137213861-rječnik-turizma-word

8/22/2019 137213861-Rjenik-turizma-word

1/425

rjenik

turizma


2/425

MASMEDIA


3/425


4/425

Urednici

dr. Boris Vukoni

dr. Nevenka Cavlek

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna isveuilina knjinica, Zagreb

UDK 388.40 (03)

RJENIK turizma /


5/425

Predgovor

*eno!en turi+!a jedna je od oni, pojava koje su o(ilje%ile dru$u polovicu --.stoljea a po !no$i!a turi+a! e u --I. stoljeu postati najvei $ospodarski sektor

svijeta. /ao i sve drutvene pojave i turi+a! je podlo%an stalni! pro!jena!a. 0ne sudanas pred!eto! (rojni, stru1ni, i +nanstveni, istra%ivanja i rasprava. )ako je i sturi+!o! u &rvatskoj2 unato1 tur(ulentni! vre!eni!a u koji!a se odvijao nje$ovrast i ra+voj on je do%ivio velike uspone i velike padove velika pri+nanja i velikeoptu%(e ali je uvijek i+a+ivao velika o1ekivanja na svi! podru1ji!a nje$ova utjecaja.I+ni!no va%na ulo$a turi+!a u $ospodarsko! ra+voju +a &rvatsku se poka+ala jova%nijo! u nje+inu nastojanju +a stvaranje! ne sa!o suvre!eno$a $ospodarstva

ne$o i sa!e suvre!ene dr%ave.Uspostava pravno$ okvira i !oderni, tr%ini, institucija u turi+!u sa!o je dio

neop,odni, pretpostavki kako (i se turi+a! u &rvatskoj ra+vijao u %eljeno! s!jeru isa %eljeni! opse$o!. Nisu !anje va%ni +nanstveni o(ra+ovni i in3or!acijski aspekti4proi+vodnja i irenje +nanja i in3or!acija koje e 1initi +nanstvenu i o(ra+ovnu in3ra5strukturu ,rvatsko$ turi+!a i podupirati nje$ov ra+voj.

67je1nik turi+!a6 nastao je ponajprije i+ potre(e da se priredi +nanstveno

ute!eljeno i ko!petentno tivo kao cjelovit po$led na suvre!eni turi+a! koji najedno! !jestu sa(ire sve (itne poj!ove jasno i preci+no odre8ene. )o tivo pru%a ukonden+irano! o(liku sva te!eljna +nanja neop,odna turisti1ki! djelatnici!a podu5+etnici!a !ened%eri!a i $ospodarstvenici!a ali isto tako i novinari!a testudenti!a i nastavnici!a. )ako s!o do(ili istodo(no suvre!eni leksiko$ra3skipriru1nik +a akade!ske potre(e i pou+dan savjetnik svi!a oni!a koji se (ave ili i,+ani!a turisti1ka pro(le!atika.

67je1nik turi+!a6 specijali+irani je rje1nik enciklopedijsko$a karaktera prvitakve vrste u nas u koje! 9: +nanstvenika s /atedre +a turi+a! Ekono!sko$3akulteta u ;a$re(u o(janjava < :== najva%niji, poj!ova kratica institucija ior$ani+acija i+ svi, sektora turi+!a2 putovanja i turisti1ko$ posredovanjau$ostiteljstva i ,otelijerstva pro!eta !ened%!enta i !arketin$a sporta i rekreacije


6/425

Prof. dr. Boris VukoniDoc. dr. Nevenka Cavlek


7/425

A

;NA/0VI I /7A)ICE

Kratice: akr. akroni! a!. a!eri1ki en$i. en$leski 3. 3e!ininu! >%enski rod?3r. 3rancuski ,rv. ,rvatski kn kuna krat. kratica lat. latinski !. !askulinu! >!ukirod? !il. !ilijun !lrd. !ilijarda n. neutru! >srednji rod? nje!. nje!a1ki pl. plural>!no%ina? sin. sinoni! supr. suprotno p. panjolski tal. talijanski ;00 ;akon oo(ve+ni! odnosi!a ;0UD ;akon o u$ostiteljskoj djelatnosti ;)D ;akon otr$ova1ki! drutvi!a

Uputnice: ;nak 5@ ispred neke rije1i >ili sinta$!e? u o(janjenju natuknice upu5uje na to da je ona o(ra8ena kao pose(na natuknica i uvrtena na !jesto koje jojpripada po a(ecedno! redu4 uputnica se redovito upotre(ljava kad se o(janjenje

jedne natuknice pre(acuje na dru$u da (i se i+(je$lo suvino ponavljanje >u slu1aju

sinoni!a te u slu1aju ko!pleksniji,natuknica?.

AAA >akr. od en$i. AmericanAutomobile Association! A!eri1koauto!o(ilsko udru%enje po+natijepod na+ivo! 6)riple A6 najveiauto!o(ilski klu( na svijetu

osnovan 9=


8/425

9= AEApoja! udo!aen u an$losaksonskoj stru1noj G literaturi kao o(ilje%je kulture prasta5novnika neke destinatije >en$i. abori$

% #inal starosjedilac uro8enik?. 0+na1ava i tip turisti1ki, aktivnosti koji!a se (avelokalni stanovnici >a(orid%inski turi+a!? i sa!u predindustrijsku kulturu i stil %ivotastanovnitva 5 na sjeveru *inske Haplandu udaljeni! otoci!a itd. 5 svu$dje $djesu o1uvane starosjedila1ke +ajednice. Danas je ta kultura +na1ajan privla1ni !otivdolaska turista u tu destinaciju. Srodan poja! je auto,tona kultura auto,tonituri+a!.

AB7 >akr. od nje!. Amtlic&ers Ba'erisc&es (eiseb)ro! nje!a1ki lanac putni1ki,a$encija osnovan 99=. $odine. )o je prva putni1ka a$encija kojoj je u Nje!a1koj(ilo do+voljeno prodavati %elje+ni1ke karte po ori$inalnoj cijeni i+van stani1ni,+$rada. 0tuda i 6a!tlic,6 >slu%(ena o3icijelna? u na+ivu a$encije.

a(ra+ija >en$l abrasion! nje!.Abrasion! K)stenabtra#un#! ra+ornodjelovanje !orski, i je+erski, valovakoji! se rui i potkapa o(ala. Napojedini! !jesti!a stvaraju se str!ii 1esto vrlo i!presivni dijelovi o(alakoje na+iva!o kli3ovi. )uristi1ki supose(no +ani!ljivi dijelovi o(aleVelike Britanije i Irske $dje je kli53ovita o(ala i ra+orno djelovanje!orski, valova vrlo i+ra%eno.

AB)A >akr. od en$l. Association ofBritis& *ravel A#ents! Udru%enje(ritanski, putni1ki, a$enata u koje

je u1lanjeno vie od === a$encija ituroperatera. 0snovano 9=.$odine. lanovi Udru%enja veina su(ritanski, turisti1ki, a$encija ituroperatora koji se !oraju

a enci aaero(ika UAB)A


9/425

pridr%avati stro$i, pravila Udru%enjapoput /odeksa ponaanja "Code ofConduct koji! se re$uliraju aspektiodnosa i+!e8u tur opera tora ituristi1ki, a$encija pre!a klijenti!a.AB)A i!a ulo$u odre8ivanja kriterija+a ula+ak u 1lanstvo nad$leda3inancijsko poslovanje lanicaodre8uje ope uvjete poslovanja iar(itrira (avi se pro(le!i!apotroa1a i rjeava nji,ove %al(evodi (ri$u o Udru%enju uklju1ujui iodnose s javnou te kontroliraupotre(u +atitno$ +naka Udru%enja.Svake $odine AB)A or$ani+irasavjetovanje na koje! 1laniceudru%enja raspravljaju osvakodnevni! pro(le!i!a struke iupo+naju se s novi! trendovi!a naturisti1ko! tr%itu. Skup 1lanicaAB)A dru$i je najvei skup te vrste u

svijetu. AB)A i+daje i svoj !jese1nikAB*A +a#a,ine.

ACAA >akr. od en$l. Air Carrier%sAssociation of America! Udru%enjea!eri1ki, +rakoplovni, ko!panijaosnovano 9. $odine s na!jero!da na Capitol &illu +astupa interese+rakoplovni, ko!panija s niski!operativni! trokovi!a poslovanja"lo- cost carriers. Me8upredstavnike takvi, +rakoplovni,ko!panija !o%e!o svrstati2 Jestern'aci3icK *rontier Air)ranKValuejetSprint and 7eno i dr.

AC)A >akr. od en$l. Alliance ofCanadian *ravel Association!Udru%enje turisti1ki, a$encija ituroperatora /anade nepro3itnanacionalna udru$a osnovana 9.$odine. lanice udru%enja suputni1ke a$encije turoperatorinacionalne i ino+e!ne +rakoplovneko!panije ,oteli turisti1ke+ajednice (rodske i %elje+ni1ke

ko!panije rent a car or$ani+acije idru$i ponu8a1i uslu$a u turi+!u."lavni +adaci AC)A5e su pro!ocijaturi+!a /anade unapre8enje uslu$au turi+!u +atita interesa 1lanicaudru%enja +astupanje interesa 1lani5ca udru%enja u vladini! or$ani!a idru$i! tijeli!a te pred do(avlja1i!auslu$a podr%avanje i po!a$anje1lanica u !aksi!i+iranjuekono!ski, u1inaka. AC)A i!avlastiti ti/ki kodeks i standarde>Code o3 Et,ics and Standards? kojiuvjetuje 1lanica!a udru%enja pru5%anje uslu$a potroa1i!a najvii,standarda kvalitete i daje s!jernice+a ure8ivanje odnosa i+!e8upojedini, 1lanica udru%enja. Acta

)uristica +nanstveni 1asopis ukoje! se o(javljuju kate$ori+irani+nanstveni i stru1ni radovi na

,rvatsko! i en$lesko! je+iku.asopis i+daje Ekono!ski 3akultetSveu1ilita u ;a$re(u /atedra +aturi+a!. I+la+i dva puta $odinje od9L.

add5on nov1ani i+nos koji se koristisa!o +a konstruiranje direktne tari3epreko neko$ prijela+no$ !jesta"t&rou#& fare kada tari3a i+ !jestaA u !jesto B nije o(javljena. )akvei+nose 1esto na+iva!o i add$onamounts. Da (i se konstruiralanepu(licirana !aksi!alno do+vo5ljena !ilja%a na nekoj niti koriste sei add5on !ilja%e.

ad,e+ijski u$ovor >en$l. ad&esioncontract 5@ u$ovor o pristupanju.

adresar $ostiju >en$l. mailin# list!nje!. 0asteadressenver,eic&nis!popis adresa $ostiju koji su ve(oravili u s!jetajno! o(jektu ao!o$uava direktan kontakt s$osti!a prvenstveno i+ pro!otivni,ra+lo$a. !ailin$ lista.

advanced (ookin$ c,arter 5i+vanredan let +a koji je potre(nounaprijed re+ervirati !jesta.

AEA >akr. od en#l. Associationofuropean Airl ines! Udru%enjeeuropski, +rakoplovni, ko!panija

osnovano 9:. $odine. Sjedite !uje u Bruellesu 1lanice !o$u (itieuropske IA)A5+rako5plovneko!panije a osnovna +adaaUdru%enja je da +astupa interesesvoji, 1lanica pre!a nadnacionalni!or$ani+acija!a kao to su ICA0ECAC EU i dr.

aero(ika >en$l aerobics! nje!.Aerobic! aero(no vje%(anjekondicijsko vje%(anje srednje$inte+iteta koji! se poveavadjelotvornost opskr(e or$ani+!a ki5siko!. Aero(ika je proi+ala i+ klasi15no$ rekreacijsko$ vje%(anja s cilje!

uklju1ivanja to vee$ (rojasudionika. U osnovi je aero(ikeaero(no vje%(anje to se posti%ekontinuirani! ponavljanje! ra+li1iti,struktura kretnji u opti!alnoj +onirada a inten+itet optereenjade3iniran je te!po! $la+(e. 're!ainten+itetu aero(ika se !o%epodijeliti na tri osnovne skupine2 ,iaero(ika >aero(ika visoko$inten+iteta? lo aero(ika >aero(ikanisko$ inten+iteta? ,i5io aero(ika>aero(ika !jeovito$ inten+iteta?.'re!a vrsti aero(iku dijeli!o u od5

nosu na ciljeve koje %eli!o postii aoni iako o(u,vaaju cjelokupnotijelo ipak i!aju i poja1anodjelovanje na neke or$anskesustave2 neO (odF aero(ika je vrstaaero(ike koja se i+vodi s (uica5!apola$ani! na1ino! a djeluje nasna$u i toni3ikaciju cjelokupno$tijela4 step aero(ika i+vodi se naklupici i pose(no utje1e na

o(likovanje i sna$u no$u4 plesnevrste aero(ike u osnovi i!aju plesnestrukture kretanja4 aPua aero(ikaprovodi se u vodi. Aero(ika je po5$odna sportsko5rekreacijskaaktivnost u turi+!u a pri!jenjuje senaj1ee kod ,o!o$eni, $rupaturista >%ena o(itelji rekreativaca isi.?.

aerodro! >en$l airport! nje!.1lu#&afen! 1lu#plat, 5Q +ra1na luka.

a3$an >A*A? nov1ana jedinicaA3$anistana dijeli se na 9== pula.

a3iniretni aran%!an >en$l affinit' tour!nje!. (eisearran#ement 5@ turisti1kiaran%!an.

a3ter departure c,ar$e 5@ naknadno ut5vr8ena potronja.

a$encija >en$l a#enc'! nje!.A#entur!sa!ostalna $ospodarska

or$ani+acija koja u tude i!e i +a tu8ira1un sklapa +a dru$o$ ra+ne pravneposlove. 'o(li%e se odre8ujeposlovi!a koji!a se (avi pa se uto! s!islu $ovori o turisti1koj put5ni1koj posredni1koj po!orskoj pro5!etnoj osi$uravajuoj i si. a$enciji.5@ turisti1ka a$encija.

a$encija +a $ospodarsko o$laavanje>en$l. advertisin# a#enc'! nje!.2erbea#entur! specijali+iranaor$ani+acija koja raspola%especi3i1ni! +nanji!a i vjetino! iiskustvo! neop,odni! +a ostva5rivanje uspjeno$a $ospodarsko$

o$laavanja. U ra+vijeni! tr%ini!$ospodarstvi!a ove institucijeo(avljaju najvei dio pro!otivneaktivnosti !no$i, o$laiva1a.0snovni je +adatak ovi, or$ani+acijao(avljanje poslova u ve+i s is5tra%ivanje! planiranje! ostvariva5nje! nad+iranje! pojedini,pro!otivni, akcija >naj1ee akcija$ospodarsko$ o$laavanja? na


10/425

ko!ercijalnoj osnovi. 0snovne su3unkcije ovi, a$encija2 nu8enjepro!otivni, uslu$a istra%ivanje iupo+navanje !arketinki, pro(le!aklijenata planiranje pro!otivni,aktivnosti kreiranje pro!otivni,rjeenja i+(or !edija >prijenosnika?proi+vodnja propa$andni, sredstava

distr i(ucija 5 ra+ail janjepropa$andni, poruka. U skladu sasvojo! veli1ino! te aktivnostivariraju s o(+iro! na ra+inu uslu$e ispecijalnosti koje pru%aju. S o(+iro!na svoje potre(e o$laiva1 !o%ean$a%irati a$enciju koja o(avljaukupne pro!otivne aktivnosti "full$

service a#enc'! o$rani1ene uslu$e"limited $ service a#enc' ilispecijali+irane "speciali,ed a#enc'.A$encije s o$rani1eni! sustavo!uslu$a koncentriraju se na u%e dje5latnosti pro!id%(e >npr. pri(avljanjei +akupljivanje !edija?.Specijali+irane a$encije koncentriraju

se na oda(rana tr%ita sto$a pru%ajuuslu$u oni! podu+ei!a 5o$laiva1i!a koja su +ainteresirana ikoja djeluju na ti! tr%iti!a.A$encije su +a svoj rad plaene nara+ne na1ine. )o !o%e (iti u o(likura(ata to do(ivaju od !edija ilidodavanje! pro5


11/425

a$encija 9< a$rarnapodru1ja

a$rarnapodru1ja

9: Air(usIndustrie

vi+ije na stvarne trokove pri kreiranjui+ved(i i ra+ailjanju pro!otivni, sred5stava >9=5en$l. a#enc' catalo#ue! nje!.

