8405974 john templeton mudrost svjetskih religija

7/22/2019 8405974 John Templeton Mudrost Svjetskih Religija

1/521

MUDROST

svjetskih religija

John Templeton

*Putevi do raja na zemlji

Sir John Templeton :Wisdom from World Religions

Pathways toward heaven on earthCopyright by Templeton Foundation Press


2/521

~00~

U ovim poticajnim priama i anegdotama autor oivljuje uenja vodeih

svjetskih religija. U knjizi ete naii na navode iz kranstva, budizma,

hinduizma, islama, jinizma, judaizma, perzijskih, indijanskih, sikhskih

vjerovanja, taoizma, zena i zoroastrizma. Mudrost svjetskih religija knjiga

je iji sadraj moete itati, razmatrati, prouavati, upijati, vjebati i

provoditi u praksi, pritom irei duhovne spoznaje. Cilj je ove knjige

pomoi ljudima svih ivotnih dobi da naue vie o ivotnim istinama i

primijene ih na vlastiti ivot, te na osobni i poslovni uspjeh.

~00~

John Templeton rodio se u Winchesters u saveznoj draviTennessee. Studirao je na Yaleu, a potom, zahvaljujui Rhodesovojstipendiji, i na Oxfordu. Poznat je kao vjet ulaga na Wall Streetu.Godine 1987. utemeljio je Zakladu John Templeton, a trenutanofinancira Templetonovu nagradu za napredak na podruju religije.

~00~

>>>SADRAJ >>>


3/521

Uvod

TKO SAM? to radim ovdje, na Zemlji? to me oekuje u bu-

dunosti? Kako se samostalno otisnuti u svijet koji katkada izgle-

da kao da ga ispunjavaju samo sukobi i nadmetanja? Kako se bo-

lje slagati s ljudima koji me okruuju? Kako se nositi sa sva-

kodnevnim pritiscima? Kako biti uspjean na poslu? Kako pro-

nai mir usred velikih previranja? Kako ostvariti koristan i sretan

ivot?Mnogi ljudi u dananje vrijeme postavljaju upravo takva

pitanja. elite li konstruktivno sudjelovati u izgradnji raja na

zemlji? Nedvojbeno je da moemo pripomoi stvaranju smisleni

jeg, boljeg i plodonosnijeg svijeta svojim mislima, osjeajima,

svijeu i djelima. Usto moemo i odraavati onu unutarnju spo-

znaju neograniene ljubavi, suosjeanja, dobrote, iskrenosti, ka

rakternosti, snage i osjeaja za ivotni cilj i to prema svim oso-

bama i situacijama unutar svojeg iskustvenog podruja. Nasreu,

postoje pozitivne reakcije, te definitivni i korisni putokazi koji

mogu obogatiti ivot svakog pojedinca koji iskreno eli uiti. A

mnogi ljudi raspolau dubokom unutarnjom eljom da ive tako

da tijelo, um i duh dovedu u sklad sa svakodnevnim iskustvima.

Sve je vie dokaza o tome da ono to znamo nije i jedinaistina o smislu naeg zemaljskog postojanja. Vaa potraga za

neim viim moe biti sveta pustolovina koja e vas dovesti do

novih spoznaja, provokativnih mogunosti, neoekivanih prekret-

nica i gorljive elje za ulaskom na podruje nepoznatog. Svakod-

nevni ivot moe postati sretniji, uspjeniji i korisniji. Nae su

duhovne lekcije vrlo esto niz bezbrojnih ivotnih situacija na ko-

je nailazimo, a osobito one koje u prvi mah moda i ne shvaamokao takve. Rije je o trenucima kada poznavanje, razumijevanje i


4/521

provoenje ivotnih zakona moe posluiti kao vana pomo ko-ja e ovjeku omoguiti da bude sretan i da daje djelotvoran dop-rinos ivotu.

Rije je jednostavno o nizu pravila prema kojima se rav-namo u svakodnevnome ivotu. A njih pronalazimo u irokoj le-pezi izvora poput: vodeih svjetskih religija; raznoraznih filozof-skih kola, kako starodrevnih tako i suvremenih; pripovjedaa izsvih dijelova svijeta; znanstvenika i povjesniara, da navedemotek neke od njih. ini se da postoje doslovce stotine takvih zako-na, a veina obitelji i religija najee prenosi zakone kojima jetradicija nauila i njih. Neki su zakoni toliko jasni da se veinaljudi slae u vezi s njihovom istinitou. Na primjer, iskrenost,potenje i istinoljubivost visoko su na ljestvici vrijednosti u raz-nim kulturama i drutvima irom svijeta.

Sljedbenici drevnog kineskog mudraca Lao Tsea u duhov-nom zakonu vide Tao The Ching. Najjednostavnije tumaenje Taoa, ili duhovnoga zakona, glasi: Nain na koji sve funkcionira.Zakon je mogue shvatiti i kao izraz odnosa izmeu ovjekovauma, te njegovih misli i zamisli, emocija i naina njihova izraa-

vanja, te fizikih aktivnosti koje izraavaju te misli, osjeaje i ide-je. Jer nedvojbeno postoji vrst odnos izmeu nevidljivih misli iosjeaja naega uma i srca te vidljivih postupaka na koje se od-luujemo upravo zbog njih.

Neki put nije lako pronai djelotvorne rijei koje e preni-jeti univerzalne duhovne istine. Kako uope izraziti ono bezuvje-tno, krajnje, onaj izvor, ono nepojmljivo unutar ega nastaje sve

ostalo? Bog, Buddha, Allah, Brahma, Muhamed, Wakantanka,Boanstvo, Stvoritelj? Same rijei i njihovo shvaanje mogu serazlikovati unutar razliitih duhovnih tradicija i u pojedinimsluajevima ne mogu se samo tako zamijeniti srodnim izrazom.Ipak, nije li mogue da univerzalni jezik neograniene ljubavi spo-znaje temeljnu dobrotu koja je u samoj biti svakog ivog bia?

Svijet funkcionira na duhovnim naelima jednako kao to

funkcionira prema zakonima fizike i gravitacije. Upravo je na na-ma kao pojedincima da nauimo te zakone ili naela te da svjes-no ponemo prema njima i ivjeti. Promotrimo malo pomnijeshvaanje takvih zamisli. Moda se pitate: to je to duhovni za-kon? Na to pitanje moemo odgovoriti da je rije o vjenome za-konu ili naelu koje, budui da pripada duhovnome svijetu, nije

vidljivo. Meutim, duhovni je zakon itekako stvaran. Duhovni

zakon ne oblikuje i ne odreuje niije trenutano miljenje, nikak-vi hirovi. Duhovni su zakoni objektivni i nepristrani, jednako se


5/521

odnose na sve, svugdje u svijetu. Djeluju bez predrasuda i sklo-nosti u svakom trenutku i na svim mjestima. Ti se zakoni provo-de sami od sebe, ne ovise o ovjekovu autoritetu i propisima.

Na boravak na malenome planetu koji nazivamo Zemljomvrlo je kratkotrajan i zahvaljujui njemu prua nam se izvrsna pri-lika da za sobom ostavimo svijet bolji od onog koji smo zatekli ito upravo zahvaljujui nainu na koji odluimo ivjeti. Jedan odnaina ostvarivanja trajnih poboljanja jest ovladavanje ivotnimzakonima.

Vlastitu stvarnost nerijetko oblikujemo izborom nainapercipiranja i ostvarivanja interakcija s okolnim svijetom. Posve

je izvjesno da mnoge odluke te vrste esto donosimo nesvjesno,zahvaljujui uvjetovanim reakcijama. Ipak, mi jedini moemoodabrati drukiji smjer. Kako se razvijati zahvaljujui raznoraz-nim novim spoznajama kako bismo postali mudri djelovanjem nanajmudriji nain? Kada ponemo djelovati na temelju ivotnih za-kona u situaciji u kojoj se nalazimo, u situacijama u kojima se za-tiemo, traiti razumijevanje, kada nastojimo u mislima izraava-ti ljubav, jednako tako i rijeima i postupcima, uvidjet emo da senae razumijevanje poveava. Tada emo lake proniknuti iza va-njskog izgleda odreene situacije, doprijeti do same biti situaci-

je, do srca druge osobe.

Dok smo jo u koli, bilo osnovnoj, bilo srednjoj, bilodravnoj, bilo privatnoj, na fakultetu ili poslijediplomskome stu-diju, ili, pak, u ivotnoj koli, moemo se divno provoditi. Moe-mo uivati u uenju, u poboljavanju umnih sposobnosti i pripre-

manju za korisnu budunost. S druge strane, moemo biti neza-dovoljni i aliti se, sebi i drugima izazivati nelagodu. Sve ovisi onama. Fiziki svijet, s poslovima, obvezama, zakonima, prilika-ma, zadaama, odnosima i odgovornostima prava je kola zanae duhovno bie. Rije je o mjestu na koje dolazimo radi ko-lovanja. Postavite si sljedea pitanja: Kakav sam uenik? Uim likako treba? Trudim li se dovoljno oko zadaa poput molitve i

meditacije, izraza zahvalnosti? Radim li na tome da u odnosimas drugim ljudima uvam sreu i sklad? Ispunjavam li sve svojedunosti djelotvorno i u duhu poniznosti? Koristim li prilike dabudem odgovorna osoba?

Kada poriemo osobnu odgovornost i ogranienja koja sipostavljamo i pripisujemo vanjskim uzrocima, oteavamo postu-pak uenja. Moda je jedan od najveih izazova koji se postavlja-

ju pred ovjeka upravo priznavanje pojedinane odgovornosti zavlastiti ivot. Razvoj je esto isto to i prihvaanje odgovornosti


6/521

moda malopomalo kako stjeemo sve veu sposobnostsuoavanja s odreenim situacijama. Svatko od nas moe ozbilj-no odgovarati za iskreno i poteno djelovanje, za asnu karakternost na razuman, trenutaan i savjestan nain.

Jedan od meni najdraih pjesnika s kojim sam se sus-

reo jo u srednjoj koli zove se Henry Wadsworth Longfellow.Osobito mi se svia njegova pjesma Psalam ivota. Iz tih stiho-

va doznajemo to je mladi autoru govorio dok je razvijao vlas-titu mudrost.

Ne govori mi alobno,

Da ivot tek je isprazan san!

Jer dua je mrtva koja spava,

I nita nije onako kako izgleda.

ivot je stvaran! ivot je ozbiljan!

A grob mu nije cilj:

Prah si bio i u prah e se vratiti,

no to se ne odnosi na duu.

Ni radost ni tuga,Nisu nam sueni;

Sueno nam je raditi,

Svaki dan za korak dalje biti.

Umijee traje, a Vrijeme brzo promie,

A naa srca, premda izdrljiva i hrabra,

Poput priguenih bubnjeva udaraju,

Povorku vode do groba.

U irokim bojnim poljima svijeta,

U logoru ivota,

Ne budi poput tupe stoke koju vode!

Budi junak usred pomutnje!

Ne vjeruj u Budunost, kako god ugodna bila!

Neka mrtva Prolost pokopa mrtve!

Djeluj... radi u ivoj Sadanjosti!

Sa Srcem iznutra i Bogom nad glavom!

ivoti velikana podsjeaju,

Da i na ivot moe biti uzvien,

Pa na odlasku stoga,Ostavi tragove u pijesku vremena.


7/521

Tragove koje netko e drugi,

Dok plovi neveselim ivotom,

Taj naputeni brat u brodolomu,

Vidjeti, te osjetiti nadu i hrabrost.

Stojimo stoga uspravno i radimo,Spremni na svaku sudbinu;

I dalje stvaramo, i dalje traimo,

Uimo raditi i ekati.

Istinitost ove pjesme postaje oita ako bolje promotrimoivote slavnih pojedinaca i nekih neopjevanih junaka iz prolosti i

sadanjosti. U tim krugovima pronai emo mnogobrojne uzoreza koristan i sretan ivot. Nadalje, kada prouimo njihove rijei idjela, esto emo otkriti i naela koja su nadahnula i omoguilanjihov doprinos vlastitom i buduim naratajima. vrsto sam uv-

jeren da je temeljne zakone ili naela uzvienog ivota, da pa-rafraziramo Longfellowa, mogue prouiti i iskuati ba kao toznanost prouava i iskuava prirodne zakone naega svijeta.

