nzijs
kom
N
adzo
ru
usag
lase
na u
sk
ladu
sa
EIO
PA-
om (E
vrop
skog
A
utor
iteta
za
Osi
gura
nje
i St
rucn
ih P
enzi
ja i
IOPS
-om
12
4
(Međ
unar
odna
O
rgan
izac
ija
Penz
ijski
h Su
perv
izor
a) (K
4 20
13)
6. P
riručn
ici z
a na
dgle
danj
e pe
nzija
pr
ipre
mlje
nih
u sk
ladu
sa
stan
dard
ima
i pr
inci
pim
a EI
OPA
, IO
PS i
EU
dire
ktiv
ama
(K4
2013
) 7.
Don
osen
je
regu
lativ
e o
nadz
oru
trži
šta
hart
ija o
d vr
edno
sti
Repu
blik
e K
osov
o (K
4 - 2
014)
3.5.
Usk
lađi
vanj
e, im
plem
enta
cija
i pr
imen
a za
kono
davs
tva
3.
5.1.
Kon
kure
ncija
1 K
ompl
etir
anje
Pra
vnog
O
kvir
a za
Kon
kure
nciju
.. 1.
Izm
ene
i do
pune
Zak
ona
o Za
štiti
K
onku
renc
ije u
sk
ladu
sa
zako
noda
vstv
om
EU, a
pos
ebno
: a)
. Def
inis
anje
do
min
antn
og
polo
žaja
i zl
oupo
treb
a ov
og
K3-
2013
A
KK
M
TI,
MF
Posl
ednj
i iz
vešt
aj o
na
pret
ku
(201
1)
Evro
pske
K
omis
ija o
K
osov
u.
Zako
n o
Zast
iti
Kon
kure
nci
je 0
3/L-
10,0
00.0
0 €
10,0
00.0
0 €
0.00
€
10,0
00.
00 €
12
5
polo
žaja
b)
. Kon
cent
raci
ja
pred
uzeć
a na
tr
zist
u i g
rupn
e iz
uzet
ke.
2. U
svaj
anje
se
kund
arno
g za
kono
davs
tva
za
spro
vođe
nje
Zako
na o
zaš
titi
konk
uren
cije
.
299.
201
0
2 M
onito
risa
nje
prim
ene
Zako
na o
Drž
avno
j Po
moć
i
1. U
svaj
anje
se
kund
arno
g za
kono
davs
tva
za
spro
vođe
nje
Zako
na o
D
ržav
noj p
omoć
i 2.
Izd
avan
je
sagl
asno
sti i
vođe
nje
evid
enci
je
o pr
imen
i Zak
ona
o D
ržav
noj
Pom
oći
3.K
ontr
ola
izdv
ojen
ih
sred
stav
a za
po
moć
4.
Don
ošen
je
odlu
ke z
a vr
acan
je
sred
stav
a 5.
Pri
prem
iti
izve
štaj
eva
luac
ije
na p
omoć
i
K4-
14
AK
K
Po
sled
nji
izve
štaj
o
napr
etku
(2
011)
Ev
rops
ke
Kom
isije
o
Kos
ovu.
Za
kon
za
Drz
avnu
Po
moć
, ja
nuar
20
12.
10,0
00.0
0 €
10,0
00.0
0 €
0.00
€
12
6 3
Izgr
adnj
a ad
min
istr
ativ
nih
kapa
cite
ta A
utor
iteta
ko
nkur
enci
je.
1. O
sniv
anje
N
ezav
isne
K
ance
lari
je z
a D
ržav
ne P
omoć
i 2.
Zap
ošlja
vanj
e 5
sluz
beni
ka
3. F
unkc
ioni
sanj
e ka
ncel
arije
4.
Oso
blje
za
Drž
avnu
pom
oć
obuč
eno
K3-
2013
A
KK
Posl
ednj
i iz
vešt
aj o
na
pret
ku
(201
1)
Evro
pske
K
omis
ije o
K
osov
u.
Zako
n za
D
rzav
nu
Pom
oć,
janu
ar
2012
.
10,0
00.0
0 €
10,0
00.0
0 €
0.00
€
4 O
sniv
anje
Kom
isije
o
Drž
avno
j Pom
oći
1.K
omis
ija
Drž
avne
Pom
oći
je o
sniv
ana
K4-
2012
M
F
1,
500.
00 €
3.
5.2.
Të d
rejta
t e p
rone
sisë I
ntele
ktua
le
Da
se g
aran
tuje
isti
nivo
zaš
tite
pred
uzeć
a EU
sa
onim
dom
aćim
, kao
i ob
ezbeđi
vanj
e za
štitn
ih m
era
po
stan
dard
ima
EU.
1 K
ompl
etir
anje
za
kono
davn
og o
kvir
a
1. Z
akon
o
geog
rafs
kom
po
kaza
telju
je
usvo
jen
2.
A
dmin
istr
ativ
no
Upu
tstv
o o
proc
edur
ama
regi
stra
cije
ge
ogra
fski
h po
kaza
telja
i im
enov
anje
po
rekl
a je
us
voje
no
3.
Adm
inis
trat
ivno
U
puts
tvo
o pr
edst
avni
cim
a
K4-
2013
M
TI
4,00
0.00
€
3,00
0.00
€
1,00
0.00
€
12
7
unut
ar K
IS (
u sk
ladu
sa
novi
m
Zako
nim
a) je
us
voje
no
2
Izgr
adnj
a ka
paci
teta
u
obla
sti P
rava
na
Indu
stri
jsku
i In
tele
ktua
lnu
Svoj
inu
.
1. B
roj
regr
utov
anog
os
oblja
2.
Fu
nkci
onal
izov
ana
baza
pod
atak
a
3. O
buka
oso
blja
K
IS z
a sp
rovođe
nje
zako
noda
vstv
a i
funk
cion
aliz
acije
ba
ze p
odat
aka
4. S
pora
zum
Sa
radn
je p
otpi
san
sa K
ance
lari
jom
za
Aut
orsk
a Pr
ava
unut
ar M
KO
S 5.
Bro
j or
gani
zova
nih
kam
panj
a u
cilju
po
veća
nja
sves
ti st
anov
ništ
va o
Pr
avu
na
Indu
stri
jsku
i In
tele
ktua
lnu
Svoj
inu.
K 4
-20
13
MTI
84
,218
.00
€ 30
,000
.00
€ 54
,218
.00
€
3 Po
tpis
ivan
je
mem
oran
dum
a sa
radn
je
sa in
stitu
cija
ma
inte
lekt
ualn
e sv
ojin
e i
izra
de p
odza
kons
kih
1. P
otpi
siva
nje
mem
oran
dum
a ra
zum
evan
ja sa
K
ance
lari
jom
In
tele
ktua
lne
K4-
2012
M
KO
S
50
0.00
€
0.00
€
0.00
€
500.
00 €
12
8
akat
a u
skla
du s
a Za
kon
o A
utor
skim
Pra
vim
a i
Srod
nim
pra
vim
a
Svoj
ine
2. P
otpi
siva
nje
mem
oran
dum
a ra
zum
evan
ja sa
Tr
žišn
im
Insp
ekto
rom
3.
Pot
pisi
vanj
e m
emor
andu
ma
razu
mev
anja
sa
Kos
ovsk
om
Polic
ijom
4.
Usv
ajan
je
Ure
dbe
za
posr
edov
anje
su
koba
u o
blas
ti au
tors
kih
prav
a 4
Nas
tava
k bo
rbe
prot
iv
fals
ifiko
vane
robe
1.
Bro
j kon
trol
a ko
mer
cija
lnih
te
reta
u c
ilju
iden
tifik
ovan
ja
fals
ifiko
vani
h ro
ba
2. S
tvar
anje
pro
fila
rizi
ka z
a fa
lsifi
kova
ne ro
be
3. B
roj o
tkri
veni
h sl
učaj
eva
Ex
offic
io
4. P
oveć
anje
bro
ja
sluč
ajev
a Ex
of
ficio
K4
- 20
13
OK
20
,000
.00
€ 20
,000
.00
€ 0.
00 €
3.
5.3.
Pro
kurim
i Pub
lik
12
9 1
Poveća
nje
tran
spar
enci
je
proc
esa
javn
e na
bavk
e ka
o i t
retir
anje
, praće
nje
i sa
nkci
onis
anje
sluča
jeva
ja
vne
naba
vke
1. M
onito
ring
i sp
rovođe
nje
Zako
na o
javn
oj
naba
vci
2. B
roj p
ogađ
anih
po
stup
aka
bez
obja
vljiv
anja
ob
aveš
tenj
a za
ug
ovor
3.
Bro
j ra
zmot
reni
h ža
lbi
(TRN
) 4.
Mon
itori
ng i
upra
vlja
nje
Javn
og
Ugo
vora
5.
Bro
j izr
ečen
ih
kazn
i za
UV
(T
RN)
6. B
roj
inte
rpre
taci
je
zaht
eva
od st
rane
od
govo
rnih
or
gana
za
gonj
enje
os
umnj
ičen
ih
sluč
ajev
a 7.
Bro
j dob
ijen
cert
ifika
ta z
a pr
ofes
iona
lizam
za
javn
u na
bavk
u
K4-
2013
RK
JN
14
0,00
0.00
€
2 Po
veća
nje
ljuds
kih
kapa
cite
ta k
ao i
održ
ivos
t sl
užbe
nika
javn
e na
bavk
e
1. B
roj o
drža
nih
tren
inga
i os
poso
blje
nog
osob
lja
2. B
roj z
apos
leno
g os
oblja
3.
Bro
j odg
ovor
nih
služ
beni
ka z
a
K4-
2013
RK
JN
IK
JA
35
,000
.00
€
13
0
javn
u na
bavk
u ko
ji su
pro
men
ili
radn
o m
esto
4.
Dir
ekto
r CA
N
imen
ovan
(MF)
3 O
dobr
avan
je li
ste
uslu
ga,
snab
deva
nja,
ce
ntra
lizov
anih
u
cent
raln
om i
opšt
insk
om
nivo
u.
1. P
ripr
emlje
na
lista
art
ikal
a za
jedn
ičko
g ko
rišć
enja
2.
Usv
ojen
a lis
ta
artik
ala
zaje
dnič
kog
kori
šćen
ja
3. B
roj
cent
raliz
ovan
ih
tend
era
K2-
2013
M
F C
AN
10,0
00.0
0 €
3.
5.4.
Sta
ndar
diza
cija
, akr
edita
cija
, oce
njiv
anje
sagl
asno
sti,
met
rolo
gije
i na
dgled
anje
trži
šta.
1 K
ompl
etir
anje
zak
onsk
og
okvi
ra i
njeg
ovo
spro
vođe
nje
1. Z
akon
o
nadg
leda
nju
trži
šta,
usv
ojen
2.
Spr
ovođ
enje
te
hnič
kih
ured
bi
uskl
ađen
osti
sa
EU
3. Iz
vrše
na st
udija
o
spro
vođe
nju
ured
bi
K4
-
2013
M
TI
27,0
00.0
0 €
13,0
00.0
0 €
14,0
00.0
0 €
13
1
4. P
erio
dičk
i iz
vešt
aji
prip
rem
ljeni
od
stra
ne
insp
ekto
rata
O
cenj
ivač
ka T
ela
Usk
lađe
nost
i (O
UT)
nad
gled
ana
2 Po
veća
nje
sves
ti za
sp
rovođe
nje
stan
dard
a 1.
Sve
tski
Dan
st
anda
rda,
or
gani
zova
n 2.
Šes
t or
gani
zova
nih
stol
ova
za
poveća
nje
sves
ti bi
znis
a za
sp
rovođe
nje
stan
dard
a
K3
- 20
13
MTI
Sekt
orsk
a st
rate
gija
9,
000.
00 €
5,
000.
00 €
4,
000.
00 €
3 D
alji
razv
oj la
bora
tori
ja
za m
etro
logi
ju u
skl
adu
sa m
eđun
arod
nim
st
anda
rdim
a
1. K
alib
risa
ni
etal
oni
2. N
ove
labo
rato
rije
m
etro
logi
je,
uspo
stav
ljene
(d
užin
e, p
ritis
ka,
vrem
ena
i fr
ekve
ncije
) 3.
Ser
tifik
ovan
je
njih
ovog
oso
blja
za
odr
eđen
e ob
last
i met
rolo
gije
K3
- 20
13
MTI
45
0,00
0.00
€ 25
0,00
0.00
€ 20
0,00
0.00
€
4 Iz
grad
nja
kapa
cite
ta u
re
leva
ntni
m a
genc
ijam
a ka
o i p
obol
jšanj
e m
eđui
nstit
ucio
naln
e sa
radn
je
1. T
ržiš
ni
insp
ekto
ri i
cari
nski
slu
žben
ici
obuč
eni z
a sp
rovođe
nje
K3
- 20
13
MTI
65
,600
.00
€ 65
,600
.00
€
13
2
tehn
ički
h di
rekc
ija/u
redn
i in
dust
rijsk
o ne
preh
ram
beni
pr
oizv
oda
2. B
aza
poda
taka
za
razm
enu
info
rmac
ija
proi
zved
enih
u
skla
du s
a RA
PEX-
om.
3. R
egru
tova
nje
doda
tnih
sl
užbe
nika
. 4.
Tre
tiran
je u
cilj
u fu
nkci
onal
izac
ije
baze
pod
atak
a za
st
anda
rde.
3.
5.5.
Zaš
tita
potr
ošač
a
1 D
a se
kom
plet
iran
i se
kund
arno
za
kono
davs
tvo
1.
Adm
inis
trat
ivno
U
puts
tvo
za ro
be
sa d
efek
tom
, us
voje
no
2.
Adm
inis
trat
ivno
U
puts
tvo
o ak
cion
oj p
roda
ji,
usvo
jeno
3.
A
dmin
istr
ativ
no
Upu
tstv
o o
roba
ma
na
sniž
enje
, usv
ojen
o
K4-
2013
M
TI
ZK/M TI
St
udija
Iz
vodl
jivos
ti 20
12
1,00
0.00
€
1,00
0.00
€
13
3 2
Izra
da a
kcio
nog
plan
a za
sp
rovođe
nje
prog
ram
a za
za
štitu
pot
rošača
1. P
lan
za
spro
vođe
nje
prog
ram
a za
za
štitu
pot
rošača
je
izrađe
n 2.
Ure
dba
za
bezb
edno
st h
rane
je
usv
ojen
a 3.
Bro
j re
aliz
ovan
ih
kam
panj
a za
po
diza
nje
sves
ti
K2-
2013
M
TI
KA
VH
St
udija
Iz
vodl
jivos
ti 20
12,
Prog
ram
za
zašt
itu
potr
ošač
a 20
10-2
014
1,00
0.00
€
1,00
0.00
€
3 Iz
grad
nja
kapa
cite
ta i
pobo
ljšan
je s
iste
ma
za
adre
sira
nje
žalb
i u d
iviz
iji
za z
aštit
u po
troš
ača.
1. U
loga
međ
u in
spek
tora
ta i
divi
zije
pot
rošača
je
def
inis
ana
2. D
isku
sion
i sto
sa
stra
nam
a od
in
tere
sa je
or
gani
zova
n 3.
Sen
zibi
lizov
ani
potr
ošač
i o
njih
ovim
pra
vim
a pu
tem
bilb
orda
i dr
ugih
rele
vant
nih
sred
stav
a 4.
Jeda
n do
data
n sl
užbe
nik
regr
utov
an
5. O
buče
ni
služ
beni
ci z
a ob
last
i u n
asta
vku:
a)
O v
eštin
ama
istr
aživ
anja
ne
gativ
nih
feno
men
a na
tr
žišt
u
K4-
2013
M
TI
AV
H/
RUV
K/R
UE
/
Stud
ija
Izvo
dljiv
osti
2012
9,91
0.00
€
5,41
0.00
€
13
4
b) V
eštin
e id
entif
ikov
anja
naj
pr
oble
mat
ični
h pi
tanj
a sa
koj
ima
se su
očav
aju
ili s
e m
ogu
suoč
iti
potr
ošač
i, ka
ko b
i se
pro
cesi
rale
i ad
resi
rale
žal
be n
a vr
eme
3.
6. P
ravd
a i u
nutr
ašnj
a pi
tanj
a
3.
6.1.
Jača
nje i
nstit
ucija
i vl
adav
ine p
rava
Da
se o
jača
ju re
leva
ntne
inst
ituci
je u
adm
inis
trac
iji u
opš
te i
poje
dinačn
o in
stitu
cija
za
spro
vođe
nje
zako
na i
suds
tva
1 D
a se
izgr
adi k
apac
iteti
Kos
ovsk
e po
licije
što
se
tiče
istr
age
sluč
ajev
a zl
očin
a
1. S
iste
m p
odat
aka
Polic
ije, i
nteg
risa
n 2.
Mod
erne
op
rem
e za
istr
agu
zloč
ina,
ob
ezbeđe
ne
3. B
roj
regr
utov
anog
os
oblja
4.
Bro
j obu
ka
K4-
2013
M
UP
4,18
9,40
0.0
0 €
2,18
9,40
0.0
0 €
2,00
0,00
0.0
0 €
0.00
€
2 D
a se
ojača
spr
ovođ
enje
za
kona
, izr
ada
seku
ndar
nog
zako
noda
vstv
a i j
ačan
ja
kapa
cite
ta u
obl
asti
zašt
ite ličn
ih p
odat
aka
1. S
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo,
us
voje
no
2. Iz
vešt
aj p
roce
ne
veza
no s
a us
klađ
enos
ti do
mać
eg
zako
noda
vstv
a sa
za
kono
m o
zaš
titi
lični
h po
data
ka,
izrađe
n 3.
Bro
j
K4-
2013
D
AZ
LP
13
5
regr
utov
anog
os
oblja
4.
Bro
j izd
atih
pr
epor
uka
od
stra
ne D
AZL
P
3.
6.2.
Azi
l, m
igra
cija
, viz
ne p
oliti
ke, k
ontr
ola
gran
ica
1 D
a se
nas
tavi
sa
uskl
ađiv
anje
m
zako
noda
vstv
a sa
pr
avni
m te
kovi
nam
a i
izgr
adnj
om k
apac
iteta
od
govo
rnih
inst
ituci
ja u
ob
last
i azi
la
1. Iz
men
a i
dopu
na Z
akon
a o
azilu
2.