(eisekatalo# katalo$ aran%!ana.a$encijski popust >en$l. a#enc'

discount $AD! nje!.A#entumac&lass! i+nos popusta nanor!alnu tari3u u pravilu = ili koji +rakoplovne ko!panijeodo(ravaju djelatnici!a akreditirani,putni1ki, a$encija kada oni koristeletove nji,ove +rakoplovneko!panije. 0snovu +a odo(ravanjepopusta 1ini re+olucija IA)A "3A*Aresolution 445 $ reduced fares foraccredited passen#er sales a#ent.

a$encijski u$ovor o ,otelski!

uslu$a!a >en$l. a#enc' a#reementon &otel services! nje!.A#enturenvertra# iiber 6otelleis$tun#en $7 u$ovor a$encijski o ,otel5ski! uslu$a!a.

A$enda


12/425

i+ 1etiri europske +e!lje2Aerospatiale o3 *rance Deutsc,eAerospace Air(us o3 "er!anFBritis, Aerospace Air(us i CASA o3Spain. Air(usov prvi +rakoplov A5:==Ben$l. Airline3nternational (eservations 3nterline+essa#e Procedures $ Passan#er!standardni postupak tra%enja i

javljanja re+ervacija i prodajesjedita u +ra1no! pro!etu nastaodo$ovoro! i+!e8u )ra33ic Con53erence o3 A!erica >)CA? i IA)A5e.'ostupak se sastoj i od tr isa!ostalna na1ina prodaje2 sustav6prodaja je slo(odna6 "free sale

s'stem! 1>! sustav 6prodaj ali javi6"sel l and report! >(! i sustav6+atra%i i 1ekaj6 "re;uest and repl'!(>(. Sustav 6prodaja je slo(odna6+na1i i u doslovno! s!islu da jeprodaja slo(odna. U praksi to +na1idaje sjedalo u +rakoplovu prodanopo sustavu *KS i de3initivno prodano.'rodaju ukupno$ (roja prodani,sjedala prodavaoci !oraju javiti doodre8eno$ vre!ena >odnosnodatu!a?. )o je t+v. krajnji rok"deadl ine +a prijavu prodani,!jesta. Naj1ee je taj rok < sata

prije polijetanja +rakoplova. Sustav6prodaj ali javi6 u doslovno! s!islu+na1i slo(odno prodaj sjedalo ali

javi centralnoj slu%(i +a re+ervacijeda si sjedalo prodao. Dok vrijedisustav SK7 sjedala prodana na tajna1in stvarno su prodana. Sustav sepri!jenjuje kada i!a !anji (rojsjedala na raspola$anju +a prodajune$o to je to u slu1aju sustava *KS.U ovo! sustavu sredinja slu%(are+ervacija i!a punu kontrolu nad

stanje! raspolo%ivi, !jesta u+rakoplovu tako da !o%e u svako!trenutku javiti prodavaoci!a da sesustav SK7 ne !o%e vie pri!jenji5vati ve tre(a prijei nanajo$rani1eniji sustav 5 7K7. Sustav6+atra%i i 1ekaj6 u doslovno! s!islu+na1i da prodavalac tre(a +atra%iti%eljenu re+ervaciju i 1ekati nje+inu

potvrdu. 7ije1 je o sustavu koji+a,tijeva du$o vrije!e pa je sto$a inajskuplji a re+ultat !o%e (iti ipo+itivan i ne$ativan. Stupnjevislo(ode i elasti1nosti i+!e8u trinavedena sustava uo1ljivi su i jasnipa i, nije potre(no pose(nodetalji+irati. Sredinja slu%(a re5+ervacija pratei stanje knji%eni,putnika na pojedino! letu !o%eprodavaoci!a karata javiti da i+ *KSsustava prije8u na SK7 ili na 7K7. Istise postupak pri!jenjuje i +a prijevo+ro(e +rakoplovo!. U to! slu1ajutakav sustav na+iva!o AI7IM'5car$o

ili AI7IM'53rei$,t.airline 5@ +rakoplovna ko!panija.airs,uttle kontinuirani dvos!jerni

+ra1ni pro!et i+!e8u dva odreditas veliko! 3rekvencijo! putnika koji

je postojao i prije pojave +rakoplovatipa Air(us. 0vaj vid +ra1no$pro!eta veo!a je ra+vijen u A!ericiali postoji i i+!e8u ra+li1iti, dr%ava>npr. i+!e8u SAD5a i /anade?.

)e,nika pri,vata i otpre!e putnika iro(e vrlo je pojednostavljena2 ula+ise u +rakoplov dok se on ne napuni ion tada kree a karta se kupuje pred

sa! ula+ak ili u +rakoplovu. 7ije1 je+apravo o svi! vrsta!a $radsko$ ipri$radsko$ javno$ pro!eta s (ilokoji! prijevo+ni! sredstvo! koje sekoristi u konkretnoj prilici.

Airtours 9. dru$i po veli1ini (ritanskitur5operator koji u svo! vlasnitvui!a i nekoliko turoperatora i+vanVelike Britanije >SkandinavijaBel$ija 'oljska /anada SAD? lanacturisti1ki, a$encija "oin$ 'laces

1arter +rakoplovnu ko!panijuAirtours International s!jetajnekapacitete u neki! cil jn i!destinacija!a te (rodove +akrstarenja Sredo+e!lje!4 en$l.

acceleratin# effect! nje!.Ak,elerations-irkun#! jedna od3unkcija turi+!a koja ka+uje daturi+a! u(r+ano ra+vija odre8ene$ospodarske sektore ali i cijela$eo$ra3ska podru1ja odnosno da i,ra+vija (r%e ne$o neki dru$i sektori$ospodarstva.

akcesorne uslu$e >en$l. accessor'services! nje!. Nebenleistun#en 5Rsporedne uslu$e.

akli!ati+acija >en$l. acclimati,ation!nje!. Akklimatisation!prila$odavanje or$ani+a!a

kli!atski! uvjeti!a nove %ivotnesredine. U ire! +na1enju akli5!ati+acija je prila$odavanjenovonastali! uvjeti!a %ivota i rada.

akontacija >en$l. advance pa'ment!nje!. Vorsc&uss! u ire! s!islunov1ana svota koju pri sklapanjuo(ve+nopravno$ u$ovora ili u tijekunje$ova ispunjenja jedna u$ovornastrana daje na ra1un svoje u$ovorneo(ve+e dru$oj strani radiolakavanja ispunjenja o(ve+e te dru5$e strane. Akontacija se daje upravilu u novcu i prela+i u vlasnitvopri!atelja s ti! da se poslijeispunjenja u$ovora ura1unava uispunjenje o(ve+e davaoca >5@ o(liciplaanja unaprijed?.

akropola >en$l. aceropol is! nje!.Akropo$lis! starovjekovna utvrdapodi$nuta na istaknuto! (re%uljkupo$odna +a o(ranu od neprijatelja.Naselja koja su se u srednje! vijeku$radila na vr,ovi!a (re%uljaka ili nadru$i! u+visina!a radi lake o(raneod neprijatel ja na+iva!o


13/425

akropolski! naselji!a ili naselji!aakropolsko$ tipa >npr. kod nas Moto5vun u Istri i dr.?. )akvi! polo%aje! uprostoru i pose(ice i+$ledo! vrlo suprivla1na turisti!a

aktivan od!or >en$l. active &olida'!nje!. Aktivurlaub! 9. preda, ilipau+a u vr,unsko! sportu kojipodra+u!ijeva la$an trenin$

>tr1anje! ili dru$i! dopunski!sportski! aktivnosti!a?4 kultura !onije$ dijela drutva?potisne 6s la(i ju6 kulturu4!aterijalisti1ke vrijednosti i tr%inovrednovanje do(ara i uslu$a turistai+ SAD5a i Europe dolasko! turi+!au nera+vijene +e!lje A+ije i A3rikeutjecale su na nji,ov odnos pre!avrijednosti!a.

aku!ulacija >en$l accumulation!nje!. Akkumulation! 9. skupljanjekapitala nov1ani, sredstava ilido(ara radi odr%anja kontinuiteta

proi+vodnje ili potronje ili pak +anji,ovo poveanje4 stvaranjenov1ani, pri1uva tednja4 aku!ulacijsko

je+ero?. U turi+!u se takveaku!ulacije ili je+era !o$uiskoristiti +a ra+li1ite vrste ili o(like

turisti1ki, kretanja >kupanje i+letiri(olov?.

akvedukt >en$l a;ueduct! nje!.A;u?$dukt! $ra8evinski o(jekt koji! sevoda >u anti1ko do(a kanali!a akasnije vodovodni! cijevi!a? dovodiod i+vora do potroa1a >naselja?.

)uriste i!presioniraju svojo!veli1ino! i+$ledo! i na1ino!

$radnje akvi+icija >en$l. ac;uis)ion!nje!. nverb! pri(avljanje poslova>prikupljanje narud%(i pretplatao$lasi i dr.? preko pose(ni, oso(a 5akvi+itera. Akvi+icija je dio!arketinke 3unkcije podu+ea ori5

jentirane na proirenje tr%ita ro(e iuslu$a. Naro1ito se koristi u$ospodarsko! o$laavanjupu(licisti1koj i i+dava1koj djelatnosti.;a ra+liku od pravno$ +astupnika kojio(i1no i!a prava +aklju1ivanjau$ovora u i!e i +a ra1un podu+eaakvi+iter po pravilu sa!o prikupljanarud%(e na tiskani! narud%(e5

nica!a koje popunjene dostavljapodu+eu. )o je +apravo vrstatr$ova1ki, putnika s o$rani1eni!ovlatenji!a. Akvi+iteri !o$u (iti iprivatne 3i+i1ke oso(e.

a la carte poslovanje >en$l. a la cortebusiness! nje!. a la carte$*@ti#keii!sustav restoransko$ poslovanja kojise te!elji na narud%(i jela i+

jelovnika >asorti!an ponude sustavposlu%ivanja i naplaivanja ovisi ovrsti i kvaliteti restorana?4 uslu$a seu pravilu naplauje od $osta ne5posredno nakon kon+u!acije ili

preko ,otelsko$ ra1una ako je rije1 o,otelsko! $ostu i uslu+i pru%enoj u,otelsko! restoranu.

a la carte uslu$a >en$l. a la carteservice! nje!. a la carie$An#ebot $7,otelska uslu$a.

Alc+ar na+iv +a planirani projektudru%ivanja +rakoplovni, tvrtkiAustrian Airlines /HM SAS i SOissairkoji! (i spo!enute ko!panijeprerasle u kerke ko!panije novo$,oldin$a !e$aprije5vo+nika pod

na+ivo! European Jorld Airlines. Ciljplanirano$ udu%ivanja2 oduprijeti sevelikoj konkurentskoj (or(i !e8u+rakoplovni! prijevo+nici!a ne sa!ou Europi ne$o i na svjetsko! tr%itu.'re$ovori o projektu propali sukraje! 9:. $odine. #edan odra+lo$a (ile su nesu$lasice /HM5a iSOissaira u ve+i sa +ajedni1ki!a!eri1ki! partnero!. /HM jein+istirao na suradnji s Nort, JestAirlineso! a SOissair nije %elioodustati od svo$ a!eri1ko$ partneraDelta Air Hinesa. alot!an >en$l.allotment! nje!. Kontin#ent!Plat,;uote $7 u$ovor o alot!anu.

alpini+a! >en$l. alpinism! nje!.Alpinis$mus! planinski uspon u+ opasne iveo!a str!e i teko pro,odneo(ronke planina. Specijalnu opre!u1ine penja1ko u%e klinovi ljestviceod konoplje ce5pin kara(ineri idere+e >iljci na cipela!a?.Me8unarodno udru%enje alpinista

"U3AA $ 3nternationale desAssociations d%Alpinisme utvrdilo jejedinstvenu ljestvicu +a ocjenu te%ineuspona propisalo jedinstvene!e8unarodne si!(ole i +nakove +aorijentaciju i dru$o.

Alpska konvencija >en$l.Alpine conven$tion! nje!. Alpenkonvention!spora+u! o +atiti Alpa potpisan nainicijativu Me8unarodne ko!isije +a+atitu Alpa >CI'7A? u studeno!99. $odine. ;e!lje potpisnice2Nje!a1ka vicarska *rancuskaItalija Hi,tentajn i Slovenija te

Europska unija.alpsko turisti1ko podru1je >en$l. Alpine

tourism area! nje!.Alpenreise#ebiet! planinski sustav uEuropi koji se prote%e na


14/425

!ora na ju$o+apadu do Be1kekotline na sjeveroistoku i 'anonskeni+ine na istoku. irina Alpa varira od9: do L= !?. Alpe su +apravoko!pleksna planinska re$ija kojavisino! i otri! planinski! vr,o5vi!a ra+dvaja Europu 1ineiprirodnu $ranicu i+!e8u ju%ne isredinje Europe. U+di$nutost ina(ranost $orja re+u5tat je !la8e$$eoloko$ ra+voja >vei! dijelo! utercijaru? ali se pojedini ko!pleksi+natno ra+likuju po $radi i sastavu. Usuvre!eno do(a +(o$ i+$radnje viecestovni, i %elje+ni1ki, pravaca

preko Alpa srednja i +apadnaEuropa veo!a su do(ro pove+anesa Sredo+e!lje! >najdu%i su tuneliSi!plon 5 najvii je visoki )auern s vr,unce!