Knjiga Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na zemljiljudima svih dobnih skupina i svih nacionalnosti nudi priliku danaue malo vie o duhovnim zakonima, naelima i uenjima nizaraznovrsnih i velikih duhovnih tradicija. Nadam se da e vam ovaknjiga ponuditi biblijski stih, priu, parabolu ili navod koji e vampokazati svijet u svjetlu korisnijem od dosadanjega. Materijalpredstavljen u ovoj knjizi moe posluiti kao prilika za uenje i

razvijanje mudrosti.U religijskim i filozofskim tekstovima postoje nedvosmis-

leni temelji za zagovaranje potrebe za propitivanjem i otvorenograzmiljanja o svemu. Primjerice, prema Lukinu evanelju, Isus

je rekao: Traite i nai ete (Luka 11:910). Moe li vrijedno-st uenja sagledavanja drukijeg svijeta leati ne u zamjeni sa-danje slike, nego u osiguravanju temelja za mogunost da se sve

gleda iz drukije, ire, perspektive? Mogu li vjena univerzalnanaela ivota koja nadilaze dananje vrijeme ili odreenu kulturupomoi ljudima u svim dijelovima svijeta da ive sretnije i koris-nije?


8/521

RAZVIJANJE MUDROSTI

to je mudrost? Rjenici nam govore da je rije o odlici onihkoji su mudri... sposobnosti prosuivanja i suoavanja s osoba-ma, situacijama itd. na ispravan nain, na temelju irokog raspo-

na znanja, iskustva i razumijevanja. Drugim rijeima, mudar jeovjek koji je u stanju potraiti dublje, skriveno znaenje. Nedvoj-beno je da postoji razlika izmeu stjecanja znanja i informacija iposjedovanja mudrosti. ovjek do znanja i informacija moe doii zahvaljujui studiju na sveuilitu, putovanjima, odnosima s dru-gim ljudima, knjigama koje ita i prouava, kao i zahvaljujui raz-novrsnim aktivnostima u kojima sudjeluje. Ali stjee li time i

mudrost?Koliko ste trenutano sretni? Kako koristite alat kojim uovom trenutku raspolaete? Na primjer, kako doivljavate ljude isituacije koje vas okruuju? Gledate li na stvari oko sebe pozitiv-no? Jeste li otvoreni prema tuim zamislima? Jeste li voljni ostva-riti napredne promjene? Odvajate li vrijeme od svakodnevnih ak-tivnosti, ak i ako je rije tek o nekoliko minuta, kako biste se

posve smirili i posluati vlastite misli i osjeaje? Traite li aktiv-no nove, proirene spoznaje i mudrost?

Mudrost kao karakterna osobina moe biti mentalna akti-vnost koja iziskuje dubinu razumijevanja, poput percepcije ilinaina na koji gledate ili doivljavate ono to se dogaa oko

vas. Mudrost moe biti i odlika svakodnevnog ponaanja, poputostvarivanja rezultata ili naina na koji vodite svakodnevni i-

vot. Mogu li i emocije biti vana i konkretna sastavnica sposob-nosti pokazivanja praktine mudrosti? Mogue, ako promislimo otome da zahvaljujui emocijama dolazimo do onoga to nam je

vano a drugima pokazujemo do ega nam je stalo u moralnomesmislu.

Dosezanje mudrosti putovanje je koje moe naglasitiuenje opaanja u vezi sa ivotom, uenje otvorenosti i priprema-

nja na situacije koje nas okruuju, postavljanju pitanja, strpljivos-ti, elje za uenjem i poniznosti i skromnosti. Na tom putovanjuukazuju nam se prilike da uimo pomou prouavanja ivotnih za-kona, svjetskih religija i lekcija koje nam nude.

Sve ukazuje na to da se duhovni razvoj sve vie ubrzava.Tijekom dvije stotine tisua godina koliko postojimo kao bioloka

vrsta, bilo je razdoblja postupnog razvoja, nakon kojih su dolazi-

li periodi ubrzanog razvoja na fizikome i intelektualnome planu.Sada se pred nama otvara nova vizija naeg mjesta i svrhe pos


9/521

tojanja u svemiru. Mogue je da pripremamo pozornicu za divo-

vski skok naprijed u duhovnome razumijevanju.

Mnoga od nedavnih otkria na podrujima poput fizike,kozmologije, neurologije i evolucije toliko su fantastina da supromijenila nain na koji razmiljamo o sebi i svojem mjestu usvijetu koji nas okruuje. Nema sumnje da su zahvaljujui upravotim otkriima mnogi znanstvenici poeli s uenjem razmiljati odrugim stvarima, na drukiji nain, poniznije i s vie pozornostipridane temeljnim filozofskim i teolokim pitanjima.

Dvije stotine ivotnih zakona odabranih iz brojnih religijai uvrtenih u ovu knjigu mogu se pokazati vanima i korisnima,kao i provedivima, u vaem ivotu. Svaki zakon predstavljam uobliku malenog eseja, s nainima primjene, stavovima, priama,primjerima, biblijskim stihovima i navodima koji trebaju poslui-ti za propitivanje utemeljenosti zakona. Svaki navod u naslovueseja ukazuje na tono odreeni zakon koji vrijedi za veinu ljudiirom svijeta, uglavnom bez obzira na okolnosti. Svrha je takoureenog materijala poticati i hrabriti, pomoi vam da na dubljojrazini razmotrite zakone po kojima ivite; i da uivate u plodovi-ma njihove primjene u praksi.

Tako predstavljeni zakoni mogu posluiti kao djelotvorni,praktini i prikladni alati. Kada ih dosljedno koristite, stjeetesnagu da transformirate vlastiti ivot, da on preraste u dublje, svrsishodnije i radosnije iskustvo. ak i ako va ivot funkcioniradobro, mogue je da e se jo poboljati kada u njega unesetenovu mudrost iz velikih religija sadranu na sljedeim stranicama.Da sam tijekom kolovanja naiao na knjigu s dvije stotine te-meljnih ivotnih zakona, ve bih tada bio neusporedivo produkti-

vniji, kao i tijekom godina koje su uslijedile.Iako knjigu Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na

zemlji moete itati kao bilo koju poticajnu knjigu, organizacijapoglavlja odgovara programu akademskog studija. Zakoni su ras-poreeni u etrdeset tjedana uobiajene kolske godine. Uz sva-ki esej naii ete na navode koji se odnose na aktualnu temu. Nazavretku svakog tjedna istaknuti su najvaniji dijelovi predstav-ljenog materijala, navedene vjebe za praktinu primjenu raznihduhovnih zakona, te ostavljen prostor za biljeenje misli i prim-

jera do kojih ste eventualno doli radei na odreenome zakonu.Po zavretku preporuenog postupka uenja poznavat ete dvijestotine ivotnih zakona izloenih u ovoj knjizi. Format knjigemoe posluiti kao koristan vodi i svrsishodan program uenja,

kako kod pojedinaca, tako i za obitelji, skupine, poslovne istrune organizacije, kole i fakultete.


10/521

NAINI KORITENJA KNJIGE

Osvrnimo se na trenutak na nekoliko moguih naina na koje semoete okoristiti ovim zakonima kada ih primijenite na raznovrs-ne aktivnosti u stvarnome ivotu.

S prijateljima, lanovima obitelji ili u koli, crkvi, nekojdrugoj skupini... moete oformiti neformalni kruok usklopu kojeg ete razgovarati o ovim temama. esto sedogaa da ljudi najvie koristi imaju upravo kada zajed-niki prouavaju korisne teme s podruja zajednikih inte-resa. Odluite li se za takav pristup, moete odabrati sa-mo jedan esej, proitati ga naglas pred cijelom skupinom,

a potom priblino sat vremena razgovarati o kljunim za-mislima i poukama. Takav oblik sudjelovanja esto razvijapovjerenje i lanovima skupine omoguuje da prodube od-nose s predstavljenim zamislima, kao i meusobne veze,razmjenom osobnih iskustava uz istodobnu primjenunaela u ivotu. Osim istraivanja raznovrsnih stavova u

vezi s potvrdom, vanou i znaenjem ivotnih zakona,

pojedinci u skupini vjerojatno e dobiti dodatnu potporu ipoticaje kada neki od kolega ponu pokazivati znakove po-boljanja u ivotu i stavovima.

U sklopu drukijeg pristupa moete samostalno i daleko

od drugih promiljati neke od duhovnih zakona. Odvojite

termin u kojem vam vjerojatno nitko nee smetati. Kad se

opustite i dopustite da se misli i osjeaji potpuno smire,koncentrirajte se na neto to je u tom trenutku od najvee

mogue vanosti u vaem ivotu. Moda e biti rije o

tekoj odluci koja je pred vama, odreenoj situaciji ili

sklopu okolnosti koji vas moda mue, moda e to biti

tek vrijeme odvojeno za izraavanje zahvalnosti za sve to

imate, ili ete jednostavno otvoreno i budno traiti savjete

ili usmjeravanje. Odaberite temu i oblikujte pitanje. Pog-ledajte naslove eseja u sadraju, pa e vam neto ve pri-

vui pozornost. Zatim otvorite esej koji vam je zapeo za

oko, te, uz pojaanu unutarnju percepciju i molitvu, pos-

luajte poruku koja bi vam mogla pomoi da u ivot unes

te nove spoznaje.

Pojedinano ili u okviru skupine odaberite i prouite sveeseje koji se odnose na odreenu temu. Na primjer, moda


11/521

ete odabrati poniznost i skromnost i intenzivno se

koncentrirati upravo na tu temu. Jednako tako moete

odabrati ljubav, mir, vrijednosti, zahvalnost, da-

vanje itd. Potom razgovarajte o razliitim nainima prak-

tinog pokazivanja vrijednosti tog zakona.

Ideja ima bezbroj, a jedna od njih jest i voenje duhovnogdnevnika u kojem ete biljeiti reakcije na ono to steproitali i ono to vam se dogaa u ivotu. tovie, pisa-nje dnevnika vie je nego preporuljivo, jer vam se u rubri-kama Naglasak i Praktina primjena raznih duhovnihzakona nude aktivnosti koje mogu posluiti kao most ko-

ji e vas od uenja iz raznih eseja dovesti do pravih pus-

tolovina u svakodnevnome ivotu. Pisanje vas potie nakoncentriranje misli i, jo preciznije, tono odreivanje os-

jeaja. A vae misli i osjeaji presudno su vaan dio vaegivota. to je vie jasnoe i razumijevanja na tim podruji-ma, to e vaa iskustva biti bogatija.

Sastavite popis pitanja koja vam padaju na pamet dok ita-

te eseje. Postavljanje pitanja moe posluiti kao iznimnokoristan put do pronalaenja odgovora! Pribiljeite prvereakcije koje vam se javljaju u mislima kada postavljatepitanja. Isplanirajte daljnje istraivanje teme na koju seodnose vaa pitanja i te podatke zabiljeite u dnevniku.

Vjerojatno ete pronai i druge naine primjene ovih vje-

nih istina i mudrosti. tovie, bili bismo vam zahvalni kad bistenam poslali nove zamisli i potvrde zakona koji podupiru, ilustri-raju ili opovrgavaju neki od dvije stotine ivotnih zakona iznijetihu ovoj knjizi. Moete li pomoi i u otkrivanju drugih duhovnih za-kona u drugim zemljama, zakona koji nisu u suprotnosti sa Sve-tim pismom i prorocima? Najveu nagradu autoru ove knjige iniupravo radost primanja pisama itatelja u vezi s time kako im je

materijal pomogao da spoznaju sreu koja ih obavija kada ponupomagati ubrzavanju boanske kreativnosti. Sva opaanja i poru-ke moete poslati na adresu:

John Templeton Foundation (WWR)

5 Radnor Corporate Center, Suite 100

100 Matsonford Road

Radnor, PA 19087Sjedinjene Amerike Drave


12/521

Prije nekoliko godina poeo sam potpomagati Natjecanjeu pisanju o ivotnim zakonima u okrugu Franklin, u Tennesseeju,gdje sam odrastao kao malen djeak. Gospodin i gospoa Templeton pomau u voenju organizacije. Nagrade za sastavke uprosjeku od pola do pet kartica dodjeljuju se dvaput godinje.