AU
za
traž
ioce
az
ila s
a po
sebn
im
potr
ebam
a,
usvo
jen
3. S
trat
egija
za
mig
raci
ju 2
012
– 20
17, u
svoj
ena
4. K
odek
s et
ike
za
obuh
vaće
ne
služ
beni
ke u
po
litik
ama
za a
zil
i mig
raci
ju,
izrađe
n 5.
Dod
atno
oso
blje
za
Kan
cela
riju
Tr
ažio
ca A
zila
, re
grut
ovan
6.
Cen
tar z
a st
ranc
e,
uspo
stav
ljen
i fu
nkci
onal
an
7. B
roj o
drža
nih
obuk
a za
sl
užbe
nike
D
iviz
ije z
a A
zil i
K4-
2015
M
UP
1,12
2,29
0.0
0 €
1,12
2,29
0.0
0 €
0.00
€
0.00
€
13
6
Cen
tra
za tr
ažio
ce
azila
2 D
a se
usv
oje
SOP
za
otkl
anja
nje
odbi
jeni
h tr
ažio
ca a
zila
kao
i da
se
razv
ije p
rofil
mig
raci
je.
1. A
U z
a pr
oced
ure
prot
eriv
anja
i ot
klan
janj
a dr
žavl
jana
treć
ih
zem
alja
sa
neis
prav
nim
bo
ravk
om,
usvo
jeno
2.
Pro
fil is
prav
ne i
neis
prav
ne
mig
raci
je z
a K
osov
o, ra
zvije
n 3.
Bro
j tra
žioc
a az
ila s
a st
atus
om
odbi
jeno
g az
ila i
prot
eran
ih s
a K
osov
a 4.
Kam
panj
a za
po
diza
nje
sves
ti u
vezi
nei
spra
vne
mig
raci
je,
lans
iran
a
K4-
2013
M
UP
SSK
M
IP
MEI
3 D
a se
elim
iniš
u ko
nflik
ti iz
međ
u za
kono
davs
tva
Kos
ova
u ob
last
i m
igra
cije
i on
ih z
a ra
dne
dozv
ole
1. Iz
men
a i
dopu
na Z
akon
a i
izda
vanj
u ra
dne
dozv
ole
i za
pošl
java
nja
stra
nih
drža
vlja
na
RK
2. Iz
men
a i
dopu
na Z
akon
a o
K4-
2013
M
UP
MRS
S
15,0
00.0
0 €
0.00
€
0.00
€
15,0
00.
00 €
13
7
stra
ncim
a Se
kund
arno
za
kono
davs
tvo
Zako
na o
st
ranc
ima
i ono
g za
izda
vanj
e ra
dne
dozv
ole
i za
pošl
java
nja
stra
nih
drža
vlja
na,
usvo
jeno
4
Da
se p
obol
jša m
eđu-
inst
ituci
onal
na
koor
dina
cija
i da
se
izgr
ade
adm
inis
trat
ivni
ka
paci
teti
u ob
last
i m
igra
cije
.
1. B
aza
poda
taka
, in
tegr
isan
a 2.
Bro
j obu
ka
Broj
regr
utov
anog
os
oblja
K4-
2013
M
UP
5 D
a se
pob
oljša
sar
adnj
a iz
međ
u re
leva
ntni
h in
stitu
cija
u o
blas
ti po
novn
og p
rihv
atan
ja
kao
i da
se p
rim
ene
pred
viđe
ni v
rem
ensk
i ro
kovi
sa
zako
nom
i sa
sp
oraz
umim
a re
adm
isije
.
1. B
roj S
pora
zum
a re
adm
isije
sa
zem
ljam
a čl
anic
ama
EU i
treć
im z
emlja
ma
(por
ekla
traž
ioca
az
ila)
2. Iz
vešt
aj b
roja
za
htev
a za
re
adm
isiju
i br
oj
lica
u re
adm
isiji
, iz
rađe
ni
3. Iz
vešt
aji
nere
šeni
h sl
učaj
eva
read
mis
ije,
izrađe
ni
4. P
roce
dure
sa
radn
je s
a Ev
rops
kom
K
ance
lari
jom
za
K4-
2013
M
UP
MIP
40,0
00.0
0 €
40,0
00.0
0 €
0.00
€
0.00
€
13
8
Podr
šku
Azi
la
(EA
SO),
inic
iran
e 5.
Čla
nstv
o u
MA
RRI,
real
izov
ano
6 D
a se
nas
tavi
sa
dece
ntra
lizac
ija fo
nda
za
rein
tegr
aciju
, da
se
podj
edno
stav
e pr
oced
ure
prim
ene
za o
vaj f
ond
i da
se p
obol
jša s
arad
nja
izm
eđu
cent
raln
og i
loka
lnog
niv
oa.
1. S
trat
egija
za
rein
tegr
aciju
, po
novo
ra
zmot
rena
2.
Ure
dna
za
kori
st o
d fo
nda
za
rein
tegr
aciju
je
pono
vno
razm
otre
na u
sk
ladu
sa
prom
enam
a St
rate
gije
3.
ToR
i or
gani
zaci
ona
stru
ktur
a D
epar
tman
a za
re
inte
grac
iju,
izrađe
ne
4. O
pštin
ske
kom
isije
za
rein
tegr
aciju
, os
nova
ne
5. D
onoš
enje
od
luka
na
opšt
insk
om n
ivou
o
zaht
evim
a fo
nda
za re
inte
grac
iju,
dece
ntra
lizov
ano
6. B
roj
spro
vede
nih
odlu
ka u
pra
ksi,
u ve
zi s
a bi
znis
ima
i
K4-
2013
M
UP
MA
LS
27
,500
.00
€ 27
,500
.00
€ 0.
00 €
0.
00 €
13
9
izgr
adnj
om/p
ono
vnom
izgr
adnj
om
kuća
7.
Sta
tistič
ki
izve
štaj
u v
ezi
troš
kova
fond
a,
obja
vlje
n 8.
Red
ovni
sa
stan
ci s
a ci
viln
im
druš
tvom
, m
eđun
arod
nim
or
gani
zaci
jam
a,
ataš
eim
a m
igra
cije
ka
o i s
a lo
kaln
im
nivo
om,
orga
nizo
vani
9.
Ele
ktro
nski
si
stem
za
upra
vlja
nje
sluč
ajev
a,
funk
cion
alan
10
. Izv
ešta
j o
rein
tegr
aciji
RA
E za
jedn
ice,
izrađe
n.
7 D
a se
inte
nzifi
kuju
po
slov
i res
orni
h m
inis
tars
tava
u p
roce
su
rein
tegr
acije
1. P
erio
dičn
i iz
vešt
aji o
ak
tivno
stim
a u
obla
sti
rein
tegr
acije
, iz
rađe
ni
K4-
2013
M
UP
MRS
S M
ON
T M
Z M
ALS
8 D
a se
pob
oljša
ju i
kom
plet
iraj
u vi
zne
polit
ike
i izg
rade
ka
paci
teti
Cen
tra
za A
zil
1. Iz
men
a i
dopu
na Z
akon
a o
stra
ncim
a 2.
A
dmin
istr
ativ
no
Upu
tstv
o 07
/201
2
K4-
2013
M
UP
MU
P
14,4
00,0
0 14
,400
,00
14
0
i 08/
2012
, ra
zmot
reni
3.
Odl
uka
o po
litik
ama
za v
ize,
ra
zmot
rena
4.
Cen
tar z
a V
ize,
osno
van
5. B
aza
poda
taka
C
entr
a za
viz
e us
post
avlje
na i
pove
zana
sa
rele
vant
nim
ba
zam
a po
data
ka
6. K
odek
s et
ike
za
služ
beni
ke
obuh
vata
jući
iz
dava
nje
viza
, iz
rađe
n 7.
Pro
toko
li za
pr
imen
u un
utar
sp
oraz
uma
za
konz
ular
ne u
slug
e sa
Rep
ublik
om
Alb
anijo
m,
zavr
šene
8.
Bro
j re
grut
ovan
og
osob
lja
9. B
roj o
buka
9
Da
se p
oveć
a be
zbed
nost
do
kum
enat
a 1.
Dir
ektn
a lin
ija
obav
ešte
nja
od K
P ko
d A
CR
y ve
zu
sa sl
učaj
evim
a iz
gubl
jeni
h/uk
rad
enih
dok
umen
ta,
uspo
stav
ljena
2.
Baz
a po
data
ka
K4-
2013
M
UP
SSK
400,
000.
00 €
200,
000.
00 €
80,0
00.0
0 €
120,
000
.00
€
14
1
civi
lnog
regi
stra
i ci
viln
og s
tanj
a,
inte
gris
ana
3. K
rite
riju
mi z
a pr
omen
u lič
nih
poda
taka
u
civi
lnom
sta
nju,
st
roži
ji 4.
Ske
nira
nje
civi
lnih
regi
stra
vr
aćen
ih iz
Srb
ije,
zavr
šeno
5.
Dig
italiz
acija
re
gist
ra,
obuh
vata
jući
i vr
aćen
e re
gist
re,
zavr
šena
6.
Opi
s reg
istr
a,
obuh
vata
jući
vr
aćen
e re
gist
re,
zavr
šeno
7.
Bro
j ins
pekc
ija
na te
renu
za
vrše
nih
sa
sam
oini
cija
tivom
od
stra
ne
insp
ekto
rata
AC
R 8.
Bro
j obu
ka u
ob
last
i be
zbed
nost
i do
kum
enat
a na
ce
ntra
lnom
i lo
kaln
om n
ivou
14
2 1 0
Da
se p
oveć
a re
gion
alna
i m
eđun
arod
na s
arad
nja
kao
i izg
rade
in
stitu
cion
alni
i te
hnič
ki
kapa
cite
ti za
pri
men
u po
litik
a o
gran
ični
m
pita
njim
a.
1. D
emar
kaci
ja
gran
ice
sa C
rnom
G
orom
, zav
ršen
a 2.
Spo
razu
mi z
a IU
G, s
a su
sedn
im
drža
vam
a,
potp
isan
i 3.
Bro
j nov
ih
gran
ični
h pr
elaz
a,
uspo
stav
ljen
4. C
enta
r za
koor
dina
ciju
sa
Repu
blik
om
Mak
edon
ije,
funk
cion
aliz
ovan
a 5.
Spo
razu
mi
sara
dnje
sa
FRO
NTE
X-om
, po
tpis
an
6. M
oder
ne
opre
me
za
nadg
leda
nje
i ko
ntro
lu g
rani
ce,
obez
beđe
ne
7.
Reno
vira
ni/i
zgrađ
eni g
raničn
i pr
elaz
i 8.
Jedi
nica
K9
za
Gra
ničn
u Po
liciju
, us
post
avlje
na i
funk
cion
alna
K4-
2013
M
UP
KPM
M
IP
MF
AH
V
3,25
9,45
6.0
0 €
1,75
9,45
6.0
0 €
1,50
0,00
0.0
0 €
0.00
€
3.
6.3.
Bor
ba p
rotiv
pra
nja
novc
a
D
a se
razm
otri
zak
on o
spr
ečav
anju
pra
nja
novc
a i f
inan
sira
nje
tero
rizm
a, o
buhv
ataj
ući u
sklaće
nost
ovo
g za
kona
sa p
ravn
im
teko
vina
ma/
acqu
is
14
3 1
Da
se ra
zmot
ri z
akon
o
spreča
vanj
u pr
anja
nov
ca
i fin
ansi
ranj
a te
rori
zma,
ob
uhva
tajući
usk
lađe
nost
ov
og z
akon
a sa
pra
vnim
te
kovi
nam
a/ac
quis
1. P
lote
sim
-nd
rysh
imi i
ligj
it pë
r par
anda
limin
e
shpë
larje
s së
pa
rasë
dhe
fin
anci
min
e
terr
oriz
mit,
i m
irat
uar
K4-
2012
M
F
4,
000.
00 €
1
Da
se iz
radi
str
ateg
ija
prot
iv p
ranj
a no
vca
1. S
trat
egija
pro
tiv
pran
ja n
ovca
, us
voje
na
K4-
2012
M
F
1,
000.
00 €
2 D
a se
pob
oljša
in
stitu
cion
alna
ko
ordi
naci
ja z
a ef
ikas
niju
bo
rbu
prot
iv p
ranj
a no
vca
1. N
acio
naln
i ko
ordi
nato
r za
spro
vođe
nje
Stra
tegi
je z
a sp
reča
vanj
e pr
anja
no
vca
i fin
ansi
ranj
a te
rori
zma,
od
ređe
n
K1-
2013
M
F
3 D
a se
izgr
ade
kapa
cite
ti po
licijs
kih
zvan
ični
ka,
sudi
ja, t
užio
ca i
FOJ u
ob
last
i bor
be p
rotiv
pr
anja
nov
ca k
ao i
da s
e po
boljš
a tačn
ost i
da
se
vrši
har
mon
izac
ija
stat
istik
a
1. S
OP
o sa
radn
ji iz
međ
u K
P, F
OJ,
PAK
i C
arin
a,
izrađe
n 2.
Pri
ručn
ik o
tip
olog
iji p
ranj
a no
vca
i fin
ansi
ranj
a te
rori
zma,
izrađe
n 3.
Sta
tistik
e u
obla
sti b
orbe
pr
otiv
pra
nja
novc
a,
harm
oniz
ovan
e 4.
Sta
tistik
e o
insp
ekci
ji
K4-
2013
M
F
MU
P SS
K
KK
K
KIP
20,8
40.0
0 €
0.00
€
0.00
€
840.
00 €
14
4
inve
stic
ija u
ne
kret
nina
ma
i in
spek
ciji
kazi
na
5. B
roj i
zveš
tajn
ih
entit
eta,
pre
gled
an
6. B
roj o
buka
za
polic
ijske
sl
užbe
nike
, sl
užbe
nike
FO
J, tu
žioc
a, s
udija
u
obla
sti z
a bo
rbu
prot
iv p
ranj
a no
vca
4 D
a se
una
pred
i m
eđun
arod
na s
arad
nja
u ob
last
i bor
be p
rotiv
pr
anja
nov
ca
1. Č
lans
tvo
FOJ u
FA
TF, r
ealiz
ovan
o 2.
Mem
oran
dum
i sa
radn
je s
a os
talim
zem
ljam
a u
obla
sti
spreča
vanj
a i
borb
e pr
otiv
pr
anja
no
vca,
potp
isan
i
K4-
2013
M
F M
IP
8,
000.
00 €
3.
6.4.
Spr
ečav
anje
i bor
ba p
rotiv
org
aniz
ovan
og k
rimin
ala
i dru
gih
krim
inal
nih
aktiv
nost
i, uk
ljuču
jući
i te
roriz
am
D
a se
pok
aže
jasn
a op
rede
ljeno
st z
a po
stiz
anje
rezu
ltata
u b
orbi
pro
tiv o
rgan
izov
anog
kri
min
ala
i kor
upci
je, o
buhv
ataj
ući i
poče
tak
istr
aga
1 D
a se
pok
aže
jasn
a op
rede
ljeno
st z
a po
stiz
anje
rezu
ltata
u
borb
i pro
tiv
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala
i kor
upci
je, o
buhv
ataj
ući i
poče
tak
istr
aga
1. S
trat
egija
o
upra
vlja
nju
polic
ijsko
g ra
da
od st
rane
ob
aveš
tajn
im
sazn
anjim
a,
usvo
jena
2.
Str
ateg
ija z
a sp
reča
vanj
e zl
očin
a, u
svoj
ena
K1-
2013
M
UP
KK
K
14
5
3. B
roj
real
izov
anih
is
trag
a i o
pera
cija
D
a se
obe
zbed
i nas
tava
k us
ke sa
radn
je sa
EU
LEX-
om
1 D
a se
obe
zbed
i nas
tava
k us
ke s
arad
nje
sa E
ULE
X-om
1. K
ompa
ktni
sp
oraz
umi z
a vl
adav
inu
prav
a,
potp
isan
i 2.
Bro
j sluča
jeva
vi
soko
-im
enov
anih
sa
učešće
m E
ULE
X-a
(sud
ije, t
užio
ci,
polic
ija, p
opra
vne
služ
be)
3. B
roj s
asta
naka
K
oord
inac
iono
g O
dbor
a za
V
lada
vinu
Pra
va
K4-
2012
M
P M
UP
SSK
K
KK
U
svaj
anje
zak
onod
avst
va u
vez
i sa
zapl
enom
im
ovin
e
1 U
svaj
anje
zak
onod
avst
va
u ve
zi sa
zap
leno
m
imov
ine
1. P
redl
og z
akon
za
o k
onfis
kaci
ji im
ovin
e st
ečen
e ne
zako
nito
K4-
2012
M
P
3,
000.
00 €
1
Da
se p
obol
jša tačn
ost i
da
se
vrši
har
mon
izac
ija
stat
istik
a u
obla
sti b
orbe
pr
otiv
org
aniz
ovan
og
krim
inal
a
1. Z
ajed
ničk
a ba
za
poda
taka
izm
eđu
inst
ituci
ja p
rim
ene
zako
na, z
a sl
učaj
ve
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala
i ko
rupc
ije, j
e fu
nkci
onal
na
K4-
2013
M
UP
KK
K
SSK
M
F
14
6
2. Z
ajed
ničk
i go
dišn
ji iz
vešt
aj
izm
eđu
inst
ituci
ja
za p
rim
enu
zako
na, o
bjav
ljen
2 D
a se
spe
cija
lizuj
u su
dije
i t
užio
ci u
obl
asti
trgo
vine
sa
ljud
ima,
da
se p
oveć
a du
goročn
ost k
azne
kao
i da
se
obez
bedi
ne
opho
dan
budž
et z
a sk
loni
šta
i rei
nteg
raci
ja
žrta
va tr
govi
ne lj
udim
a.
1. B
roj
spec
ijaliz
ovan
ih
obuk
a za
sud
ije i
tuži
oce
2. B
roj d
ones
enih
su
dnih
odl
uka
3. B
udže
t za
sklo
ništ
a i
rein
tegr
aciju
žr
tava
trgo
vine
lju
dim
a, a
loci
ran
4. B
roj l
icen
cira
nih
sklo
ništ
a za
sl
učaj
eve
trgo
vine
lju
dim
a
K4-
2013
SS
K
KIP
K
KK
M
F M
UP
34,7
00.0
0 €
4,78
6.00
€
29,9
14.0
0 €
0.00
€
3 D
a se
usk
ladi
za
kono
davn
i i s
trat
eški
ok
vir s
a on
im E
U, u
ob
last
i ter
oriz
ma
i da
se
nast
avi p
raće
nje
stan
ja u
ob
last
i ter
oriz
ma
1. B
roj i
stra
ženi
h i
suđe
nih
sluč
ajev
a pr
otiv
tero
rizm
a 2.