"ross$lockner : L !?. Sjeverno iju%no od )auerna je predalpskiprostor osrednji, visina sa +na1ajni!rije1ni! tokovi!a i krki! oso(ina!arelje3a. /li!a alpsko$ podru1ja jera+li1ita a pose(no +avisi od visina. U+i!ski! !jeseci!a snje%ne suo(orine 1este a s nad!orsko!visino! raste i (roj dana +adr%avanjasnije$a na tlu. I+nad < == !nad!orske visine u ;apadni! a i+nad:


15/425

alpsko turisti1ko podru1je

E/0N0MA *V =>:?@ . ;3lC7EB

Alca+ar 9aktivan od!or 9T Alca+ar


16/425

anali+a turisti1ki, resursa+i!sko$ turi+!a i alpini+!a $otovo ci5

jele $odine na visina!a i+nad < == !.0si! to$a ovdje nala+i!o i ni+ dru$i,turisti1ki, resursa koji o!o$uavajura+voj i dru$i, o(lika turi+!a. 'rven5stveno se to odnosi na ledenjake >oko 9


17/425

anali+a turisti1ki, resursaprostorni, preduvjeta ra+vojaturi+!a u neko! prostoru i dio ireanali+e preduvjeta turisti1ko$ra+voja. U anali+i se koristi odre8en(roj analiti1ki, !etoda i !odelakoji!a se utvr8uju !o$unostipodo(nosti i o$rani1enja prirodni, idrutveni, resursa u nji,ovuturisti1ko! koritenju priliko!planiranja ra+voja u turi+!uodre8ene prosto!e jedinice. Anali+ao(u,vaa2 9. identi3ikaciju in5ventari+aciju i i+(or po$odni,resursa +a ko!ercijalno turisti1kokoritenje4 !otivacijski, se$!enata potra%nje?4:. turisti1ku valori+aciju turisti1ki,resursa odnosno ocjenu turisti1kevrijednosti resursa4 . utvr8ivanjeopteretno$ kapaciteta resursa "tou$

rist carr'in# capacit' . utvr8ivanjedo!inantni, turisti1ki, resursa4 T.anali+u turisti1ko$ koritenja+atieni, prirodni, i drutveni,turisti1ki, resursa.

aneku!ena >en$l anecumena"unin&abited area! nje!.

Ankumene! unbe-o&nte rdteile!nenaseljeni dio povrine ;e!ljenenaseljeni prostori nenastanjenikrajevi. U$lavno! se !isli na po5larne predjele visoka $orja pustinjeili velike !o1vare. 0vi su prostori unovije do(a turisti1ki sve posjeeniji

u$lavno! +(o$ ne+a$a8enostiprirodne sredine te speci3i1ni,pejsa%a (iljno$ i %ivotinjsko$ svijeta.

an$a%iranje >+au+i!anje? vie od :=posto kapaciteta so(a >en$lreservation of more t&an 5 oftotal room capacit'! nje!.

:= o3 t,e total roo! ca5pacitF? a naru1itelj ne ja!1iplaanje u$ovoreni, so(a. U to!slu1aju u$ostitelj je ovlateno(avijestiti u pisano! o(likunaru1itelja u ra+do(lju T=5:= danaprije dolaska skupine da kani raspo5la$ati so(a!a +a koje !u naru1iteljnije ja!1io plaanje. 'od ja!stvo!>$arancijo!? plaanja ra+u!iju sesvi 5@ o(lici plaanja unaprijed.Dade li ,otelijeru putni1ka a$encijanakon navedene pisane o(avijestiili unutar navedeno$ roka T=5:=dana prije dolaska skupine ja!stvo+a plaanje re+ervirani, so(a ti!e

je isklju1ila pravo ,otelijera na ovajotka+. Nije dovoljno da putni1kaa$encija dade po+itivan od$ovorve !ora ispuniti uvjet tj. platiti

preduja! kaparu $arantni polo$predo1iti predvi8enu (ankovnu$aranciju i si.

anketa >en$l. surve'! nje!. Umfra#e!prikupljanje o(rada i anali+apodataka koji se odnose na jediniceod koji, se sastoji osnovni skuppred!eta istra%ivanja npr.stanovnitvo ili kuanstva dr%avneili $ospodarske institucije (ilo ucjelini ili neki nji,ov dio. /odpri!jene ankete u istra%ivanji!atr%ita naj1ee se koristi anketa!etodo! u+orka tj. ispituje se

repre+entativni dio >u+orak? skupakoji je pred!et istra%ivanja >osnovniskup statisti1ka !asa?. 're!apred!etu istra%ivanja ra+likuju seankete us!jerene na potroa1akoji!a je +adatak da utvrdeponaanje potroa1a u potronjineko$ proi+voda ili uslu$e ankete uposredni1ki! or$ani+acija!a>tr$ovini turisti1ki! a$encija!a i

si.? koje prikupljaju podatke opro!etu pojedini, proi+voda iuslu$a ankete us!jerene nastru1njake koji o(u,vaaju uske$rupe stru1njaka koji su u stanju datinajva%nije podatke ve+ane u+ o(ja5njavanje 3eno!ena koji se istra%ujeankete o %ivotni! trokovi!apo!ou koji, se re$istracijo!pri,oda i ras,oda tipi1ni,do!ainstava utvr8uju pro!jene u%ivotno! standardu stanovnitvaankete !e8u sluaoci!a$ledaoci!a ili itaoci!a koji!a seispituju !asovni !edijiko!uniciranja >televi+ija radiotisak? nji,ov do!et i reakcija o(u,5vaeno$ stanovnitva. )er!ino!anketa nije dovoljno preci+noo(janjena !etoda kojo! seprikupljaju o(ra8uju i anali+irajupodaci. ;apravo se radi opopularno! ter!inu +a sva terenskaistra%ivanja.

anketar >en$l. intervie-er! nje!.Befra#er! Umfra#edurc&fu&rer!oso(a koja ostvaruje postupakispitivanja >anketiranja? i+ravnoko!unicirajui s ispitanici!a. Moraposjedovati od$ovarajue kvalitete ioso(ine koje su uvijek u 3unkciji +a5datka to $a anketar tre(a o(aviti.

0penito se s!atra da anketar na ispi5tanike !ora djelovati to neutralnijeda svojo! oso(nou ne utje1e nare+ultate ispitivanja. Anketar u svo!nastupu ostavlja u$odan doja! naispitanika tako da ostvari at!os3eru

(e+ napetosti i stra,a ispitanika odneu$odni, pitanja. 're!a (o$ato!iskustvu na to! poslu preporu1uje seda predstavljanje anke5tara (udekratko i da o(u,vati sljedee sadr%aje2na+iv institucije koja provodiistra%ivanja te i!e anketara kratakopis opi, karakteristika istra%ivanjakoje se provodi +na1enje i ulo$a

ispitanika kao slu1ajno i+a(rane oso(e+a do(ivanje slike o potroa1ko!ponaanju ispitanika uvjeravanja opovjerljivosti do(iveni, od$ovoraodnosno ja!stvo anoni!nostiispitanika. Da (i anketari o(avljali svojposao +aista uspjeno potre(no i, je!otivirati kada je rije1 o opi!+adaci!a i kada se radi o speci3i1ni!

+adaa!a pojedine istra%iva1ke akcije.anketiranje ,otelski, $ostiju >en$l.

&otels #uests surve'! nje!.6otel#astumfra#e! postupak koji!,otelsko podu+ee nastoji do(iticjeloviti utisak o stavovi!a!iljenji!a i iskustvi!a svoji,$ostiju. Naj1ee se to anketiranjeostvaruje na te!elju anketno$upitnika koji $osti ispunjavaju sa!i ipredaju $a recepciji ,otela na svo!odlasku. )ako anketni upitnik !ora(iti reduciran na najva%nijepro(le!e i svojo! du%ino! i eksten5

+ivnosu ne s!ije utjecati naposjetitelja da uskrate svojeod$ovore. Anketni upitnik sadr%iopa pitanja o ispitaniku >do( spol+ani!anje do!icil na1in dolaska idr.? kao i pitanja koja se ti1u nje$ova(oravka u ,otelu >ra+lo$ posjetau1estalost stupanj +adovoljstva pri5!jed(e i ne+adovoljstva prijedlo+i+a po(oljanje rada ,otelana!jerava li ponovno doi i si.?.

)akvo anketiranje naj1ee je dioper!anentno$ postupka!arketinke kontrole u ,otelu.

anketna istra%ivanja u turi+!u >en$l.tourist surve'! nje!.*ourismusumfra#e! pri!jena!etode ispitivanja na podru1juturi+!a. /ao o(jekti ispitivanja prev5ladavaju turisti kao potroa1i uokviru turisti1ko$ $ospodarstva alise kao ispitanici !o$u javljati i dru$i1i!(enici. )o su oso(e u okviru

AMADEUS a!(i ental sko turisti1ko odru1 e 9L 9


18/425

anali+a turisti1ki, resursaposredni1ki, or$ani+aci ja>or$ani+atori putovanja turisti1kea$encije 5 detaljisti? nosioci turisti15ke ponude >,otelijeri u$ostiteljidjelatnici u pro!etni! podu+ei!a isi.? stru1njaci >eksperti? i si. /ada seanketa provodi na turisti!ao(u,vaeni su ra+li1iti sadr%aji kojise u osnovi !o$u podijeliti na dvije$rupe2 opi podaci i turisti1ki podaci.0pi podaci odnose se u$lavno! nasociode!o$ra3ska o(ilje%ja ispitanikakao to su starost spol veli1inado!ainstva ali isto tako i o(ilje%jakoja i!aju +a svr,u do(ivanje pot5punije slike o ispitaniku kao to su+ani!anje ra+ina o(ra+ovanjapri,odi i si. 0(i1no se pitanja koji!ase %ele do(it i takvi podacipostavljaju na kraju ispitivanja. /akotakvi podaci +adiru +natni! dijelo!u inti!u ispitanika u+ pitanja koji!ase %ele do(iti takvi od$ovori ispi5taniku se uo(i1ajeno daje ja!stvo da

e nji,ovi od$ovori (iti anoni!ni ipovjerljivi. )uristi1ki podaci odnosese na o(ilje%ja turisti1ko$ ponaanjaispitanika. )i podaci !o$u sestrukturirati s o(+iro! na sadr%aj napitanja o dosadanji! i (udue!turisti1ko! ponaanju >ci ljturisti1ko$ putovanja trajanjevrije!e 5 se+ona turisti1ko$putovanja prijevo+na sredstvaostvareni (oravak stavovi !otivi i!iljenja u odnosu na putovanjeopi stavovi i %ivotni stil opao1ekivanja +adovoljstva

putovanje! %elje +a naredni periodpri,vaenost postojei, i (udui,turisti1ki, proi+voda? kao i napitanja koja se odnose na $lavnoturisti1ko putovanje u proteklo!ra+do(lju >!otivi aktivnosti procesodlu1ivanja na1in prikupljanja in5

AMADEUS a!(i ental sko turisti1ko odru1 e 9L 9


19/425

anketna istra%ivanja

3or!acija na1in putovanjapo+navanje destinacije i si.?

Annals o3 )ouris! 7esearc,najpo+natiji svjetski turisti1ki+nanstveni 1asopis. 'odjednakotretirajui teoriju i nje+inu pri!jenuu !e8unarodno! turi+!u 1asopis

ve en$l anom'! nje!.(e#el-idri#keit! odsutnost nor!i udrutvu. Nastaje sla(ljenje! iraspado! nor!ativne kontrole pa!oralne i dru$e nor!e prestanu

3unkcionirati 1ini se da je 6svedoputeno6 te se otvara prostordevijan5tno! ponaanju 1lanovadrutva. )a se pojava dovodi u ve+us pojavo! !asovno$ turi+!a ipreu+i!anja nor!i dru$i, naj1ee+apadni, kultura od strane lokalno$stanovnitva industrijski nera+vijeni,+e!alja. 'ritisak +apadnoeuropski,turista sa svoji! stilo! %ivota ipotre(a!a potpuno ra+li1iti! odpotre(a lokalno$ stanovnitva koje

je do tada %ivjelo od poljoprivrede upredindustrijski! i pred!oderni!+ajednica!a i!ao je naj1ee +aposljedicu i!itaciju i pri,vaanje ti,nor!i (e+ stvarno$ te!elja u%ivotu.)o je dovelo do propadanjadrutveni, nor!i ti, +ajednica i ras5pada postojee$ sustava vrijednostia novi jo nije nastao >'oline+ijskiotoci &avaji &aiti Bali itd.?.Sla(ljenje nor5!ativno$ poretka i!a+a posljedicu patoloko ponaanje

dijela stanovnika >prostitucijadro$a raspad tradicionalne o(iteljikri!inal?. 'oja! je uveo u socijalnuanli+u E. DXrk,ei! a proirio !u+na1enje 7. Merton ute!eljujuiano!iju u drutvenoj strukturi.

