114. - 4.c

7/30/2019 114. - 4.c

1/346

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PRIJEDLOG ZAKONA

O POTVRIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJUIZMEU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJI SE

ODNOSI NA PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA SRBIJAU OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANINA SURADNJA PROGRAMA IPA,

ZA 2013. GODINU, S KONANIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, lipanj 2013.

7/30/2019 114. - 4.c

2/346

1

PRIJEDLOG ZAKONA

O POTVRIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEU VLADEREPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJI SE ODNOSI NA PROGRAM

PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA SRBIJA U OKVIRU KOMPONENTEPREKOGRANINA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2013. GODINU

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje Zakona o potvrivanju Sporazuma o financiranjuizmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na Programprekogranine suradnje Hrvatska Srbija u okviru komponente Prekogranina suradnjaprograma IPA, za 2013. godinu (u daljnjem tekstu: Sporazum o financiranju) sadrana je ulanku 140. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine 85/2010 proienitekst).

II. OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE ZAKONOM ELI POSTI

IVlada Republike Hrvatske i Europska komisija su 27. kolovoza 2007. godine

sklopile Okvirni sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskihzajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoi Europske zajednice RepubliciHrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta pretprisutne pomoi (IPA) kojeg jeHrvatski sabor potvrdio 3. listopada 2007. (Narodne novine Meunarodni ugovori, broj10/2007 - u daljnjem tekstu: Okvirni sporazum). Okvirni sporazum odreuje opa pravilasuradnje i provedbe pomoi Europske unije u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi(IPA).

Dana 12. prosinca 2007. godine, Europska komisija je Odlukom broj C(2007) 6565

usvojila viegodinji Program prekogranine suradnje Hrvatska Srbija za 2007. 2013.te isti izmijenila Odlukom C(2012)9260 od 11. prosinca 2012. godine. Istom Odlukom od

11. prosinca 2012. godine, Komisija je usvojila Prijedlog financiranja za Programprekogranine suradnje Hrvatska Srbija za 2013. godinu (dalje u tekstu: Program). Dioovog Programa koji se odnosi na Republiku Hrvatsku e se provoditi pomoudecentraliziranog upravljanja.

Za provedbu navedenog Programa nuno je da Republika Hrvatska i Europskakomisija sklope Sporazum o financiranju kako bi se odredili uvjeti za provedbu pomoiEuropske unije, pravila i postupci u vezi s isplatom povezanom s takvom pomoi i uvjetiprema kojima e se upravljati tom pomoi.

Cilj Programa je poticati prekograninu suradnju radi postizanja raznolikosti iunaprjeenja regionalnog gospodarstva na socijalno i okolino odriv nain, dok se u istovrijeme unaprjeuju dobrosusjedski prekogranini odnosi, te izgrauje sposobnost lokalnih,regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanja programima Europske unije i njihovepripreme za upravljanje buduim prekograninim programima u okviru cilja 3 kohezijskepolitike EU, Europska teritorijalna suradnja.

Tehniki, pravni i administrativni okvir u kojem e se u Republici Hrvatskojprovoditi mjere financirane iz Programa u okviru komponente Prekogranina suradnjaprograma IPA, za 2013. godinu odreen je Okvirnim sporazumom. Sporazum o financiranjuureuje detaljne uvjete potrebne za isporuku pomoi Europske unije, pravila i postupke usvezi s isplatom vezanom uz ovu pomo, kao i uvjete pod kojima e se upravljati tompomoi.

7/30/2019 114. - 4.c

3/346

2

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici odranoj 13. lipnja 2013. godineOdluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o financiranju izmeu VladeRepublike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranine suradnje Hrvatska Srbija u okviru komponente Prekogranina suradnja programa IPA, za 2013. godinu aktom,klase: 022-03/13-11/84, urbroja: 50301-05/05-13-1.

Sporazum o financiranju predstavlja sporazum standardnog sadraja i oblika natemelju kojeg se mogu primiti sredstva za projekte, kakav Europska komisija obino sklapas dravama primateljicama pomoi Europske unije.