Red
ovni
m
eseč
ni iz
vešt
aji o
sp
rovođe
nji
Stra
tegi
je p
rotiv
te
rori
zma
2012
–
2017
, izr
ađen
i 3.
Eks
pert
i za
finan
sijsk
e is
trag
e u
odgo
vara
jući
m
jedi
nica
ma
KP,
od
ređe
ni
K4-
2013
M
UP
MF
KK
K
SSK
14
7 4
Da
se in
tenz
ifiku
je
međ
unar
odna
sar
adnj
a u
obla
sti b
orbe
pro
tiv
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala
1. B
roj p
otpi
sani
h m
eđun
arod
nim
sp
oraz
uma
za
sara
dnju
i bo
rbu
prot
iv
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala
2. B
roj p
olic
ijski
h at
ašea
imen
ovan
ih
u di
plom
atsk
im
pred
stav
ništ
vim
a 3.
Bro
j sp
rove
deni
h za
jedn
ički
h is
trag
a i o
pera
cija
pro
tiv
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala
4. B
roj p
otpi
sani
h sp
oraz
uma
o m
eđun
arod
noj
prav
osud
noj
sara
dnji
u kr
ivič
nim
st
vari
ma
K4-
2013
M
UP
MIP
M
P K
KK
SS
K
442,
058.
00 €
0.00
€
0.00
€
442,
058
.00
€
5 D
a se
usv
oji s
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo
o za
štiti
sv
edok
a, d
a se
izgr
ade
kapa
cite
ti Je
dini
ce z
a za
štitu
sve
doka
i da
se
obez
bedi
bud
žets
ka
auto
nom
ija
1. S
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo
u ob
last
i zaš
tite
sved
oka,
usv
ojen
o 2.
Odv
ojen
e pr
osto
rije
za
zašt
ićen
e sv
edok
e na
sud
u,
obez
beđe
ne
3. P
oseb
ni
prog
ram
i za
zašt
itu sv
edok
a,
izrađe
ni
K4-
2013
M
UP
M
P SS
K
KK
K
KIP
869.
00 €
86
9.00
€
0.00
€
0.00
€
14
8
4. B
roj p
otpi
sani
h re
gion
alni
h sp
oraz
uma
o sa
radn
ji sa
ra
zlič
itim
ze
mlja
ma
u sp
rovođe
nju
prog
ram
a za
štite
sv
edok
a 5.
Bud
žet z
a Je
dini
cu z
a za
štitu
sv
edok
a, a
loci
ran
6. B
roj
regr
utov
anog
os
oblja
7.
Bro
j tre
ning
a 6
Da
se o
bezb
edi j
edna
va
ljana
zak
onsk
a ba
za
poda
taka
u o
blas
ti pr
islu
škiv
anja
te
leko
mun
ikac
ije
pruž
ajuć
i kon
trol
ne
meh
aniz
me
koji
omog
ućav
aju
razl
ikov
anje
sud
ske
inte
rven
cije
i on
e za
ob
aveš
tajn
e sv
rhe
1. P
redl
og z
akon
o
pris
lušk
ivan
ju
2. S
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo
u ob
last
i pr
islu
škiv
anja
, us
voje
no
K4-
2013
K
PM
MU
P
18,0
00.0
0 €
18,0
00.0
0 €
0.00
€
0.00
€
7 D
a se
inte
nzifi
kuje
ek
splo
atac
ija o
dred
aba
koje
se o
dnos
e na
ko
nfis
kaci
ju im
ovin
e od
st
rane
pra
vosuđa
1. V
redn
ost
zapl
enje
ne
imov
ine
2.
Bro
j izv
ršen
ih
odlu
ka
3. B
roj o
buka
za
sudi
je i
tuži
oce
u ve
zi s
a ko
nfis
kaci
jom
im
ovin
e
K4-
2013
SS
K
MU
P K
KK
K
IP
1,68
3.00
€
1,68
3.00
€
0.00
€
0.00
€
14
9
8 Iz
grad
nja
i una
pređ
enje
in
stitu
cion
alni
h ka
paci
teta
u v
ezi s
a sp
reča
vanj
em i
borb
om
trgo
vine
i zl
oupo
treb
e na
rkot
ika,
trgo
vine
or
užje
m i
priv
redn
og
krim
inal
a
1. Iz
vešt
aj o
pr
ocen
i pre
tnji
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala,
uk
ljuču
jući
i tr
govi
nu o
ružj
em
(SO
CTA
), sa
stav
ljen
2. B
roj
razm
enje
nih
info
rmac
ija o
sl
učaj
evim
a tr
govi
ne
nark
otic
ima,
tr
govi
ne o
ružj
em i
ekon
omsk
ih
zloč
ina
3. B
roj i
stra
ga i
zaje
dnič
kih
oper
acija
pro
tiv
trgo
vine
dro
gom
, tr
govi
ne o
ružj
em i
ekon
omsk
ih
zloč
ina
4. O
prem
e za
is
trag
u tr
govi
ne
drog
om i
trgo
vino
, oru
žjem
, ob
ezbeđe
ne
5. B
roj o
buke
za
polic
ajce
6.
Ops
erva
tor z
a le
kove
, osn
ovan
K4-
2013
M
UP
MZ
3.
7. P
oliti
ka sa
radn
je
3.
7.1.
Eko
nom
ska,
mon
etar
na i
stat
istič
ka s
arad
n ja
i zaš
tita
15
0
finan
sijsk
ih in
tere
sa E
U
1 In
stitu
cion
alni
razv
oj i
izgr
adnj
a ka
paci
teta
. 1.
Usk
lađi
vanj
e se
kund
arno
g za
kono
davs
tva.
2.
AU
za
reor
gani
zova
nje.
3.
Apr
oksi
mac
ija
stat
istič
kih
poda
taka
ug
lavn
om z
a po
ljopr
ivre
dne
proi
zvod
e iz
međ
u EU
i K
osov
a.
4. S
prov
ođen
je
prep
oruk
e Eu
rost
ata
5. P
obol
jšan
izvo
r po
data
ka .
6. o
delje
nje
za
plan
iran
je IT
ko
mpl
etir
ano.
7.
Bro
j odr
žani
h tr
enin
ga i
broj
uč
esni
ka n
a tr
enin
gu.
Broj
regr
utov
anog
os
oblja
.
K4
- 20
13
ASK
K
PM
CBK
M
F C
arin
e, K
ARB
. MPŠ
RR
Zako
n o
zvan
ični
m
stat
istik
ama U
A o
re
orga
niza
ciji
M
eđun
aro
dni
doku
men
ti Iz
vešt
aj o
iz
vodl
jivos
ti 2
012
184,
000.
00 €
20,0
00.0
0 €
70,0
00.0
0 €
94,0
00.
00 €
2 Pr
ipre
ma
za p
opis
po
ljopr
ivre
de.
1. U
pitn
ici i
up
utst
va
prip
rem
ljeni
. 2.
Pre
dlog
pro
jeka
t pr
ipre
mlje
n.
3. P
riku
plja
nje
poda
taka
sa
tere
na.
K4
- 20
13
ASK
K
PM
Opš
tins
ke
skup
štin
e M
PŠR
R
God
išnj
i pl
an ra
da
2013
, P5
VSZ
Iz
vešt
aj o
iz
vodl
jivos
ti
2,38
5,18
0.0
0 €
715,
554.
00 €
1,66
9,62
6.0
0 €
15
1
4. P
riku
plje
ni
poda
ci s
iste
mir
ani.
3 Po
boljš
anje
pos
lovn
e st
atis
tike
i m
akro
ekon
omsk
e st
atis
tike.
1. P
obol
jšan
kval
itet p
oslo
vne
stat
istik
e .
2. S
prov
eden
e pr
ipre
me
o N
AC
E Re
v.2
. 3.
Osn
ovan
re
gist
ar z
a gr
upe
pred
uzeć
a.
4. K
rPA
Kor
očne
st
atis
tike
(građe
vins
ke i
indu
stri
jske)
5.
Pok
azat
elji
za
mer
enje
pri
hoda
do
mać
inst
ava
(SIL
C).
K4
- 20
13
ASK
K
PM
MF
PAK
M
TI
(KA
RB)
Izve
štaj
o
izvo
dljiv
ost
i 201
1 i
2012
Pl
an ra
da
2013
P5
VSZ
726,
040.
00 €
226,
040.
00 €
500,
000.
00 €
4 Pr
ipre
ma
za uče
šće
u ek
onom
skom
i fis
kaln
om
pret
-pri
stup
nom
pr
ogra
mu
1. Iz
vešt
aj IP
A
2012
pro
jekt
a za
EF
P
K4
- 20
15
MF
Pr
ojek
at I
IPA
201
2 "S
uppo
rt to
Pub
lic
Adm
inis
trat
ion
Refo
rm (P
ublic
Fi
nanc
e an
d St
atis
tics)
"
1,00
0,00
0.0
0 €
5 Iz
grad
nja
anal
itičk
ih
kapa
cite
ta z
a m
akro
ekon
omsk
e pr
ocen
e i p
rogn
oze
1. O
drža
ni tr
enin
zi
za
mak
roek
onom
ske
proc
ene
i pr
ogno
ze
2. B
roj o
buče
nih
služ
beni
ka
K4
- 20
13
MF
Pl
an
Obu
ka M
F 20
13
0.00
€
3.
7.2.
Pro
moc
ija i
zašt
ita in
vest
icija
, in
dust
rijsk
a sa
radn
ja,
MSP
i tu
rizm
a
15
2 1
Una
pređ
enje
živ
otne
sr
edin
e za
pos
lova
njea
1.
Org
aniz
ovan
e ko
nfer
enci
je sa
op
štin
ama
za
pobo
ljšan
je
posl
ovno
g ok
ruže
nja
2. S
iste
m s
tvor
en
za je
dins
tven
i m
atič
ni b
roj
3. R
egis
trov
ani
bizn
isi o
nlaj
n 4.
Pov
ećan
je b
roja
ug
ovor
a o
zašt
iti
inve
stic
ija
5. O
rgan
izov
ane
konf
eren
cije
za
prom
ociju
in
vest
icija
i iz
voza
6.
Inde
ks p
oliti
ka
EU z
a m
ala
pred
uzeć
a,
redo
vno
izve
štav
an
K 4
- 20
15
MTI
K
ARB
, ARR
1.
Rap
orti
Doi
ng
Busi
ness
Sv
etsk
e Ba
nke
8,00
0.00
€
8,00
0.00
€
0.00
€
2 Ra
zvija
nje
sist
ema
kate
gori
zaci
je p
redu
zeća
1.
Kre
iran
je b
aze
poda
taka
2.
Stu
dija
o
post
ojeć
im
pred
uzeć
ima,
kl
asifi
kujući
i ka
tego
rišući
na
sekt
orsk
im
osno
vam
a
K 2
- 20
14
MTI
20
,000
.00
€ 3,
000.
00 €
17
,000
.00
€
15
3 3
Pobo
ljšan
je p
rist
upa
finan
sija
ma
za p
redu
zeća
1.
Izvr
šena
stud
ija
za m
oguć
nost
i i
mod
alite
te
stva
ranj
a i
funk
cion
isan
ja
šem
a kr
editn
e ga
ranc
ije
2. A
plik
acija
za
član
stvo
u E
U
razv
ojni
m
inst
ituci
jam
a (C
IP,
EU S
ME
Wee
k ) i
dr
ugih
don
ator
a u
cilju
stv
aran
ja
finan
sijsk
ih
inst
rum
ente
kak
o bi
se
olak
šao
pris
tup
MSP
u
finan
sija
ma,
iz
vrše
na.
3. Č
lans
tvo
u C
IP i
EU S
ME
Wee
k 4.
Fon
d st
vore
n u
cilju
fu
nkci
onal
izac
ije
šem
e za
gar
anci
ju
kred
ita
5. F
ond
stvo
ren
da
subv
enci
oniš
e M
SP
K 2
- 20
15
MTI
M
EF,
CBK
, U
druž
enje
ba
nak
a
1. A
BV
2. S
trat
egija
za
razv
oj
MSP
100,
000.
00 €
20,0
00.0
0 €
80,0
00.0
0 €
4 U
spos
tavl
janj
e sa
radn
je
izm
eđu
obra
zovn
ih
inst
ituci
ja i
MSP
za
pred
uzeć
a i i
ndus
trijs
ke
polit
ike
1. P
rogr
am "B
izni
s In
tern
ship
" za
200
st
uden
ata,
sp
rovo
den
2. S
avet
odav
ni
save
t MSP
K 4
- 20
13
MTI
U
nvie
rzite
t i
kole
dži
1. A
BV
2. S
trat
egija
za
razv
oj
MSP
50,0
00.0
0 €
50,0
00.0
0 €
0.00
€
15
4
funk
cion
aliz
ovan
3.
Pre
dmet
za
Pred
uzet
ništ
vo
ubač
en u
kur
ikul
u ni
skog
ob
razo
vanj
a (M
ON
T)
3.7.
3. P
oljo
priv
reda
1 D
alje
usk
lađi
vanj
e sa
EU
za
kons
kim
okv
irom
1. N
acrt
zak
ona
za
zašt
itu b
ilja,
od
obre
n;
2. N
acrt
zak
ona
šum
a od
obre
n;
3. N
acrt
zak
ona
za
hran
u, o
dobr
en;
4. N
acrt
zak
ona
za
stok
e, o
dobr
ena;
5.
Nac
rt z
akon
a o
sem
enim
a,
odob
ren;
6.
Nac
rt z
akon
a o
sadn
om m
ater
ijalu
od
obre
n;
7. N
acrt
zak
ona
o po
pis
poljo
priv
rede
, od
obre
n;
8. N
acrt
zak
ona
o G
MO
, usv
ojen
; 9.
Adm
inis
trat
ivna
up
utst
va, i
zdat
a.
K4
- 20
13
MPŠ
RR
Fak.
Po
ljop
rivr
ede
Zako
noda
vna
st
rate
gija
20
13
75,0
00.0
0 €
75,0
00.0
0 €
0.00
€
15
5 2
Izra
da p
oliti
ka, p
lano
va i
prog
ram
a za
razv
oj
sekt
ora
poljo
priv
rede
i ru
raln
og ra
zvoj
a
1. S
trat
egija
i pl
an
za p
oljo
priv
redu
i ru
raln
i raz
voj
2014
-202
0,
usvo
jen:
2.
God
išnj
i pr
ogra
m s
a te
hnič
kim
m
eram
a, iz
rađe
n;
3. G
odiš
nji a
kcio
ni
plan
za
razv
oj
orga
nske
po
ljopr
ivre
de,
prip
rem
ljen
i od
obre
n od
str
ane
MPŠ
RR;
4. A
utor
itet
Kon
trol
e za
or
gans
ku
poljo
priv
redu
, os
nova
n;
5. G
odiš
nji p
lan
za
upra
vlja
nje
bakt
erijs
kih
opek
otin
a,
usvo
jen;
6.
Reg
ista
r po
ljopr
ivre
dnik
a,
ažur
iran
; 7.
Mre
ža p
odat
aka
raču
novo
dstv
a po
ljopr
ivre
dnih
fa
rmi,
kom
plet
iran
; 8.
Zaš
tićen
o ge
ogra
fsko
po
rekl
o vi
na i
opis
K4
- 20
13
MPŠ
RR
Opš
tine
Za
kon
o po
ljopr
ivre
dnom
ze
mlji
štu,
St
rate
gija
za
ko
mas
aciju
po
ljopr
ivre
dnog
ze
mlji
šta
50,0
00.0
0 €
50,0
00.0
0 €
0.00
€
50,0
00.
00 €
15
6
loka
cija
sa
zašt
ićen
im
geog
rafs
kim
in
dika
cija
ma,
za
vrše
no;
9. S
ertif
ikov
ana
i ka
tego
rizo
vana
vi
na;
10. P
ilot J
edin
ica
za d
emon
stra
ciju
za
utv
rđiv
anje
po
rekl
a ge
ogra
fske
sr
edin
e,
uspo
stav
ljena
; 11
. Pov
ršin
a ko
nsol
idov
anog
ze
mlji
šta
(u h
a)
Mer
e ko
je s
e pr
eduz
imaj
u za
za
štitu
po
ljopr
ivre
dnog
ze
mlji
šta
(bro
j po
dnet
ih p
rija
va,
dozv
ola,
izda
tih
licen
ci, i
nspe
kcija
, re
vizi
ja i
broj
iz
vrše
nih
prija
va)
15
7 3
Mod
erni
zaci
ja
poljo
priv
redn
ih i
agro
-pr
erađ
ivač
ka p
redu
zeća
kr
oz š
emu
gran
tova
i po
boljš
anje
usl
ova
za
mar
ketin
g.
1. B
udže
t (d
onac
ije i
subv
enci
je) z
a po
ljopr
ivre
dnik
e i
pred
uzeć
a ag
ro-
prer
ade
(4,5
m
ilion
a ev
ra
budž
eta
od s
tran
e K
B i 5
mili
ona
podr
ške
EK)
obez
beđe
n;
2. U
laga
nje
u pr
eduz
eća
agro
–
prer
ade
i raz
nim
fa
rmam
a ko
je
ispu
njav
aju
EU
stan
dard
e (b
roj
pred
uzeć
a ag
ro –
pr
erad
e, fa
rmi,
vrst
i inv
estic
ija,
itd) o
bezb
eđen
o;
3. T
ačke
pr
ikup
ljanj
a za
sk
ladi
šten
je i
prom
et
poljo
priv
redn
ih
proi
zvod
, us
post
avlje
ne;
4. S
iste
m (s
oftv
er)
trži
šnih
in
form
acija
o
cena
ma
za
prim
arne
po
ljopr
ivre
dne
stav
ke,
funk
cion
aliz
ovan
i až
urir
an
K4
- 20
13
MPŠ
RR,
ASK
. KA
HV
, O
pštin
e 19
,350
,000
.00
€
1,43
5,00
0.0
0 €
5,00
0,00
0.0
0 €
12,9
15,
000.