Antarktika na+iv +a stare kristilinske

stijene oko #u%no$ pola prekriveneledo! !jesti!ice de(eli! i vie od< == !. Antarktika je +apravokontinent povrine 9: =L === k!sna%ni vjetrovii te!perature koje se sputaju i do 5T YC? ali i u takvi! uvjeti!a

e$+istira speci3i1an (iljni i %ivotinjskisvijet >(ijeli !edvjed pin$vinipolarni $ale( al(atrosi kitovituljani !orski !edvjed? Antarktika

je podijeljena u est sektora koji supod kontrolo! Velike Britanije >trisektora? *rancuske Norveke iSAD. anticiklona >en$l. antic'clone!nje!. 6oc&$dmck#ebiet! podru1jevisoko$ tlaka +raka $dje se +rakkree od centra pre!a ru(ovi!aodnosno podru1ju ni%e$ tlaka./retanje je vrdo%asto +(o$ rotacije;e!lje i trenja. Na sjevernoj

,e!is3eri kretanje je +raka u s!jeruka+aljke na satu a na ju%nojsuprotno. Anticiklone se naj1ee3or!iraju u suptropski! podru1ji!a.Hjeti je i+ra+ita A+orska anticiklona>u srednje! dijelu Atlantsko$oceana? i &avajska anticiklona >u

)i,o! oceanu?. ;i!i se u sjevernojA+iji 3or!ira Si(irska anticiklona a

nad sjeverno! A!eriko! /anadskaanticiklona. Na polarni! podru1ji!aanticiklone su stalne >Arkti1ka?.

anti1ki >en$l. anti;ue! nje!. antik!starodrevan star sve to pripadastaro! vijeku.

antipod >en$l. antipode! nje!.Antipode! 9. na+iv +a stanovnike nadija!etralno suprotnoj strani;e!lje4 atropi1ni? turisti1kiresursi>en$l. ant&ropo#enic "atropic touristresources! nje!. ant&ropo#ene*ourismus$ressourcen svi o(jektipred!eti i pojave u prostoru koje suodra+ 1ovjekova u!no$ ili 3i+i1ko$rada tijeko! nje$ova ra+voja. Ulo$aovi, resursa je ne sa!o da svoji!atraktivni! svojstvi!a privuku turiste

ne$o da i! istodo(no o!o$ue tosadr%ajniji (oravak. Na taj na1inantropo$eni resursi utje1u i na du%inu(oravka i ukupnu potronju. U+ overesurse naj1ee su ve+ani atri(utiestetsko$ i +na!enito$ pa u$lavno!djeluju na +adovoljavanje kulturni,potre(a turista i na nji,ove psi,i1ke3unkcije. U pravilu rijetko djeluju kaosa!ostalni !otivi privla1enja turistave su prete%no >u suvre!eno do(a$otovo nei+ostavno? dio ukupneturisti1ke ponude (udui dapoja1avaju privla1nu sna$u prirodni,

resursa. Antropo$ene resurse !o%e!ora+vrstati na kultu!o5povijesneetnosocijalne u!jetni1ke!ani3estacijske i a!(ijentalne.

antropo$eo$ra3ija >en$l.ant&ropo#eo#rap$&'! nje!.

Ant&ropo#eo#rap&ie! ili socijalna$eo$ra3ija +nanstvena disciplina dioope $eo$ra3ije koja prou1ava

!e8uso(ne odnose 1ovjeka >ljudsko$drutva? i prirodne sredine.Interakcija ovjeka i prirode.

antropolo$ija turi+!a >en$l. tourism an$t&ropolo#'! nje!.*ourismusant&ropolo$#ie!+nanstvena disciplina koja prou1avaulo$u 1ovjeka i nje$ov polo%aj usvjetlu nje$ova ponaanja u turi+!uodnosno nje$ovo turisti1ko ponaanjekao posljedicu te 1ovjekove ulo$e.

ANV7 >akr. od ni+. Al#emeneNederiandse Vereini#in# van(eisbureaus! 0pe udru%enjeturisti1ki, a$encija i turopera5toraNi+o+e!ske. Udru%enje je podijeljenou 1etiri $rupacije2 turoperatore >9a sa predstavnitvi!a =9? putni1kea$encije openito >T sa poslodav5ci!a 9T=? putni1ke a$encijespecijaliste +a poslovna putovanja

>9en$l. alisuite &otel! nFcm.Apar$t&otel! u$ostiteljski o(jekt +as!jetaj u koje! su sve s!jetajne

jedinice apart!ani. U+s!jetaj idoru1ak nudi i dru$e u$ostiteljskeuslu$e.

apart!an "en#8. suite! nje!.Appartement! 1erienvvo&nun#!u$ostiteljski o(jekt +a s!jetaj u

antro o eni resursi


20/425

anketna istra%ivanjakoje! se $ostu opre!o!o!o$uava sa!opripre!a ,rane.ini $a vie 3unkcionalno pove+ani,prostorija 1iji su pojedini dijeloviopre!o! i ure8enje! na!ijenjeni(ilo dnevno! (oravku ku,anju(la$ovanju ili spavanju.

apart!ansko naselje >en$l. apartmentvil$la#e! nje!.Appartementsiedlun#!

1erien$-o&nun#ssiedlun#!u$ostiteljski o(jekt koji je i+dvojena3unkcionalna cjelina vee$ (rojasa!ostojei, o(jekata na!ijenjeni,pru%anju uslu$a s!jetaja pre,ranei to1enja pia. Svojo! lokacijo! ustrukturi naselja isti1e se sredinjio(jekt u koje! je or$ani+iran prija!te u$ostiteljska ponuda ali i !o$ui

sadr%aji +a +a(avu i rekreaciju dokse u okolni! o(jekti!a nala+es!jetajne jedinice u praviluapart!ani i 1esto nose ko!ercijalnena+ive vila (un$alov i si.

apel >en$l. appeal! nje!. Appel!o+naka +a prodajnu ar$u!entaciju uprocesu $ospodarsko$ o$laavanjaodnosno i!puls +a kupovinu a

po+iva se na iroku lepe+u %eljasklonosti potre(a i +a,tjeva>korisnost lju(av ljepota i dr.?. Uto! s!islu !o$u se u $ospodarsko!o$laavanju koristiti apeli nakorisnost na stra, ,u!or $la+(useks i si. Apel na korisnost i!a +a ciljda se potaknu i !otiviraju ljudi nai+ravne ili nei+ravne ko5

antro o eni resursi


21/425

apel en$l bar! lobb' bar! nje!.Aperitifbar G7 (ar.

A'E- >krat. +a en$l advance purc&asee9cursion fares! pose(na i+letni1katari3a s vre!enski! o$rani1enje!kupovine karte i s jo neki! dru$i!o$rani1enji!a koja putnik tre(apri,vatiti nje+ino! kupovino!.Uvo8enje tari3e A'E- u!e8unarodno! +ra1no! pro!etuo!o$uilo je (ilo koje! potenci5

jalno! putniku (e+ o(+ira na do( ilipripadnost odre8enoj skupini da kupi

uslu$u prijevo+a po ni%oj cijeni.)akve tari3e +a,tijevale su kupovinupovratne karte unaprijed i odre8ivale

!ini!alno trajanje (oravka ukrajnje! odreditu. #e3tinije tari3eponu8ene su kao nova alternativaputnici!a turisti1ke klase. Iako jecijena (ila +natno ni%a od pune ci5

jene u turisti1koj klasi putnici!a senudila ista kvaliteta uslu$e. 0ne supostale rasprostranjene na tr%ituSAD 9. $odine kad je A!ericanAirlines uveo svoju prvu super5severtari3u >u slo(odno! prijevodu2 vrloniska tar i3a koja putnici!ao!o$uava vrlo velike utede?.I+vorna ideja uvo8enja ove tari3e (ila

je %elja da se sti!ulira novi se$!entpotra%nje +a uslu$a!a +ra1no$pro!eta koji e !oi popuniti !jestakoja (i ina1e ostala pra+na i na tajna1in +rakoplovnoj ko!panijiosi$urati stvaranje dodatno$pri,oda. 'ri!jeno! o$rani1enjao(ave+ne kupovine povratne karteunaprijed te odre8ivanje! !ini!al5ne du%ine (oravka u krajnje!odreditu +rakoplovne ko!panijenadale su se da e na taj na1inuvesti na tr%ite +ra1no$ pro!etanovu vrstu uslu$e.

A'0HH0 SWS)EM 5R re+ervacijski ra1u5nalni sustavi.

apsolutna vrna dnevna 3rekvencijapotra%nje >AVD*? >nje!. absolute*a#esbe$lastbarkeitsfre;uen, derNac&fra#e! !aksi!alan istovre!enidnevni (roj posjetilaca neketuristi1ke destinacije u toku $odine.

#edna od !o$unosti predvi8ene$odinje veli1ine potra%nje na istov5re!eni dnevni (roj korisnikao(jekata ponude u turi+!u.

'ri!jeno! apsolutne vrne3rekvencije u planiranju veli1inekapaciteta do(ili (is!o !o$unost

da se ostvari najvei !o$ui pri,odali (i to +a,tijevalo najveekapacitete a ti!e i najveeinvesticije posti$la (i se najveaneiskoritenost kapaciteta u toku$odine to ovu varijantu 1ini eko5no!ski nepri,vatljivo!.

aPua(us (rodska ve+a na )e!+i skata!a5rani!a i+!e8u $radsko$ter!inala C,arin$ Cross i londonske+ra1ne luke CitF Airport >nekadanjiDocks?.

aran%!an >en$l. packa#e tour! nje!.Arran#ement! Pausc&ale H

turisti1ki aran%!an.area 9 (e+ dijela koji senala+i u dru$o! podru1ju? isto1naIndija Australija Novi ;eland ipaci3i1ki otoci koji nisu uklju1eni uprvo podru1je.

ar,ipela$ >en$l are&ipela#o! nje!.Arc&ipel! 3nsel#ruppen! skupina ilini+ otoka i !ore u koje! se nala+e.Na+iv je u anti1ko do(a

upotre(ljavan +a otoke prekoE$ejsko$ !ora.

ar,itektonski turisti1ki resursi >en$l ar$

e&iteetural tourist resources! nje!.arc&itektonisc&e*ourismusressourcen! ra+ne vrste$ra8evina s u!jetni1ki! vrijed5nosti!a ar,itektonski! +na1enje!ili kulturno5povijesni! 3unkcija!a apo(u8uju interes turista. )o su npr./eop5sova pira!ida Ei33elov toranj+$rada &N/ u ;a$re(u +rakoplovnaluka 0rlF i si.

Arktik "#r/. arktos! !edvjed? podru1jeoko Sjeverno$ pola u$lavno!o$rani1eno srpanjsko! i+oter!o!od 9= YC. "lavnina povrine >9

!il. k!


22/425

vodo! u pustinjski! i polupustinjski! podru1ji!a.

ASA)A >akr. od en$l. Association ofout& African *ravelA#ents!Udru%enje turisti1ki, a$encija #u%neA3rike.

asi$nacija >nje!. An-eisun# $7Iupuivanje.

asistencija >turisti1ka?

>en$l.passen#eras$sistance ervice!

nje!. Kundenbetreun#! openitopo!oi po!a$anje stavljanje naraspola$anje4 u turi+!u taj se i+ra+upotre(ljava onda kad se odre8enastru1na oso(a na %elje+ni1koj stanici+ra1noj luci na cesta!a ili (ilo $djedru$dje stavi na raspola$anjeputniku da !u pru%i po!o>!aterijalnu savjeto! in3or!acijo!i si.?. )o !o%e (iti (esplatno ulokalni! in3or!ativni! uredi!a iliu+ naplatu ako je ta oso(a (ilaunaprijed an$a%irana posredstvo!a$encije ,otela i si.

Asperova !etoda utvr8ivanja li!itaisplativ i, ula$anja >nje!.

Aspermet&ode! 3inancijska anali+akojo! se ocjenjuje ekono!skavrijednost i podo(nost turisti1ki,projekata pro$ra!a i planova. Cilj

joj je sa$ledavanje renta(ilnostiprojekata odnosno r i+ ikainvesticijski, ula$anja pri 1e!u jepro3it jedina realna vrijednostturisti1ko$ projekta. ;asniva se naanali+i i procjeni da pri,od projektapokrije nje$ove (udue trokove teda ostatak 1isto$ do,otka (ude

!ini!alno toliki da pokrije otplatu+aj!a i ka!ate. 'rito! u trokoveula+e2 tekui trokovi pore+i i taksei+daci +a upravu i+!jene uprave iliosniva1a. U trokove ne ula+e2trokovi odr%avanja a!orti+acijeotplata +aj!ova i ka!ata tedeprecijacija. 0statak u!anjen +atrokove odr%avanja !ora (itidovoljan +a otplatu +aj!a i ka!ata>anuitet? pa predstavlja !ini!u!isplativosti projekta. Ako se ostatak

6kapitali+ira6 su!o! ka!atni, stopatrokova investicije i +ajedni1ko!ka!ato! trokova odr%avanja ideprecijacije do(ivena vrijednost jenajvii i+nos !o$ue$a kredita.0snove ove !etode ra+vio je &. As5per +a potre(e Societe Suisse deCredit &otelier a vicarske (anke su

je koristile priliko! odo(ravanjakredita +a investicije u ,otelijerstvu.

AS)A >akr. od en$l. Americanociet' of *ravel A#ents! A!eri1koudru%enje putni1ki, a$enatanajrairenije udru%enje u svijetu ukoje je u1lanjeno vie od akr. od en$l. Air *rafficAssociation of America! udru%enjea!eri1ki, redoviti, +rakoplovni,ko!panija koje i!a +adau da

standardi+ira odvijanje +ra1no$prijevo+a te unaprijedi i podupreinterese svoji, 1lanica.

A)/ >akr. od en$l available tonne$kilometers! raspolo%ivi tonskikilo!etri stvaran kapacitet+rakoplovne ko!panije koji jeponu8en na tr%itu a koji se i+5ra1unava tako da se korisnanosivost +rakoplova na odre8eno!letu i+ra%ena u tona!a po!no%i sudaljenou na kojoj +rakoplov letii+ra%enoj u kilo!etri!a.

at!os3era >en$l atmosp&ere! nje!.

Atmosp&?re! 9. +ra1ni o!ota1duikL kisik vodena para krute i or$anske1estice?. Donji su slojevi at!os3eretropos3era i stratos3era a i+nad nji,

je !e+os3era ter!os3era i e$+os3era4en$l. atol l! nje!.Atoll! ni+akkoraljni $re(en okru$lasto$polukru%no$ ili prstenasto$ o(lika.Atoli su i+$ra8eni od ra+li1iti,!orski, or$ani+a!a naro1itokoralja. U$lavno! se nala+e u trop5ski! topli! !ori!a >npr. u+sjeveroisto1nu o(alu Australije?.

atrakcXa >en$l. attraction! nje!.Attrak$tion! turisti1ka atrakcijaprivla1an ele!ent u nekoj turisti1kojdestinaciji u o(liku kultu rno5povijesne (atine prirodne cjeline ilipojave prired(e ili do$a8aja koji!otivira (udue turiste +a dola+ak ilipredstavlja okosnicu ra+voja turi+!au destinaciji. 7a+likuje se od poj!aatraktivnosti koji o+na1ava vee pri5rodne ili drutvene cjeline >kulturne?dok je atrakcija !anji dio+na!enitosti ili do$a8aj koji i!aveliku privla1nu !o +a turiste. Usuvre!eni! teorija!a turisti1kaatrakcija je sustav od tri ele!enta

koji tek u ko!unikaciji i !e8uodnosu>e!pirijskoj situaciji? koji ine2turisti +na!enitost ili pred!et io+naiva ili !arker do(iva svojuprivla1nu sna$u. 0na nastajei+dvajanje! i+ !notva sli1ni,sakrali+acijo! ritualni!ponaanje! turista te ulo$o! !ar5kera kao in3or!acije o njoj.