Sporazum o financiranju sadri Dodatak A Program prekogranine suradnjeHrvatska Srbija u okviru komponente Prekogranina suradnja programa IPA za 2012. i2013. godinu u kojem je opisan program koji e se financirati, Dodatak B Okvirnisporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima zasuradnju u svezi financijske pomoi Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbipomoi u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) od 27. kolovoza 2007. godine ukojem su navedene daljnje obveze, funkcije i zajednike odgovornostiodnosnih struktura,

direkcija i tijela koje nisu ureene Okvirnim sporazumom, kao i detaljna pravila oakreditaciji operativnih struktura i prijenosu upravljakih ovlasti od strane Komisije.

Provedba programa IPA - komponenta Prekogranina suradnja za 2013. godinuodvijat e se prema tzv. decentraliziranom modelu, to podrazumijeva da institucijenadlene za upravljanje programom (upravljaka tijela i/ili provedbene agencije zaodreenu komponentu) raspolau sredstvima Europske unije. Praenje i vrednovanjeprograma i projekata provode se u svrhu sustavnog nadzora nad provedbom i procjeneuinka dogovorenih aktivnosti i mjera, te slue kao korektivni mehanizam u sluajuneispunjavanja predvienih rezultata ili nepotivanja dogovorenih rokova. Za poslovefinancijskog upravljanja zaduen je Nacionalni fond Ministarstva financija koji djeluje kao

riznica za prihvat sredstava Europske unije, odobravanje prijenosa sredstava operativnimstrukturama ili krajnjim korisnicima, te za financijsku kontrolu utroenih sredstava.

Sporazum o financiranju je u ime Europske komisije 22. travnja 2013. godinepotpisala Alexandra Cas Granje, direktorica, a u ime Vlade Republike Hrvatske 13. lipnja2013. godine potpisao je Matija Derk, pomonik ministra regionalnoga razvoja i fondovaEuropske unije, u svojstvu Nacionalnog koordinatora programa IPA.

III. OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAU UREDITI ZAKONOM

Ovim Zakonom potvruje se Sporazum o financiranju kako bi njegove odredbe uskladu s lankom 141. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 proieni tekst), postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Potvrivanjem Sporazuma o financiranju stvara se pravna osnova za bespovratnokoritenje financijskih sredstava za projekte pomoi Programa.

Zakonom se utvruje nain osiguranja financijskih sredstava potrebnih radiizvravanja Sporazuma o financiranju, odnosno provedbe Zakona i odreuje sredinje tijelodravne uprave nadleno za provedbu Zakona. Zakonom se takoer utvruje nain objavepodatka o stupanju na snagu Sporazuma o financiranju te dan stupanja na snagu Zakona.

IV. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU OVOGA ZAKONA

Provedba ovoga Zakona zahtijeva osiguranje dodatnih financijskih sredstava udravnom proraunu Republike Hrvatske. Za provedbu ovoga Zakona osiguran jefinancijski doprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja odreenih projekata koji

7/30/2019 114. - 4.c

4/346

3

proizlaze iz Sporazuma o financiranju u proraunu Ministarstva regionalnoga razvoja ifondova Europske unije.

Ukupna vrijednost Programa u okviru komponente Prekogranina suradnjaprograma IPA, za 2013. godinu iznosi 17.647.065,00 kuna (2.352.942,00 eura), od ega je

za Republiku Hrvatsku predvi

eno 8.823.532,50 kuna (1.176.471,00 eura).Vrijednost koja je predviena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj

iznosi 7.500.000,00 kuna (1.000.000,00 eura), dok e se ostatak iznosa osigurati od stranekrajnjih korisnika projekata u sklopu Programa i u dravnom proraunu Republike Hrvatskena poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ukupna vrijednostsufinanciranja iznosi 1.323.532,50 kuna (176.471,00 eura) od ega je Ministarstvoregionalnoga razvoja i fondova Europske unije osigurava 132.352,50 kuna (17.647,00 eura).

Trokovi sufinanciranja koje osigurava Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondovaEuropske unije ulazit e u redovna proraunska sredstva Ministarstva u 2014. godini.