00 €
15
8
5. Iz
vešt
aj z
a ra
zmen
e tr
govi
ne
(uvo
z i i
zvoz
), na
os
novu
sta
tistič
kih
poda
taka
, pr
ipre
mlje
n;
6. P
oljo
priv
redn
i pr
oizv
odi
prom
ovis
ani
pute
m sa
jmov
a,
fest
ival
a u
zem
lji i
inos
tran
stvu
(p
otro
šen
budž
et,
broj
saj
mov
a,
tere
nski
dan
i, itd
.)
4 Po
boljš
anje
infr
astr
uktu
re
u ru
raln
im p
odručj
ima
1. P
utev
i, el
ektr
ične
mre
že,
vodo
vod
i tr
ansp
ort u
ru
raln
im
podr
učjim
a po
boljš
an (b
roj
sela
ukl
juče
nih,
vr
sta
regu
lisan
e in
fras
truk
ture
, du
žina
u m
etri
ma
ili k
ilom
etri
ma,
itd
); 2.
Reh
abili
tova
n si
stem
za
navo
dnja
vanj
e (r
egul
isan
e br
ane,
ka
nali,
kan
ali
navo
dnja
vanj
a re
gulis
ani,
K4
- 20
13
MPŠ
RR
MPŠ
RR/
Op
štin
e
Zako
n o
orga
nsko
j po
ljopr
ivre
di
4,87
4,17
8.0
0 €
0.00
€
0.00
€
4,87
4,1
78.0
0 €
15
9
navo
dnja
vana
po
vrši
na u
ha,
itd
.);
3. V
rsta
re
aliz
ovan
ih
proj
ekat
a u
rura
lnim
po
druč
jima
prek
o lo
kaln
ih a
kcio
nih
grup
a (L
AG
) sa
utic
ajem
na
rura
lne
obla
sti
5
Kor
išće
nje
i odr
živo
up
ravl
janj
e šu
mam
a 1.
Poš
umlja
vane
po
vrši
ne u
ha;
2.
Pla
novi
up
ravl
janj
a šu
mam
a (h
a)
proj
ekto
vani
i od
obre
ni o
d st
rane
M
PŠRR
; 3.
Str
ateg
ije z
a ra
zvoj
lova
us
voje
na o
d st
rane
V
lade
; 4.
Str
ateg
ije z
a ra
zvoj
eko
turi
zma
odob
rena
od
stra
ne V
lade
; 5.
Nac
iona
lna
inve
ntar
izac
ija
šum
a (K
onač
ni
izvj
ešta
j) iz
rađe
n;
6. S
trat
egija
za
održ
ivo
upra
vlja
nje
K4
- 20
13
MPŠ
RR
pštin
e,
MSP
P
Zako
n o
poljo
priv
redn
om
zem
ljišt
u
529,
245.
00 €
60,0
00.0
0 €
245,
000.
00 €
224,
245
.00
€
16
0
nedr
vnih
šum
skih
pr
oizv
oda,
od
obre
na o
d st
rane
Vla
de;
7. M
ere
i akc
ije
pred
uzet
e od
st
rane
KA
Š za
za
štitu
šum
a (b
roj
prek
ršaj
a,
insp
ekci
ja, k
azni
za
pre
krša
je i
kriv
ična
del
a,
štet
očin
a ile
galn
ih
kori
snik
a šu
ma)
.
6 Iz
grad
nja
inst
ituci
onal
nih
kapa
cite
ta z
a ra
zne
obla
sti s
ekto
ra
poljo
priv
rede
i da
lje
jača
nje
poljo
priv
rede
i ru
raln
ih s
avet
odav
nih
uslu
ga z
a po
ljopr
ivre
dnik
e, g
rupe
po
ljopr
ivre
dnik
a, N
VO
.
1. B
roj o
buče
nih
služ
beni
ka
min
ista
rstv
a za
ra
zlič
ite s
ekto
re
poljo
priv
rede
(v
rsta
obu
ke,
stud
ijska
pu
tova
nja
, itd
.);
2. In
form
ativ
ni i
save
toda
vni c
entr
i su
rest
rukt
urir
ani i
fu
nkci
onal
izov
ani
(bro
j fu
nkci
onal
nih
info
rmac
ioni
h ce
ntar
a, n
jihov
a op
rem
a, it
d);
3. T
ehničk
e sa
veto
davn
e us
luge
koj
e se
nu
de (b
roj
K4
- 20
13
MPŠ
RR
Fak.
Po
ljop
rivr
ede,
,pšt
ine
, SH
PUK
Plan
rada
M
PŠRR
75
0,83
5.00
€ 0.
00 €
0.
00 €
75
0,83
5.0
0 €
16
1
farm
era,
vrst
a sa
veta
, bro
j pu
blik
acija
, br
ošur
a, le
taka
, itd
) ;
4. K
ampa
nje
podi
zanj
a sv
esti
građ
ana
o va
žnos
ti, z
aštit
i i
kori
šćen
ju š
uma
(bro
j sas
tana
ka,
učes
nici
, vrs
ta
info
rmac
ija –
št
ampa
ni i
elek
tron
ski m
ediji
, itd
) ;
5. T
AIE
X te
hnič
ka
pom
oć (v
rsta
tr
enin
ga, r
ezul
tati
i bro
j obuče
nih
učes
nika
, itd
.)
1
Usa
glaš
avan
je
podz
akon
skih
pro
pisa
u
obla
sti b
ezbe
dnos
ti hr
ane,
zd
ravl
ja ž
ivot
inja
i bi
ljaka
1. U
redb
a o
doda
cim
a u
hran
i, od
obre
na;
2. U
redn
a o
ribl
jim
bole
stim
a,
odob
rena
; 3.
Pra
vila
za
odob
renj
e i
regi
stra
ciju
po
slov
nih
subj
ekat
a (b
iljni
h i
živo
tinjsk
ih)
odob
rena
; 4.
Ure
dba
za
K4-
2013
A
HV
K
PM,M
PŠRR
,MF,
Poljo
priv
redn
i fak
ulte
t, po
slov
ni s
ubje
kti
KPM
,MPŠ
RR,M
F,SO
HP
KPM
,MPŠ
RR,M
F K
PM,M
PŠRR
,MF
KPM
,MPŠ
RR,M
F K
PM,M
SPP
63,0
00.0
0 €
63,0
00.0
0 €
0.00
€
0.00
€
16
2
fitos
anita
rne
kont
role
, od
obre
na;
5. U
redb
a za
uvo
z pr
ehra
mbe
nih
proi
zvod
a ži
votin
jskog
po
rekl
a, u
svoj
ena;
6.
Ure
dba
o ži
votin
jskih
pod
-pr
oizv
oda,
od
obre
na;
2 U
spos
tavl
janj
e po
litik
a i
plan
ova
za p
rehr
ambe
nu
bezb
edno
st, z
drav
lja
živo
tinja
i zd
ravl
ja b
ilja
1. N
acio
naln
i pla
n sl
užbe
nih
kont
rola
, usv
ojen
; 2.
Str
ateg
ija z
a sp
reča
vanj
e ne
lega
lnog
kla
nja,
us
voje
na;
3. S
trat
egija
za
licen
cira
nje
i ko
ntro
lu
odob
reni
h ži
votin
jskih
tr
žišt
a;
4. P
lan
za
spro
vođe
nje
stra
tegi
je o
na
dgra
dnji
poljo
priv
redn
o –
preh
ram
beni
h pr
eduz
eća,
od
obre
n;
5. T
ačke
gra
ničn
e ko
ntro
le (T
GK
) ka
tego
risa
ne;
6. S
tand
ardn
e
K4-
2013
A
HV
79
0,00
0.00
€ 79
0,00
0.00
€ 0.
00 €
0.
00 €
16
3
oper
ativ
ne
proc
edur
e za
fit
osan
itarn
e ko
ntro
le,
odob
rene
; 7.
Sta
ndar
dne
oper
ativ
ne
proc
edur
e za
uz
orko
vanj
e,
usvo
jene
; 8.
Sis
tem
atsk
o uv
ođen
je i
uskl
ađiv
anje
po
data
ka u
baz
i po
data
ka o
id
entif
ikac
iji,
regi
stra
ciji,
po
kret
u, k
lanj
u,
smrt
i živ
otin
ja s
a te
rena
zav
ršen
o;
3 Iz
grad
nja
inst
ituci
onal
nih
i pro
fesi
onal
nih
kapa
cite
ta A
HV
1. B
roj
uspo
stav
ljeni
h re
gion
alni
h ka
ncel
arija
; 2.
Pre
bača
j in
spek
tora
AH
V,
zavr
šen;
3.
Bro
j rad
nika
za:
pr
egle
d,
uzor
kova
nje,
la
bora
tori
ju,
prav
nu
kanc
elar
iju,
zapo
slen
ih;
4. B
roj r
enov
iran
a gr
anič
nih
obje
kata
za
vet
erin
arsk
u i
K4-
2014
A
HV
K
PM,M
ALS
,MF
KPM
,MA
LS,M
F K
PM,M
F M
F,EK
,MSP
P,M
ALS
3,28
2,00
0.0
0 €
1,28
2,00
0.0
0 €
2,00
0,00
0.0
0 €
0.00
€
16
4
fitos
anita
rnu
kont
rolu
uvo
za;
5. B
roj o
buče
nih
služ
beni
ka A
HV
; 6.
Izgr
adnj
a fa
brik
e za
pre
radu
sp
ored
nih
proi
zvod
a ži
votin
jskog
po
rekl
a za
vrše
na;
7. B
roj u
govo
reni
h ve
teri
nara
od
obuč
enih
AH
V.
4 O
drži
vost
akr
edito
vani
h m
etod
a i p
roši
renj
e ob
ima
akre
dita
cije
1. B
roj u
zora
ka
prem
a na
cion
alno
m
plan
u bo
lest
i pr
aćen
ja i
kont
role
hr
ane
na K
osov
u (p
od p
lano
vim
a O
ZBŽ
i OJU
) je
test
iran
a;
2. B
roj o
buče
nog
osob
lje la
bora
tori
je
za h
ranu
i ve
teri
nu -
LHV
; 3.
Bro
j uče
šća
zvan
ični
ka L
UV
u
test
ovim
a st
ručn
osti;
4.
Lab
orat
orija
za
hran
u i v
eter
inu
snab
deve
n sa
ad
ekva
tnom
op
rem
om z
a ra
zvoj
met
oda
radi
pro
šire
nja
K4-
2013
A
HV
K
PM, M
TI
600,
000.
00 €
600,
000.
00 €
0.00
€
0.00
€
16
5
obim
a ak
redi
taci
je;
5. L
UV
ak
redi
tova
na p
o IS
O 1
7025
; 6.
Bro
j pri
orite
ta
za a
kred
itova
ne
met
ode
prem
a IS
O
1702
5, d
efin
isan
i;
3.7.
4. C
arin
e, po
rezi
i fin
ansij
ska
kont
rola
3.7.
4.1.
Car
ine
1
Car
insk
e vl
asti
doda
tno
treb
a da
una
pred
e sv
oju
efik
asno
st d
a za
dovo
lje
zaht
eve
koji
proi
stič
u iz
lib
eral
izov
ane
trgo
vine
i pr
efer
enci
jaln
e tr
govi
ne u
ok
viru
SSP
, nar
očito
ca
rins
ke v
last
i tre
ba d
a po
veća
ju e
fikas
nost
o
prav
ilnoj
sert
ifika
ciji
pore
kla
robe
, kao
i m
etod
e is
pitiv
anja
i im
plem
enta
cije
.
1. R
adne
gru
pe n
a te
hnič
kom
niv
ou,
osno
vane
. 2.
Nov
e pr
osto
rije
i z
ajed
ničk
e tačk
e gr
anič
nog
prel
aza
izgr
ađen
i da
obez
bedi
ne
opho
dnu
opre
mu
. 3.
Pos
lovi
zav
ršio
PK
K k
ao
orga
niza
cion
e st
rukt
ure,
4.
Fun
kcio
naln
ost
baze
pod
atak
a.
5. C
arin
jenj
e sv
e ko
mer
cija
lne
robe
pr
eko
dva
prel
aza.
6.
Bro
j car
inje
nih
tere
ta
K4-
2013
D
K
MF
1.
Spor
azum
iz
međ
u K
osov
a i
Srbi
je.
2. A
kcio
ni
plan
za
impl
emen
tac
iju
Spor
azum
a.
10,0
00,0
00.
00 €
16
6 2
Pobo
ljšan
je o
bjek
ata
poje
dini
h gr
anič
nih
prel
aza
(GP)
i re
form
iran
je
(mod
erni
zaci
ju) C
arin
e.
1. B
roj p
obol
jšani
h ob
jeka
ta.
2. U
napr
eđen
je
post
ojeć
e in
fras
truk
ture
i iz
grad
nja
novi
h ob
jeka
ta n
a G
P (K
ula,
Ver
mic
a,
Han
i i E
lezi
t, K
uciš
te).
3. B
roj i
zgrađe
nih
obje
kata
. 4.
Ispu
njen
i ne
dost
aci/
potr
ebe
koje
pro
istič
u iz
Bl
uepr
inta
.
K3-
2013
D
K
MF
1.
Mar
rëve
shj
a nd
ërm
jet
Kos
ovës
dh
e Se
rbis
ë.
2. P
lani
I V
epri
mit
për
Impl
emen
tim
in e
M
arrë
vesh
jes
.
7,00
0,00
0.0
0 €
3 Bo
rba
prot
iv n
efor
mal
ne
ekon
omije
, pos
ebno
na
seve
ru K
osov
a.
1. D
odav
anje
an
tikri
jumča
rski
h ob
avez
e u
ovom
de
lu K
osov
a.
2. P
oveć
anje
sa
radn
je s
a dr
ugim
ag
enci
jam
a za
sp
rovođe
nje
zako
na.
3. B
roj
orga
nizo
vani
h op
erac
ija.
4. B
roj o
tkri
veni
h sl
učaj
eva.
5.
Kon
trol
e za
pr
over
u pr
oizv
oda
na
teri
tori
ji se
vera
. 6.
Ser
tifik
ati o
po
rekl
u iz
sev
erne
K4-
2013
D
K
PK,
PAK
,M
F
1.
Spor
azum
iz
međ
u K
osov
a i
Srbi
je
2. A
kcio
ni
plan
za
spro
vođe
nje Sp
oraz
uma
3. K
C
Stra
tegi
ja
35,0
00.0
0 €
16
7
teri
tori
je,
potv
rđen
i.
4 Iz
grad
nja
kapa
cite
ta ,
kao
i efik
asno
st C
arin
e 1.
Bro
j obuče
nih
cari
nski
h sl
užbe
nika
. 2.
Obu
ka o
drža
na
u ze
mlji
i in
ostr
anst
vu, n
a os
novu
sar
adnj
e sa
dru
gim
re
leva
ntni
m
agen
cija
ma
za
izgr
adnj
u ka
paci
teta
i pr
ofes
iona
lnog
ra
zvoj
a za
posl
enih
. 3.
Skr
aćen
o vr
eme
cari
njen
ja.
4. T
erm
in
"pap
erle
ss",
prak
tikov
an.
5. S
man
jenj
e fiz
ičke
kon
trol
e ro
be.
K4-
2013
D
K
MF
1. D
K
stra
tegi
ja.
2. O
kvir
sr
ednj
oroč
nog
plan
a ob
uke
DK
.
110,
000.
00 €
3.
7.4.
2. P
orez
i
1 Pr
elaz
ak iz
tren
utno
g si
stem
a IT
( SI
GTA
S) n
a no
vi IT
sis
tem
u sk
ladu
sa
IT st
rate
gijo
m 2
012-
2015
i u
skla
du s
a st
anda
rdim
a
1. F
unkc
iona
lan
sist
em z
a on
lajn
us
luge
. 2.
Pro
glaš
eni
pore
zi o
nlaj
n.
K4-
2013
PA
K
MF
1. S
trat
eški
pl
an P
AK
20
10-2
015
2. S
trat
egija
in
form
acio
5,00
0,00
0.0
0 €
16
8
EU.
3. S
iste
m v
ezan
za
info
rmac
ione
si
stem
e i d
ruge
vl
adin
ih in
stitu
cija
pr
eko
fiska
lnih
ka
sa.
4. D
onat
orsk
a te
hnič
ka p
omoć
za
naba
vku
osno
vnog
in
form
acio
nog
sist
ema
i teh
ničk
u i f
inan
sijsk
u po
moć
u
izgr
adnj
i/da
ljem
ra
zvoj
u i
inte
grac
iji s
a po
stoj
ećim
in
form
acio
nim
po
d si
stem
ima
PAK
.
ne
tehn
olog
ije
PAK
201
2-20
15
2 Jača
nje
kapa
cite
ta O
dbor
a za
pov
ećan
je b
roja
re
šeni
h ža
lbi.
1.
Adm
inis
trat
ivno
up
utst
vo z
a is
plat
u čl
anov
a od
bora
odo
bren
o.
2. K
ompl
etir
an
odbo
r sa
član
ovim
a iz
Sk
upšt
ine
Kos
ova.
3.
Sm
anje
nje
broj
a ne
reše
nih
pred
met
a.
K4-
2013
M
F N
ezav
isni
od
bor
za
žalb
e,Sk
upš
tina
1. Z
akon
o
proc
edur
eum
a i
pore
sku
adm
inis
tra
ciju
.
200,
000.
00 €
3 Iz
grad
nja
ljuds
kih
kapa
cite
ta P
AK
i po
veća
na sa
radn
ja s
a
1. B
roj t
reni
nga
po
obla
stim
a.
2. B
roj uče
snik
a.
K4-
2014
PA
K
PK,S
ud
1.
Str
ateš
ki
plan
PA
K
2010
-201
5
150,
000.
00 €
16
9
drug
im in
stitu
cija
ma.
3.
Odr
žani
za
jedn
ički
sas
tanc
i sa
Kos
ovsk
om
polic
ijom
i su
dom
. 4.
Spo
razu
mi o
sa
radn
ji po
tpis
ani
sa K
P i S
udom
. 4
Impl
emen
taci
ja
„Str
ateg
ije u
sklađe
nost
i 20
12-2
015"
, pr
elim
inar
nog
plan
a ri
zika
tret
man
a i
prog
ram
a za
oba
vezn
o pr
ikup
ljanj
e.