)uristi1ke se atrakcije dijele na kulturno5povijesne !ani3estacijeprired(e sportske prired(e+na!enite ljude kulturu %ivota irada stanovnitva $radske >ur(ane?

cjeline u!jetno stvorene atrakcije>+a(avni parkovi stara sela ostaciindustrijski, po$ona ili naselja itd.?.

atraktivni turisti1ki 1inioci >en$l.lourism attraction atributes! nje!.attraklive tou$ristisc&e 1aktoren! sviprirodni ili antropo$eni >kulturni?o(jekti pojave ili pred!eti koji senala+e u odre8eno! prostoru a +(o$svoji, drau ili 1ari poticajno djelujuna 1ovjeka da i, posjeti upo+na ilido%ivi odnosno da reali+ira svoje

rekreativne ili kulturne potre(e. )i su1inioci odra+ prirodne sredine>prirodni ili (iotropni atraktivniinioci? ili pak 1ovjekove aktivnosti>drutveni ili atropi1ni 1inioci?. 0stupnju nji,ove privla1nosti>atraktivnosti? ovisi !asovnostturisti1ko$ posjeta vrste i o(lici tu5risti1ki, kretanja te !o$unost eko5no!ske valori+acije. Stupanj privla15

nosti turisti1ki, 1inilaca ocjenjuje sena osnovi nji,ovi, svojstava2rekreativno$ kurio+itetno$estetsko$ i svojstva +na!enitosti.'re!a veli1ini i o(lici!a utjecajaturisti1ki 1inioci !o$u (iti sa!os5talni ko!pleksni i ko!ple!entarni./o!pleksni se odlikuju s vieatraktivni, atri(uta i posjedujura+novrsne !o$unosti +a turisti1koaktiviranje +a ra+liku odko!ple!entarni, >atraktivni atri(utinisu dovoljno i+ra%eni? koji popravilu sa!o poja1avaju atraktivnost

sa!ostalni, 1inilaca atraktivnostturisti1ki, resursa >en$l touristresource attractivit'! nje!.

Attraktivit?t der touristisc&en(essourcen! svojstva prirodni, idrutveni, turisti1ki, resursa koji!aprivla1e turiste i po!ou koji,+adovoljavaju nji,ove turisti1kepotre(e >rekreativne ili kulturne?.Neki resursi posjeduju jedno a nekivie atraktivni, svojstava. Vrijednostatraktivnosti turisti1ki, resursa jekvalitativna kate$orija koju je vrloteko preci+no kvantitativno i+ra+iti iuvijek se svodi na su(jektivneprocjene. 0d (rojni, pokuajara+li1iti, autora najpri,vatljiviji suCesario i /nets, >9T.?2 atraktiv5nost >Aj? i+ra+ili su kao su!uu!no%aka koristi >Ui? od !o$unostii po$odnosti (avljenja rekreativno!ili neko! dru$o! aktivnou >;i? tekvalitete !o$unosti i po$odnosti>"i? +a aktivnost >;i? i stupnja!o$unosti +a (avljenje aktivnou>;i? >stupnjevanu =59?. )o su


23/425

!ate!ati1ki i+ra+ili 3unkcijo!2 Aj Z;Ui>;i?@"i>;i?aQ QUi>;i?@"i>;i?aen$l attributivec&aracteristic! nje!. attributivei#ensc&aft! svojstvo >atri(ut?

jedinice skupa. Statistika ra+likujenu!eri1ka rcdoslijedna no!inalna ivre!enska o(ilje%ja. No!inalnao(ilje%ja dijele se na atri(utivna i$eo$ra3ska. )uristi1ka statistikakoristi vei (roj atri(utivni, o(ilje%ja.De3inicija turisti1ke statistike po kojoj

je 6turist svaka oso(a koja u !jestui+van svo$ pre(ivalita provedenaj!anje jednu no u u$ostiteljsko!ili dru$o! o(jektu +a s!jetaj$ostiju radi od!ora ili rekreacije+dravlja studija sporta reli$ijeo(itelji poslova javni, !isija iskupova6 jest pri!jer atri(utivno$o(ilje%ja.

auditivna o$laiva1ka sredstva >en$lauditive advertisin# media! nje!.akustisc&e 2erbemittel! sredstva

o$laivanja koja koriste 1ujnesi$nale2 ljudski $las i+$ovorenerije1i $la+(u u!ove +vu1nesi$nale i$roka+ $ra!o3onske plo1e!a$neto3onske vrpce CD. U turi+!use najvie koriste2 o$laiva1ki $ovorpjes!e kasete i us!enoo$laavanje.

autenti1nost >en$l aut&enticit'! nje!.Aut&enti,it?t! novi konceptistra%ivanja !otivacije suvre!eni,turista koje$a je u sociolo$iju turi+!auveo MacCannell >9: 9T?. Usociokulturni! istra%ivanji!a

turi+!a koristi se u nekoliko+na1enja2 i+voran vjerodostojanistinit. 9. Moderni %ivot i!oderni+acija pretvara 1ovjekovu6stvarnost6 u kulturnu proi+vodnju ituristi1ku atrakciju. "u(ei ve+u skorijeni!a svoji! selo! o(iteljiradni! !jesto! !oderni 1ovjekapose(no u ulo+i turista ra+vija +a5ni!anje +a 6stvarni6 autenti1ni %ivotne$dje dru$dje. 'otra$a +a stvarni!iskonski! postaje va%ni!

!otivatoro! +a odla+ak na turisti1koputovanje. J. Ervin$ "o33!anpredla%e poja! 6prednje$6 i6stra%nje$6 prostora. U prednje! seprostoru sastaju do!aini i $osti astra%nji je prostor !jesto inti!no$(oravka i %ivota do!aina 1estopotpuno nedostupan $osti!a. )asvojevrsna !is5ti3ikacija prostorapotre(na je kako (i se o1uvala

odre8ena drutvena predod%(a onje!u koja i!a privla1nu !o +astranca. :. U post!oderno! s,vaa5nju turi+!a autenti1no se pojavljujekao si!(ol i re+ultat socijalnekonstrukcije turisti1ki, atrakcija ane kao o(jektivna +(ilja i i+vornipred!et2 +a(avni parkovi poputDisneFlanda !ijeanje +(ilje i+a!isli o +(ilji konstrukcija staro$unovo!e >stara sela i stil %ivota koje$vie ne!a 5 6na!jetenaautenti1nost6?. 'ostoji nekolikotipova autenti1nosti2 u ve+i s

pred!eto! na koji se odnosi i nje5$ovo podrijetlo konstruiranaautenti1nost kao projekcija %elja ivrijednosti u ve+i s neki! pre!eto!>si!(oli1ka autenti1nost? te u ve+i saktivnosti!a u turi+!u koje !o$uodra%avati e$+istencijalnu potre(uturista +a ne1i! 6dru$a1iji!6i+vorniji! od stvarno$ %ivota u rutinisvakodnevice.

auto(us >en$l. bus! nje!. Bus!Autobus! cestovno !otornoprijevo+no sredstvo s vie od sjedei, !jesta 5 uklju1ujui

vo+a1evo sjedalo 5na!ijenjenoprijevo+u putnika. Mini(usi s vie od sjedei, !jesta uklju1ujuivo+a1evo sjedalo na!ijenjeniprijevo+u putnika s!atraju se ustatisti1ko! s!islu auto(usi!a.

autocesta >en$l. &i#&-a'! nje!. Auto$ba&n! pose(no projektirana ii+$ra8ena cestovna pro!etnica sa+atitni! pojaso! u sredinina!ijenjena +a pro!et !otorni,vo+ila kod koje se ne koristi +atitni

pojas i koja 9. i!a osi! na krai!dionica!a ili pose(ni! !jesti!aodvojene kolnike +a pro!et i+ sup5rotni, s!jerova !e8uso(noodvojene ra+djelni! trako! koji nijena!ijenjen +a pro!et a i+ni!no!o$u (iti ra+dijeljeni i na dru$ena1ine4


24/425

po!a%u jedna dru$u kako (io!o$uile putnici!a da sti$nu na%eljenu destinaciju. U to! kontekstu

jedan od pro(le!a koji se pojavljujejest u!or +a vrije!e puta pose(icena veliki! udaljenosti!a. Autovlakse pojavio s na!jero! da ukloni tetekoe naro1ito na turisti1ki!putovanji!a.

avans >en$l. advance pa'ment! nje!.Vor$sc&uss 5 o(lici plaanjaunaprijed.

avanturisti1ko putovanje >en$l.adventure trip! nje!.

Abenteuerreise! !otiviranodo%ivljaje! novo$a i nepo+nato$ utipolo$iji turisti1ki, putovanjapripada !edu prva or$ani+irana

putovanja >"rand )our 9. i 9L. St.?a u novije do(a to su putovanja!otivirana do%ivljaje! nepo+nato$opasno$ i dru$a1ije$ od svakod5nevice npr. penjanje na &i!alajuputovanje planinsko! cesto! prekoprijevoja /arakora put na Antarktiksplavarenje divlji! rijeka!a itd.

avera$e dailF rate 5 cijena.

avion >en$l. airplane! plane! nje!.1lu#$

,eu# $7I +rakoplov avionski kod

>en$l. airline code! nje!.1lu#,eu#code! 1lu#,eu#kode $7Io+nake

u +rakoplovstvu. A-ESS International

NetOork 5@ re+er5vacijski ra1unalni sustavi.

(anke podataka (ar:9


25/425

p

(ack,aul o(#ik +atite vie tari3e kojase !ora pri!ijeniti uvijek kada se naruti od pola+ita od krajnje$odredita prola+i kro+ to1ku+austavljanja koju !o%e!oidenti3icirati kao &I'. Back,aul!o%e!o prika+ati pri!jero! i+prakse. Na ruti AMS5VIE5;A" +akonstrukciju tari3e koristi!o sljedee

vrijednosti2 AMS5;A" Z L NUCAMS5VIE Z )&B? nov1ana jedinica )ajlanda

dijeli se na 9== satan$a.(al(oa >'AB? nov1ana jedinica

'ana!e dijeli se na 9== santi!a.

Balkanturist najvei (u$arskinacionalni incomin# touroperator.'ado! 6%elje+ne +avjese6 djelatnostBalkanturista kao or$ani+atoraino+e!ni, putovanja +a (u$arsketuriste po1ela se +natno proirivati.

(alneolo$ija +nanost o ljekovitojpri!jeni !ineralni, voda (lata i!orski, kupki. 0va se rije1 danas1esto koristi u !edicini te pose(nou +dravstveno! turi+!u.

(alneoterapija >en$l. balneot&erap'!nje!. Balneot&erapie!Bader&ei&&erapie! u +dravstveno!turi+!u lije1enje po!ou kupanja uljekoviti! kupaliti!a. )erapijao+na1ava lije1enje po!ou ra+li1iti,prirodni, i+vora2 kupanje u pijesku"vaporis! terapija u parnoj kupelji"laconicum! terapija po!ou+nojenja "cineris! kupanje u toplo!pepelu. U +dravstveno! turi+!u(alneoterapija se koristi kao

pose(na !etoda lije1enjaodre8eni, (olesti.

(anke podataka >en$l. data banks!nje!. Datenbank ra1unalniin3or!acijski sustavi kojipo,ranjuju sre8uju i o(radujuodre8ene in3or!acije i kao takve

i, u prikladno! o(likudostavljaju naru1itelji!a. 're!ato!e (anka podataka je skupin3or!acija prikladno po,ra5njeni, i redovito procesirani, iaktuali+irani,. Sadr%aji (anakapodataka naj1ee nisu novei+ravne in3or!acije ne$oin3or!acije koje se nala+e uokviru neko$ dru$o$ !edija >npr.u tiskovno! o(liku u okviruasopisa priru1nika i si.?. Danaspostoji velik (roj (anaka po5dataka koje o(u,vaajuin3or!acije i+ turi+!a i !o%e se

rei da se taj (roj stalnopoveava. )+v. online (ankepodataka !o$u se podijeliti natekstualne (anke podataka i(anke podataka koje o(u,vaaju1injenice odnosno (roj1anepoka+atelje. )ekstualne (ankepodataka dijele se na re3erentnekoje dakle upuuju na(i(lio$ra3ske i+vore i+ ra+li1iti,pu(likacija >knji$a 1asopisa no5vina? i (anke podataka s puni!teksto! dakle one kojepo,ranjuju inte$ralne tekstove i+

odre8eni, pu(likacija. Bankepodataka ra+likuju se i po pristu5pu. Direktne (anke podatakao!o$uuju neposredan pristupkorisnika prekoteleko!unikacijske !re%e>onl ine?. /ada se pristupostvaruje preko posrednika>(rokera? tada $ovori!o oindirektni! (anka!a podataka.

(anke podataka (ar:9


26/425

'rednosti (anaka podataka upraenju turisti1ko$ tr%ita o1i$lednesu >(r+ pristup in3or!acija!aaktualne in3or!acije !o$unostkoritenja ra+li1iti, kriterija pri tra%e5nju odre8eni, in3or!acijainternacionalni o(u,vat uteda +aprostoro!?. U !notvu (anakapodataka koje tretiraju turi+a!!o$u se apostro3irati neke kao to

su In3or!ation Center koji vodiA!erican &otel and Motel Associa5tion Centre des Etudes )ouristiPuesu *rancuskoj )ravel 7e3erenceCenter 5Univers[tF o3 Colorado uBoulderu i dr.

(anket >en$l. ban;uet! nje!. Bankett!sve1ana $o+(a ru1ak ili ve1era s

!no$ou+vanikasve1ano!at!os3ero!i$ovo5

ri!aaprire8ena u1astnekoj

javnoj

oso(i ili u povodu neko$ skupa. 5o(rok.

(anketno poslovanje >en$l.ban;uetin#! nje!. BanketttLti#keit!sustav poslovanja u$ostiteljsko$o(jekta >naj1ee poslovne jediniceodjela ,rane i pia or$ani+irane podna+ivo! (anketni odjel? koji sete!elji na do$ovoru s naru1itelje!(anketa povodo! ra+li1iti, do5

$a8anja. 5 o(rok.Bank ,olidaF pra+nik u Velikoj Britaniji

koji +a ra+liku od dr%avni, pra+nikanije re$uliran +akono!. Nekad je to(io pra+nik sa!o +a (ankarskedjelatnike.

(anko!at >en$l. cas& dispenser!automated teller mac&ine $ A*+!

nje!. 0eidauto$mat! Bankautomat!stroj +a i+davanje $otovine s tekui,ra1una (anke elektroni1ki! pute!.tedi vrije!e s!anjuje $u%ve itrokove na (ankovni! alteri!a.Mo%e se !a,o! koristiti cijeli dan>doputeno$? i+nosa./orisnik ko!unicira s (anko!ato!na do!ae! je+iku ili naen$lesko!. Noviji (anko!atio!o$uavaju +a!jene valuta i dr.operacije.