Prva je nagrada 2000 dolara, druga 800, a postoji i niz utjenihnagrada. Reakcije pruaju neopisivo zadovoljstvo. Broj sudionikai dalje raste. Bilo bi nam neobino drago kada bi i netko u vaojsredini bio voljan pokrenuti program slian manifestaciji koja seodrava u okrugu Franklin. Zaklada John Templeton osigurat e

vam informacije o raznim metodama provoenja natjecanja kojave donose koristi tinejderima u vie od stotinu sredina u nekoli-

ko zemalja.Neogranieni potencijal mudrosti iz svjetskih religija zah-

valjujui razmjeni iskustava i zajednitvu moe dosegnuti nes-luene razmjere i snagu. Uviate li kako je rije o potencijalnodjelotvornome ulaganju u ovjekov duhovni razvoj? S ljubavlju sepredajmo zajednikome uivanju u sve veoj duhovnoj svijesti sdrugima, jer dijeljenje onoga to nam je najvrjednije moe biti i

najvii oblik zapovijedi koja glasi Voli blinjega. S radou i ve-likim arom prouavajmo velianstvene bisere najvanijih duhov-nih uenja ovoga svijeta, te u duhu poniznosti spoznajmo da nit-ko nikada nee dokuiti sve Boje pojavne oblike. Dopustimo ipotiimo sve proroke da na najbolji nain predstave ono to im seotkriva. Sukoba nema sve dok se ne pojavi restriktivni pojamekskluzivnosti.

Ovu knjigu moete itati, o njoj razmiljati, upijati misli iprovoditi savjete sve dok vam ne pone razjanjavati i pobolja-

vati osobno tumaenje tih ivotnih zakona i mudrosti iz cijelogasvijeta. Njezina svrha nije donijeti zaradu, nego pomoi ov-

jeanstvu. Ameriki izdava naruiteljima stotinu i vie knjigastoga nudi primjerke po znatno snienim cijenama. Osim toga,

voljeli bismo i kada bi se izdavai na drugim jezicima oglasili sa

svojim ponudama za izdavanje knjige. Podrobnije informacijemoete dobiti na adresi [email protected].

Volio bih da ova knjiga barem neke meu vama potakne daotponete, ili nastavite, istraivati dublji smisao odnosa Boga isvega to je stvorio tijekom dugotrajne povijesti ovoga svemira.Prema sebi budite obzirni i puni ljubavi, te dopustite da vas sr-ce, um i duh vode kroz divno iskustvo potrage za irenjem istine.

Bog vas voli. Ja takoer. John Marks Templeton
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]


13/521

ZAHVALNOST

Ovu knjigu izdajemo uz veliko potovanje i zahvalnost pre-

ma religijama ovoga svijeta koje ovjeku proiuju um i srce, po-

diu emocije na viu razinu i slue kao putokaz za duhovni ivot.Velik dio materijala ovdje se naao zahvaljujui istome svjetlu

proroka, uitelja i tradicija velikih svjetskih religija koje sto-

ljeima i stoljeima ovjeanstvu nude svete spoznaje i mudrost.

Moram izraziti zahvalnost i onom velikom naelu reda

kozmikoj kreativnoj inteligenciji, pulsiranju evolucije unutar koz-

mosa koja nam se ukazuje u obliku sinkroninosti. Tijekom

nebrojenih razgovora i itanja, esto mi se dogaalo da iste za-misli i spoznaje izraavaju drugi umovi irom planeta.

Jednako tako, bez pomoi brojnih pojedinaca, zaposlenika,

kolega u poslovnim i dobrotvornim organizacijama, te lanova

obitelji koji su sa mnom podijelili svoje zamisli i mudrost, ne bi

bilo mogue napisati ovu knjigu. Svima izraavam veliku zahval-

nost.


14/521

Mudrost svjetskih religija


15/521

Prvi tjedan

Um je sve; postaje

ono to misli.

Buddha

Um ovjeka vee,

um ovjeka oslobaa... Onaj koji s

punim uvjerenjem

tvrdi Nisam vezan,

slobodan sam pos-

taje slobodan.

Ramakrishna

1. ZAKONKada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom.

Bill Provost

JESTE LI SVJESNI injenice da u sebi trenutano imate silnu energiju

koju je mogue upregnuti i upotrijebiti tako da vas dovede do rados-

ti zadovoljnijeg i uspjenijeg ivota? Uviate li i da vam ista energija

moe pomoi da ivite s bezbroj vanih doprinosa osobnome svijetu,obitelji i zajednici? Ta lako dostupna i iskoristiva energija esto se na-

ziva snagom uma ili zakonom djelovanja uma. I funkcionira kod

oba spola, u svim podrujima ovjekova ivota, te u svim narodima i

zemljama irom svijeta.

Dio elemenata snage uma vjerojatno vam je ve i poznat:elja, vizija, mata, nakana, uvjerenost, vjera, pozitivno i negativ-

no razmiljanje, da navedemo samo neke. Svi mi te elemente ti-

jekom dana esto koristimo. No mnogi moda ne uviaju vane

doprinose koje ti aspekti uma imaju pri odreivanju karaktera i

osobnosti pojedinca. Stoga nam shvaanje rijei Kada vlada

svojim umom, vlada i svojim svijetom moe itekako pomoi da

dubinski spoznamo pojedine naine na koje kao pojedinci fun-

kcioniramo. Promotrimo sada kako tono djeluje to naelo.U svojoj knjizi Otkrivanje svijeta Charles Fillmore ovje-

kov um opisuje ovako: Um je sjedite percepcije svega to vidi-

mo, ujemo i osjeamo. Upravo posredstvom uma vidimo svu lje-

potu zemlje i neba, uivamo u glazbi, umjetnosti i, tovie, sve-

mu ostalome. Nijeme misli koje se prebacuju iz stanice u stanicu,

zajedno s valovima koji se ire ivcima ine skladnu cjelinu istka

nu od bezbrojnih raspoloenja, a upravo tu cjelinu nazivamo i-votom.


16/521

Najvee otkrie mo-

jega narataja glasi:

ovjek moe promi-

jeniti ivot promj e-

nom stavova.

William James

U umu svakog pojedinca nalazi se ishodite njegovih mis-li, rijei, djela, ak i osjeaja. Sve to mislite o Stvoritelju svegana svijetu, o sebi, o obitelji, susjedima, poznanicima, kolegama sposla i drugim ljudima u vaem je svakodnevnom ivotu vrlo

vano. tovie, nain razmiljanja moe utjecati doslovce na sveaspekte ivota! Kao to je jednom rekao Joseph Addison: Sna-nome je umu esto najtee biti vlastitim gospodarom!.

Tijekom jednoga dana ovjek moe fluktuirati izmeu sa-mopouzdanja i nesigurnosti, odlunosti i neodlunosti, spokojnesmirenosti i frustriranosti, sree i tuge. Moete stjecati dojam da

vaim ivotom upravljaju ljudi, dogaaji i okolnosti. Ali je li toopaanje ispravno? Uistinu je vano biti svjestan situacija i okol-

nosti koje vas okruuju. Vano je i korisno u ivotu raspolagati iodreenim odlikama: iskrenou namjera, predanou idealima,ustrajnim potenjem i asnim karakterom, te neprekidnom ud-njom za znanjem.

Sve to postoji potjee iz uma; temelji se na umu i um ga oblikuje.Dhammapada

Na podruju pro-

matranja sluaj je

naklonjen samo pri-

pravnome umu.

Louis Pasteur

Istinsko uporite neete pronai u prolaznim stvarima, ne-go u onome to je vjeno; nema ga u dijelovima izvanjskoga svi-

jeta, nego u svetoj unutarnjoj spoznaji i istini o vlastitome posto-janju. Spoznati tu istinu i vrsto se ukorijeniti u toj spoznaji nekiput moda i nije jednostavno, osobito danas, kada se svijet tako

ubrzano iri i razvija. Ali mogue je biti usredotoen i koncentri-ran! Kako? Za to je vano ovladati vlastitim mislima.

Univerzalni zakon ili naelo koje nazivamo zakonom djelo-vanja uma ima znaajnu ulogu u ivotu svakog ovjeka. Kako dje-luje na pojedinca i njegov ivot? Jedan od odgovora nudi premi-su prema kojoj je razmiljanje poveznica univerzalnog Bojeguma i ovjeka. Svijest o tom zakonu i njegova primjena mogu vam

pomoi da usmjerite misli i zajamite da e biti pozitivne i pro-duktivne. Razmiljanje je usto i kretanje misli i zamisli unutar

vaeg uma, odnosno va intelekt na djelu. Iz tih zamisli, u vaemse umu stvaraju mentalne slike ili simboli, a sve na temeljusteenih spoznaja. Te je slike poslije mogue izraziti u obliku e-lja i djelovanja.

Misaoni je proces kreativna sila koja u ovjeanstvu ne

prestaje djelovati. Mentalnu atmosferu stvaraju misli koje se po-javljuju u vaem umu, a ta energija privlai misli i zamisli koje su


17/521

joj srodne po prirodi. Energija vaih misli iri se kroz vrijeme i

prostor i dolazi do drugih, poput valova na jezeru djeluje na sve

to dodirne.

Kad bolje spoznate da su misli stvari i da su misli jed-

nako vane kao i postupci, moete nainiti divovski korak napri-

jed, u smjeru potpunog ovladavanja vlastitim umom. Drugim ri-

jeima, postajete svjesni vlastitog misaonog postupka i poinjete

se koncentrirati na pozitivne i produktivne misli. Nain na koji

razmiljate utire put nainima na koje ete reagirati na svakodne-

vne situacije, pa tako duboko i intenzivno utjee i na va svijet.

Kad shvatite univerzalni zakon uzroka i posljedica ka-

ko sije, tako e i eti, koliko daje, toliko e dobiti primat

ete i razvijati pozitivne, praktine, afirmativne istine koje e vam

sluiti u svakodnevnome ivotu. Zakon uzroka i posljedica, koji

nerijetko nazivamo i svemirskom vagom, usko je povezan sa za-

konom mentalnog djelovanja. U odreenome smislu moe se rei

da ivimo u dva svijeta: svijetu uzroka (ono to je unutra) i svije-

tu posljedica (ono to je vani).

2. ZAKON

Kad objave nema, narod se razuzda Izreke 29:18

nastavljam dalje sa

svojom vizijom.

Walt Whitman

savrena je radost u

viziji u o Bogu.

Sv. Toma Akvinski

STARODREVNA IZREKAgovori: Kadobjavenema, narod se razuzda. Ito je jedan od naina na koje moemo rei koliko je vano imati san,cilj, biti usmjeren na neto posve odreeno, ili imati viziju o elji ka-ko bi se ivjelo u svoj punini i plodonosno. Kad nemamo cilj, ili kadanam neto muti viziju o cilju, nerijetko gubimo osjeaj za svrhovitosti usmjerenost. ak i kada se dobro pripremimo i raspolaemo spo-

sobnostima potrebnima za odreenu aktivnost, nastojanja bez praveusmjerenosti mogu nam oduzeti energiju bez koje nema uspjeha. Pos-tavljanje ciljeva, zajedno s odreivanjem smjernica o tome kako ih os-tvariti, pomae nam da odrimo usredotoenost, daje nam energiju inerijetko pomae da nam ivot bude zanimljiviji, korisniji i uspjeniji.

S vremena na vrijeme pojavljuju se malene razlike izmeutoke u kojoj se ovjek trenutano nalazi i mjesta na kojem bi e-

lio biti. A esto se dogaa da nam se, im onome ime trenu-tano raspolaemo pridamo dodatnu svrhu i cilj, ukazuje prilika


18/521

ovjek mora teiti

tome da postane

nadmoan.

Konfucije

da krenemo prema svojem cilju. Ve i pojaanje energije ili pre-danosti od deset posto moe donijeti veliku promjenu. Meutim,istinski uspjeh lei u injenici da ovjek stjee nadahnue da pos-taje jo bolji i odbija prihvatiti samozadovoljstvo. Ne odredimo likonkretne ciljeve koji odgovaraju naoj ivotnoj svrsi i ne odri-mo li jasnu viziju u vezi s tim ciljevima, na koncu e nam se lakodogoditi da posustanemo i doivimo neuspjeh.

No najhrabriji su nedvojbeno oni koji najjasnije vide to je prednjima, bila to velika slava ili velika opasnost, pa ipak ne zastajkuju

nego tome idu u susret.

Tukidid

Istinski vidi onaj koji

u svemu jednako vi-

di ivu, uzvienu

duu, neto vrhuna-

ravno i neunitivomeu onim to pro-

pada.

Hinduizam

Ponekad pojedini konkretni aspekti ivota moda izgleda-ju rutinski, a odreena mjera rutine moe nam pomoi u odra-vanju zamaha. Meutim, nadahnue se esto pojavljuje kod onihkoji rade na ostvarivanju tono odreenoga cilja. Uvijek ima pro-

stora za poboljanja. Moete li tono zamisliti kako nadahnueiskoristiti za djelovanje na temelju snage vlastitih misli? Va je in-telekt ujedno i plod i stvaratelj kreativnosti. Ta je snaga ve u va-ma, a potie je elja za ostvarivanjem korisnih ciljeva.