1. T
retir
anje
rizi
ka.
2. P
oveć
anje
sve
sti
pore
skih
ob
vezn
ika
kroz
in
form
ativ
ne
kam
panj
e.
3. P
oset
e u
funk
cije
pr
ikup
ljanj
a du
ga
i spr
ovođ
enja
pr
oced
ura
obav
ezne
nap
late
. 4.
Bro
j poz
iva
za
Cen
tra
za p
oziv
za
info
rmis
anje
po
resk
ih
obve
znik
a o
pore
skim
ob
avez
ama.
5.
Nas
umič
ne
prov
ere
6. A
utom
atsk
o iz
dava
nje
obav
ešte
nja
za
dugo
ve.
K4-
2013
PA
K
MF
1. S
trat
egija
za
U
sklađe
nos
t 201
2-20
15
PAK
2.
Pr
elim
inar
ni g
odiš
nji
plan
tr
etir
anja
ri
zika
3.
Akc
ioni
pl
an z
a pr
inud
nu
napl
atu
za
2012
2,15
0,00
0.0
0 €
17
0 5
Borb
a pr
otiv
uta
je p
orez
a i p
odiz
anje
dir
ektn
e po
reze
.
1. M
edija
lne
kam
panj
e za
in
form
isan
je
pore
skih
ob
vezn
ika
u ve
zi
sa p
ores
kim
ob
avez
ama.
2.
Pos
ete
i kon
trol
e u
cilju
spr
ečav
anja
ne
ispu
njav
anja
po
resk
ih o
bave
za.
3. K
ontr
ole
iden
tifik
ovan
ih
sluč
ajev
a za
ne
ispu
njav
anje
ob
avez
a an
aliz
om
rizi
ka.
4. S
luča
jne
mon
itori
ng p
oset
e.
5. B
roj o
tkri
veni
h sl
učaj
eva.
6.
Pov
ećan
je u
dela
pr
ihod
a od
di
rekt
nih
pore
za u
od
nosu
na
indi
rekt
ne p
riho
de
(sa
11 %
u 2
012
na
oko
14 %
u 2
013
godi
ni).
K4-
2014
PA
K
MF
1. S
trat
egija
za
U
sklađe
nos
t 201
2-20
15
PAK
2.
Pr
elim
inar
ni g
odiš
nji
plan
tr
etir
anja
ri
zika
1,30
0,00
0.0
0 €
3.
7.4.
3. F
inan
sijsk
a ko
ntro
la
1
Razv
ijanj
e pr
akse
inte
rne
revi
zije
zas
nova
ne n
a ri
zik
1.Br
oj o
drža
nih
tren
inga
i b
roj
učes
nika
K4
- 20
14
MF
Pr
iruč
nik
za fi
nans
ijsko
upr
avlja
nje
i ko
ntro
lu -
Pro
cedu
ra b
r. 4
Upr
avlja
nje
rizi
cim
a
1,00
0,00
0.0
0 €
17
1 2
Razv
oj in
tern
e re
vizi
je i
finan
sijsk
og u
prav
ljanj
a i
kont
role
(FU
K) u
javn
om
sekt
oru
u sk
ladu
sa
međ
unar
odni
m
stan
dard
ima
i pra
ksam
a.
1. B
roj
sert
ifiko
vani
h in
tern
ih re
vizo
ra
Prog
ram
a za
m
eđun
arod
nu
obuk
u i
sert
ifika
ciju
2.
Zah
tev
odob
ren
od st
rane
Ev
rops
ke k
omis
ije
za fi
nans
ijsku
i pr
ofes
iona
lnu
podr
šku
za
prog
ram
str
učno
g us
avrš
avan
ja n
a ni
vou
dipl
oma/
avan
zira
nim
niv
o 3.
Mat
erija
l KBF
P pr
oizv
eden
i di
stri
buir
an
4. T
reni
nzi i
se
min
ari o
drža
ni
sa uče
snic
ima
za
finan
sijsk
o up
ravl
janj
e i
kont
rolu
(FU
K) u
ok
viru
mod
ula
proj
ekta
IPA
201
1 5.
Rad
ioni
ce
održ
ane
BO
(min
ista
rstv
a,
opšt
ine,
age
ncije
) za
gla
vne
finan
sijsk
e sl
užbe
nike
u
odno
su n
a po
dele
K4
- 20
13
MF
Reso
rna
m
inis
tar
stva
, op
štin
e,
agen
cije
Zako
n o
inte
rnoj
revi
ziji,
Str
ateg
ija z
a in
tern
u re
vizi
ju, P
riručn
ik F
inan
sijk
og
upra
vlja
nja
I kon
trol
e - p
ravi
lo 0
1 -
Fina
nsijs
ko U
prav
ljanj
e i K
ontr
ola
1,05
0,00
0.0
0 €
17
2
odgo
vorn
osti
i vl
asti
u sk
ladu
sa
prop
isim
a i
proc
edur
ama
FUK
6.
Sas
tanc
i odr
žani
sa
ruko
vods
tvom
bu
džet
skih
or
gani
zaci
ja
3 D
a se
obe
zbed
i in
stitu
cion
alna
odr
živo
st
1. N
ovi z
akon
us
voje
n i
impl
emen
tiran
ob
ezbe
diće
or
gani
zaci
onu,
fu
nkci
onal
nu i
finan
sijsk
u ne
zavi
snos
t. 2.
Sek
unda
rno
zako
noda
vstv
o us
post
avlje
no
3. A
dmin
istr
ativ
ni
prir
učni
k až
urir
an.
4. Z
ajed
ničk
a st
rate
gija
razv
oja
za p
erio
d se
ptem
bar 2
013
- se
ptem
bar 2
015
usvo
jena
. 5.
Bro
j oso
blja
u
skla
du s
a ci
ljevi
ma
APE
P 6.
Nov
a še
ma
sert
ifika
cije
u
skla
du s
a IS
SAI
Revi
zor
Regu
larn
osti
u ja
vnom
sek
toru
, u
K3
- 20
14
ZAP
Skup
štin
a M
eđun
aro
dni
stan
dard
i re
vizi
je u
ja
vnom
se
ktor
u,
Nov
i zak
on
Zaje
dnič
ka
stra
tegi
ja
razv
oja
, Re
zulta
ti te
stov
a Pr
iruč
nik
za
upra
vlja
nje
kval
iteto
m,
Mem
oran
dum
i o
Sara
dnji
98,0
00.0
0 €
63,0
00.0
0 €
35,0
00.0
0 €
17
3
funk
ciji.
7.
Pro
cena
t re
vizo
ra k
oji
prol
aze
razl
ičite
ni
voe
nove
šem
e za
ser
tifik
aciju
re
vizo
r re
gula
rnos
ti.
8. Š
ema
sert
ifika
cije
za
revi
zora
uči
nka
9. P
roce
nat
revi
zora
koj
i pr
olaz
e ra
zlič
ite
nivo
e no
vog
prog
ram
a se
rtifi
kaci
je z
a re
vizo
ra uči
nka.
10
. Dal
je ra
zvoj
up
ravl
janj
a kv
alite
ta i
stru
ktur
e or
gani
zaci
je d
a bi
se
obe
zbed
ila
vlas
ničk
a pe
rspe
ktiv
a up
ravl
janj
a pr
omen
ama,
vl
asni
štva
i fo
kusa
na
rezu
ltate
. 11
. Upo
ran
i fle
ksib
ilan
pris
tup
u sa
radn
ji sa
m
eđun
arod
nim
pa
rtne
rim
a (p
roje
kti
finan
sira
ni o
d
17
4
stra
ne E
U i
Svet
ske
bank
e i
bila
tera
lna
sara
dnji
sa
šved
skim
GSU
)
4 D
opri
nos
jača
nju
dobr
og
upra
vlja
nja
1. O
bave
zne
revi
zija
re
gula
rnos
ti sv
ih
budž
etsk
ih
potr
ošač
a ob
avlje
nih
iz
kanc
elar
ija
(ukl
juču
jući
sve
opšt
ine)
. 2.
Rev
izije
uči
nka
(ukl
juču
jući
re
vizi
je
upra
vlja
nje)
po
step
eno
post
ižu
veći
pro
cena
t uk
upni
h re
surs
a 3.
Rev
izija
do
nato
rski
h sr
edst
ava
i pr
ojek
ata,
kao
sa
stav
ni d
eo
aktiv
nost
i KG
R po
rtfe
lja.
4. G
odiš
nji I
zveš
taj
Revi
zije
dal
je
razv
ijena
da
K3
- 20
14
KG
R Sk
upš
tina
1. Iz
vešt
aji
revi
zije
re
gula
rnos
ti 2.
Izve
štaj
i re
vizi
je
učin
ka
3. Iz
vešt
aji
revi
zije
up
ravl
janj
a/m
enad
žmen
ta
4. G
odiš
nji
izve
štaj
re
vizi
je
5. G
odiš
nji
izve
štaj
uč
inka
6.
Pro
jekt
i za
in
stitu
cion
aln
i raz
voj.
2,35
2,00
0.0
0 €
2,03
7,00
0.0
0 €
315,
000.
00 €
17
5
obez
bedi
ula
z na
a)
dal
je
refo
rmir
anje
za
htev
a iz
vešt
avan
ja ,
b )
jasn
e gr
anic
e iz
međ
u dr
uštv
enih
st
rukt
ura
(hor
izon
taln
o) i
odgo
vorn
osti
(ver
tikal
no) u
sv
im ja
vnim
in
stitu
cija
ma
i s)
foku
s na
rezu
ltate
i u
slug
e za
gr
ađan
e.
5. G
odiš
nji i
zveš
taj
o uč
inku
, raz
vije
n 6.
Kom
unik
acija
i sa
radn
ja s
a ak
teri
ma
razv
ijena
u
sara
dnji
gde
je
prim
enjiv
o.
7. B
roj d
atih
sa
veta
sk
upšt
inam
a i
vlad
i u p
roce
sim
a do
noše
nja
odlu
ka
se p
oveć
ava.
K
ontin
uira
na
međ
unar
odna
sa
radn
ja k
ao d
eo
ugrađe
nog
oper
ativ
nog
port
felja
3.7.
5. Z
apoš
ljava
nje,
soci
jaln
a po
litik
a, p
oliti
ka ja
vnog
zdr
avst
va, o
braz
ovan
ja i
obuk
e, ist
raži
vanj
a te
hnol
ogije
i ra
zvoj
a
17
6
3.7.
5.1.
Zap
ošlja
vanj
e, so
cija
lna
polit
ika
i pol
itika
ja
vnog
zdr
avst
va,
1 N
asta
viti
uskl
ađiv
anje
za
kono
davn
og o
kvir
a
1. Z
akon
o
izm
enam
a i
dopu
nam
a Za
kona
br.
03/L
-21
2 za
pos
ao,
odob
ren
2. N
ovi Z
akon
o
bezb
edno
sti i
zd
ravl
ju n
a ra
du,
usvo
jen.
3.
Nov
i Zak
on o
za
pošl
java
nju
stra
nih
drža
vlja
na,
odob
reni
.
K4
2014
M
RSS
MU
P Se
ktor
ska
stra
tegi
ja
2009
-201
3,
Akc
ioni
Pl
an 2
011-
2013
,
15,0
00.0
0 €
15,0
00.0
0 €
2 Po
boljš
anje
i un
apređe
nje
soci
jaln
og d
ijalo
ga ,
kao
i st
vara
nje
poda
taka
za
broj
čla
nova
sin
dika
ta
1. K
ampa
nja
za
podi
zanj
e sv
esti
o so
cija
lnim
pa
rtne
rim
a,
real
izov
ana.
2.
Tre
ning
za
lider
e, č
lano
ve
stručn
og o
dbor
a i
soci
jaln
ih p
artn
era
na n
acio
naln
om
zako
noda
vstv
u i
dire
ktiv
ama
EU,
spro
vede
n 3.
Bro
j odr
žani
h sa
stan
aka
Soci
jaln
o Ek
onom
skog
Sa
vet (
SES)
da
se
poveća
dija
log
K4
- 20
13
MRS
S,
Sind
ika
ti,
Priv
red
na
Kom
ora,
SE
S
Soci
jal
ni
part
neri
, N
VO
, C
iviln
o druš
tvo
Sekt
orsk
a st
rate
gija
20
09-2
013,
A
kcio
ni
Plan
201
1-20
13,
700,
000.
00 €
100,
000.
00 €
600,
000.
00 €
17
7
izm
eđu
sind
ikat
a i
vlad
e i s
ocija
lnih
pa
rtne
ra
4. B
aza
poda
taka
za
sin
dika
lno
član
stvo
i čl
anov
e,
uspo
stav
ljena
3
Pobo
ljšan
je i
refo
rme
polit
ika
zapo
šlja
vanj
a i
soci
jaln
ih p
oliti
ke
1. P
raće
nje
spro
vođe
nja
Zako
na o
obu
ci,
usav
ršav
anju
i za
pošl
java
nju
osob
a sa
in
valid
iteto
m
2. U
A z
a pr
enos
ko
risn
ika
soci
jaln
ih š
ema
na
trži
šte
rada
, us
voje
na.
3. S
trat
egija
za
pošl
java
nja
i se
ktor
ska
stra
tegi
ja
razm
otre
ne i
unifi
kova
ne u
je
dnom
do
kum
entu
. 4.
Kon
cept
do
kum
ent z
a ja
vne
služ
be
zapo
šlja
vanj
a,
usvo
jene
. 5.
javn
a sl
užba
za
zapo
šlja
vanj
e,
unap
ređe
na.
Akt
ivne
mer
e tr
žišt
a ra
da z
a
K4/
2014
M
RSS
A
kcio
ni
plan
201
1-20
13,
Stra
tegi
ja
za s
truč
no
usav
ršav
anje
201
2-20
14,
Stra
tegi
ja
zapo
šlja
vanj
a 20
10-
2012
, St
rate
gija
de
cent
raliz
acija
so
cija
lnih
us
luga
20
13-2
017
"
9,72
8,00
0.0
0 €
1,10
0,00
0.0
0 €
8,62
8,00
0.0
0 €
17
8
prom
ovis
anje
za
pošl
java
nja
mla
dih
ljudi
, lju
di
sa in
valid
iteto
m,
žena
, dug
oroč
no
neza
posl
eni
poveća
nih
od 7
. 80
00 d
o 10
.000
lica
ko
ja tr
aže
zapo
slen
je p
utem
po
sred
ovan
ja z
a za
pošl
java
nje
godi
šnje
4 U
svaj
anje
pol
itika
so
cija
lne
inkl
uzije
i an
ti -
disk
rim
inac
ioni
h po
litik
a ka
o i m
era
za p
obol
jšanj
e si
tuac
ije s
ocija
lno
ugro
ženi
h gr
upa
1.
Međ
umin
ista
rska
ko
mis
ija
uključu
jući
op
štin
e, s
tvor
ena
( K
1/20
13 )
2. In
tegr
acija
po
litik
a za
za
pošl
java
nje
i so
cija
lne
polit
ike
u op
štin
skim
st
rate
gija
ma
3. N
asta
vak
dece
ntra
lizac
ije
soci
jaln
ih u
slug
a 4.
Usp
osta
vlja
nje
i jača
nje
meh
aniz
ama
za
finan
sira
nje.
5.
Ang
ažov
anje
ne
vlad
inih
or
gani
zaci
ja u
K4
- 20
15
MRS
S M
Z,
MO
NT,
M
EI,
KRP
, O
pšti
ne,
NV
O.
Akc
ioni
pl
an 2
011-
2013
, St
rate
gija
za
pošl
java
nja
2010
-20
12 ,
Stra
tegi
ja
dece
ntra
lizac
ija
soci
jaln
ih
uslu
ga
2013
-201
7 "
8,56
0,00
0.0
0 €
2,25
0,00
0.0
0 €
6,31
0,00
0.0
0 €
17
9
pruž
anju
usl
uga
soci
jaln
e za
štite
.
5 K
ompl
etir
anje
pra
vnog
ok
vira
1.
Usv
ajan
je
Zako
na o
zd
ravs
tvu
2. U
svaj
anje
Za
kona
o
zdra
vstv
enom
os
igur
anju
3.
Usv
ajan
je
Zako
na o
tr
ansp
lant
aciji
tk
iva
i cel
ija
4. U
svaj
anje
Za
kona
o
tran
spla
ntac
iji
orga
na
5. U
svaj
anje
Za
kona
o d
uvan
u 6.
Usv
ajan
je
zako
na o
m
edic
insk
im
proi
zvod
ima
i op
rem
i 7.
Usv
ajan
je
Zako
na o
ko
mor
ama
zdra
vstv
enih
ra
dnik
a 8.
Usv
ajan
je
Zako
na o
m
enta
lnom
zd
ravl
ju
9. U
svaj
anje
K3-
2013
M
Z
Sekt
orsk
a St
rate
gija
20
10 2
014
13,6
75.0
0 €
13,6
75.0
0 €
18
0
Zako
na o
hitn
im
sluč
ajev
ima
10. U
svaj
anje
AU
za
cen
ovni
k m
edic
insk
ih
uslu
ga
11. U
svaj
anje
UA
za
osn
ovni
pak
et
zdra
vstv
enih
us
luga
12
. Usv
ajan
je U
A
za o
snov
ni p
aket
zd
ravs
tven
ih
uslu
ga
6 Ra
zvoj
pol
itika
i iz
grad
nja
inst
ituci
onal
nih
kapa
cite
ta u
obl
asti
zdra
vstv
enih
usl
uga.
1. A
genc
ija z
a zd
ravs
tven
o os
igur
anje
/fon
d za
zdr
avst
veno
os
igur
anje
, us
post
avlje
na
2. U
svaj
anje
nov
e st
rukt
ure
Min
ista
rstv
a zd
ravl
ja
3. U
svaj
anje
pla
na
za p
reve
nciju
za
razn
ih b
oles
ti.
4. U
svaj
anje
dr
žavn
og p
lana
za
spreča
vanj
e zl
oupo
treb
e ps
iho-
ak
tivni
h su
psta
nci
i leč
enje
bol
esti
zavi
snos
ti 5.
Usv
ajan
je
Stra
tegi
je z
a pr
even
ciju
i ra
no
K3-
2014
M
Z
Stra
tegj
ia
Sekt
oria
le
2010
201
4
718,
400.
00 €
400,
000.
00 €
318,
400.