(ar >en$l. bar! nje!. Bar! u$ostiteljskio(jekt u koje! se pripre!aju i

poslu%uju ra+ne vrste alko,olni, i(e+alko,olni, pia i napitaka te

jednostavnija topla i ,ladna jela.Sa! na+iv potje1e od 3rancuskerije1i barriMre to +na1i pre$radaa si!(oli+ira osnovnukarakteristiku svi, (arova 5 anktoionika koji se nala+i uprostoriji +a poslu%ivanje $ostiju.U+ spo!enuto !ora i!ati i

prostor +a pripre!u jela teskladini prostor. S vre!eno!(arovi su se specijali+irali pre!avrsta!a uslu$a vre!enuposlovanja na1inu poslu%ivanjate na taj na1in i+radili svojespeci3i1nosti pre!a koji!ara+likuje!o vie tipova2 9.aperitiv (ar

Benelu::(a+en(ar :< (a+ar


27/425

U$ostiteljski o(jekt koji pru%a uslu$eto1enja pia >prvenstveno aperitivapo koji!a je i do(io na+iv?4 naj1ee$a nala+i!o u ,oteli!a i s!jeten jeneposredno u+ ,otelski restoran4 npr. ,ladni itopli sendvi1i?. 0(ilje%ava $a disko$la+(a a u pravilu ne!a plesnipodij. Mora i!ati u+ prostoriju +aposlu%ivanje s to1ioniko! i prostor+a pripre!u sendvi1a i slastica teskladini i sanitarni prostor4 . noni(ar u$ostiteljski o(jekt na!ijenjenra+onodi i +a(avi4 posluje u noni! ive1ernji! sati!a4 na!jetaje!prila$o8en du%e! +adr%avanju$ostiju dok dekoracija i svjetlosnie3ekti pridonose inti!noj at!os3eriprostora. U ovakvo! o(jektuposlu%uju se prete%no pia i napici a!o$u se pripre!ati i poslu%ivati

jednostavna jela. U+ spo!enutokarakteri+ira $a i $la+(a koja !o%e

(iti i %iva4 1esto i!a i plesni podij itada $a nala+i!o pod na+ivo!dancin#$bar! a ukoliko u svojojponudi uprili1uje u!jetni1kepro$ra!e nosi na+iv varit$bar. U+prostorije i opre!u uo(i1ajenu +a(arove !ora i!ati i $ardero(u4 .open (ar na+iv +a ponudu pia ura+li1iti! pri$oda!a preko i!5provi+irani, ilipokretni, (arova

+atvorenoj $rupi ljudi naj1eesudionici!a neko$ do$a8anja>kon$resa do!jenka i si.?4 O. snack(ar 5 +alo$ajnica.

(ar(ecue +a(ava koja !o%e popri!itira+!jere od jednostavno$ okupljanja

do vrlo ot!jeno$ pri!anja s ru1ko!ili ve1ero! +a u+vanike. 0snovnekarakteristike su or$ani+acija naotvoreno! ili poluotvoreno!4 ,ranase pripre!a na %aru a !o%e seposlu%ivati u+ asistenciju ku,ara4kon+u!ira se +a i!provi+irani!stolovi!a4 pia se nude s pose(no$stola.

(are(oat c,arter spora+u! ili do$ovorpo koje!u se jedrilica ili neko dru$oplovilo i+naj!ljuje na odre8enovrije!e ali (e+ posade ili (ilokakvo$ o(lika opskr(ljivanja plovila.

0d ono$a tko unaj!ljuje ploviloo(i1no se +a,tijeva posjedovanjeuvjerenja daje sposo(an upravljatinji!e a +a ra+li1ite o(like opskr(enpr. $orivo! ,rano! re+ervni!dijelovi!a i si. koriste se +a tospecijali+irana !jesta na !orskojo(ali. 0vaj na1in i+naj!ljivanjaplovila naro1ito je ra+vijen upodru1ji!a s i+ra+ito! jedrili1ar5sko! tradicijo! >npr.2 /aripsko!ore Australija i dr.? ali $a tre(ara+likovati od ter!ina kao to sucre-ed c&arter! koji! se s plovilo!i+naj!ljuje i posada i provisionedc&arter! koji! se u+ i+naj!ljivanje(roda do$ovara i opskr(a $orivo! idru$i! na!irnica!a.

(arijera >en$l. barrier! nje!.Bo!ere#pre$rada prepreka (rana odnosnosvaka vrsta o$rani1enja. U+od$ovarajui pridjev poka+uje okakvo! se o$rani1enju radi2carinska (arijera ar,itektonska

(arijera ur(anisti1ka (arijera eko5no!ska (arijera vre!enska (arijeraitd.

(a+ar >en$l. ba,aar! (a+a!a tr$ovinao(lik prodaje tipa orijentalni,saj!ova na otvoreni! ili u $radski!

+atvoreni! !anji! prodavaonica!au koji!a ne postoji odre8ena cijenaro(e ne$o je kupac i prodavateljdo$ovaraju4 neki od nji, >npr.Istan(ulski (a+ar? vr,unska suturisti1ka atrakcija. 7a+vijeni svijetpod (a+ari!a ra+u!ijeva velikero(ne kue u koji!a se je3tinijeprodaje ra+li1ita ro(a >i$ra1kesuveniri odjevni pred!eti i si.? ili!ale tr$ovine !jeovite ro(e s3iksni! cijena!a.

(a+en >en$l s-immin# pool! nje!.c&-immbad! u!jetno o!e8en

!anji ili vei vodeni prostor na rijeciili !oru ili u!jetno i+du(ljen prostornapunjen vodo!. Mo%e (iti naotvoreno! ili u +atvoreno!prostoru ra+li1iti, o(lika i di!en+ija.;a trenin$e i natjecanja koristi se(a+en di!en+ija = ! :::: ! ili T L i li 9= pru$a?.Di!en+ije (a+ena +a oli!pijskanatjecanja su =


28/425

(edeker putni vodi1 priru1nik +aturiste knji%ica s opiso! neko$ krajaili $rada i na+nako! nje$ovi,+na!enitosti. Na+van po nje!a1ko!nakladniku /arlu Baedekeru koji jei+davao takve vodi1e sredino! 9.st. s c il je! da putniku dadeprakti1ne o(avijesti koje (i !u o!o5$uile da se sna8e (e+ plaeni,

vodi1a. Nje$ovu tvrtku osnovanu

9L


29/425

Benelu : (iatlon (iatlon : (in$o

slo(odnoj cirkulaciji pro!eta ikapitala a 9L. pristupile suEuropskoj uniji.

Bennudski spora+u! I . >en$l . *&eBermuda 3 A#reement! nje!. das

Bermuda$Abkommen 3! spora+u!potpisan 9T. $odine radiuklanjanja nespora+u!a i+!e8u SADi Velike Britanije na podru1jure$uliranja odvijanja +ra1no$ pro5!eta. Spora+u! je (io vrlo +na1ajankorak pre!a li(eralno! s,vaanjuo(avljanja !e8unarodno$ +ra1no$pro!eta jer nije i!ao o$rani1enja ukapaciteti!a (roju 3rekvencija ikoritenju . +ra1ne slo(ode.Me8uti! spora+u! nije doputaocjenovnu konkurenciju. Cijene i tari3e!orale su (iti uskla8ene !eduko!panija!a koje su letjele naodre8enoj destinaciji i to u+ po!opre$ovora u okviru IA)A5e nakon1e$a su dostavljane na odo(renjevlada!a dviju dr%ava. Dr%ave su+aklju1ile da je takvo (ilateralnopre$ovaranje kvalitetna osnova +ara+voj redovno$ +ra1no$ pro!etadok se ne posti$nu uvjeti +a pri!jenu!ultilaterali+!a. Spora+u! je istotako predvi8ao da sve to se ne!o%e rijeiti i+!e8u sa!i, dr%avatre(a u1initi ar(itra%o! u okviruICA05a.

Bennudski spora+u! n. >en$l. *&e Ber$muda 3A#reement! nQem.dasBermuda$Abkommen 33!(ilateralni spora+u! o odvijanju!e8unarodno$ +ra1no$ pro!etai+!e8u SAD i Velike Britanijepotpisan


30/425

j $ j1a&rkartensc&alter! !jesto na koje!se prodaju karte +a prijevo+ iliula+nice.

(iljne +ajednice >en$l plantcommunities! nje!. Pflan,enfamilie!dio %ivo$ svijeta na ;e!lji koji 1inevie stotina tisua (iljni, vrstara+li1ito$ o(lika $ra8e i veli1ine.Skup svi, (iljni, +ajednica neko$

podru1ja 1ini (il jni pokrov ilive$etaciju to$ prostora. S o(+iro!na te!perature i vla%nost to$prostora ra+likuje!o kse5ro3ite!e+o3ite ,i$ro3ite i ,idro3ite./sero3iti su (iljke prila$o8ene %ivotuna su,i! staniti!a odnosno (iljkeka!enjara stepa i pukotina stijena>npr. kaktus?. ;(o$ potre(es!anjene transpira5cije (iljke i!ajuko%nato lie udu(ljene pu1is!anjenu povrinu lia i dru$eprila$od(e prirodni! uvjeti!a ukoji! e$+istiraju. Me+o3iti su (iljkeprijela+ni, podru1ja u!jereni,kli!atski, irina i ocjediti, terena.&i$ro3iti uspijevaju na vla$o!+atieni! tli!a a ,idro3i5ti su (iljkekoje djelo!i1no ili potpuno %ive uvodi.

(in$o o!iljena lutrijska i$ra vrlo 1estose or$ani+ira u (ritanski! pu,ovi!a+a vrije!e krstarenja kao pose(na+a(ava +a $oste.

(io$eo$ra3ski turisti1ki resursi >en$lbio$#eo#rap&ic tourist resources!nje!. bio$#eo#rap&isc&e touristisc&e(essourcen! (iljni i %ivotinjski svijetkoji u turi+!u i!a ili !o%e i!ativiestruko +na1enje ne sa!o uturisti1koj valori+aciji prostora ve i uus!jeravanju turista. Biljni svijet prijesve$a i!a estetsku vrijednost jer seko!(inacijo! (oja i o(lika stvaraljepe i sadr%ajnije okru%enje. *lorautje1e na raspolo%enje i +dravlje1ovjeka a o!o$uava i ni+rekreativni, aktivnosti i dr. _ivotinjskisvijet stvara u turi+!u !o$unosti

j+a(avni, !ani3estacija >lov ri(olov3otosa3ari. ..? poti1e ra+voj inje$ovanje kulinarski, vjetina spose(ni! specijaliteti!a i si.

(ios3era >en$l.biosp&ere!nje!.Biosp&?re! litos3era ,idros3erai dio tropos3ere koje nastavaju %iva(ia4 prostor na koje! e$+istiraju%iva (ia.

(iotropni turisti1ki resursi >en$lbiotropic tourist resources! nje!.biot&rope touristisc&e (essourcen$7I prirodni turisti1ki resursi.

(ir nov1ana jedinica Etiopije >E)B? iEritreje >E)B? dijeli se na 9== centa.

( istro >en$l bistro! nje!. Bistro!u$ostiteljski o(jekt u koje! seposlu%uju pia i napici te pripre!ajui poslu%uju jednostavnija ,ladna itopla jela. Mora i!ati prostoriju sto1ioniko! na!ijenjenu poslu%ivanju$ostiju odvojen prostor +a pripre!u

jela te skladini i sanitarni prostor.

BI) >akr. od tal. Borsa 3nternationaledel *urismo! Me8unarodni turisti1kisaja! u Milanu odr%ava se svake$odine u velja1i.

(itni sastojci u$ovora >en$l essentialparRs oft&e contract! nje!.6auptelemente des Vertra#s! lat.essentialia ne#otii! on i o koji!astrane !oraju postii su$lasnostkako (i odre8eni u$ovor nastao jer(e+ nji, ne postoji odre8ena vrstau$ovora.

/oji su (itni sastojci utvr8uje se +a sva5ku vrstu u$ovora. Spora+u!iju li se

strane o (itni! sastojci!a a nekesporedne to1ke >5 ne(itne sastojke?ostave +a kasnije u$ovor se s!atrasklopljeni!. Bitni sastojci neko$u$ovora !o$u (iti odre8eni propiso!po prirodi stvari ili voljo! stranaka a?'ropiso! su npr. utvr8eni (itni sastojciu$ovora o prodaji s o(ro1ni! otplata!acijene i to2 stvar cijena ukupna svotasvi, o(ro1ni, otplata svota pojedini,otplata nji,ov (roj i nji,ovi rokovi.

j j jpostoji !ini!alan sadr%aj koji !orapostojati kod odre8eno$ tipa u$ovoraa sankcija je nitet5nost takvo$u$ovora (? Bitni sastojci po prirodiposla jesu takvi koji ne !oraju (itiodre8eni propiso! ali su oni toliko+na1ajni +a odre8enu vrstu u$ovora da(e+ nji, ne (i postojao odre8eni tipu$ovora. Npr. kod u$ovora o djelu po

prirodi posla (itni sastojci su djelo inaknada c? Bitni sastojci po voljistranaka jesu takvi od koji, strankepored (itni, sastojaka po prirodi posla1ine +avisni! sklapanje u$ovorastranaka >npr. u+ neki uvjet?. Voljo!stranaka ne !o$u se isklju1iti (itnisastojci utvr8eni propiso! ili po prirodiposla a, se +a konkretan u$ovor (itnisastojci !o$u proiriti. Strane !o$upored (itni, sastojaka utvr8eni,propiso! i po prirodi posla odreditisvojo! voljo! da je neki sastojak(itan +a sklapanje u$ovora te i, sto$ana+iva!o (itni! sastojci!a po volji

stranaka (itni sastojci u$ovora ou$ostiteljski! uslu$a!a >en$l.essential parts of a &ospitalit' servicescontract! nje!. 6auptele$mente des0ast#e-erbedienstleistun#s$vertra#s!

jesu (itni sastojci 6po prirodi posla6 jerse radi o u$ovori!a koji su sastajalita +akonodavca nei!enovani>osi! u$ovora o alot!anu? pa (itnisastojci ti, u$ovora nisu ni !o$li (itiutvr8eni propiso! ne$o usvojeno!poslovno! prakso! ili u+anca!a. /ao(itne sastojke u$ovora o u$ostiteljski!uslu$a!a 'ose(ne u+ance u

u$ostiteljstvu utvr8uju2 opse$ i vrstuuslu$a cijenu i vrije!e koritenjauslu$a. Strane se !oraju do$ovoriti opred!etu >sadr%aju u$ovora i+ koje$proi+la+ i o kojoj vrsti u$ovora ou$ostiteljski! uslu$a!a su sespora+u!jeli? kao i o opse$u ti,uslu$a >npr. kod u$ovora o ,otelski!uslu$a!a radi li se sa!o o noenju ilio pansionu? kako (i ,otelijer +nao kojesu nje$ove o(ve+e. Cijena je (itan

j $ $u$ostiteljski! uslu$a!a. Ako stranenisu u$ovorile cijenu s!atra se>presu!ir se? da je u$ovorena cijenakoja vrijedi u u$ostiteljsko! o(jektu napo1etku koritenja uslu$a i koja jeo(javljena na na1in odre8en propisi!ai u+anca!a. /od svi, u$ovora ou$ostiteljski! uslu$a!a u$ostitelj!ora unaprijed +nati kada e $ost

koristiti nje$ove uslu$e kako (i !o$aouskladiti ponudu svoji, kapaciteta paje vrije!e koritenja uslu$a tako ( itnoda je ono utvr8eno kao (itan sastojaku$ovora.