Jedan od najbrih i najsveobuhvatnijih naina pojaavanjavizije i razvijanja duhovnosti sastoji se u tome da koliko je viemogue pomaemo drugima. Dokon je ivot uludo utroen i-

vot. Kako se ta izreka odnosi na vas?Postoji pria o nekom kranskom redovniku koji se usrd-

no molio da mu se ukae vizija Isusa Krista. Nakon viesatne mo-litve zauo je glas koji mu je rekao da e mu se vizija ukazati sut-radan u zoru. Prije nego to su se pojavile prve suneve zrake,redovnik je ve bio na koljenima pred oltarom.

Nailazila je estoka oluja, no redovnik se nije obazirao.

Samo je gledao, molio i ekao viziju. Kada je oluja dosegnula vr-hunac, na vratima se zaulo tiho kucanje. Prekinut u molitvi, re-dovnik se okrenuo od oltara i ve krenuo prema vratima. Znao jeda neki siroti putnik trai zaklon od pobjenjela vremena. Kadase okrenuo prema vratima ugledao je viziju koju je prizivao.

Raspet izmeu elje da ostane i doivi potpunu viziju aimao je dojam da se nee odrati due od nekoliko trenutaka

i elje da pomogne bratu u nevolji, redovnik je brzo zakljuio daje dunost na prvome mjestu. Otvorivi vrata zagledao se u


19/521

Na papir zapiite

svoj ivotni cilj. Sada

kada ga imamo crno

na bijelo moemo

neto i postii. Malo

je oni h ko ji su u sta-

nju odrediti cilj, a

kamoli ga zapisati.Sreu neete pronai

dok vam cilj ne pos-

tane jasan i uvijek

pred oima.

Ross Byron

blistavoplave oi malene djevojice koja se, kako se inilo, izgu-bila. Bila je umorna, sva uzdrhtala od hladnoe, i gladna.

Redovnik je obzirno ispruio ruku i uveo djevojicu u top-lu sobu. Dao joj je zdjelicu mlijeka i svjeeg kruha, te joj pokuaougoditi na sve mogue naine. Najevi se u ugodnoj toplini, dije-te je zaspalo u stolici.

On se zatim, teka srca, ponovno okrenuo prema oltaru,pribojavajui se da je vizija nestala. Na njegovu veliku radost i iz-nenaenje, nije bilo tako vizija je bila jasna i blistava, zrailau punoj raskoi! Dok je redovnik ushieno promatrao dragocjenoukazanje, zauo je i neki blagi glas: Da se nisi pobrinuo za mo-

ju malenu, ne bih se mogao zadrati.

Kae se da je cijeli ivot tek jedan dan. Moemo li tu izre-ku preokrenuti i uz pojaanu svijest potvrditi da je svaki dan i-

vot? Kada se svakodnevno budite, hoete li vrsto odluiti da etedan koji je pred vama ispuniti vjernom svrhom, vizijom, slue-njem s ljubavlju i obzirnim razvojem? A to je mogue! Zatim, ka-ko dan odmie, osvrnite se i utvrdite koliko se pridravate jut-ronje odluke.

Sadanji je trenutak trenutak djelovanja. Mogue je da stesljedeu izjavu uli nebrojeno puta: Ne ostavljaj za sutra tomoe obaviti danas. Neka vae zanimanje i predmet koncentriranosti budu u sadanjem trenutku, u trenutku djelovanja. A gdjeima zanimanja, moe biti i aktivnosti, vizije i transformacije. Ka-ko je to samo lijepo izrazio apostol Pavao kada je rekao: Nemoj-te se prilagoavati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se ob-novom svoga uma da mognete uoavati to je volja Boja: to je

dobro, ugodno i savreno! (Rimljanima 12:2).Hoete li prihvatiti izazov i promijeniti se transformirati

se? Iskren je i gorljiv onaj koji se u krajnosti posveuje odabrano-me cilju i svrsi. Kada se neemu posvetimo, sva naa nastojanjapostaju jednostavnima. Ve u ovom trenutku, odmah sada, prihva-tite samo viziju koja vas uzdie, ali ne odbacujte ono to eventual-no ne razumijete. U sklopu odlune promjene stava prigrlite sve

to je dio vas. A zatim oslobodite oslobodite ba sve.Umirite se i spoznajte. Znajte da red, boanski red, moe

biti uzviena vizija koja se izraava kroz proirenu svijest o vamasamima, vaemu svijetu i vaoj svrsi i mjestu u njemu.


20/521

3. ZAKON

Zato ste stvoreni? Andersen

to je Bog vie u

svim stvarima, to je

vie izvan nj ih. to jevie unutra, to je vie

i vani.

Meister Eckhart

Upravo zbog nezna-

nja identificiramo se

s tijelom, s egom, s

osjetilima, svime to

nije Atman. Mudar

je onaj koji to nez-

nanje nadilazi oda

nou Atmanu.

Shankara, VivekaChudamani

NIJELI NEKAKO POSVE LOGINOda kada neto istinski znamo dalje

moemo ii uz neusporedivo vie samopouzdanja, uz vie sigur-

nosti i veu sposobnost ostvarivanja ivotnih ciljeva? Nismo li svi,u ovoj ili onoj ivotnoj fazi, ostali zateeni i moda traili rjee-nje odreene situacije, postavljali pitanja poput ovih: to radimovdje?... Koja je istinska svrha ivota?... Zato sam stvoren bakao to to jesam?

Mogue je da ste ve uli kako se kae da se ovjeanstvona svijetu pojavilo kako bi iskazalo slinost Bogu, kako bi izrazi-

lo njegovu pravu prirodu, kako bi ostvarilo njegov velianstveniplan, ili kao idealna kreacija boanskog produktivnog bia. 0 to-me svakako vrijedi promisliti. A Sveto pismo govori nam: Ikaem vam: 'Vi ste bogovi; i svi ste sinovi Vinjega!' (Psalmi82:6).

Kada ivimo kao bia sa zemaljske razine, sluimo se sa-mo ljudskim sposobnostima, svijetu i jedni drugima predstavlja-

mo ljudski lik: ljudske odlike i ljudsku svijest. To ljudsko pojavnobie moe biti ogranieno, moe se sastojati uglavnom od onogato smo stekli kolovanjem, osobnim iskustvima, iz okoline i dru-gih vanjskih utjecaja. Iza tog osobnog bia, meutim, skriva sestvarnost naeg pravog bia. Ne sastojimo se tek od fizike imentalne komponente. Imamo i duhovni identitet, a njime jeobuhvaen i fiziki aspekt.

Je li mogue da smo u odnosu na Stvoritelja isto to isuneva zraka u odnosu na sunce? Nema toga to bi sunce mog-lo odvojiti od jedne od njegovih zraka. Svaka zraka sastoji se odsuneve materije, s njim dijeli istu prirodu i ima posve osobituzadau, tono odreeno mjesto na zemlji koje treba milovati top-linom i svjetlom. Poput suneve zrake, i mi imamo tono dodije-ljeno mjesto. I osobitu zadau. Tako smo i mi dio boanskoga

plana i nuni smo za savreno upotpunjavanje cjeline.Promislite o tome. Moete li zamisliti neto svrsishodnije

ili neto monije od spoznaje istinskog naslijea, a potom i nje-gova dosezanja? to znai biti Bojim djetetom? I to smotono naslijedili? Jedan od moguih odgovora glasi da to to smoBoji nasljednici znai da svi mi, kao njegova djeca, dijelimo svurasko beskrajne svrhovitosti svojega Stvoritelja.

Oaranost ovjeanstva duhovnom dimenzijom, skrivenimpodrujem moi, te temeljnim naelom organiziranja koje se skri


21/521

va iza svakodnevnih dogaaja kao i iza velikih stvari, porasla je i

poprimila novu vanost.

Znanost bez prestanka otkriva nove dijelove temeljne stru-

kture tvari. Pa ipak, svako novo otkrie i objanjenje mami nas i

tjera na jo dublja i ira istraivanja. Svako rjeavanje zagonetke

otvara jo dublje situacije koje se postavljaju kao izazov naim

intelektualnim sposobnostima. I dok istraujemo nove tajne, po-put istraivaa koji se uspinje strmim i neugodnim planinskim te-

renom, pred nama se otvaraju novi pogledi. Kad god doemo do

novog vrha, na obzoru se pojavljuje jo jedan, jo vii.

Nae je Roenje tek san; i zaborav:Dua koja se penje s nama, naa ivotna zvijezda,

Zala je negdje drugdje, i dolazi izdaleka:Ne u posvemanjem zaboravu i ne u posvemanjoj ogoljenosti,

Nego na oblacima vjeite slave dolazimo Od Boga,koji na je dom.

William Wordsworth

Moje Ja to je Bog;

jednako tako ne vi-

dim nijedno drugo Jadoli samoga Boga.

sv. KatarinaGenovska

to vie znamo o svemiru i vlastitome mjestu u njemu, to

vie uviamo koliko malo zapravo znamo. Tako se i u svojoj nep-

rekidnoj potrazi esto oslanjamo na duhovna uenja svjetskih re-

ligija kako bi nam pomogla da shvatimo vie o tome tko smo, to

smo i zato smo ovdje.

Nae due ude za Bogom kako god nazivali Stvorite-

lja svega to postoji. eznemo za time da spoznamo Boga u ve-

lianstvenim izrazima ljubavi, ivota, moi, mira, ljepote, suos-

jeanja, prijateljstva i jo mnogo toga. Meutim, nebrojeno puta

tu enju za Bogom moda tumaimo kao elju za stvarima, a sa-

me stvari nikada nam ne mogu donijeti zadovoljstvo. Do zadovolj-

stva dolazimo kada steknemo jasnu svijest o unutarnjoj nazonos-

ti Stvoritelja.U Mateju 6:33 itamo: Zato najprije traite kraljevstvo

Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati. Je li mo-

gue da dua ezne za neim to se skriva u njoj samoj? Jesmo limoda ve obdareni boanskom moi za ostvarivanje ciljeva koji-ma teimo? Je li na ivot pustolovina namijenjena ostvarivanjunae boanske prirode? Je li to razlog zbog kojeg smo stvoreni?Potjee li ta potreba za kreativnim ivotom od poticaja boanskeimaginacije koja se kroz nas probija da bi se samoizrazila? Je limogue da je istinska stvarnost svakoga od nas upravo duh koji

je ono velianstveno svjetlo naega bia i postojanja? Jesmo li ut-jelovljeni kako bismo otkrili i ispunili vlastitu sudbinu?


22/521

Svjesno ili nesvjesno ivimo prema ivotnim zakonima. Tizakoni ili duhovna naela odraavaju energiju Stvoritelja koja teekroz svakog pojedinca, navodi nas na to da iz sebe izvlaimo ononajvie. Tako djelujemo onako kako i kada djeluje Bog.

Dok smo staloeni i uravnoteeni, dok iz dana u dan daje-mo sve od sebe, moemo na udesan nain napredovati premaplemenitim ciljevima. Iskoristimo li svijest o tome da je u svimokolnostima vano i dobro pokazivati suosjeanje, ljubaznost,dobrotu, iskrenost, potenje, ljubav i velikodunost prema onimakoje susreemo na ivotnome putu, ivot postaje radosnim isku-stvom punim uitaka. Nastavimo li davati sve od sebe i svakod-nevno razmiljati na najpozitivniji mogui nain, malopomalo ri-

jeit emo se zabrinutosti zbog odreenih problema. Uimo kakose suoavati s novim situacijama, a ta nam svijest moe pomoida poduzimamo ispravne i korisne korake.

Moemo raspriti oblake koji zaklanjaju svjetlo i put nap-rijed tako postaje posve vidljiv i jasan. Otvaraju se kanali za pri-manje vee koristi i pozitivnih ishoda. Boanska zamisao u vezi snaim ivotom udesna je i neusporedivo velianstvenija od sve-ga to uope moemo zamisliti. Boanski je naum toliko velik datek s vremena na vrijeme uspijevamo ugledati maleni dio, i to naasak, no upravo su takve situacije svjetlo koje nas vodi kroz onoto nam u prvi mah izgleda kao tama.