00 €
18
1
otkr
ivan
je ra
ka
dojk
e, g
rlić
a m
ater
ice
i deb
elog
cr
eva.
6.
Diz
ajni
ranj
e so
ftver
a (S
oftv
er
inte
gris
anog
zd
ravs
tven
og
info
rmac
iono
g si
stem
a, S
oftv
er z
a fa
rmac
euts
ki
lage
r, So
ftver
si
stem
a st
atis
ika
za id
entif
ikac
iju
zdra
vlje
). 7.
Pri
prem
a za
ug
ovar
anje
zd
ravs
tven
e us
luge
zas
nova
ne
na p
erfo
rman
sam
a i z
drav
stve
nih
inst
ituci
ja
(pilo
tiran
je
ugov
aran
ja
zdra
vstv
enih
us
tano
va i
izve
štav
anje
) 8.
Ren
ovir
anje
i op
rem
anje
po
treb
nom
in
fras
truk
turo
m
Ope
rativ
nog
cent
ra i
cent
ra z
a po
zive
(NO
C/C
all
cent
ar)
9. In
stal
acija
ha
rdve
ra u
84
18
2
zdra
vstv
enih
us
tano
va
10. B
roj o
drža
nih
tren
inga
na
men
jeni
h za
os
oblje
SZ
i zd
ravs
tven
og
osob
lja (4
041
zapo
slen
ih)
11. F
unkc
iona
lnos
t C
enta
ra z
a ob
uku
7 Pr
užan
je z
drav
stve
nih
uslu
ga sv
im m
anjin
skim
za
jedn
icam
a, s
a pr
iori
teto
m z
ajed
nice
Ro
ma,
Ašk
alija
i Eg
ipća
na, k
ao i
spro
vođe
nje
akci
je z
a po
boljš
anje
upi
sa,
sman
jenj
e za
gađe
nja
olov
om i
poveća
nja
stop
e va
kcin
acije
međ
u RA
E za
jedn
ice;
izgr
adnj
a ka
paci
teta
Jedi
nice
za
tešk
e m
etal
u o
kvir
u M
Z .
1. K
ampa
nje
podi
zanj
a sv
esti
o zd
ravs
tven
om
rizi
ku
kont
amin
acije
go
tovi
h ol
ovom
2.
Izve
štaj
pro
cene
o
step
enu
zagađe
nja
olov
om,
izrađe
na
3. B
roj o
soba
leče
nih
od
kont
amin
acije
ol
ovom
i iz
leče
nih
4. Iz
vešt
aj o
is
poru
ci s
peci
fične
te
rapi
je (D
MSA
) za
pac
ijent
e leče
ne
od k
onta
min
acije
ol
ovom
, izr
ađen
5.
Pre
duze
te
aktiv
nost
i u c
ilju
inte
gris
anja
zd
ravs
tven
og
K3-
2013
M
Z O
pšti
ne
Sekt
orsk
a St
rate
gija
20
10 2
014
80,0
00.0
0 €
80,0
00.0
0 €
18
3
sist
ema
6. Iz
vrše
nje
dela
tnos
ti za
po
boljš
anje
re
gist
ra, s
man
jenj
e za
gađe
nja
olov
om
i pov
ećan
je s
tope
va
kcin
acije
kod
za
jedn
ice
RAE
7. O
prem
anje
Je
dini
ce z
a te
ške
met
ale
CPM
- M
itrov
ica
8. Iz
vešt
avan
je o
ni
vou
rast
u va
kcin
acije
za
vrše
na
9. B
roj
vakc
inis
anih
, pr
ijavl
jen
10. V
akci
naci
ja
kam
panj
e za
vrše
na.
8
Izgr
adnj
a in
stitu
cion
alni
h ka
paci
teta
u o
blas
ti zd
ravs
tven
ih u
slug
a
1. O
buka
str
učno
g os
oblja
(lek
ari i
se
stre
) za
kori
šćen
je s
oftv
era
inte
gris
anog
zd
ravs
tven
og
info
rmac
iono
g si
stem
a .
2. R
enov
iran
je i
opre
man
je
potr
ebno
m
infr
astr
uktu
rom
za
Ope
rativ
ni
K4-
2013
M
Z
Sekt
orsk
a St
rate
gija
20
10 2
014
6,28
8,47
7.0
0 €
6,06
9,00
0.0
0 €
229,
470.
00 €
18
4
cent
ar i
cent
ar z
a po
zive
(NO
C/C
all
cent
ar)
3. Im
plem
enta
cija
ha
rdve
ra u
84
zdra
vstv
enih
us
tano
va
4. O
buka
ključn
ih
grup
a tr
ener
a ZD
za
pre
govo
re,
ugov
aran
je je
poče
la
5. In
icija
lni
ugov
ori s
a ZI
po
tpis
ani
6. P
raće
nje
i oc
enjiv
anje
sp
rovođe
nja
ugov
ora
je p
očel
o 7.
Praće
nje
indi
kato
ra uči
nka
na Z
I 8.
Nak
nada
pe
rfor
man
se,
poče
la
9. B
roj P
ZN
obja
vlje
n 10
. Fu
nkci
onal
izac
ija
cent
ara
za o
buku
11
. obu
ka o
sobl
ja
ZS
12. U
gova
ranj
e us
luga
WA
N
13. M
arke
ting,
ja
vno
saop
štav
anje
9
Nas
tava
k sp
rovođe
nja
1. B
roj l
ečen
ih
K3-
MZ
Se
ktor
ska
331,
992.
00
33
1,99
2.00
18
5
met
adon
ske
tera
pije
pa
cije
nata
2.
Spr
ovođ
enje
pr
ogra
ma
prija
vlje
n
2013
St
rate
gija
20
10 2
014
€ €
3.
7.5.
2 . O
braz
ovan
je, o
buka
, ist
raži
vanj
e i in
ovac
ije
1 U
svaj
anje
Nac
iona
lne
stra
tegi
je z
a in
ovac
ije i
real
izac
iju a
ktiv
nost
i za
istr
aživ
anje
– n
auku
, In
ovac
ije i
tehn
olog
ija
1. O
dobr
ena
stra
tegi
ja
2. K
vant
itativ
no
poveća
nje
drža
vnog
fin
ansi
ranj
e za
na
učna
is
traž
ivan
ja i
inov
acije
(pos
le
2015
) ;
2. M
inim
um 3
5 ka
ndid
ata
za p
ost
- dok
tors
ke
stud
ije, p
održ
ani.
3. P
odrš
ka
viso
koob
razo
vnih
in
stitu
cija
da
defin
išu
potr
ebe
za ra
zvoj
in
fras
truk
ture
is
traž
ivan
ja
4. Iz
grad
nja
kapa
cite
t un
iver
zite
ta z
a iz
radu
i ak
redi
taci
ju
post
ojeć
ih i
novi
h do
ktor
skih
pr
ogra
ma;
K 4
20
15
MO
NT
Vla
de B
alka
na
435,
060.
00 €
435,
060.
00 €
0.00
€
18
6 2
Inte
grac
ija K
osov
a u
evro
psko
m is
traž
ivač
kom
pr
osto
ru
1. O
sniv
anje
si
stem
a na
cion
alne
ko
ntak
t tač
ka
imen
ujuć
i lju
de/t
ačke
te
mat
skih
obl
asti;
2.
Obu
ka
osob
a/fo
kaln
ih
tačk
i oko
te
mat
skih
obl
asti
okvi
rnog
pr
ogra
ma.
3.
Org
aniz
ovan
je
info
rmat
ivni
h se
sija
za
nauč
nu
zaje
dnic
u na
K
osov
u za
EU
O
kvir
nom
pr
ogra
mu.
4.
Kos
ovsk
i uče
šće
u m
eđun
arod
nim
m
ehan
izm
ima
nauk
e i
istr
aživ
anja
(uče
šće
u FP
7 i
Hor
izon
202
0)
5. V
isok
oško
lske
in
stitu
cije
za
kont
rolu
kva
litet
a ko
nsol
idov
ane;
6.
Bro
j zva
ničn
ika
u kv
alite
tu
viso
košk
olsk
ih
inst
ituci
ja
obuč
enih
.
K 4
20
13
MO
NT
D
onat
ori
DV
O/K
CM
SMO
NT
21,1
50.0
0 €
21,1
50.0
0 €
0.00
€
18
7 3
Obu
ka i
stručn
o
ospo
sobl
java
nje
1. O
buka
na
stav
nika
u
prila
godl
jivos
ti na
pr
omen
e u
nast
avni
m
plan
ovim
a i
napr
edne
te
hnol
ogije
2.
Lic
enci
ranj
e pr
edav
ača
funk
cion
alno
. 3.
Meh
aniz
mi z
a up
ravl
janj
e ob
uke
nast
avni
ka
uspo
stav
ljena
.
K 4
20
15
MO
NT
AA
K, I
VO
89
7,74
5.00
€ 89
7,74
5.00
€ 0.
00 €
4 D
a se
pob
oljša
pri
stup
, kv
alite
t i re
leva
ntno
st
obra
zova
nja
1. P
oveć
anje
bro
ja
obuč
enih
tren
era
i na
stav
nika
na
napr
edni
jim
prog
ram
ima.
2.
Pre
gled
na
stav
nog
plan
a i
prog
ram
a pr
egle
d ob
razo
vanj
a i
stručn
og
usav
ršav
anja
u
kont
ekst
u is
punj
avaj
u za
htev
a tr
žišt
a ra
da.
3. N
ovi n
asta
vni
plan
i pr
ogra
m u
sk
ladu
sa
zaht
evim
a tr
žišt
a ra
da, r
azvi
jen.
4.
Stv
aran
je
adek
vatn
ih u
slov
a
K 4
20
13
MO
NT
MRS
S
4,31
8,00
0.0
0 €
1,11
8,00
0.0
0 €
3,20
0,00
0.0
0 €
18
8
škol
a i c
enta
ra z
a ob
uku
potr
ebno
za
razv
oj v
eštin
a.
5 Po
boljš
anje
ade
kvat
nih
uslo
va z
a ob
razo
vanj
e m
anjin
a, u
ključu
jući
pr
istu
p ob
razo
vanj
a na
sv
om je
ziku
1. Č
lans
tvo
Kos
ova
za D
ekad
u Ro
ma
2. U
džbe
nici
na
rom
skom
jezi
ku
obez
beđe
ni.
3. In
tegr
acija
i sa
radn
ja s
a sr
psko
m
zaje
dnic
om
pove
zano
sa
unap
ređe
nim
ob
razo
vnim
pr
oces
om.
4. n
asta
vnic
i ob
učen
e o
ESD
L
5. O
bezb
eđen
je
neki
h ud
žben
ika
naci
onal
nih
pred
met
a (je
zik,
is
tori
ja, u
met
nost
i m
uzik
a) n
a na
stav
i na
bosa
nsko
m i
turs
kom
jezi
ku.
6. P
odrš
ka z
a RA
E za
jedn
ice
cent
ara
za uče
nje
i st
vara
nje
šem
e gr
anto
va z
a st
ipen
dije
.
K 4
20
15
MO
NT
E
U
3.
7.6.
Kul
turn
e uslu
ge ,
audi
o –v
izue
lne u
sluge
, tele
kom
unik
acije
i po
štan
ske u
sluge
i in
form
acio
no d
rušt
vo
18
9 1
Dal
je u
sklađi
vanj
e sa
EU
za
kons
kim
okv
irom
1. Z
akon
o
vlad
inim
or
gani
ma
info
rmac
iono
g dr
uštv
a, o
dobr
en;
2. S
ekun
darn
o za
kono
davs
tvo
u ob
last
i el
ektr
onsk
ih
kom
unik
acija
us
klađ
eno
sa
Dir
ektiv
ama
2002
/21/
EC i
2009
/140
/EC
; 3.
Reg
ulat
orni
ok
vir z
a un
iver
zaln
ih
uslu
ge,
uspo
stav
ljen;
4.
Cilj
evi
regu
lato
rnog
ok
vira
za
razv
oj
širo
kopo
jasn
og
pris
tupa
, pr
imen
jen;
5.
Ovl
ašće
nje
gene
raln
o re
žim
a,
usvo
jeno
;
K4
- 20
13
ART
MER
M
JU
20,0
00.0
0 €
20,0
00.
00 €
19
0 2
Kre
iran
je i
spro
vođe
nje
odgo
vara
jući
h po
litik
a za
ra
zvoj
info
rmac
iono
g dr
uštv
a i m
edija
, u c
ilju
pune
libe
raliz
acije
trži
šta
i pob
oljša
nja
kval
iteta
us
luga
1. P
oliti
ke z
a se
ktor
ele
ktro
nske
ko
mun
ikac
ije,
usvo
jene
; 2.
Str
ateg
ija z
a di
gita
lizac
iju,
usvo
jena
; 3.
Sis
tem
ski
polit
ika
cena
, sp
rove
den;
4.
Ek-
ante
re
gula
torn
e ob
avez
e na
pr
ovaj
dera
sa
oset
ljivo
g sn
agom
na
trži
štu,
sp
rove
dene
; 5.
Pra
vila
o p
lanu
za
kor
išće
nje
frek
venc
ija,
izrađe
n;
6. P
ojas
evi z
a da
vanj
e u
kori
šćen
je
tele
kom
unik
acio
nih
uslu
ga,
defin
isan
i; 7.
Pla
n za
na
dgle
danj
e i
poveća
nje
efik
asno
sti
mon
itori
nga
za
kori
šćen
je ra
dio-
frek
venc
ija,
izrađe
n;
8. F
iksn
a st
anic
a za
mon
itori
ng
K4
- 20
13
ART
MER
RA
EPK
,KPM
1,
900,
000.
00
€ 10
0,00
0.00
€
1,80
0,0
00.0
0 €
19
1
spek
tra
kom
plet
iran
za
jedn
o sa
op
rem
om;
9. P
rogr
am z
a ko
rišć
enje
te
lefo
nsko
g br
oja
za h
itne
sluč
ajev
e "E
-112
", ra
zvije
n;
10. P
lan
za
vanr
edne
situ
acije
in
tegr
isan
i od
obre
n;
11. P
lan
za
kom
unik
acio
ne
uslu
ge ja
vne
bezb
edno
sti,
usvo
jen;
12
. Bro
j drž
avni
h ko
mpj
uter
skih
ce
ntar
a,
uspo
stav
ljen;
13
. Ure
dba
o ut
vrđi
vanj
u un
iver
zaln
og
reži
ma
pris
tupa
i us
luga
, usv
ojen
a;
14. F
ond
za
univ
erza
lne
služ
ba, o
snov
an;
3 O
drža
vanj
e ne
zavi
snos
ti re
gula
tora
, odg
ovar
ajuć
e in
stitu
cion
alne
refo
rme
i iz
grad
nja
prof
esio
naln
ih
kapa
cite
ta u
sekt
or
info
rmac
iono
g dr
uštv
a i
med
ijim
a
1. B
roj z
avrš
enih
ob
uka
u RA
EPK
; 2.
Bro
j zav
ršen
ih
obuk
a u
KPM
; 3.
Aut
orite
t za
sert
ifika
ciju
RO
OT
osno
van;
K4
- 20
13
MER
M
F,M
ER,R
AEP
K,M
JU
,KPM
13
7,00
0.00
€ 10
,000
.00
€
127,
000
.00
€
19
2
4. In
ovac
ioni
ce
ntar
Kos
ova,
us
post
avlje
n;
5. O
kvir
In
teop
erab
ilite
ta
za
inte
rope
rabi
lnos
t si
stem
a IK
T us
voje
n;
6. B
roj
prih
vaće
nog
stručn
og k
adra
u
IKT;
7.
Bro
j zav
ršen
e ob
uke
u ob
last
i IK
T.
4
Akt
ivno
uče
šće
u re
gion
alno
j sar
adnj
i, uk
ljuču
jući
čla
nstv
o u
međ
unar
odni
m
orga
niza
cija
ma
1. D
ržav
ni z
akon
za
tele
fon
i in
tern
et (C
CTL
D),
obez
beđe
n;
2. P
unop
ravn
o čl
anst
vo u
re
gion
alni
m,
evro
pski
m i
međ
unar
odni
m
orga
niza
cija
, za
vrše
no;
3. B
roj b
ilate
raln
ih
spor
azum
a,
zakl
juče
nih.
K4
- 20
13
MER
RA
EPK
, MIP
19
5500
19
5500
3.
7.7.
Tra
nspo
rt
19
3 1
Dal
je u
sklađi
vanj
e sa
EU
za
kono
davn
im o
kvir
om
1. Iz
men
e i
dopu
ne Z
akon
a br
. 02/
L-70
o
bezb
edno
sti u
dr
umsk
om
saob
raća
ju,
usvo
jene
; 2.
Izm
ene
i do
pune
Zak
ona
br. 0
2/L-
127
o dr
umsk
om
saob
raća
ju,
usvo
jene
; 3.
Izm
ene
i do
pune
Zak
ona
br. 2
004/
06 o
pr
evoz
u op
asni
h m
ater
ija, u
svoj
ene;
4.
Zak
on o
ob
ezbeđe
nju
vazd
ušne
pl
ovid
be, u
svoj
en;
5. A
U o
revi
ziji
drum
ske
bezb
edno
sti,
usvo
jeno
; 6.
Met
odol
ogija
st
atis
tički
h po
data
ka o
sa
obraća
jnim
ne
zgod
ama
u sk
ladu
sa
međ
unar
odni
m
prak
sam
a,
usvo
jena
; 7.
Soc
ijaln
a po
litik
a i p
ravi
la o
K4,
20
13
MI
AC
V,M
UP,
PK
13
9,50
0.00
€ 18
,500
.00
€ 12
1,00
0.00
€
19
4
satim
a vo
žnje
da
se p
otvr
di i
ugra
di
u za
kon
o dr
umsk
om
saob
raća
ju;
8. P
reno
šenj
e D
irek
tive
2003
/59
o poče
tnoj
kv
alifi
kaci
ji i
peri
odič
noj o
buci
vo
zača
, da
se
potv
rdi;
9. P
reno
šenj
e D
irek
tive
2008
/96
o pu
tevi
ma
upra
vlja
nje
infr
astr
uktu
rom
be
zbed
nost
i, da
se
potv
rdi;
2
Kre
iran
je i
spro
vođe
nje
odgo
vara
jući
h po
litik
a za
ra
zvoj
eko
nom
sko
održ
ivog
tran
spor
ta
1. S
ekto
rska
i m
ultim
odal
na
stra
tegi
ja,
usvo
jena
(k
ontr
over
zno
imen
ovan
je);
2. U
slug
e m
ultim
odal
nog
tran
spor
t po
boljš
ane;
3.