BI)S >akr. od 3r. Bureau 3nternationaldu *ourisme ocial! Me8unarodnaor$ani+acija +a unapre8ivanje ira+voj socijalno$ turi+!a u svijetu.0snovana 9T:. $odine sjediteor$ani+acije u Bruellesu. laniceor$ani+acije su nacionalne i!e8unarodne nevladine or5$ani+acije. BI)S donosi preporuke i+podru1ja svo$ djelovanja or$ani+irasavjetovanja i stru1ne skupove ora+li1iti! te!a!a socijalno$ turi+!a>npr. produ%enje se+one od!orradnika o!ladinski turi+a!o(ra+ovanje i kultura u turi+!utrea do( u turi+!u i si.?.

(jelica ili (lanket >en$l. blank form!blank! nje!. Blanketi! o(ra+ac nakoje! se nala+i sa!o potpisi+davatelja dok ostali sadr%aj (ilo ucjelini ili sa!o na neki! !jesti!a uo(rascu !o%e slo(odno ispunitinje+in posjednik. U %elje+ni1ko!pro!etu upotre(ljava se kao na+iv

+a punova%an tiskani o(ra+ac%elje+ni1ke putni1ke karte na kojojse naknadno dodaju ostali potre(nipodaci >npr. (roj dana valjanostikarte odredite >stanica? do koje$se putuje ra+red koji! se putuje icijena i si.?. Na+iv (jelica !o$u i!atii dru$i doku!enti o(rasci ili is5prave na pri!jer !jenica 1ekpuno!o i si.

(la$ajna >en$l. cas&ier! nje!. Kasse!

#ordana I+raela i ostali, +e!alja je 9L. $odine i letio je u$lavno! telja (iti pose(no iska+ane.1


31/425

dio recepcije $dje se naplauju svira1uni $ostiju i o(avljaju !jenja1kiposlovi >u ,otelskoj praksi nala+i!o

je pod na+ivo! cas&ier.(la$dan >en$l.public &olida'! dan kada

se +(o$ o(i1aja ili +akonske +a(ranene o(avljaju nikakvi poslovi osi!oni, koji su va%ni +a kontinuiranoodvijanje neki, javni, slu%(i ili iji!

(i prekido! nastale vel ike$ospodarske tete. Dr%ava propisujeope o(ve+ne (la$dane a vjerske ilidru$e skupine !o$u i!ati pose(ne(la$dane. Neki (la$dani propisani suu !no$i! +e!lja!a2 Nova $odina'rvi svi(anj >'ra+nik rada? Bo%i. Uveini +e!alja i!a i+!e8u L i 99. sije1nja? Sveta trikralja >T. sije1nja? Uskrsniponedjeljak Bla$dan rada >9.svi(nja? Dan dr%avnosti >:=. svi(5nja? Dan anti3aisti1ke (or(e >


32/425

kratko! vre!enu prvenstveno +(o$lan1ane asocijacije kada se jednaideja pojavi kod jedno$ sudionika njuistodo(no slijedi nova ideja koddoti1no$ sudionika ali isto tako i koddru$i, sudionika. Njo!e se tako8erostvaruje sti!ulacija rivalstvo!>ko!petitivni 3aktor? ali i sti!ulacijapo+itivno! potvrdo! ideja (rana

>en$l. dam! nje!. taudamm! pre$5rada rije1no$ korita >niska (rana? ilirije1ne doline >visoka (rana?. Branese podi%u radi podi+anja ra+ine vode

iskoritavanja voda +a natapanjea$rarni, povrina i+$radnje,idroener$etski, postrojenja i dr.

)ako uje+erena voda odnosno 3or5!irano je+ero !o%e potaknuti nekeo(like turisti1ki, kretanja >npr.ri(olovni turi+a!?.

B7AV0 >akr. od en$l. Britis&(eservations Added Value

Eperation! nacionalni elektronskire+ervacijski sustav u turi+!u koji jera+vila Nacionalna turisti1kaor$ani+acija Velike Britanije. 'ru%a

re+erviraju s!jetaj restorani+a(ava i prijevo+ u Velikoj Britaniji.

(rije$ >en$l. &ill! nje!. Ber#! veeu+vie5nje i+nad ravni1arsko$+e!ljita. )akva u+vienjao!o$uuju planinarenje kraei+lete kolske djece ili o(itelji etnjei si.

(rod "cn#8.s&ip! boat! vessel! nje!.

c&iff! svaki plovni o(jekat podesan+a prijevo+ putnika i tereta na !orui unutranjoj plovid(i. Svaki (rod

pripadnost koja se stje1e upiso!(roda u upisnik (rodova. Duljina(roda je vea od 9< !etara a (rutotona%a vea od 9 B7). 'utni1ki(rod je onaj koji je ovlaten prevo+itivie od 9< putnika.

(roj1ana o+naka +rakoplovneko!panije

>en$l. airiine code number! nje!.

1lu#$#esellsc&aftcode!1lu##esellsc&afkenn,ei$c&en $7Io+nake u +rakoplovstvu.

(roj leta 9 (uka= Bt Bt


33/425

(roj leta >en$l. fli#&t number! nje!.1lu#$nummer! o+naka leta pojedine+rakoplovne ko!panije u konkretnudestinaci5ju. U pravilu se sastoji oddvoslovne ili troslovne o+nake+rakoplovne ko!panije i nekoliko

(rojeva >npr. (roj leta 0U 9=o+na1ava let +rakoplovne ko!panijeCroatia Airlines i+ ;a$re(a +a*rank3urt?.

(runc, o(rok koji se slu%i i+!e8udoru1ka i ru1ka po sastavu (li%iru1ku kasni doru1ak?.

(ruto do!ai proi+vod 5 BD' >en$l.#ross domestic product! 0DP! nje!.Bruttoso$,ialprodukt! BP! vrijednost3inalni, do(ara i uslu$a proi+vedeni,unutar neke +e!lje a uklju1uje ivr ijednost do(ara i us lu$aproi+vedeni, po!ou ino+e!ni,

3aktora proi+vodnje u +e!lji4 neuklju1uje vrijednost proi+vodnje uino+e!stvu koja potje1e od do!ai,proi+vodni, 3aktora. De3iniran jekonvencijo! u okvirustandardi+irani, sustava drutveni,ra1una Ujedinjeni, naroda.No!inalni "D' i+ra%ava vrijednostproi+vodnje u tekui! cijena!a patako sadr%i pro!jene cijena ikoli1ina.

(ruto nacionalni proi+vod 5 BN' >en$l.#ross nationalproduct! 0NP!nje!.BKu35tonationalprodukt! BNP!

vrijednost svi, 3inalni, do(ara iuslu$a proi+vode5ni, po!oudo!ai, 3aktora proi+vodnje unutarneko$ ra+do(lja. 'ri to!e je neva%noda U se ti 3aktori proi+vodnje nala+eu +e!lji ili ino+e!stvu. De3iniran jekonvencijo! u okviru standardi5+irani, sustava drutveni, ra1unaUjedinjeni, naroda. 7ealni "N'i+ra%ava vrijednost proi+vodnje u

stalni! cijena!a i+ jedne $odine pa+ato i+ra%ava sa!o pro!jene ukoli1ina!a proi+vedeni, do(ara iuslu$a.

(ruto re$istarska tona%a 5 B7)>en$l.$ro5ss re#ister torma#e $ 0(*!

nje!. Brutto$re#istertonne! ukupano(uja! 1itave unutranjosti trupa(roda do $ornje palu(e i svi, 1vrsti,i +atvoreni, nad$radnji (e+ o(+irana to jesu li prostori korisni iupotre(ljivi +a tr$ova1ke operacije.7e$istarska tona prera1unata u !et5ri1ki sustav i+nosi en$l noise! nje!. S?rm!jedan

od ne$ativni, utjecaja koji +ra1nipro!et i!a na okoli. 'rvi put jepro(le!atika (uke koju stvaraju+rakoplovi ra+!atrana kao o+(iljanpro(le! na Vijeu

ICA0 en$l.3nternational tandards and(ecommended Practices!nvironmental Protection! Anne9 =Oto t&e Convention on 3nternationalCivil Aviation! Volume 3! Noise.Doku!ent je nekoliko puta revidiran+adnji put 99. studeno$a 9:.

(roj leta$odine i danas je (a+i1ni doku!enat+a re$uliranje pro(le!atike (uke u

E'NdB i predstavlja vrijednost 'NHkori$iranu +a spektralne nere$ularnosti

nije do+voljeno letenje u ra+vijeni!industrijski! +e!lja!a4 odjeljak < 5

$rane $lede (u1nosti. U ovaj odjeljaksvrstani su +rakoplovi najnovije

9 (uka= Bt Bt


34/425

+a re$uliranje pro(le!atike (uke u+rakoplovstvu. 'o nje!u su svi+rakoplovi ra+vrstani u odre8eneodjeljke ovisno o nji,ovoj te%ini iukupnoj korisnoj nosivosti i +a svakukate$oriju je predvi8ena !aksi!alnodoputena ra+ina (uke. 0na se vie nei+ra%ava u deci(eli!a ve u no5vode3iniranoj jedinici koja se +ove

kori$iranu +a spektralne nere$ularnostii du%inu trajanja (uke. Uva%avajui kri5terije +a ra+vrstavanje +rakoplova upojedine odjeljke (u1nosti koje jepropisao ICA0 !o%e!o napravitisljedeu podjelu2 odjeljak 9 5 +rakoplovistare $eneracije DC5L B = s!odi3icirani! !otori!a i dru$i+rakoplovi koji!a danas ionako vie

industrijski! +e!lja!a4 odjeljak < +rakoplovi koji su +adnji,


35/425

pi 1ija se sadanja 3lota u$lavno!sastoji od +rakoplova svrstani, uodjeljak en$l.bookin#! nje!. Buc&un#! 9. prijavljendola+ak $osta u neki ,otel >najavadolaska?4 alot!ana?ponaaju se >u prodaji? sasvi!sa!ostalno.Bul let train >jap. *okaido an'o

&inkan$sent japanski vlak velike(r+ine koji udaljenost od 9=T k! od)okija do *u5kuoke savlada +a satii !inuta. 'ola+na stanica je

)okio najvea i najpro5!etnija%elje+ni1ka postaja na svijetu. Hinijaide u s!jeru istoka preko Na5$oFe/iota i &iroi!e do *ukuoke naotoku /iuu. Ukupno postoje 1etirilinije S,inkansen koje !e8uso(nopove+uju 1etiri $lavna otoka #apana ivelika su konkurencija +rakoplovno!prijevo+u. /arte +a taj vlak !o$u sepojedina1no kupiti sa!o u #apanu.

(ura >en$l. "sea-ard nort& easter!nort&eastern -ind! nje!. Bora!povre!eni ,ladni i su,i prete%no+i!ski v jetar koj i pue na

jadransko! pri!orju i susjedno!+ale8u. Bura je posljedica 3or!iranjavisoko$ tlaka u ras,la8enoj srednjojEuropi a nisko$ tlaka na #adranu ilineko! du$o! dijelu Sredo+e!lja.Bura je +apravo kata(ati1ki vjetarkoji prela+i preko dinarski, planina io(ruava se na pri!orje. 'ue na!a,ove a najveu sna$u dosti%e nasedli!a i prijevoji!a pri!orski,planina >Vele(ita pose(no?. ;(o$

nje+ine sna$e i pu,anja na !a,oveone!o$uava turisti1ka kretanja iaktivnosti ali je 6+drav6 vjetar jerlokalno! stanovnitvu i turisti!adonosi os5vje%enje >vie kisika?.Svojevrstan je pro1iiva1 +raka uljetni! vruina!a i sparina!a.

(utik >en$l. bouti;ue! nje!. Bouti;ue!udo!aen na+iv +a specijali+iranu

prodavaonicu eksklu+ivne ro(eneserijske 1esto unikatne ili u!alo! (roju ko!ada. U turi+!uva%an dio i+vanpansion5ske ponudeu kojoj turisti !o$u kupiti speci3i1neproi+vode ru1ne i+rad(e pose(no$di+ajna i !aterijala >ne suvenire?speci3i1ne +a +e!lju ili kraj kao ieksklu+ivnu ro(u svjetske klase 5!odnu odjeu ukrase i nakitpo+nati, kreatora.

C osnovna slovna o+naka +a poslovnuklasu prijevo+a "business class u+ra1no! pro!etu. 0si! slova Ckoriste se i dru$e slovne o+nake kao2D I ; 5 +a putovanje u poslovnojklasi po u!anjenoj cijeni tj. cijeni spopusto! "business classdiscounted! te i 5 +a putovanje uposlovnoj klasi s nadoplato!.

CAB >akr. od en$l. Civil Aeronautics Bo$ard! 0d(or +a civilno +rakoplovstvou SAD5u or$an nadle%an +a

uvo8enje i provo8enje dere$ulacijeodnosno li(erali+acije +ra1no$pro!eta 9L. $odine. Nakonrasputanja to$ od(ora 9L. $odinesvi poslovi pre(a1eni su na D0) 5Department of *ransportation >odjel+a transport unutar Ministarstvapro!eta?4 CAB 3nternational $or$ani+acija koja se (avi

prikupljanje!o(ra5do! ipu(liciranje!+nanstveni,in3or5!acija. Upose(ni!pu(likacija!aCAB3nternational

o(javljujesa%etkelanaka idru$i,+nanstveni,prilo$a i+podru1jaslo(o

dno$vre!enarekreacije ituri+5!a.

ca(en$le

ska rije1 koja se danas u praviluupotre(ljava kao na+iv +a taksi.;apravo je to skraenica3rancuske rije1i cabriolet! to jede!inutiv od rije1i cabriolM! io+na1ava poja! elasti1nosti ele5$ancije nepredvidivosti odnosnokapricio+an skok kakav i+vodi!ladi ko+li ili srnda. 0ko 9=.$odine G la$ana ko1ija na dvavelika kota1a koja je i!a

(utikka(riolet ko1ija je do(ila +(o$ la$ano$poskaki5vanja koje je pravila kad se

advalore

po jedinici te%ine ili volu!ena? teko!(inirane. U ad!inistrativno!