Kada je veliki pjesnik Tagore radio meu indijskim siro-masima doivio je neto za to mu se uinilo da je neobinosnana vizija Boga. Ta ga je vizija toliko duboko dirnula da je od-

mah odluio napustiti grad i povui se visoko u Himalaju. Imao jedojam da mu je potrebno razdoblje samoe u kojem e razmilja-ti o toj viziji i pokuati je shvatiti na dubljoj razini. No kada je iz-lazio iz prenapuenoga grada i krenuo prema pustim planinama,pogledao je svoj narod i vizija ga je napustila. Tagore je tako os-tao u gradu sa svojim narodom. esto se dogaa da se prili-ka za sluenje pojavljuje upravo na mjestu pojavljivanja vizije!

Spoznaje nailaze brzo i lako kada smo predani djelovanju duha,kada se posvetimo buenju duhovnih sposobnosti. Duhovni ivotima temelje u spoznaji da Ja i otac jedno smo (Ivan 10:30). Uztakvu svijest moemo snano stupati u smjeru razumijevanja se-

be i razloga zbog kojih smo stvoreni.

*


23/521

4. ZAKON

Beskraj u svim smjerovima. Freeman Dyson

Najljepa i najdublja

emocija koju uope

moemo doivjetijest osjeaj mis

tinosti. Rije je o si-

jau svih oblika istin-

ske znanosti. Svatko

kome je ta emocija

strana, koji se vie

ne moe uditi i os-

jet iti zanos i straho-potovanje, praktiki

je mrtav. Znati da

postoji i ono to nam

je nedokuivo, da se

pokazuje kao najuz

vieniji oblik mudro-

sti i kao najblistavija

ljepota koju nae

otupljene sposobnos-ti mogu pojmiti sa-

mo u najprimit ivni

em obliku ta spo-

znaja, taj osjeaj, u

samome je sreditu

stinske religioznosti.

Albert Einstein

OVJEANSTVO SI ESTO doputa razmiljanje u okvirima ogranienja irestrikcija. Ograde okruuju imanja, semafori i prometni znakovi ug-lavnom nas upozoravaju, crte na zemljovidima i razliite kulture odva-

jaju drave, a vjerski stavovi mogu izazivati nesporazume i sukobemeu pojedincima. Meutim, i prepreke i ogranienja su relativni imogue ih je nadii napretkom.

Na primjer, rub svijeta se pomicao da bi ga na koncu dokinuli odvani istraivai koji su se usudili stupiti u nepoznato.

Astronomi su rasprili ranije vjerovanje o nebeskoj kupoli kojanatkriva svijet i podarili nam spoznaje o galaksijama udaljenimamilijune svjetlosnih godina. Dananji nas lijenici uvjeravaju da jemogu ivotni vijek dulji od stotinu godina. I doista, svakih desetgodina udvostruuje se broj proslava stotog roendana! Sportskirekordi nadmauju se toliko brzo da se ovjek ve pita je li osta-la jo koja granica!

Nama je teko i zamisliti maleni opseg znanja i ogranienipojam o svemiru koji je prevladavao u vrijeme nastanka svetihspisa najvanijih religija. A to nas dovodi do sljedeeg pitanja:Treba li nae udesne svete knjige nadopuniti dodatnim informa-cijama o svemiru i ovjeanstvu?

Teilhard de Chardin zaziva novu teologiju koja bi obuhva-tila i suvremena znanstvena otrkia o beskraju svemira, a to na

uobiajeni pogled na svijet proima svojevrsnom univerzalnou,te progresivnom trajanju vremena koje... uvodi... pojam mo-gueg neogrnaienog Napretka. Upravo zbog univerzalnosti i futurizma de Chardin je bio uvjeren da sada raspolaemo viim i temeljnijim razumijevanjem kozmosa, to bi moglo posluiti kaoosnova za nove duhovne informacije.

Ne trebamo ljestve do neba, trebamo samo... opaati strukturu ifunkcije ovjekovih tjelesnih organa... i tako spoznati postojanje

Stvoritelja. Job je rekao: Iz svog tijela vidjet u Boga.Abba Mari ben Eligdor, francuski filozof iz 14. stoljea

ivot je svijest! Kada nam je svijest koncentrirana na izos-tanak ogranienja, tada nam se ti uvjeti ee pokazuju u ivotu.

Veliki proroci i uitelji iz davnih vremena nauili su nas da trai-mo nevidljive sile i aktivnost koji daleko nadilaze nas same.

Ne promatraj nebo s

dna bunara. Kineska poslovica


24/521

U pozadini velike

sumnje postoji veliki

satori, gdje postoji

temeljito propitiva-

nje pojavit e se i

temeljito iskustvo

buenja.

Izreka iz Zena

Veina ljudi fiz iki,

intelektualno ili mo-

ralno ivi u vrlo og-

ranienome krugusvojeg potencijalnog

bia. Slue se vrlo

malenim dijelom

mogue svijesti i,

openito, duhovnih

potencijala, poput

ovjeka koji se od

cijelog tjelesnog

organizma naviknuo

sluiti samo malim

prstom. Velike krize

i nepredviene si-

tuacije pokazuju

nam koliko su nae

kljune mogunosti

neusporedivo vee

od onoga to smomislili.

William James

Mnogi e pomisliti da je njihova dobrobit u rukama neko-

ga, nekog sklopa okolnosti, nekog dogaaja ili neke radosti.

Sloit emo se da se hranimo onim to dobivamo od ljudi i okol-

nosti koje slue kao kanali za dobrotu i dobrobit. Ali moemo li

se zagledati duboko u sebe i znati, bez traka sumnje, da smo

stvoreni bez ogranienja bez obzira na vanjski izgled? KadaBoga shvatimo kao izvor, vie nas nee hvatati panika ako se na

izvor promijeni. Umjesto toga, moemo traiti prilike, traiti us-

mjeravanje i potporu, te spremno prihvaati nove mogunosti za

ostvarivanje dobrobiti.

To nam govori o istinitosti jednog drugog ivotnog zako-

na: U svemiru nema ogranienja. tovie, moemo rei da pos-

toji zakon o nepostojanju ogranienja! Umjesto da se koncentri-ramo na nedostatke, ogranienja ili pomisli na ono ega nema, ne

bi li bilo mudro koncentrirati se na misli o obilju?

Obratite pozornost na mnogobrojne stvari i predmete iz-

raene ovjekovom rukom zgrade, mostove, automobile, bro-

dove, raunala, suvremene tehnike aparate, lasere i sl. A sada

promotrite ono to se krije iza njih. Uviate li nepregledne izvo-

re iz kojih su nastali i je li vam jasno da je najvee od tih ov-jekovih dobara inteligentan um? Na um ispunjavaju zamisli i

misli koje nam pokazuju kako graditi ili stvarati ono to moemo

zamisliti. Ako smo otvoreni prema novim spoznajama, novim po-

ticajima i ubrzanju otkria, trenutano ne moemo ni zamisliti to

je sve mogue otkriti i postii!

ivimo u svijetu promjena, a promjene su najdublje i najsveobuhvatnije upravo na podruju znanosti. Udbenici koji se nekolikogodina ne osuvremenjuju u pojedinim podrujima postaju prak-tiki beskorisni, dok laboratoriji s deset godina starom opremom

nalikuju na muzej. No veina znanstvenika odmah e naglasiti dasu neke stvari u znanosti daleko sigurnije i stalnije periodika

tablica, termodinamiki zakoni, relativnost, genetski kod, biolokaevolucija te da ustrajno podiemo temelje nepromjenjive

povrine na kojoj se pojavljuje potpunija slika fizike stvarnosti...Oito je da o znanstvenim pojmovima, pa ak ni mehanizmima,

vie ne moemo govoriti kao o doslovnim opisima objektivnestvarnosti.

Andersen

*


25/521

5. ZAKON

Kako elite da vama ine ljudi, tako inite i vi njima.

Matej 7:12; Luka 6:31

TEM ELJN I ZAKON poveanja glasi: Kako daje, tako e i dobiva-ti ili Kako sije, tako e i eti. Tim se rijeima na razliit

nain izraava ono to nazivamo Zlatnim pravilom: Sve to eli-

te da ljudi ine vama, inite i vi njima! U tome je sav Zakon i

Proroci (Matej 7:12).

U kranskim svetim spisima Isus je Zlatno pravilo opisao

vlastitim rijeima, a ta praktina mudrost izraava se u raznim

oblicima u svim vodeim svjetskim religijama. Sline misli o po-naanju pronalazimo i u hinduizmu, budizmu, islamu, konfucija

nizmu, judaizmu, taoizmu, u perzijskoj literaturi i djelima Aristo-

tela, Platona, Seneke, kao i ostalih velikih filozofa i uitelja. U

idovskoj literaturi Zlatno pravilo glasi: to ti je mrsko, ne ini

nikome.

Zlatno pravilo nudi nam obrazac ili plan za ivot koji

moemo itati, shvatiti i koristiti kako bismo u ivot unijeli raz-novrsne pozitivne pomake. Kada se prema drugima odnosimo

onako kako bismo eljeli da se drugi odnose prema nama, rije

je o planu koji funkcionira udesno iz svih perspektiva i za sve su-

dionike. I on od nas neto zahtijeva!

Mnogi poznaju priu o Aladinu i njegovoj udesnoj svjetilj-

ci. Onaj divni duh koji je ekao Aladinov poziv ivio je upravo u

toj svjetiljci. (Bismo li to mogli usporediti sa svjetlom koje nosi-mo u sebi?) Pa ipak, duh se u prii nije pojavljivao kad god je

Aladin poelio. Aladin je morao neto uiniti kako bi ga dozvao

morao je protrljati svjetiljku! Kada je Aladin poduzeo korake

potrebne za sreivanje onoga to mu je povjereno, pojavljivala se

njegova dobrota. Isto vrijedi i za nas. Kako?

Moemo poeti od toke u kojoj se trenutano nalazimo i

upotrijebiti odlike i sposobnosti kojima ve raspolaemo, bilo daje rije o nekom daru, materijalnome dobru, mogunosti ili prili-

ci za sluenje sebi i drugima. Oekuje nas nagrada tako velika da

nadilazi svaki novani iznos ili priznanje koje bismo inae dobili

u vanjskome svijetu. Rije je o svijesti o tome da smo obavili svoj

posao i sluili na najbolji mogui nain. Rije je o osjeaju sree

i zadovoljstva koji proistjee iz stvarnog davanja unutarnjeg ja.

Koji je onda djelotvoran put, savjet za svakodnevni ivot? Dajte

sve od sebe i inite sve to znate uz ono ime raspolaete.


26/521

ZLATNO PRAVILO U VODEIM SVJETSKIM RELIGIJAMA:

AMERIKI INDIJANCI: Temelj je potivanje prema svemu to je--vo. Veliki zakon mira

BEHAIZAM: Blaen je kojemu je brat drai od samoga sebe. Baha'u'llah

BRAHMANIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita odonoga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi.

BUDIZAM: Druge ne vrijeaj onime to bi vrijealo tebe.UdnaaVarga

HINDUIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita od ono-ga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi. Mahabharata

ISLAM: Nitko nije pravi vjernik dok bratu ne poeli to eli i sebi.Suna

JINIZAM: U srei i patnji, u radosti i boli, prema svim stvorenjimamoramo se odnositi kao prema sebi. Mahavira, 24. Tirthanakra

JUDAIZAM: to ti je mrsko, ne ini drugima. To je zakon, a ostalosu tumaenja. Talmud

KONFUCIJANIZAM: Ne ini drugima to ne bi htio da drugi inetebi. Analekta

KRANSTVO: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! Matej 7:12

PERZIJA: ini to eli da drugi ine tebi.

SIKHIZAM: Ne sukobljuj se ni s kim, jer Bog je u svima. GuruArjan devji 259, guru granth Sahib

TAOIZAM: Susjedov dobitak smatraj svojim dobitkom, a susjedov

gubitak svojim gubitkom.

ZOROASTRIZAM: Ta je narav dobra jedino kada drugome ne inito nije dobro i za nju samu. DadistanIDinnik

I nije vano tko ima koristi od naeg sluenja, ali je vanokako sluimo i kako dajemo. Napredujte korak po korak; poni-

te od prvog koraka koji je pred vama. Protrljajte svjetiljku!Net-ko je rekao: Mi smo Boji dar nama samima; to radimo sa so-bom i to od nas postaje, to je na dar Bogu! Sada je vrijeme dadamo sve od sebe. ivot na nas reagira ovisno o tome kako mu

pristupamo. Ako se ponaamo tako da druge zlorabimo ili im ne-kako kodimo, isto to moda e se dogaati i nama. ivot nammoda ne funkcionira kako treba i drugi nam moda ne vjeruju.