Fin
ansi
jske
potr
ebe
infr
aKO
S sa
pla
tnim
m
oguć
nost
ima
koje
trai
nNK
OS
da s
e us
klad
e;
K4,
20
13
MI
MU
P, M
TI
MF
387,
000.
00 €
187,
000.
00 €
200,
000.
00 €
19
5
4. S
tudi
ja
izvo
dljiv
osti
za
opci
je d
ugor
očno
g od
ržav
anja
opc
ija
R7 fi
naliz
iran
a;
5. S
avet
za
izda
vanj
e ka
rtic
a di
gita
lnih
ta
hogr
afa,
os
nova
n;
6. P
roce
dure
ko
ntro
la g
asa
odob
rene
; 7.
Uređa
ji za
ko
ntro
lu g
asa,
in
stal
iran
i; 8.
Bro
j izd
atih
do
zvol
a na
dr
umsk
om
saob
raća
ju;
9. B
roj i
zdat
ih
ovla
šćen
ja z
a do
mać
i pre
voz
putn
ika;
3 Re
stru
ktur
iran
je i
mod
erni
zaci
ja
tran
spor
tnih
sis
tem
a,
uključu
jući
razv
oj i
održ
avan
je in
fras
truk
ture
1. Im
plem
enta
cija
pr
ojek
ta R
7,
segm
enti
1 - 9
( V
erm
ica-
Pri
štin
a Se
ver)
zav
ršen
a;
2. Im
plem
enta
cija
pr
ojek
ta R
6,
segm
ent P
rišt
ina
– El
ez H
an p
očel
a;
K2,
20
14
MI
A
CV
,Kom
iteti
drej
tues
nd
ërm
inis
tror
,MF,
MER
.
301,
220,
000
.00
€ 30
1,02
0,00
0.00
€
200,
000.
00 €
0.00
€
19
6
3. K
ilom
etri
od
ržav
anih
i re
habi
litov
anih
pu
teva
; 4.
Ser
tifik
ovan
i A
genc
ija
vazd
uhop
lovn
e na
viga
cije
; 5.
Pov
ećan
niv
o ul
agan
ja u
že
lezn
icam
a;
6. O
dgov
araj
uća
sred
stva
za
održ
avan
je p
utne
in
fras
truk
ture
, pr
edviđe
na;
7. M
reža
pon
ovo
kate
gori
sani
h pu
teva
; 8.
Baz
a po
data
ka
pute
va, a
žuri
rana
4 Po
boljš
anje
bez
bedn
osti
u sa
obraća
ju, k
ao i
uslo
ve
slob
odno
g kr
etan
ja
putn
ika
i rob
e.
1. S
trat
egija
za
bezb
edno
st
razv
oja
u sa
obraća
ju,
usvo
jena
; 2.
Bro
j red
ovni
h sa
stan
aka
Save
ta
bezb
edno
sti
saob
raća
ja n
a pu
tevi
ma;
3.
Opr
emlje
ni
pute
vi
hori
zont
alne
i
K4,
20
13
MI
MF,
Sa
vet z
a dr
umsk
u be
zbde
nost
M
UP,
MER
.
6,13
0,00
0.0
0 €
3,95
0,00
0.0
0 €
2,
180,
000
.00
€
19
7
vert
ikal
ne
sign
aliz
acije
; 4.
Kam
panj
e za
se
nzib
iliza
ciju
da
poveća
nje
bezb
edno
sti n
a pu
tevi
ma,
sp
rove
deno
(Bro
j sa
stan
aka
sa
deco
m i
vozači
ma
,bro
j dis
trib
uira
nih
pros
peka
ta,b
roj
TV s
poto
va);
5. B
roj p
otpi
sani
h ug
ovor
a za
su
bven
cije
; 6.
Del
atno
st
vozo
va u
svi
m
linija
ma
plan
iran
ih z
a su
bven
cije
; 7.
Bro
j voz
ila k
oji
ne p
rođe
test
te
hnič
ke
ispr
avno
st ;
5
Akt
ivno
uče
šće
u re
gion
alno
j sar
adnj
i i
dalje
m u
ključu
jući
čl
anst
vo u
m
eđun
arod
nim
or
gani
zaci
jam
a.
1. B
roj
regi
onal
nih,
ev
rops
kih
i m
eđun
arod
nih
sast
anak
a od
ržan
ih i
post
ignu
ti za
ključc
i; 2.
Pun
opra
vno
član
stvo
na
nivo
u re
gion
alni
h,
K4,
20
13
MI
MIP
, MF
430,
000.
00 €
280,
000.
00 €
15
0,00
0.0
0 €
19
8
evro
pski
h i
međ
unar
odni
h or
gani
zaci
jam
a;
3. B
roj z
aključe
nih
bila
tera
lnih
sp
oraz
uma,
6 Iz
grad
nja
prof
esio
naln
ih i
inst
ituci
onal
nih
kapa
cite
ta u
sekt
oru
tran
spor
ta
1. P
oveć
anje
bu
džet
a i b
roj
osob
lja p
rizn
atih
u
RTŽ;
2.
Bro
j zav
ršen
ih
obuk
a u
RTŽ;
3.
Obe
zbeđ
enje
po
boljš
ana
civi
lnog
va
zduh
oplo
vstv
a ;
4. B
roj o
buče
nih
insp
ekto
ra z
a be
zbed
nost
ci
viln
og
vazd
uhop
lovs
tva
(cer
tifik
ovan
i);
5. B
roj s
truč
nog
osob
lja o
buče
nog
u ob
last
i in
spek
cije
dr
umsk
og
saob
raća
ja ;
6. B
roj
saob
raća
jnih
m
enad
žera
i vo
zača
obuče
ni i
sert
ifiko
vani
u
skla
du s
a st
anda
rdim
a In
tern
atio
nal R
oad
K4,
20
13
MI
M
EI,R
TŽ,M
UP
464,
866.
00 €
4148
66
50,0
00.0
0 €
19
9
Uni
on (I
RU);
7. B
roj o
buče
nih
vozača
i m
anip
ulat
ora
sert
ifiko
vani
h;
8. P
et (5
) ko
nsul
tana
ta
bezb
edno
sti u
ob
last
i tra
nspo
rta
opas
nih
mat
erija
; 9.
Obuče
ni tr
ener
i za
Eko
- vo
žnje
(5
tren
era)
; 10
. Obuče
ni
inst
rukt
ori v
ožnj
e (4
50 in
stru
ktor
a za
ob
uku)
; 11
. Obuče
ni
insp
ekto
ri v
ozila
za
kon
trol
u ga
sa
(160
insp
ekto
ra) ;
12
. TA
IEX
podr
ška
za
digi
taln
i tah
ogra
f, ob
ezbeđe
na;
13. T
AIE
X po
dršk
a za
razv
oj
met
odol
ogija
ne
sreć
e m
eđun
arod
ne
prak
se,
obez
beđe
na;
14. T
AIE
X po
dršk
e za
KH
IAA
os
igur
ana;
15
. TA
IEX
podr
ška
za
20
0
insp
ekci
jske
posl
ove
MI
uslu
ga.
3.
7.8.
Ene
rget
ika,
ukl
juču
juci
i nu
klea
rnu
bezb
edno
st
1 Pë
rafr
imi i
kor
nizë
s le
gjis
lativ
e dh
e rr
egul
lativ
e të
sek
tori
t dh
e tr
egut
të b
rend
shëm
të
ene
rgjis
ë, p
ërfs
hirë
ed
he s
igur
inë
bërt
ham
ore.
1. Iz
men
e i
dopu
ne Z
akon
a o
ener
getic
i, us
voje
ne.
2. Iz
men
e i
dopu
ne Z
akon
a o
elek
trič
noj
ener
giji,
usv
ojen
e.
3. Iz
men
e i
dopu
ne Z
akon
a o
Regu
lato
rim
a en
erge
tike,
us
voje
ne.
4. N
ovi z
akon
o
trgo
vini
naf
tom
i na
ftnim
pr
oizv
odim
a,
usvo
jen.
5.
Izm
ene
i
K4-
2013
M
ER
MER
, RK
E A
KM
R,M
TI, K
AZZ
NS
8. 0
3/L-
184
Zako
n o
ener
getic
i; D
irek
tiva
2009
/28
EC
9. 0
3/L-
184
Zako
n o
ener
getic
i, Za
kon
o el
ektr
ično
j en
ergi
ji Br
. 03
/L-2
01,
Zako
n o
ener
gets
kom
re
gula
toru
Br
. 03/
L-18
5;
rele
vant
ni
1,05
2,00
0.0
0 €
52,0
00.0
0 €
1,00
0,00
0.0
0 €
20
1
dopu
ne Z
akon
a o
zašt
iti o
d zr
ačen
ja
i nuk
lear
ne
sigu
rnos
ti,
usvo
jen.
6.
Mod
ela
diza
jna
unut
rašn
jeg
trži
šta
elek
trič
ne e
nerg
ije,
odob
ren
7. P
ravi
la
unut
rašn
jeg
trži
šta
elek
trič
ne e
nerg
ije
u ok
viru
trži
šnog
m
odel
a, u
svoj
ena.
8.
AU
za
tačk
ama
obno
vljiv
ih iz
vora
en
ergi
je 2
013-
2022
, us
voje
n 9.
Reg
ulat
orni
ok
vir z
a ra
zvoj
ob
novl
jivih
izvo
ra
ener
gije
(OIE
), us
voje
n 10
. AU
o n
aftn
im
deri
vata
koj
i su
pred
met
lic
enci
ranj
a,
odob
ren
o nači
nu
prija
ve i
licen
cira
nje
pore
za, u
svoj
en
11. A
U o
te
hnič
kim
za
htev
ima
za m
alo
prod
ajna
mes
ta
gori
va, u
svoj
en
12. A
U o
zako
n za
na
ftu,
Dir
ektiv
a 20
09/2
8 EC
20
2
tehn
ički
m
zaht
evim
a za
sk
ladi
šten
je,
prer
adu
i ve
lepr
odaj
a m
azut
a, u
svoj
en
13. U
A z
a bi
ogor
iva
u sa
obraća
ju,
usvo
jen
14. U
redb
a o
radi
oakt
ivno
m
otpa
du, u
svoj
ena
15. U
redb
a o
prev
ozu
radi
oakt
ivni
h iz
vora
, usv
ojen
a 16
. Ure
dba
o iz
lože
nost
i zd
ravs
tven
ih
radn
ika
i pa
cije
nata
, us
voje
na
2 St
rate
ški r
azvo
j pol
itike
u
ovom
sek
toru
u sk
ladu
sa
obav
ezam
a tr
akta
ta
zaje
dnic
e en
erge
tike.
1. R
evid
iran
K
osov
ska
ener
gets
ka
stra
tegi
ja z
a pe
riod
201
3-20
22,
usvo
jena
2.
Str
ateg
ija z
a st
vara
nje
i up
ravl
janj
e re
zerv
ama
nafte
, us
voje
n 3.
Drž
avni
akc
ioni
pl
an i
upra
vlja
nje
reze
rvam
a na
fte,
K4-
2013
M
ER
MER
, M
TI
6.Za
kon
o en
erge
tici
Br.0
3/L-
184;
D
irek
tiva
2009
/28
EC
1,08
4,00
0.0
0 €
84,0
00.0
0 €
1,00
0,00
0.0
0 €
20
3
usvo
jen
4. D
odat
na
kotiz
acija
%
prik
uplje
ne n
a na
ftne
deri
vate
5.
EE
Akc
ioni
pl
an, u
svoj
en
6. K
osov
ski p
lan
za O
IE 2
011-
2020
, od
obre
n 7.
Met
odol
ogija
za
proc
enu
EE
prim
enje
nih
mer
a,
usvo
jena
3 Ra
zvoj
i in
stitu
cion
alno
jača
nje
ener
gets
kog
sekt
ora,
ukl
juču
jući
i nu
klea
rne
sekt
or
1. D
iviz
ija z
a ob
avez
ne re
zerv
e na
fte, o
snov
ana
2. Č
etir
i nov
a zv
anič
niak
a za
posl
eni u
RK
E 3.
Bro
j or
gani
zova
nih
obuk
a u
RKE
4. B
roj o
buče
nog
osob
lja u
RK
E 5.
13%
pov
ećan
ja
budž
eta
u RK
E 6.
Tri
nov
a iz
vrši
oca
KA
ZZN
S 7.
Bro
j or
gani
zova
nih
obuk
a u
KA
ZZN
S 8.
Bro
j obuče
nog
osob
lja u
K4-
2013
K
AZ
ZNS
MER
, M
TI,
RKE,
K
AZZ
NS
29
4,20
0.00
€ 29
4,20
0.00
€ 0.
00 €
20
4
KA
ZZN
S 9.
Ope
rato
r za
upra
vlja
nje
nukl
earn
im
otpa
dom
, osn
ovan
10
. Bro
j oso
blja
za
posl
enog
u
oper
ater
za
upra
vlja
nje
otpa
dom
11
. Bro
j obuče
ni
zapo
slen
ih u
op
erat
era
za
upra
vlja
nje
otpa
dom
12
. Jed
inic
a za
im
plem
enta
ciju
pr
ojek
ta z
a uk
ljuči
vanj
e pr
ivat
nog
sekt
ora
u TC
Kos
ovo
B ,
osno
van
4
Izgr
adnj
a i r
azvo
j nov
ih
kapa
cite
ta z
a ge
neri
sanj
e 1.
Tra
nsak
cija
za
proj
ekat
TC
K
osov
a e
Re,
odob
rena
2.
Pob
edni
k na
te
nder
u za
TC
K
osov
a e
Re,
prog
laše
n,
3. B
roj d
ozvo
la z
a iz
grad
nju
kapa
cite
ta n
ovih
O
IE, i
zdat
e.
K4-
2013
M
ER
M
ER
RKE,
K
EK,
KO
STT
2,
735,
000.
00
€ 2,
243,
600.
00
€
491,
400
.00
€
20
5 5
Dek
omis
ija T
C K
osov
o A
1.
Tri
radn
e gr
upe
za d
ekom
isiju
TE
Kos
ovo
A,
funk
cion
aliz
ovan
e 2.
God
išnj
i iz
vešt
aji o
pe
rfor
man
si o
be
tri g
rupe
, po
dnes
ene
K4-
2013
M
ER
MF/
MRS
S
192,
650.
00 €
19
2,65
0.00
€
6 Pr
omoc
ija z
aštit
e od
zr
ačen
ja i
nukl
earn
e si
gurn
osti
i upr
avlja
nja
radi
oakt
ivni
m o
tpad
om
1. K
ampa
nje
za
podi
zanj
e sv
esti
za
zašt
itu o
d zr
ačen
ja
i nuk
lear
ne
bezb
edno
sti (
broj
te
levi
zijsk
ih
spot
ova,
broj
radi
o re
klam
a, b
roj
broš
ura
i let
aka
štam
pani
h i
dist
ribu
iran
ih,
itd),
2. Z
emlje
sa
radi
oakt
ivni
m
izvo
rim
a,
iden
tifik
ovan
e 3.
Bro
j upr
avlja
nih
radi
oakt
ivni
h iz
vora
K4-
2013
K
AZ
ZNS
KPM
100,
000.
00 €
50,0
00.0
0 €
50
,000
.00
€
20
6 7
Pobo
ljšan
je p
reno
sa i
učešće
u re
gion
alni
m
meh
aniz
mim
a za
ko
mpe
nzac
iju tr
anzi
ta
elek
trič
ne e
nerg
ije
1. P
rija
va N
S Li
plja
ne 1
10kV
lin
ija L
P 11
2,
real
izov
ana
2. P
reus
mer
avan
je
linije
110
kV, b
r 18
06 ,
NS
110/
35kV
Đ
akov
ica
1 -
110/
10kV
NS
Đak
ovic
a 2
i Za
men
a op
rem
e TL
110
kV
Đak
ovic
a 1,
re
aliz
ovan
3.
Zam
ena
prov
odni
ka i
izol
ator
a, k
ao i
pove
ziva
nje
linijs
ke o
prem
e 11
0kV
LP
125/
2 i
125/
3, re
aliz
ovan
4.
Reh
abili
taci
ja
post
roje
nja
u TS
11
0/35
kV T
L U
roše
vac
1 i N
S G
njila
na 1
10/3
5 (1
0) k
V ,
real
izov
an
5. P
aket
pro
jeka
t N
S 11
0/10
(20)
G
njila
ne s
a 5
dale
kovo
da,
real
izov
an
6. P
aket
pro
jeka
t N
S 11
0/ 1
0 ( 2
0)
Pala
j sa
K4
2013
K
OS
TT
MER
27,4
83,0
00.
00 €
9,
083,
000.
00
€ 18
,400
,000
.00
€
0.00
€
20
7
dale
kovo
dim
a,
real
izov
an
7. P
aket
pro
jeka
t N
S 11
0/ 1
0 ( 2
0)
Priš
tina
7 sa
da
leko
vodi
ma,
re
aliz
ovan
8.
Izra
da E
IC k
oda
I kar
akte
ra Y
od
stra
ne E
TSO
– E
za
KO
STT
kao
regu
lato
rna
i ko
mer
cija
lna
obla
st, r
ealiz
ovan
9.
Pos
tavl
janj
e sa
mos
taln
e re
gula
cion
e zo
ne
ili u
sar
adnj
i sa
Alb
anijo
m,
real
izov
an
10. R
ad p
reno
snog
si
stem
a za
snov
ana
na P
riručn
ik
oper
acije
EN
TSO
-E,
real
izov
an
3.
7.9.
Živ
otna
sred
ina
i klim
atsk
e pro
men
e
1
Dal
je u
sklađi
vanj
e sa
EU
za
kons
kim
okv
irom
1. N
acrt
zak
ona
za
Ekof
ondi
n (
Kos
ovsk
i pro
gram
za
zaš
titu
živo
tne
sred
ine)
, usv
ojen
; 2.
Nac
rt z
akon
a o
izm
enam
a i
dopu
nam
a Za
kona
o
hem
ikal
ijam
a,
K4-
2013
M
SPP
RKV
K
Zako
noda
vna
st
rate
gija
20
12/2
013
23,9
17.0
0 €
23,9
17.0
0 €
0.00
€
0.00
€
20
8
usvo
jen;
3.