(uka


36/425

c la i krov od votana platna koji se !o5$ao sputati i di+ati na+vana je ka(rio5let. /o1iju je vukao jedan konj ako1ija se nala+io na stra%nje! dijeluko1ije i+a sjedita +a putnike. Na+iv

konj kretao kaso!. Svojevrsno!analo$ijo! taj se na+iv kasnije po1eoupotre(ljavati +a la$ani sportskiauto!o(il dvosjed s po!i1ni!krovo!. Danas je taj na+iv jo uupotre(i +a sportski auto!o(il !adase na+iv ka(riolet u skraenici kao CAB+adr%ao u$lavno! +a taksi.

ca3e5(ar 5@ (ar.car$o 5@ ro(ni +ra1ni pro!et.carina >en$l. customs dut'! dut'!

pore+ na uvo+ a rje8e i na i+vo+ro(e4 i+nos novca koji dr%avanaplauje od vlasnika ro(e priliko!nje+ina prijela+a $ranice. 0(i1no su

! t j.upostotku odvrijednostiro(eno

!o$u(iti ispeci3i1ne >uodre8eno!i+nosu

s!islu carina je cjelokupnaad!inistracija koja i+vravapropise i+ carinsko$ podru1ja.Carino! se na+iva i ured u koje!se ro(a carini i naplauje carina>carinarnica?.

carrFin$ capacitF 5] opteretnikapacitet.

cas,ier 5@ (la$ajna.CASS >krat. +a en$l. Car#o

ettlement 'stem!specijali+irana or$ani+acija IA5)A5e koja i!a istu na!jenu kao iBS'

cestovni prijevo+ cestovni pro!etCASS cestovni ri evo+


37/425

sa!o to ona o!o$uuje!e8uso(ni o(ra1un i+!e8u+rakoplovni, ko!panija i ro(ni,a$enata tj. o(ra1un ostvareno$pro!eta po osnovi prodani, ro(ni,tovarni, listova.

caterin$ 9. u$oivanje pose(no nara+ni! skupovi!a i u pro!etni!sredstvi!a ali i u u$ostiteljstvu. ;aovaj poja! je (itno da se ,ranapripre!a ne$dje dru$dje i donosiodnosno osi$urava se nje+inoposlu%ivanje na dru$i! !jesti!a.

)ako je i slu%(a koja pripre!a o(5roke +a poslu%ivanje u +rakoplovi!ado(ila isti na+iv. ;(o$ opse$a poslatakve su slu%(e prerasle u velikasa!ostalna podu+ea u$lavno!s!jetena na podru1ju +ra1ni, luka4akr. od nje!. Caravan! Boot und3nternationaler (eisemarkt!turisti1ki saja! u MXnc,enu saspecijalisti1ko! ponudo! koja se%eod ponude karavanin5$a >najnoviji!odeli ka!p5kuica i au5to!o(ila5

stanova? do ponude opre!e +anauti1are i lju(itelje sportova na vodi>najnoviji !odeli jedrilica !otorni,plovila 1a!aca opre!e +a ri(olovdaske +a jedrenje opre!a +aspaavanje unesreeni, na !oru u

rijeka!a i si.? te ostala turisti1kaponuda ve+ana u+ putovanja u (li%eili daleke destinacije >sa3aritrekkin$ te!atska putovanja itd.?.0dr%ava se svake $odine u dru$ojpolovici velja1e. 'rvi put saja! jeodr%an 9=. $odine.

cesta >en$l road! nje!. trae!pro!etnica na!ijenjena kretanjuvo+ila na 1vrstoj podlo+i osi!tra1nica ili sta+a u +ra1ni! luka!aotvorena +a javni pro!et u prvo!redu na!ijenjena +a kretanjecestovni, !otorni, vo+ila na ko5ta1i!a. Sve ceste na odre8eno!podru1ju sa1injavaju cestovnu!re%u. Cestovnu !re%u !o%e!ora+vrstati pre!a upravi od$ovornoj+a nje+inu i+$radnju odr%avanje iKilikoritenje pre!a projektni!nor!a!a ili pre!a korisnici!akoji!a je do+voljeno pro!etovanjecesto!. Dio ceste na!ijenjen +akretanje cestovni, prijevo+ni,sredstava na+iva!o kolnik"carria#e-a'. Dijelovi ceste kojiine (ankinu nisu dio kolnika kao nidijelovi ceste na!ijenjeni +a parkira5nje vo+ila ili +a kretanje cestovni,

vo+ila (e+ vlastito$ po$ona 1ak iako se u slu1aju opasnosti !o$ukoristiti +a prola+ !otorni, vo+ila.irina kolnika !jeri se oko!ito napravac ceste. 'ro!etni trak "lane

jedan je od u+du%ni, trakova na kojese kolnik !o%e podijeliti (e+ o(+irana to je li o(ilje%en u+du%ni! o+5naka!a na kolniku i 1ija je irina

dovoljna +a nes!etan pro!etjedno$ reda !otorni, vo+ila ujedno! s!jeru osi! !otorkota1a.

cestarina >en$l toll! road toll! nje!.traen#eb)&r! +autT i+nos koji seplaa +a koritenje cesta !ostova

tunela kanala i sli1ni, o(jekatapro!etne in3rastrukture a koji sekasnije koristi +a nji,ovo odr%avanjeiKili i+$radnju.

cestovni prijevo+ >en$l road transport!nje!. traentransport! svakokretanje ro(e iKili putnika ucestovno! prijevo+no! sredstvu pocestovnoj !re%i. /ad se cestovnoprijevo+no sredstvo prevo+i nadru$o! cestovno! prijevo+no!sredstvu u+i!a se u o(+ir jedinokretanje vo+ila koje o(avlja prijevo+>aktivni o(lik?. Do!ai cestovni

prijevo+ jest cestovni prijevo+i+!e8u dva !jesta >!jesta ukrcaja i!jesta iskrcaja? s!jetena u istoj+e!lji (e+ o(+ira na +e!lju u kojojsu cestovna prijevo+na sredstvare$istrirana. Mo%e o(u,vaati itran+it kro+ dru$u +e!lju.Me8unarodni cestovni prijevo+ jestcestovni prijevo+ i+!e8u dva !jesta>!jesta ukrcaja i !jesta iskrcaja?koja se nala+e u dvije ra+li1ite+e!lje. Mo%e o(u,vaati tran+it kro+

jednu ili vie dru$i, +e!alja. "lavnejedinice !jere u cestovno!prijevo+u jesu2 9. cestovni putni1ki

kilo!etar jedinica !jere kojapredstavlja prijevo+ jedno$ putnikacesto! na udaljenosti od jedno$kilo!etra. Udaljenost koja se u+i!au o(+ir udaljenost je koju je putnikstvarno proputovao4 en$l road traffic!nje!. traenverke&r! svako

kretanje cestovno$ prijevo+no$sredstva po cestovnoj !re%i. /adse cestovno prijevo+no sredstvoprevo+i na dru$o! vo+ilu u+i!ase u o(+ir jedino kretanjeprijevo+no$ sredstva koje o(avljaprijevo+ >aktivni o(lik?. 'odcestovni! prijevo+ni! sredstvo!podra+u!ijeva!o svako prije5vo+no sredstvo koje se kree nakota1i!a na!ijenjeno +aupotre(u na cesta!a. 'ri to!era+likuje!o2 putni1ka prijevo+nasredstva >(icikl !oped !otocikloso(ni auto!o(il ka!p5prikolicaauto(us trolej(us tra!vaj? iteretna prijevo+na sredstva>ka!ion cestovni te$lja1poljoprivredni traktor prikolicapoljoprivredna prikolica polupriko5lica +$lo(no prijevo+no sredstvo?./retanje cestovno$ prijevo+no$sredstva od pola+ne do odredineto1ke koje se !o%e podijeliti unekoliko dionica na+iva!oputovanje cesto!. 'ri to!era+likuje!o2 9. ula+ cestovno$prijevo+no$ sredstva2 svaki ula+puno$ ili pra+no$ cestovno$

prijevo+no$ sredstva u +e!ljucesto!. Ako cestovno prijevo+nosredstvo ula+i u +e!lju dru$o!vrsto! prijevo+a s!atra se da jesa!o aktivan o(lik uao u +e!lju4


38/425

prijevo+a s!atra se da je sa!oaktivan o(lik napustio +e!lju4 :.tran+it cestovno$ prijevo+no$sredstva2 putovanje puno$ ilipra+no$ prijevo+no$ sredstva kojeula+i i i+la+i i+ +e!lje na ra+li1iti!!jesti!a (ilo koji! na1ino!prijevo+a pod uvjeto! da je cijelo

putovanje unutar +e!lje o(avljenocesto! i da ne!a ukrcaja ili iskrcajau +e!lji. Uklju1ena su cestovna!otorna prijevo+na sredstvaukrcana odnosno iskr5cana na$ranici te +e!lje na dru$o prijevo+nosredstvo ili i+ nje$a. "lavne jedinice!jere u cestovno! pro!etu jesu2prijevo+ni kilo!etar jedinica !jerekoja predstavlja kretanje cestovno$prijevo+no$ sredstva na udaljenostiod jedno$ kilo!etra. 7a+!atra sestvarno prije8ena udaljenostuklju1ena su pra+na cestovnaprijevo+na sredstva a jedinice

sastavljene od te$lja1a i polupriko5Iica ili ka!iona i prikolica ra1unajuse kao jedno prijevo+no sredstvo4ponu8eni tonski kilo!etar jedinica!jere +a u1inak koja predstavljakretanje jedne tone raspolo%ive ro(eu cestovno! prijevo+no! sredstvuna udaljenosti od jedno$ kilo!etra.Udaljenost koja se u+i!a u o(+irstvarno je prije8ena udaljenost4ponu8eni kilo!etri sjedei,K stajai,!jesta jedinica !jere +a u1inak kojapredstavlja kretanje jedno$ sjeda5laKdo+voljeno$ stajae$ !jesta u

cestovno! prijevo+no! sredstvu naudaljenosti od jedno$ kilo!etra.Udaljenost koja se u+i!a u o(+irstvarno je prije8ena udaljenost.

cestovni putnik >en$l. roadpassen#er!nje!. traftenreisende"r! oso(akoja putuje cestovni! prijevo+ni!sredstvo!. Vo+a1i oso(ni,auto!o(ila isklju1ujui vo+a1a

(usi!a trolej(usi!a tra!vaji!a iteretni! cestovni! prijevo+ni!sredstvi!a ne ra1una se kao putnici.Iskrcani cestovni putnik jest putnikkoj i se iskrcao s cestovno$prijevo+no$ sredstva nakon to senji!e preve+ao. )rans3er s jedno$cestovno$ prijevo+no$ sredstva na

dru$o s!atra se iskrcaje! prije po5novno$ ukrcaja. Mjesto $dje seputnik iskrcava i+ cestovno$prijevo+no$ sredstva koji! sepreve+ao +ove se !jesto is5krcajaputnika. Ukrcani cestovni putnik jestputnik koji se ukrcao u cestovno pri5

jevo+no sredstvo da (i se nji!epreve+ao. )rans3er s jedno$prijevo+no$ sredstva na dru$os!atra se ukrcaje! nakon iskrcaja.Mjesto $dje se putnik ukrcava ucestovno prijevo+no sredstvo da (ise nji!e preve+ao +ove se !jestoukrcaja putnika.

C*A 3ranak +ajedni1ka valuta +e!alja;a5padnoa3rike !onetarne unije>UM0A? i Srednjoa3ri1ke !onetarneunije >UMAC?. lanice UM0A su2Benin Burkina *aso Mali Nieer0(ala Bjelokosti. Sene$al i )o$o.lanice UMAC5a su2 ad Ekvatorska"vineja "a(on /a!erun /on$o iSrednjoa3ri1ka 7epu(lika. 0(je!onetarne unije i!aju svojecentralne (anke do!icilirane uDakaru >Sene$al? i Waoundeu >/a!e5

)un? a C*A 3ranak kao +ajedni1kavaluta +a sve te +e!lje 3iksni! je

pariteto! ve+an +a 3rancuski 3ranak.3ranak.

C,apter 99 speci3i1nost a!eri1ko$+akona o ste1aju koji u+ postupaklikvidacije podu+ea predvi8a ipose(an !odel +a o+dravljenjepodu+ea na taj na1in da $a +aodre8eno vrije!e odvoji od o(ve+apre!a vjerovnici!a i o!o$ui !u

podu+ee ne reor$ani+ira u +a topredvi8eno! vre!enu i ponovnopostane sposo(no plaati svojeo(ve+e.

c,eck in 9. postupak prijavljivanja$osta >pojedinca ili $rupe $ostiju? pridolasku u s!jetajni o(jekt priliko!1e$a $ost do(iva klju1 od

s!jetajne jedinice4 en$l. *&eC&ica#o 3nternational Conference onCivil Avia$tion! nje!.C&ica#oerAbkommen $7I i5kakakon3erencija.

cicerone >1ierone? vodi1 +a strance uItaliji koji posjetioci!a kulturni,spo!enika $alerija !u+eja i si.o(janjava povijest i +na1enjepojedini, o(jekata svojo!

(la$o$la$oljivou podsjea na+na!enito$ ri!sko$ $ovornikaMarka )ulija Cicerona4 upreneseno! s!islu turisti1ke knji$es povijesni! i kulturno5povijesni!ko!entari!a +a strance.

cijena >en$l. pri/e! nje!. Preis! 9. utr$ova1ko! pravu vrijednost stvarii+ra%ena u novcu. 're!a

ne u dru$i! stvari!a jer (i se uto! slu1aju radilo o +a!jeni>suvre!eni (arter?. a? Cijena !ora(iti odre8ena ili odrediva.0dre8ena cijena ustanovljena je u3iksnoj svoti npr. 9== nov1ani,

jedinica 9 k$ ro(e. Cijena jeodrediva ako nije i+ra%ena u

3iksnoj svoti ali u$ovor sadr%idovoljno sastojaka po!ou koji,se ona !o%e odrediti npr. strankeu$ovore srednju tr%inu cijenu nadan isporuke u !jestu prodava5telja. (? U suvre!eno!tr$ova1ko! pravu postoje upo$ledu cijene nova stre!ljenjapa se 5R u$ovor o prodaji s!atrasklopljeni! i kad cijena nije od5re8ena i odrediva 5 dovoljno je dase stranke spora+u!iju opred!etu. U nae! tr$ova1ko!pravu kupac je u takvi!slu1ajevi!a du%an platiti onu ci5

je

137213861-rječnik-turizma-word

Documents