V. PRIJEDLOG ZA DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donoenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u lanku 204.stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora i to u drugim osobito opravdanim dravnimrazlozima. S obzirom na to da ovaj Sporazum o financiranju stupa na snagu na dan kadaEuropska komisija primi pisanu obavijest o tome da su ispunjeni unutarnji pravni uvjeti uRepublici Hrvatskoj za njegovo stupanje na snagu, a to znai da se prije toga ne moepokrenuti provedba projekata koji e ovim Sporazumom o financiranju biti financirani,postoji opravdani interes za njegovim to skorijim stupanjem na snagu.

S obzirom na prirodu postupka potvrivanja meunarodnih ugovora, kojim drava iformalno izraava spremnost da bude obvezana ve potpisanim meunarodnim ugovorom,kao i na injenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu izvriti izmjene ili dopune

teksta meunarodnog ugovora, predlae se ovaj Zakon raspraviti i prihvatiti po hitnompostupku, objedinjavajui prvo i drugo itanje.

7/30/2019 114. - 4.c

5/346

4

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRIVANJU SPORAZUMA OFINANCIRANJU IZMEU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE

KOMISIJE KOJI SE ODNOSI NA PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJEHRVATSKA SRBIJA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANINA

SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2013. GODINU

lanak 1.

Potvruje se Sporazum o financiranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europskekomisije koji se odnosi na Program prekogranine suradnje Hrvatska Srbija u okvirukomponente Prekogranina suradnja programa IPA, za 2013. godinu, potpisan u Bruxellesu22. travnja 2013. godine i u Zagrebu 13. lipnja 2012. godine, u izvorniku na engleskom

jeziku.

lanak 2.

Tekst Sporazuma o financiranju iz lanka 1. ovoga Zakona, u izvorniku naengleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:

7/30/2019 114. - 4.c

6/346

5

SPORAZUM O FINANCIRANJU

IZMEU

VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

I

EUROPSKE KOMISIJE

koji se odnosi na Program prekogranine suradnje Hrvatska Srbijau okviru komponente Prekogranina suradnja programa IPA,

za 2013. godinu

od

(decentralizirano upravljanje)

7/30/2019 114. - 4.c

7/346

6

SADRAJ

Preambula

1. Program

2. Provedba programa

3. Nacionalne strukture i tijela s nadlenostima

4. Financiranje

5. Rok ugovaranja6. Rok za izvrenje ugovora

7. Rok isplate

8. Tumaenje

9. Djelomina nitavost i nenamjerne praznine

10. Preispitivanje i izmjene i dopune

11. Prestanak

12. Rjeavanje razlika

13. Obavijesti

14. Broj izvornika

15. Dodaci

16. Stupanje na snagu

Dodatak A Program prekogranine suradnje Hrvatska - Srbija u okvirukomponente Prekogranina suradnja programa IPA za 2012. i 2013. godinu, usvojenOdlukom Komisije C(2012)9260 od 11. prosinca 2012. godine

Dodatak B Okvirni sporazum izmeu Europske komisije i Vlade RepublikeHrvatske od 27. kolovoza 2007. godine

Dodatak C Dodatni uvjeti za provedbu pomoi Europske unije

7/30/2019 114. - 4.c

8/346

7

SPORAZUM O FINANCIRANJU

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

i

EUROPSKA KOMISIJA

dalje u tekstu zajedniki kao stranke ili pojedinano kao drava korisnica, u sluajuVlade Republike Hrvatske, ili Komisija, u sluaju Europske komisije.

Budui da

(a) je 1. kolovoza 2006. godine, Vijee Europske unije usvojilo Uredbu (EK) br.1085/2006 kojom se uspostavlja instrument pretpristupne pomoi (dalje u tekstuOkvirna uredba o programu IPA). Na snazi od 1. sijenja 2007. godine, ovajinstrument predstavlja jedinstven pravni temelj za pruanje financijske pomoi

dravama kandidatkinjama i dravama potencijalnim kandidatkinjama u njihovimnastojanjima na unapreenju politikih, gospodarskih i institucionalnih reformi sciljem njihova mogueg lanstva u Europskoj uniji.