Identificirajmo se s darovima svemira poput obilja, dobrote,radosti, ljepote, ljubavi, vjere i mudrosti a te e odlike posta


27/521

ti energijom koju moemo dovesti u svoja iskustva. Ljudi e rea-

girati na naa nastojanja jer prepoznaju kada dajemo sve od se-

be.

Dobrota, blagonaklonost, suosjeanje i obzirnost esto seopisuju kao Ljubav na djelu. Nije li to sama bit Zlatnog pravi-la? Svaki dan nudi nam nove prilike zahvaljujui kojima svatko od

nas moe uiniti neto dobro za drugoga, biti obziran i punrazumijevanja, pruati potporu. Na trenutak se zamislite nad vla-stitim ivotom. Jurite li od stvari do stvari, moda sa sastanka nasastanak, pa i ne primjeujete kako se drugi osjeaju i kako rea-giraju? Odvajate li dovoljno vremena da uoite to se dogaa uneijem ivotu? Jeste li voljni izazvati pozitivnu promjenu preba-civanjem svijesti s osobnih elja na tue potrebe? I budite sigur-

ni da osoba u iji ivot uete danas moe upotrijebiti va dardobrote. Budite uvjereni da e vau iskrenu brinost itekako cije-niti osoba iz vae okoline na koju je usmjerena. A cijelome svije-tu potrebni su naa brinost i potpora.

Ponavljam, najvea je nagrada upravo unutarnja nagrada,srea koja izvire iz dobro obavljene zadae. Hoemo li prepozna-ti priliku za davanje kada nas povue za rukav?

Naglasci

1. Univerzalna naela ili ivotni zakoni duhovne su istine koje se

same provode mogu ih primjenjivati svi, svugdje i u svako

vrijeme a nude smjernice i savjete za koristan ivot ispu-njen zadovoljstvom.

2. ivotni zakoni djeluju tako da svima donose najviu dobrobit.

3. Jedan od temeljnih zakona funkcioniranja glasi: Kako izvana,

tako i iznutra!

4. Um je sjedite percepcije svega to vidimo, ujemo i osje-

amo.

5. Mentalnu atmosferu stvaraju vae dobronamjerne misli.

6. Utvrivanje ciljeva i smjernica za njihovo ostvarivanje moe

vam pomoi da ivite zanimljivije, korisnije i uspjenije.

7. Maleni, ustrajni napori mogu dovesti do velikih postignua.

8. ivot je svijest! U mogunosti smo koristiti slobodnu volju zadonoenje odluka.


28/521

9. Kako doivljavate sebe? Moete li istinski spoznati da je va

fiziki, identitet obuhvaen vaim duhovnim identitetom?

10. Zlatno je pravilo obrazac ili plan koji moete itati, prouava-

ti i primijeniti u svakodnevnom ivotu radi izgradnje vrste

kue ivota.

11. Dobrota, suosjeanje, obzirnost i brinost esto se opisujukao ljubav na djelu.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

elite li u ivot unijeti promjene, jedan od najboljih naina sasto-

ji se u provoenju svakodnevnih afirmativnih pomaka u nainu nakoji razmiljate, osjeate, govorite i djelujete. Iskrena i gorljiva

predanost kojoj je cilj izvui ono najbolje iz sebe i svijeta koji vas

okruuje moe donijeti spektakularne rezultate. U tome vam

moda moe pomoi i ovaj navod iz govora koji je Dalai Lama

1989. odrao prilikom primanja Nobelove nagrade:

Budui da svi zajedno dijelimo ovaj mali planet, moramo nauitiivjeti u skladu i miru, kako jedni s drugima, tako i s prirodom.

To nije tek san, nego nunost. Jedni o drugima ovisimo u toliko

toga da vie ne moemo ivjeti u odvojenim zajednicama i ne oba-

zirati se na ono to se dogaa izvan njih. Jedni drugima moramo

pomagati kada se naemo u potekoama i moramo dijeliti sreu

u kojoj uivamo. Obraam vam se kao tek jo jedno ljudsko bie,

kao obian redovnik. Utvrdite li da su vam moje rijei korisne,nadam se da ete ih pokuati provoditi u djelo.

*


29/521

Drugi tjedan

Ljudi se boje raz-

miljati, ili, pak, ne

znaju razmiljati. Ne

uviaju da je um

mogue ojaati, iakose emocije ne mogu

potiskivati. irom

svijeta ljudi trae

duevni mir, no on

je nemogu bez sna-

ge uma.

Eric B. Gutkind

1. ZAKONivot ti se pretvara u ono to misli. Marko Aurelije

M I S A O ili in razmiljanja jedna je od najveih sila kojimaraspolaemo, a, kao i kod veine slinih moi, mogue ju je ko-ristiti i pozitivno i negativno, po elji. Mnogi ljudi nikada nisunauili sluiti se tom moi, ovladati snagom uma. A u dananjem

svijetu jednako je vano nauiti ispravno razmiljati kao i isprav-no govoriti i ispravno djelovati. Ernest Holmes, utemeljitelj Zna-nosti o umu, objanjava svoje stavove o razlozima: ivot je zrca-lo i ovjeku koji razmilja odraava ono to mu svojim mislimapripisuje.

Zahvaljujui suvremenoj tehnici u stanju smo vidjeti mo-zak, ali ipak ne vidimo kako on radi. Vidimo samo posljedice

modane aktivnosti. Um, koji je nevidljiv, upravlja misaonim pro-cesom. Mozgu govori kako razvrstavati iskustva i injenice, kakooblikovati nove zamisli, pridavati formu novim pojmovima. Neiz-ravno djelovanje misli nije teko shvatiti, jer je oito da ovjekrazmilja prije nego to bilo to uini. Misao je motivator svakogdjelovanja, jednako kao to elektrina struja slui kao sila rnoti

viranja osvjetljavanja doma. Bez obzira na to prevodimo li misli u

stvarno djelovanje ili ne, sama je misao ve proizvela odreeniuinak.

Je li vam se kada u glavi pojavila originalna zamisao, paste se upitali odakle se pojavila? Kao da vam je um u mozak po-sijao zametak ideje. Na temelju ranijih iskustava i steenog zna-nja, va ju je mozak razvio tako da je vi moete izraziti na suvi-sao i uvjerljiv nain. Mogue je da se ideja i poboljavala dok ste

je iskuavali ili izraavali u raznoraznim okolnostima.


30/521

ovjeku koji je nji-

me ovladao, um je

najbolji prijatelj.

Drugima je, pak,

najvei neprijatelj.

Bhagavadgita

ovjeka na koncu

ini ono ime se bavi

njegov um.

Upaniadi

Slino tome, um moe mozgu odrediti to treba misliti.

Moe nam biti vrlo privlano razmiljati o tome da nemamo nika-

kav nadzor nad onim to nam ulazi u glavu, no stvarnost je zap-

ravo drukija. Ako nam se u glavi pojavi pomisao koja nije u

naem interesu, moemo, vrlo budno i umjeno, poeti razmilja-

ti o neem drugome, i tako istisnuti nepoeljne misli.

Zvui vam teko? Pokuajte s ovakvim eksperimentom.

Ako vam netko kae: Nemoj razmiljati o bananama to e se

dogoditi? Kod veine ljudi u glavi e se pojaviti slika banana, i to

usred svijesti! Znai da i nema osobite koristi od toga kad sami

sebi govorite da trebate prestati o neemu razmiljati, zar ne?

Nepoeljnu pomisao zamijenite poeljnom. Ako ne elite raz-

miljati o bananama, koncentrirajte se na neto drugo na pri-

mjer na jabuke, narane ili kokose! im u prednji plan svijesti

dovedete neku drugu sliku, slika banana nestaje. Kako? Jer se um

istodobno ne moe koncentrirati na vei broj razliitih slika.

To se naziva tehnikom istiskivanja. Ispunite li cijeli um

pozitivnim i produktivnim mislima, u njemu nee ostati mjesta za

negativne misli. U biti oslobaate ili istiskujete nepoeljne mis-

li i nastali vakuum ispunjavate poeljnim mislima. Odgovornost

za aktiviranje zakona djelovanja uma lei na svakome od nas. Sa-

mi oblikujemo svoj osobni svijet. Stvaranje ivota koji elimo uve-

like ovisi u upravljanju umom. Kao to se kae: Promijeni nain

razmiljanja; promijeni ivot.

Nije dovoljno imati dobar um. Najvanije je dobro ga koristiti.

Rene Descartes

Svi smo mi ono to

mislimo. Sve to jes-

mo uzdie se s naim

mislima. Svojim mis-

lima stvaramo svijet.

Buddha

Kada mijenjamo nain razmiljanja, vano je nastaviti s

povoljnim i korisnim misaonim procesima. Postii ete vrlo malo

ako se nakon nekoliko dana truda vratite starom nainu raz-

miljanja i nekadanjim navikama.

Mogue je da kod promjene sadanjeg naina razmiljanjaprvo treba zastati i postaviti nekoliko relevantnih pitanja. Kako

elim da se moj ivot razlikuje od sadanjeg trenutka? Prieljku-

jem li veu energiju? Kada se osjeam usredotoenim/usredo-

toenom? O emu razmiljam u takvim trenucima? elim li u svo-

jem svijetu ostvariti promjenu? Kako to postii? Kako mogu bit-

no sluiti? to elim postii?

Kada se pojave odgovori na ta pitanja, u sljedeem kora-ku ovjek treba postati stalnim pastirom vlastitih misli. uvajte


31/521

Sve zbog ega pati-

mo poteklo je iz sa-

mih temelja ovjeko-

vih misl i.

Teilhard

de Chardin

ulazu svoj um kako biste zajamili da razmiljate samo o onome,

i izgovarate smo ono, to je u skladu s vaim ciljevima i eljama.

Tako se esto dogaa da mislimo kako moramo postati

struniji u neemu prije nego to budemo u stanju ostvariti e-

ljeni cilj. Zbog takvog naina razmiljanja itamo raznorazne

knjige, pohaamo raznorazne seminare i sudjelujemo u svim mo-

guim radionicama, traimo strune savjete itd. I ima li kakve

koristi od takvih novih mogunosti? Apsolutno! Svako proireno

znanje djeluje na nau ukupnu svijest.

Moe li metoda kojom se slui poetnik neki put biti dje-

lotvornija od naina na koji djeluje strunjak? Promislite malo.

Jedan od najboljih primjera poetnikog uma jest maleno dije-

te koje ui hodati. Djeca ne itaju knjige o hodu i ne pohaajuseminare! Lijepo se pridignu, zakorae, pa padnu. Pa sve is-

poetka! Dijete e pri padu moda osjetiti frustriranost, ali se

nee obeshrabriti. Dijete nee rei: Pogledaj to mi se dogodi-

lo! Pao sam! Nikada neu nauiti hodati! Dijete jednostavno us-

trajava sve do trenutka kada uspije nainiti onih prvih nekoliko

dragocjenih koraka. Vjebom se dosee savrenstvo, pa tako i

oni prvi nesigurni koraci s vremenom prerastaju u pravo hodanje.Upravo fantastino!

Moemo nauiti svjesno napredovati u ivotu ako nauimo

prepustiti se energiji koja nas okruuje, ako nauimo kako se

smijeiti uza sve veu svijest, kod kue, na poslu, u igri i tijekom

cijelog dana. Koncentrirana i brina svijest moe biti temelj

sretnoga ivota. Zapamtite: Stvoriteljev duh u vama moe vas do-

vesti do savrenog izraza kada otvorite um i srce. Svaki dandoekujte sa samopouzdanjem, vjerom i ivotnom radou.

*

2. ZAKON

ovjek prima ljubav kakvu daje. Anonimna

N EKI M UKARAC PRI M I CAO SE cvjearnici iz koje je elio buket rua

poslati majci za roendan. Ve gotovo pred ulazom, uoio je ma-

lenog djeaka koji je sjedio na rubnjaku ispred prodavaonice iplakao. Kada ga je upitao to mu je, djeak je rekao da je doao


32/521

U ljubavi se vrata

moje due irom ot-

varaju,

Omoguuju mi da

udiem nov zrak slo-

bode

I zaboravljam vlastitu

sitniavost.U ljubavi cijelo moje

bie struji naprijed

Izlazi iz krutih okvira

uskogrudnosti i sa-

moivosti,

Zbog kojih sam za-

toenik vlastite nei-

matine i ispraznosti.