Nac
rt z
akon
a o
izm
enam
a i
dopu
nam
a Za
kona
o z
aštit
i od
buk
e, u
svoj
en;
4. N
acrt
zak
ona
o iz
men
ama
i do
puna
ma
Zako
na o
vod
ama
na K
osov
u,
usvo
jen;
5.
Nac
rt z
akon
a o
insp
ekto
ratu
za
živo
tnu
sred
inu,
vo
de, p
rost
orno
pl
anir
anje
i iz
grad
nju,
us
voje
n;
6. N
acrt
zak
ona
o le
galiz
aciji
div
lje
grad
nje,
usv
ojen
; 7.
Nac
rt z
akon
a o
pros
torn
om
plan
iran
ju,
usvo
jen;
8.
Nac
rt z
akon
a o
izm
enam
a i
dopu
nam
a Za
kona
o
upot
rebi
, up
ravl
janj
e i
održ
avan
je
zaje
dnič
kih
zgra
da, u
svoj
en;
9. Z
akon
o
Regu
lato
rnoj
20
9
kanc
elar
iji z
a vo
du i
kana
lizac
ije
(RK
VK
), us
voje
n
2 Za
vrše
tak
zako
nsko
g ok
vira
sa
podz
akon
skim
ak
tima
Usv
ojen
a A
dmin
istr
ativ
na
Upu
tstv
a:
1. A
U z
a po
javu
zn
aka
zašt
ite
prir
ode,
pos
tupa
k i u
slov
e za
nj
egov
o ko
rišć
enje
; 2.
AU
za
prip
rem
u i s
prov
ođen
je
stud
ije z
a pr
ocen
u ri
zika
od
uvođ
enja
, nov
i uv
od i
uzgo
j di
vljih
vrs
ta;
3. A
U z
a vr
stu,
iz
gled
, pos
tupa
k i
nači
n po
dele
pr
izna
nja
i na
grad
a za
do
stig
nuća
u
obla
sti z
aštit
e pr
irod
e;
4. A
U z
a nači
ne i
uslo
ve z
a ob
avlja
nje
posl
ova
K4-
2013
M
SPP
MPŠ
RR,
M
ZHE,
MI,
ISH
K
Zako
noda
vna
st
rate
gija
20
12/2
013
63,9
17.0
0 €
63,9
17.0
0 €
0.00
€
0.00
€
21
0
čuva
nja
prir
ode;
5.
AU
za
ekol
ošku
m
režu
i si
stem
va
žnih
eko
lošk
ih
podr
učja
; 6.
AU
za
sadr
žaj,
vrem
e i n
ačin
sp
rovođe
nja
post
upka
pro
cene
pr
ihva
tljiv
osti
plan
ova,
pr
ogra
ma
i in
terv
enci
ja z
a ek
ološ
ku m
režu
; 7.
UA
- drž
avni
ka
talo
g za
gu
blje
nje;
8.
UA
-doz
vola
za
upra
vlja
nje
otpa
da;
9. A
U i
vete
rina
rski
m
edic
insk
i otp
ad;
10. A
U z
a up
ravl
janj
e gu
ma
i ot
pada
gum
a;
11. A
U
klas
ifika
cija
, ob
elež
avan
je i
pako
vanj
e op
asni
h he
mik
alija
; 12
. AU
za
Ars
en,
kadm
ijum
, živ
u,
nikl
i po
licik
lični
ar
omat
ični
h ug
ljovo
doni
k u
vazd
uhu;
21
1
13. A
U o
str
uktu
ri
ispl
ate
voda
; 14
. UA
o n
ačin
u ev
iden
cije
i ob
lika
legi
timac
ije
insp
ekto
ra z
a vo
de;
15. U
A z
a sa
drža
j, ob
lik, u
slov
e,
met
ode,
od
ržav
anje
i dr
uga
važn
a pi
tanj
a ko
ja
se o
dnos
e na
iz
dava
nje
i gu
bitk
a vo
dne
dozv
ole;
16
. AU
za
vodn
e in
fras
truk
ture
; 17
. AU
o
gran
icam
a vr
edno
sti
eflu
enat
a ko
ji se
is
pušt
a u
javn
u ka
naliz
aciju
i vo
du;
18. A
U z
a od
ređi
vanj
e za
štić
ene
obla
sti
voda
; 19
. AU
za
proc
edur
e, s
asta
v i
stru
ktur
u au
tori
teta
rečn
ih
sliv
ova;
20
. UA
za
sadr
žaj
plan
a up
ravl
janj
a vo
dam
a;
21
2
21. A
U z
a ra
d,
nači
n i d
ruga
pi
tanj
a od
znača
ja
za v
odni
in
form
acio
ni
sist
em;
22.
Adm
inis
trat
ivno
up
utst
vo o
os
novn
om
sadr
žaju
Pr
osto
rnog
pla
na
Kos
ova;
23
. A
dmin
istr
ativ
no
uput
stvo
o
osno
vnom
sa
drža
ju
Opš
tinsk
og
razv
ojno
g pl
ana;
24
. A
dmin
istr
ativ
no
uput
stvo
o
post
upku
za
javn
o ra
zmat
ranj
e pr
osto
rnih
i ur
bani
h pl
anov
a ;
25. J
edin
stve
n ko
deks
za
obje
kte,
usvo
jen;
26
. UA
o
adm
inis
trat
ivni
m
taks
ama
za
izda
vanj
e gr
ađev
insk
e do
zvol
e i n
akna
de
za re
gulis
anje
21
3
infr
astr
uktu
re;
27. A
U z
a gr
ađev
insk
u kn
jigu
i dne
vnik
; 28
. AU
za
kate
gori
zaci
ju
izgr
adnj
e;
29. A
U z
a gr
ađev
insk
e ob
jekt
e za
koj
e ni
je
potr
ebna
doz
vola
; 30
. AU
za
post
avlja
nje
novč
ane
kazn
e pr
otiv
uče
snik
a u
izgr
adnj
i; 31
. AU
za
određi
vanj
e ob
lika,
sad
ržaj
a i
nači
an v
ođen
ja
upra
vnik
a;
32. O
bave
zni
prop
isi z
a za
jedn
ičke
zgr
ade;
33
. Pra
vila
za
određi
vanj
e vr
edno
sti p
laca
nja
u re
zerv
om fo
ndu
21
4 3
Pobo
ljšan
je s
trat
eške
po
litik
e u
obla
sti ž
ivot
ne
sred
ine
i usv
ajan
je
akci
onih
pla
nova
1. K
osov
ska
stra
tegi
ja z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
e i
Akc
ioni
pla
n,
usvo
jeni
; 2.
Str
ateg
ija i
Akc
ioni
pla
n kv
alite
t vaz
duha
, us
voje
ni;
3. S
trat
egija
up
ravl
janj
a ot
pado
m z
a K
osov
o, u
svoj
ena;
4.
Kos
ovsk
i pla
n up
ravl
janj
e ot
pado
m,
odob
ren;
5.
Str
ateg
ija
prib
ližav
anje
sa
EU
zako
noda
vstv
om
u ob
last
i živ
otne
sr
edin
e i p
lana
in
vest
icija
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine,
odo
bren
a;
6. P
roje
ktni
za
datc
i za
izra
du
stra
tegi
je
klim
atsk
ih
prom
ena,
pr
ipre
mlje
ni;
7. S
trat
egija
Vod
a K
osov
a, u
svoj
ena;
8.
Akc
ioni
pla
n za
up
ravl
janj
e rečn
im
sliv
om, u
svoj
en;
K4-
20
13
MSP
P M
PŠR
R,
MER
, M
I, M
TI
1. Z
akon
o
zašt
iti
živo
tne
sred
ine
2. Z
akon
o
zašt
iti
vazd
uha
od
zagađe
nja,
3.
Zak
on o
ot
padu
4.
Kos
ovsk
i Za
kon
o vo
dam
a,
5. Z
akon
o
pros
torn
om
pl
anir
anju
250,
000.
00 €
150,
000.
00 €
100,
000.
00 €
0.00
€
21
5
9. P
rost
orni
i ur
bani
stič
ki
plan
ovi 6
opš
tina
odob
reni
- Št
rpce
, N
ovo
Brdo
, K
amen
ica,
Ra
nilu
g, L
iplja
n M
amuš
a;
4
Izgr
adnj
a lju
dski
h i
inst
ituci
onal
nih
kapa
cite
ta u
sekt
oru
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne n
a ce
ntra
lnom
i lo
kaln
om
nivo
u
1 Br
oj tr
enin
ga
REN
A p
rogr
ama
(EC
RAN
) - 4
gr
upe
. ;
2 Br
oj tr
enin
ga u
ob
last
i vod
a (D
ABL
AS
i DRI
NI
CO
RE) ;
3.
Obu
ka 4
2 sl
užbe
nika
na
cent
raln
om n
ivou
za
izda
vanj
e gr
ađev
insk
ih
dozv
ola,
doz
vola
za
vod
e i ž
ivot
ne
insp
ekci
ja;
4. 3
obu
ke
opšt
insk
og n
ivoa
za
spr
ovođ
enje
za
kono
davs
tva
živo
tne
sred
ine;
5.
Uku
pan
broj
ob
uka
insp
ekto
rata
o
ekol
oški
m
zloč
inim
a, tu
žioc
i i
sudi
je (R
EC -
THEM
IS);
K4-
2013
M
SPP
Kom
una
t V
ažeć
i za
koni
ži
votn
e sr
edin
e i
sekt
orsk
e st
rate
gije
100,
000.
00 €
100,
000.
00 €
0.00
€
0.00
€
21
6
6. 4
obuče
ni
služ
beni
ka n
a ra
zlič
itim
pi
tanj
ima
klim
atsk
ih
prom
ena
; 7.
Bro
j obuče
nih
služ
beni
ka A
ZSK
u
okvi
ru
prog
ram
a Ev
rops
ke a
genc
ije
za ž
ivot
nu
sred
inu;
8.
Bro
j tre
ning
a od
ržan
ih o
d st
rane
op
štin
skog
in
spek
tora
; 9.
Str
uktu
rira
nje
i pr
ofili
zaci
ja
insp
ekci
je,
zavr
šena
; 10
. Obu
ka
opšt
insk
ih
služ
beni
ka u
radu
sa
nef
orm
alni
m
nase
ljim
a (O
EBS,
U
N -H
ABI
TAT)
; 11
. Obu
ka u
op
štin
ama
za
izra
du
urba
nist
ički
h re
gula
cion
ih
plan
ova
(Pri
zren
, V
itina
, Uro
ševa
c);
12. O
buka
urb
anih
pl
aner
a u
opšt
inam
a za
21
7
tum
ačen
je n
ovog
Za
kona
o
pros
torn
om
plan
iran
ju;
13. O
buka
5
zvan
ični
ka A
ZSK
un
utar
pro
jekt
a Pa
rkov
a D
inar
skog
Luk
a (W
WF)
;
5 Pr
odub
ljiva
nje
sara
dnje
iz
međ
u in
stitu
cija
koj
e im
aju
utic
aja
i od
govo
rnos
ti u
sekt
oru
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
1.
Međ
umin
ista
rska
gr
upa
o kl
imat
skim
pr
omen
ama,
os
nova
na;
2. B
roj z
ajed
ničk
ih
aktiv
nost
i sa
ekol
oški
m
nevl
adin
im
orga
niza
cija
ma
i ci
viln
im
druš
tvom
; 3.
Opš
tinsk
i pl
anov
i up
ravl
janj
a ot
pado
m,
napr
avlje
ni;
K4-
2013
M
SPP
MER
M
PŠR
R, M
I, M
TI,
MZ,
O
pšti
ne
20
,000
.00
€ 20
,000
.00
€ 0.
00 €
0.
00 €
21
8 6
Spro
vođe
nje
polit
ike
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne u
ci
lju p
obol
jšanj
a st
anja
ži
votn
e sr
edin
e
1. M
reža
m
onito
ring
a kv
alite
ta v
azdu
ha,
funk
cion
alna
; 2.
7 k
olek
tora
za
ster
iliza
ciju
in
fekt
ivno
g ot
pada
bol
nice
, op
erac
iona
lizov
an; 3.
Min
ista
rski
sa
vet o
vod
ama,
os
nova
n;
4. S
tam
beni
sav
et,
osno
van;
5.
Zaš
tićen
a po
druč
ja z
a iz
vore
pi
tke
vode
, pr
ogla
šene
; 6.
Stu
dije
ore
iz
vodl
jivos
ti za
tr
etm
an z
agađ
enih
vo
da z
a ce
ntre
U
roše
vac,
G
njila
ne,
Kos
ovsk
a M
itrov
ica,
za
vrše
ni;
7. P
rogr
am z
a m
onito
ring
po
vrši
nski
h i
podz
emni
h vo
da,
usvo
jen;
8.
Pod
aci
mon
itori
nga
povr
šins
kih
i po
dzem
nih
voda
,
K4-
2013
M
SPP
ZRRU
K,
MPŠ
RR,
M
Z,
Opš
tine
12
,230
,000
.00
€
2,03
0,00
0.0
0 €
10,2
00,0
00.
00 €
0.
00 €
21
9
obja
vlje
ni;
9. Iz
vešt
aj o
stan
ju
reka
u o
blas
ti ek
splo
atac
ije
iner
tnih
mat
erija
la
posl
e od
luke
da
se
zaus
tavi
ek
splo
atac
ija
rečn
ih k
orita
, ob
javl
jen;
10
. Izv
ešta
ji o
stan
ju ž
ivot
ne
sred
ine
na K
osov
u up
ućen
i Evr
opsk
oj
agen
ciji
za ž
ivot
nu
sred
inu;
11
. Izv
ešta
j sta
nja
živo
tne
sred
ine,
ob
javl
jen;
12
. Izv
ešta
j o
stan
ju o
tpad
a,
obja
vlje
n;
13. S
tudi
ja
izvo
dljiv
osti
za
prog
laše
nje
zašt
ićen
og
podr
učja
Hen
c,
zavr
šena
; 14
. Inv
etna
r su
bjek
ta S
EVES
O
II, o
konč
an;
15. R
adni
pla
n za
iz
bor N
atur
a 20
00
podr
učja
sa
nazn
akom
ne
opho
dnih
po
data
ka,
22
0
odgo
vorn
osti,
ro
kova
i bu
džet
a,
razv
ijen;
16
. Dep
onije
op
asno
g sk
ladi
šten
je
mat
erija
la,
izgr
ađen
i; 17
. Bro
j ope
rate
ra
koji
ispu
njav
aju
nove
kri
teri
jum
e za
pri
kupl
janj
e ot
padn
ih v
ozila
i nj
ihov
ih
kom
pone
nata
; 18
. Pod
aci z
a ci
ljeve
obr
ačun
a i
inka
sira
nja
za
sekt
ore
vode
i ka
naliz
acije
i fr
agm
enta
cije
po
sekt
oru,
da
se
poša
lju
3.8.
Fin
ansij
ska
sara
dnja
1 Po
boljš
an k
apac
itet z
a pl
anir
anje
i pr
ogra
mir
anje
pom
oci E
U
1. B
roj t
reni
nga
održ
anih
i ob
učen
o os
oblje
na
radu
2.
Pob
oljša
n kv
alite
t pr
oizv
eden
ih
doku
men
ata
3.
Pro
jekt
i pr
ogra
mir
ani u
sk
ladu
sa
K4
- 20
14
MEI
M
F,
KPM
, M
L
Proj
ekat
br
atim
ljenj
a,
Zakl
jučc
i se
ktor
skih
D
PSP,
D
okum
ent
pom
oći E
U
Stud
ija
izvo
dljiv
ost
i
614,
000.
00 €
14,0
00.0
0 €
600,
000.
00 €
22
1
doku
men
tima
i pr
iori
tetim
a Pr
oces
a st
abili
zaci
je i
prid
ruži
vanj
a
2 Ef
ektiv
na k
oord
inac
ija
dona
tora
1.
Odr
žani
sa
stan
ci s
ekto
rske
ra
dne
grup
a za
do
nato
re
2. O
drža
ni
sast
anci
pod
- se
ktor
a ra
dne
grup
e za
don
ator
e 3.
Sas
tana
k Fo
rum
a vi
soko
g ni
voa
4. P
rior
iteti
za
dona
tors
ka
finan
sira
nja
na
osno
vu s
trat
eški
h do
kum
enat
K4
- 20
13
MEI
M
L,
Don
ator
i
Ure
dba
za
Don
ator
sku ko
ordi
naci
ju
br.
04/2
011
, Za
ključc
i Fo
rum
a vi
sok
nivo
do
nato
rsko
g se
ktor
a ra
dnih
gr
upa,
Stud
ija
izvo
dljiv
ost
i
5,
000.
00 €
3 Pr
ekog
raničn
i pro
gram
i sa
radn
je
Prog
ram
izm
eđu
Kos
ova
i Alb
anije
1.
Bro
j pro
jeka
ta
proc
enje
nih
i iz
abra
nih
( K2
- 20
13)
2. B
roj p
otpi
sani
h ug
ovor
a (K
3 20
13)
3. S
tudi
ja
izvo
dljiv
osti
za
stra
tešk
i pro
jeka
t (
K4
2013
) Pr
ogra
m K
osov
o-M
aked
onija
1.
Zaj
edničk
e
K4
- 20
13
MA
LS
Opš
tine
855,
660.
00 €
55,6
60.0
0 €
800,
000.
00 €
22
2
stru
ktur
e za
pr
aćen
je
spro
vođe
nja
prog
ram
a na
m
estu
i fu
nkci
onal
ne (
K1
2013
) Pr
ogra
m K
osov
o i
Crn
a G
ora
1. Z
ajed
ničk
e st
rukt
ure
za
prać
enje
sp
rovođe
nja
prog
ram
a na
m
estu
i fu
nkci
onal
ne (
K2
- 201
3)
2. B
roj t
reni
nga
za
pote
ncija
lne
aplik
ante
(K3
- 20
13)
3. P
oziv
za
zavr
šen
pred
loge
i ob
javl
jene
(K4
– 20
13)
Uku
pno:
74
0,74
6,74
9.15
€
583,
996,
308
.65
€ 76
,390
,410
.00
€ 80
,360
,03
0.50
€
top related