(b) je 12. lipnja 2007. godine, Komisija usvojila Uredbu (EK) br. 718/2007 kojom seprovodi Okvirna uredba o programu IPA, koja je izmijenjena i dopunjena UredbomKomisije br. 80/2010 od 28. sijenja 2010. godine, a koja sadri detaljne vaeeodredbe o upravljanju i kontroli (dalje u tekstu IPA provedbena uredba).

(c) pomo Europske unije u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi treba nastavitipodupirati drave korisnice u njihovom nastojanju jaanja demokratskih institucija i

vladavine prava, reformi javne uprave, provedbi gospodarskih reformi, potivanjuljudskih kao i prava manjina, promicanju ravnopravnosti spolova, podrci razvojucivilnog drutva i unapreenju regionalne suradnje kao i pomirenju i obnovi tedoprinijeti odrivom razvoju i smanjenju siromatva.

Pomo Europske unije za drave kandidatkinje treba se dodatno usredotoiti nausvajanje i provedbu potpune pravne steevine Europske unije, a posebice njihovupripremu za provedbu poljoprivredne i kohezijske politike Europske unije.

(d) su stranke 27. kolovoza 2007. godine sklopile Okvirni sporazum u kojem seodreuju opa pravila za suradnju i provedbu pomoi Europske unije u okviru

Instrumenta za pretpristupnu pomo.

7/30/2019 114. - 4.c

9/346

8

(e) je Viegodinji Program prekogranine suradnje Hrvatska - Srbija za 2007.-2013.usvojen Odlukom C(2007)6565 od 20. prosinca 2007. i izmijenjen OdlukomC(2012)9260 od 11. prosinca 2012. godine. Istom odlukom od 11. prosinca 2012.

godine, Komisija je usvojila prijedlog financiranja za Program prekograninesuradnje Hrvatska Srbija za 2012. i 2013. godinu (dalje u tekstu Program). Dioovog programa koji se odnosi na Hrvatsku e se provoditi pomou decentraliziranogupravljanja.

(f) je za provedbu ovog programa potrebno da stranke sklope Sporazum o financiranjukojim bi se odredili uvjeti za provedbu pomoi Europske unije, pravila i postupci oisplati povezanom s takvom pomoi i uvjeti prema kojima e se upravljati s pomoi,

7/30/2019 114. - 4.c

10/346

9

SPORAZUMJELE SU SE O SLJEDEEM:

1 PROGRAM

Komisija e sudjelovati, bespovratnim sredstvima, u financiranju sljedeeg programa, kojije naveden u Dodatku A (prilozi A1 i A2) ovom Sporazumu:

Broj programa: Hrvatska 2013/023-638

Naziv: Program Prekogranine suradnje Hrvatska - Srbija u okviru komponentePrekogranina suradnja programa IPA za 2012. i 2013. godinu. Ovaj

Sporazum o financiranju pokriva samo sredstva Europske unije za 2013.godinu.

2 PROVEDBA PROGRAMA

(1) Dio ovog programa koji se odnosi na Republiku Hrvatsku provodi sedecentraliziranim upravljanjem, u smislu lanka 53c, Uredbe Vijea (EK, Euratom)br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opi proraun Europskihzajednica, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EK, Euratom) br. 1525/2007 od 17.prosinca 2007. godine (dalje u tekstu: Financijska uredba).

(2) Program se provodi u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma o pravilima zasuradnju vezano za financijsku pomo EU Hrvatskoj i provedbi pomoi u okviruInstrumenta pretpristupne pomoi (IPA), sklopljenog izmeu stranaka 27. kolovoza2007. godine (dalje u tekstu: Okvirni sporazum), koji je naveden u Dodatku Bovom Sporazumu.

3 NACIONALNE STRUKTURE I TIJELA

(1) Strukture i tijela s funkcijama i nadlenostima za provedbu ovog Sporazuma opisanisu u Dodatku B ovom Sporazumu.

(2) Dodatne nadlenosti nacionalnog dunosnika za ovjeravanje i nacionalnog fondanavedene su u Dodatku C ovom Sporazumu.

(3) Drava korisnica osniva operativnu strukturu za dio programa koji se odnosi nanjezino dravno podruje. Njene funkcije i nadlenosti bit e, mutatis mutadis, onenavedene u odjeljku 6., Dodatku A Okvirnog sporazuma koji je priloen ovomSporazumu kao Dodatak B.