Scott Peck

Koji eli initi dobro

kuca na vrata; koji

voli vrata zatie ot-vorenima.

Tagore

Moj je ivot nedjelji-

va cje lina i sve moje

aktivnosti stjeu se u

jednu; uz di u se u

mojoj neutaivoj lju-

bavi prema ov-

jeanstvu.

MahatmaGandhi

kupiti ruu za majku. Meutim, imao je samo sedamdeset devet

centi, dok je rua stajala dolar. ovjek ga je suosjeajno uveo u

cvjearnicu i kupio mu ruu. Zatim ga je upitao eli li da ga od

veze kui. Djeak je odgovorio: Bio bih vam zahvalan, gospodi-

ne, kada biste me odveli k majci. Djeak ga je tako odveo do

groblja, gdje je ruu poloio na majino posljednje poivalite.

Nakon to je djeaka odveo kui, mukarac se vratio u cv-jearnicu i otkazao narudbu za isporuku buketa. Umjesto toga

kupio je cvijee i s njim se odvezao tri stotine pedeset kilometa-

ra i posjetio majku! Tijekom puta razmiljao je o snazi ljubavi i

nebrojenim dobrima koja proistjeu iz ruku ljubavi.

Vrlo je lako govoriti o ljubavi. O ljubavi su napisane lijepe

pjesme i velike knjige. Ali kako shvatiti, kako razumijeti ljubav?

Jedan moj prijatelj, sveenik, rekao je: Sva zaklinjanja ovoga svi-

jeta u to da je Bog ljubav ne znae nita dok se iskreno ne zag-

rlimo! Kakva misao!

Na odreeni nain, ljubav je, kako se ini, ideal i san sva-

kog ovjeka. Je li mogue da su nae due zaete u Stvoriteljevoj

ljubavi? ini se da smo zadovoljniji i ispunjeniji kada smo u sta-

nju duhovne ljubavi, a nekako ispranjeni kada smo usredotoeni

na neto drugo. Je li mogue da ljubav neograniena ljubav

postaje svrhom naeg postojanja? Je li mogue da se ljubav sma-

tra najveim ivotnim blagom upravo stoga to je rije o istinskoj

prirodi naih dua?

Ueni ljudi kroz cijelu povijest ljubav odreuju kao snagu

koja spaja i vee svemir i sve to je u njemu; ljubav se esto na-

ziva i najveim ovjeku poznatim naelom uvoenja sklada. Kakotono shvatiti te opise? Nitko nikada nije vidio ljubav, nije je uo,

dodirnuo, omirisao niti osjetio njezin okus! Kako fiziki dodirnu-

ti misao, pojam, ideju? Nedvojbeno je da vidimo plodove i djelo-

vanje ljubavi, ali ne i boansku energiju koja do toga dovodi.

ujemo zvukove suosjeanja i brinosti u neijem glasu. Ali kakoosjetiti slatki okus unutarnjeg mira i spontane radosti? Mogue je

vidjeti ljubav u tuim djelima i postupcima kada izraavaju tu pri-roenu energiju iz dubine svojega bia. Miris ljubavi moemo os-

jetiti zahvaljujui veeri prireenoj s bezgraninom ljubavlju oso-

be koja voli kuhati. 1 koja nas voli! Ljubav moemo dodirnutiu

zagrljaju dragih osoba kada nam otvaraju srce i putaju da njiho-

va ljubav tee prema nama. Pet osjetila ljubav moe spoznati sa-

mo iznutra, prema van. No kada izraavamo ljubav, ujedno je i

prvi primamo. Kako? To to jesmo poinjemo prepoznavati u dru-gima.


33/521

Buddhin je duh duh

velike ljubavi , dob-

rote i suosjeanja.

Buddha

Najvii je oblik mud-

rosti dobrota ud-

ruena s ljubavlju. Talmud

Jedan od temelja psihologije glasi da ovjek ima veliku

potrebu biti voljen. Na te rijei moemo kimnuti i sloiti se. Da,

slaem se. Ako me nitko ne voli, ivot moe izgledati prazno i

besmisleno. Trebamo li to promotriti i iz drukije perspektive?

Je li mogue da je najvaniji nain na koji ovjek moe biti voljen

upravo davanje ljubavi? Sve dok ljubav traimo izvan sebe,

najee frustriramo ljubav koja je u nama!

Pruanje ljubavi ne odnosi se na lanu sentimentalnost i

laskanje. ista je ljubav prirodan stav i dranje obiljeeno dobro

namjernou, dobrotom, suosjeanjem, brinou, podupiranjem

i blagonaklonou. Rije je o spremnosti na to da uinite sve to

moete kako bi bili od pomoi i kako bi nekome olakali i po-

boljali situaciju. Kada ivimo u ljubavi, svjesno doivljavajui iizraavajui ljubav, sudjelujemo u najsnanijoj aktivnoj sili.

to bi se u naem svijetu dogodilo kada bismo odluili

gledati oima ljubavi? Bismo li u svakoj osobi na koju naiemo

ugledali ljepotu i istinu? Bismo li bili otvoreniji prema tuim mis-

lima i osjeajima? Bismo li pljeskali i radosno podupirali tue

boanske zamisli? Bismo li opratali i suosjeali u odnosima s

drugima? Kada gledamo oima ljubavi dogaaju se zanimljivestvari.

Poinjemo opaati iskru u sugovornikovu oku. Situacija se

mijenja kada uimo davati neogranienu ljubav i kada se presta-

nemo opirati. Neki od plodova pruanja ljubavi:

ovjek postaje neustraiv jer savrena ljubav istiskuje

strah. ovjek postaje sretan, jer se nesklad ne moe uvui ona-

mo gdje vlada ljubav.

ovjek vie nikada nije sam, jer ljubav njegov svijet ispu-

njava osobama punima ljubavi.

ovjek nije tuan, jer ljubav donosi najveu sreu.

ovjek postaje uspjeniji, jer ljubav nikada ne moe doi-

vjeti neuspjeh.

ovjek postaje omiljen i voljen, jer se slinosti privlae, a

ljubav ima neizrecivu mo privlaenja.

ovjek postaje ivahan, budan i sve svjesniji, jer ljubavizotruje sve sposobnosti.


34/521

Um i srce ispunite ljubavlju i ivot e vas preplaviti najra-

skonijim blagoslovima. Zahvaljujui tome, kada ponete druge

darivati ljubavlju, i sami ete biti okrueni ljubavlju. Zahvaljujui

neogranienoj ljubavi, dolazite do istinskog kraljevstva nebeskog

na zemlji i vaem se ivotu pridaje uzvienije dobro.

Koji ne moe opros-

titi drugima rui most

koji i sam mora pri-

je i; jer svatko

osjea potrebu da

mu oproste. Lord Herbert

3. ZAKON

Da bi mu oprostili, ovjek najprije mora oprostiti. Anonimna

U SVOJOJ KNJIZI Vidjete kadaponevjerovati, dr. Wayne Dyer

govori o silno dirljivim sluajevima opratanja koja je doivio:

Prije nekoliko godina na kioscima se pojavila jedna od najdirlji-

vijih i najdojmljivijih naslovnica nekog amerikog asopisa. Na fo-

tografiji papa Ivan Pavao II. sjedi u tamnici s ovjekom koji ga jepokuao ubiti. Taj prikaz opratanja na mene je imao trajan

uinak. Ljudi koje smatramo... uzorima dobrote u svakoj situaci-

ji mogu oprostiti bez uvjeta i sumnje. Svoju svijest ne zamagljuju

pomislima na bijes, mrnju i osvetu prema onima koji su im htje-

li nakoditi ili im nanijeti nepravdu. Umjesto toga, slue nam kao

primjer opratanja kojim se moemo posluiti u svakodnevnom

ivotu.U trenutku napada u kojem je ubijen, Mahatma Gandhi

instinktivno je podignuo ruke, tom hinduistikom gestom pokazu-

jui opratanje. Gandhi je odlino shvaao pravu bit istine, jer

inae nikada ne bi rekao: Slabi nikada ne mogu oprostiti. Op-

ratanje je odlika snanih. Jedan drugi vaan ivotni zakon go-

vori kako moramo oprostiti sebi i drugima ako elimo nadvladati

odreene potekoe i ostvariti istinski duhovni napredak. Vanost

opratanja u prvi mah moda i nije oita, no nedvojbeno je jed-

no: nije sluajno to svi veliki duhovni uitelji ustrajavaju upravo

na toj odlici.

Razvijanje sposobnosti opratanja moe biti presudno za

nae zdravlje, kao i za kvalitetu naih odnosa s drugim ljudima.

Gomilanje ljutnje i kivnosti i pojaavanje nagona za osvetommeu najdestruktivnijim su sklonostima koje se uope pojavljuju

*


35/521

Koji oprata,

okonava sukob.

Afrika poslovica

u ovjekovu umu. Stoga moemo razviti duhovnu naviku

proiavanja bia od tih emocionalnih otrova im ih osjetimo.

Zadravamo li sjeanje na neku nepravdu ili povredu, stvarnu ili

zamiljenu, vrijeme je da je se oslobodimo! Jednostavno je pusti-

te!

O putanju i oslobaanju moemo govoriti s dvaju gle-

dita. Jedno preporuuje da bez odlaganja oslobodimo sve os-

jeaje koji nas trenutano uzrujavaju. Ponekad se dogaa da dru-

ge osuujemo i stavljamo u zatvor unutar vlastitog uma. Osvrne-

mo li se na vlastiti ivot, uvidjet emo da smo i mi sami u prolos-

ti moda inili sline stvari. A budui da se ivot neprekidno mi-

jenja, nema potrebe slijepo se drati neega. Na primjer, pokuaj

oajnikog hvatanja za sreu ne donosi sreu, nego moe biti si-guran put do jada i tuge.

Ako ljudi oko nas grijee, moemo im bez potekoa ponuditisuosjeanje, budui da Bog nas bez prestanka obasipa svojim

suosjeanjem. Sir Chinmoy

Opratanje je najvii

i najljepi oblik Iju

bavi. Za uzvrat dobi-

vate neiz reciv mi r i

sreu. Robert Muller

Druga je mogunost osloboditi se ili odustati od vezanos-ti za ego. Iz perspektive univerzalnog jedinstva, ego se bori kakobi odrao iluziju zasebnog postojanja. U stvarnosti bi oslo-baanje stega ega i odustajanje od osjeaja borbe mogli biti iden-tini. Kada odustanemo od borbe da dokaemo da smo dostojniljubavi ili odobravanja, ivotnoj energiji omoguujemo da u nama

tee ista i bez prepreka. Kada se oslobodimo borbe za opravda-vanjem vlastitog postojanja, esto pronalazimo korisne nainesluenja koji nam donose zadovoljstvo. Kada se prestanemogrevito drati ogranienih stavova i pojmova o tome kako bi totrebalo biti, oslobaamo se i samima sebi omoguujemo da uivotu uivamo u svim mnogobrojnim manifestacijama. Duhovnamo opratanja moe nadvladati svaku sklonost ljutnji i kivnosti

zbog nepravde. Kivnost je egoistina i ukorijenjena u povrijee-nosti.

Predivan uzor opratanja nudi nam se kada se osvrnemona to koliko esto i koliko potpuno Stvoritelj oprata nama. Isu-sa su pitali Koliko esto trebamo opratati? Odgovorio je ova-ko: Sedamdeset sedam puta (Matej 18:22). Drugim rijeima,opratanju nema ogranienja. Ono treba biti stalno!

U jednom drugom evanelju Isus kae: Oe, oprosti imjer ne znaju to ine (Luka 23:34). Moete li uvidjeti da ljudi


36/521

koji drugima ine zlo moda doista i istinski ne znaju to ine?

To to eventualno usmjeruju prema drugima ne govori ba nita

o tim drugim ljudima. No njihovi postupci itekako govore o nji-

hovu gnjevu, mrnji, okrivljavanju ili elji za osvetom. Iz tog pri-

mjera uimo vanu lekciju o opratanju. Ljudi koji su se prema

nama ponijeli runo, neugodno ili uvredljivo moda ne uviaju da

su svi ljudi povezani. Kada jednom duboko u srcu spoznamo da

smo povezani sa svim ostalim ljudima, pa tako i onima koji se po-

naaju nedolino, u rukama e nam se nai klju moi opratanja.

A ta spoznaja moe potaknuti poveanu sposobnost opratanja.