(4) Operativna struktura usko surauje u provedbi ovog programa s operativnimstrukturama Srbije.

7/30/2019 114. - 4.c

11/346

10

(5) Operativne strukture drava sudionica osnivaju zajedniko tehniko tajnitvo radipomoi operativnim strukturama i zajedniki nadzorni odbor iz lanka 142. IPAprovedbene uredbe u izvravanju svojih odnosnih dunosti.

Zajedniko tehniko tajnitvo moe imati predstavnitva uspostavljena u svakojdravi sudionici.

4 FINANCIRANJE

Financiranje provedbe ovog Sporazuma je kako slijedi:

(a) Sudjelovanje Europske unije za godinu 2013. godinu utvreno je na najvie 1.0milijun eura (milijun eura) za dio programa koji se odnosi na Hrvatsku, kako jenavedeno u Prilogu A1 Dodatka A ovom Sporazumu. Meutim, plaanja doprinosaEuropske unije od strane Komisije nee se izvriti ako nisu ispunjeni osnovnizahtjevi iz lanka 41. IPA provedbene uredbe.

(b) Troak nacionalnih struktura i tijela navedenih u Dodatku B snosi drava korisnica,uz izuzetak trokova iz lanka 94(1)(f) IPA provedbene uredbe kako je detaljnjijenavedeno u Dodatku A ovog Sporazuma.

5 ROK UGOVARANJA

(1) Pojedinani ugovori i sporazumi, kojima se provodi ovaj Sporazum sklapaju senajkasnije tri godine od datuma sklapanja ovog Sporazuma.

(2) Sva sredstva za koja ugovor nije sklopljen prije roka za ugovaranje otkazat e se.

6 ROK ZA IZVRENJE UGOVORA

(1) Ugovori se moraju izvriti u roku najvie 2 godine od zavrnog datuma ugovaranja.

(2) Komisija moe pristati, na zahtjev drave korisnice, na odgovarajui produljenjeroka za izvrenje ugovora. Takav zahtjev mora se uputiti Komisiji prije isteka rokaza izvrenje ugovora te biti opravdan od strane drave korisnice.

7 ROK ISPLATE

(1) Isplata sredstava mora se izvriti najkasnije godinu dana nakon konanog datuma zaizvrenje ugovora.

(2) Rok za isplatu sredstava moe se produljiti uz suglasnost Komisije prije zavrnogdatuma u opravdanim sluajevima.

8 TUMAENJE

(1) Ako u ovom Sporazumu nema izriite suprotne odredbe, pojmovi koji se koriste u

ovom Sporazumu nose isto znaenje kao ono koje im je pripisano u Okvirnoj uredbio programu IPA i IPA provedbenoj uredbi.

7/30/2019 114. - 4.c

12/346

11

(2) Ako u ovom Sporazumu nema izriite suprotne odredbe, pozivanje na ovajSporazum predstavlja pozivanje na ovaj Sporazum kako je povremeno izmijenjen,dopunjen ili zamijenjen.

(3) Svako pozivanje na uredbe Vijea ili Komisije odnosi se na onu verziju tih uredbikako je naznaeno. Ukoliko je potrebno, izmjene tih uredbi integrirat e se u ovajSporazum putem izmjena i dopuna.

(4) Naslovi u ovom Sporazumu nemaju pravno znaenje i ne utjeu na njegovotumaenje.

9 DJELOMINA NITAVOST I NENAMJERNE PRAZNINE

(1) Ukoliko neka odredba ovog Sporazuma jest ili postane nitava ili ako ovaj Sporazum

sadri nenamjerne praznine, to nee utjecati na valjanost ostalih odredaba ovogSporazuma. Stranke e zamijeniti nitavu odredbu valjanom odredbom koja e bitito je mogue blia svrsi i namjeri nitave odredbe.

(2) Stranke e popuniti sve nenamjerne praznine odredbom koja najbolje odgovara svrsii namjeri ovog Sporazuma u skladu s Okvirnom uredbom o programu IPA i IPAprovedbenom uredbom.

10 PREISPITIVANJE I IZMJENE I DOPUNE

(1) Provedba ovog Sporazuma bit e predmet periodinih preispitivanja u vrijeme koje

stranke meusobno dogovore.