Opratanje se opisuje kao postupak slian ienju luka

odvija se u slojevima! Kada naiemo na novi sloj ili aspekt vla-

stitoga bia u kojem se pojavljuje odreeni oblik kivnosti, oeku-je nas jo rada. To ne znai da sve to smo dotada radili na op-

ratanju nije bilo djelotvorno. Svaki je trud koristan i plodono-

san. Samo trebamo nastaviti proces opratanja.

elimo li unutarnju ravnoteu, mir i sklad koje nije mo-

gue poremetiti, blagost koju nije mogue povrijediti, duboku i

trajnu ugodu, a sve ostalo toliko savreno da nikada ne moe bi-

ti poremeeno? Opratanje, odbacivanje lanoga u korist istinito-ga, nudi zadovoljavanje tih elja, pa i vie od toga!

4. ZAKON

Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost

Anonimna

Velik je onaj koji nije

ostao bez djetinjegsrca.

Mencius

DANAS ZAPJEVAJMO pjesmu slave i hvale za nebrojene razloge za

sreu kojima smo obdareni! Moe li tajna zahvalnoga srca bitistav zahvalnosti koji nas pridie prema stalnoj povienoj svijesti

u sklopu koje znamo da je ivot dobar i da sree ima u izobilju?

ivotni zakon govori nam da se srea poveava kada razvijemo i

drimo se naela iskazivanja zahvalnosti. Kako? Vrlina zahvalno-

sti moe izravno dotaknuti same temelje ovjekova postojanja i

razlozi za zahvalnost mogu se poeti mnoiti.

to je tono stav iskazivanja zahvalnosti? I kako ga raz-viti? Rije je o svjesnoj odluci da traimo dobro, blagoslov i sreu

*


37/521

Zahvaljivati je dobro,

kao i opratati. Charles

Swinburne

u svakome na koga naiemo i u svakoj situaciji koju doivljava-mo. A to je prirodna posljedica nae vjere u mogue postojanjedavatelja dobrote i vlastitu spremnost da iskusimo dobrotu. Biloda tog davatelja nazivamo Bogom, Alahom, Duhom ili nekim dru-gim imenom, moemo ostvariti stav u kojem se pripremamo zadavanje i primanje sve raskone dobrote u kojoj obitavamo.

emu god poklonimo pozornost i vjeru, to postaje naimiskustvom. Stoga je, kako bismo razvili stav izraavanja zahval-nosti, logino da pozornost usmjerimo na ono to nam u ivotutrenutano slui kao izvor sree i zadovoljstva. Moemo poeti odzahvalnosti za obitelj i voljene osobe, dom i zajednicu u kojoj i-

vimo. Zahvalnost moemo proiriti i tako da obuhvati zahvalnost

za sposobnosti i sve ime smo obdareni i to tako da to prih-vaamo kao prilike koje je mogue uloiti za ope dobro. Moe-mo cijeniti i biti zahvalni na prilikama tako to emo ih prihvati-ti kao izazove za postignua. A zahvalnost moe otvoriti vratakreativnim zamislima koje obogauju ivot i pomau nam da pri-donesemo napretku ovjeanstva.

Jedna jedina mona rije Hvala! izgovorena iskre-

no ili ostvarena bez izgovaranja, moe otvoriti vrata sve veemsvijetu dobrobiti. Zahvalnost znai priznanje. Rije je o priznanjui potvrdi injenice da se dogodilo neto pozitivno i znaajno. A neosjeamo li svi veliko zadovoljstvo kada ujemo iskrene pohvale iodobravanje? Posredstvom tona ili izraza lica, odnosno odabirarijei, moemo drugoj osobi prenijeti zahvalnost i injenicu da ci-

jenimo njezin doprinos. Nema sumnje da priznavanje dobra moe

sadravati jednako toliko veliine kao i dobro djelo!Kada se naa dua razvije i pone pokazivati vie suos-

jeanja i brinosti, sve vie i vie zanimaju nas druga ljudska biakoja u svakodnevnome ivotu na ovome svijetu proivljavaju ra-dost i tugu, uspjehe i izazove. Tako moemo suosjeati sa su-putnicima i nastojati razvedriti i poticati one na koje nailazimo naivotnome putu. Nismo odvojeni i izolirani. U duhu smo jedno.

Ono to utjee na jednoga, utjee na sve. Svaki vrsti stisak ru-ke koji ponudimo kao pomo unosi veu poniznost u radost isti-nskog i nesebinog sluenja. udimo za veim i dubljim prosvjetljenjem i mudrou.

Poinjemo uviati da je jedno od najboljih sredstava zasuzbijanje neega to nam izgleda kao nedostatak, ogranienje ilinegativno iskustvo upravo svakodnevna zahvalnost za sve to

imamo. Svatko moe biti svjestan obilja prisutnog u ivotu i isto-dobno se osjeati uskraeno. Bez obzira na trenutanu situaciju,

Zahvalnost je simbol

plemenite due.

Amerika izreka


38/521

Zahvalnost otvara

nau svijest tako da

moemo jo vie pri-

mati.

Elizabeth Sand

Turner

ivotni imbenik boanski ivot koji proima sve dovoljanje razlog za zahvalnost i radost.

Zahvalnost nam pomae da se oslobodimo samonametnutih ogranienja. Poinjemo uviati sastojke nune za radostan i-

vot i znamo da nakon svake noi dolazi novi dan. Poinjemoshvaati da je neto nemogue samo na izgled, ne i u stvarnosti.Nai pozitivni stavovi daju nam unutarnju sigurnost i snagu kojamoe nadii sve situacije.

Put do vee zahvalnosti moe biti jednostavan i snaan up-ravo kao pria koja slijedi. Skupina djece iz susjedstva esto seokupljala i razgovarala o novostima u ivotu. Bilo je lijepo pro-matrati to prijateljstvo meu djecom, a iz tih mladih umova izvi-ralo je neoekivano znanje. Jedna majka povremeno je sudjelova-la na njihovim sastancima i priala im prie. Kada je spomenulasvoju kutiju s nakitom, najdragocjeniju stvar kojom raspolae,djeju matu dovela je do nesluenih visina. Naglaavala je da jenjezina kutija toliko sigurna da njezin sadraj ne moe ukrasti banitko! Dakako, u djejim su se glavama pojavile blistave slike zas-ljepljujui dijamanata, smaragda, rubina, bisera i slinih nepro-cjenjivo vrijednih ukrasa. U njihovim sanjarijama, ona je bila nas-ljednica iz bogate obitelji, iako njezin svakodnevni ivot nikakonije ukazivao na veliko materijalno bogatstvo.

O, Veliki due, jo jednom budim se sa suncem,Zahvalna za darove, koji dolaze jedan po jedan.

Zahvalna za najvei dar, taj dragocjeni dah ivota.Zahvalna za sposobnosti koje me vode i danju i nou.

Dok prolazim odabranim putem svega to jo trebam nauiti,Uim duhovni mir i sreu, nagrade u ivotu.

Hvala ti za duhovnu snagu, misli i molitve;Hvala ti na bezgraninoj ljubavi koja me usmjerava cijeli dan.

Twylah Nitsch

Jednog su je dana djeca upitala to se nalazi u kutiji. Doksu gorljivo iekivala odgovor, ona se smijeila svima redom. Azatim ih je pozvala da se okupe oko nje i sjednu na travu. Sadau vam odati udesnu tajnu, proaptala je. To nije prava kutija!Djeca su je gledala razrogaenih oiju, puna iekivanja. Majka

je nastavila: Zapravo je rije o riznici vaega srca. I svatko odnas ima takvo blago! Sadraj kutije osjeaji su ljubavi, radosti,

mira, zahvalnosti, te vjera u to da smo nasljednici Stvoriteljevakraljevstva... a rije je o istinski boanskome naslijeu. Boja na


39/521

zonost u vaem srcu unutarnje je iskustvo, blago spoznaje, koje

traje vjeno. Djeca su tog dana postavila nebrojena pitanja.

Veina njih nikada nije zaboravila priu o kutiji s nakitom, a jo

vie poeli su je cijeniti kada su poodrasli.

I vi moete biti snaga koja iri dobro, moda i vie no to

mislite. Moete pomagati, usreivati, cijeniti i poticati osobe oko

sebe. Zahvaljujui vlastitome stavu zahvalnosti, u srca svojih

blinjih i onih na koje nailazite moete unositi snagu, utjehu i mir.

A mogue je i da, poput one majke u prii, moete posluiti i kao

nesvjestan utjecaj na osobe koje su oko vas.

Jedna drevna poslovica kae: Magarac koji nosi teak te-

ret moda nikada nee spoznati koliko vrijedi to dragocjeno drvo

na njegovim leima: znat e samo koliko je teko. Bez zahvalno-sti osjeat emo teret okolnosti i iz vida izgubiti dragocjenu na-

rav dara koji se nalazi pred nama.

5. ZAKON

ovjek se boji onoga to ne razumije. Anonimna

Straan je jedino

strah.

Francis Bacon

Uvjerena sam da

svatko moe nadvla-

dati strah ako uini

upravo ono ega se

boji. Eleanor Roosevelt

E M O C I J E , U svojim nebrojenim pojavnim oblicima, mogu initi bitnaina na koji doivljavamo ivot. Koristimo li ih na valjan nain,

emocije nas mogu voditi do novih visina radosnoga ivljenja. Ka-

da se na njih ne obaziremo ili kada su pogreno usmjerene, sva-

kodnevni ivot mogu lako pretvoriti u jad.

Mogue je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivni

jih emocija upravo strah. Jedna stara maurska poslovica podsjea

nas na vanu istinu: Tko se boji, taj izvoru straha predaje vlast

nad sobom. Odlian opis snage i moi straha! Bi li strah mogaobiti izvor nebrojenih pogreaka koje inimo? U stanju straha, ko-

ji se opisuje kao oblik emocionalne prirode koji se nastoji oslo-

boditi odreene prijetnje, ovjeku je najee teko na pozitivan

se nain koncentrirati na vlastite misli. Strah je bolna emocija, a

prepoznajemo je po uzbunjenosti, uasnutosti, nemiru; prirodna

mu je pratilja deprimiranost. Odluimo li se zadrati u drutvu

straha, jedan oblik straha moe dovesti do drugog oblika, paemo tako uvijek imati razloga za prestraenost.

*


40/521

Kako se samo zahva-

ljujui hrabrosti sve

prikazuje u novome

svjetlu.

Ralph Waldo

Emerson

Strahove je moguenadvladati ako se s

njima suoite na va-

ljan nain. Strah je

jedna od emoc ija. A

emocije u cijelosti

izviru iznutra i ras-

polau tek snagom

koju im doputamo.

Kao ljudska bia,

uivamo prednosti

intelekta, a u ivotu

se prvenstveno mo-

ramo rukovoditi up-

ravo intelektom, a

ne emocijama, ako

ovdje elimo spoz-

nati odreenu sreu.Emocije su boja

ivota; bez njih bis-

mo uistinu bili do-

sadna i bezlina

bia. Ali emocije

moramo nadzirati jer

e u protivnom one

nadzirati nas. To

osobito vrijedi za

strah, koji nas sve,

ako mu dopustimo

da se nesmetano

razmae, pretvara

tek u uzdrhtale sje-

ne, bia kojima

olakanje moe do-

nijeti jo samo smrt.John M. Wilson

Mnogi nam znanstvenici mogu rei da je valjano definira-nje svakog problema najvaniji pojedinani korak u njegovu rjea-

vanju. Boanska priroda due moe biti suprotnost napetosti istrahu od bilo ega. Ona je kreativna. I pozitivna. I nudi od-reeno znanje, mudrost i poticaje za nadvladavanje misli poveza-nih sa strahom. Mnoge strahove stjeemo obrazovanjem, pa ih

je jednakim uenjem mogue i ukloniti! Kako nadvladati strah?Jedan je od naina i traenje veeg razumijevanja izvora straha.Kada bolje shvatimo sebe i druge, manje je izgleda da e se strahukorijeniti.

Kae se da i u najveem kripcu moemo postupiti na je-dan od tri naina. Moemo se prepustiti. Moemo stisnuti zube ipokuati pregrmjeti krizu. Ili moemo poeti od samog poetka,uoiti uzbudljiv, svje poetak novog puta. Na zavretku olujestraha uvijek dolazi do smirenja. Na kraju svake svae nastupatiina. Na zavretku dugotrajne noi nad obzorom se pojavljujesunce.

Razumijevanje je temelj napretka, a introspekcija estodonosi bolje razumij

8405974 john templeton mudrost svjetskih religija

Documents