(2) Svaka izmjena i dopuna dogovorena izmeu stranaka bit e u pisanom obliku i bit esastavni dio ovog Sporazuma. Takva izmjena i dopuna stupa na snagu na datum kojiodrede stranke.

11 PRESTANAK

(1) Ne dovodei u pitanje stavak 2., ovaj Sporazum prestaje osam godina nakon njegovapotpisivanja. Prestanak ovog Sporazuma ne iskljuuje mogunost za Komisiju daizvri financijske ispravke u skladu s lancima 49. do 54. IPA provedbene uredbe.

(2) Ovaj Sporazum moe okonati svaka stranka uz pisanu obavijest drugoj stranci.Takav prestanak stupa na snagu est kalendarskih mjeseci od datuma pisaneobavijesti.

12 RJEAVANJE RAZLIKA

(1) Razlike nastale uslijed tumaenja, upravljanja i provedbe ovog Sporazuma, na bilokojoj i svim razinama sudjelovanja, rjeavat e se mirnim putem konzultacijamaizmeu stranaka.

(2) U sluaju da se ne uspije rijeiti mirnim putem, svaka stranka moe pitanje podnijetina arbitrau u skladu s Fakultativnim pravilima Stalnog arbitranog suda zaarbitrau izmeu meunarodnih organizacija i drava koja su na snazi na datumovog Sporazuma.

7/30/2019 114. - 4.c

13/346

12

(3) Jezik koji e se koristiti u arbitranom postupku je engleski jezik. Tijelo zaimenovanje bit e glavni tajnik Stalnog arbitranog suda na pisani zahtjev kojipodnosi jedna od stranaka. Pravorijek arbitra je obvezujui za sve stranke i bez

prava na albu.

13 OBAVIJESTI

(1) Svaka obavijest u vezi s ovim Sporazumom bit e u pisanom obliku i na engleskomjeziku. Svaka obavijest mora biti potpisana i dostavljena kao izvorni dokument iliputem faksa.

(2) Svaka obavijest u vezi s ovim Sporazumom moraju se slati na sljedee adrese:

Za Komisiju:

Ured direktorice Alexandre Cas GranjeEuropska KomisijaOpa uprava za proirenje/BRue de la Loi 170B-1049 Bruxelles, BelgijaFax: +322 297.97.05

Za dravu korisnicu:

Pomonik ministra i

Nacionalni koordinator programa IPAMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unijeRadnika 80/V10000 ZagrebHRVATSKA

14 BROJ IZVORNIKA

Ovaj Sporazum sastavljen je u dva izvornika na engleskom jeziku.

15 DODACI

Dodaci A, B i C ine sastavni dio ovog Sporazuma.

7/30/2019 114. - 4.c

14/346

13

16 STUPANJE NA SNAGU

Ovaj Sporazum stupa na snagu na datum kada primatelj obavijesti Komisiju da su uRepublici Hrvatskoj ispunjeni svi unutarnji postupci potrebni za stupanje na snagu ovogSporazuma.

Potpisano, za i u ime

Vlade Republike Hrvatske,

u Zagrebu dana 13. lipnja 2013.

od strane ..

Matija Derk, v.r.pomonik ministra i Nacionalni koordinator programa IPA

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Potpisano, za i u ime

Komisije,

u Bruxellesu dana 22. travnja 2013.

od strane ......

Alexandra Cas Granje, v.r.direktorica

7/30/2019 114. - 4.c

15/346

14

DODATAK A PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA -SRBIJA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANINA

SURADNJA PROGRAMA IPA ZA 2012. I 2013. GODINU

PRILOG A1 PRIJEDLOG FINANCIRANJA ZA 2012. I 2013. GODINUPROGRAMA PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA -SRBIJA USVOJENOG ODLUKOM KOMISIJE C(2012)9260 OD11/12/2012

PRILOG A2 PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA -SRBIJA ZA 2007-2013 REVIDIRAN ODLUKOM KOMISIJEC(2012)9260 OD 11/12/2012

7/30/2019 114. - 4.c

16/346

15

DODATAK 1PRIJEDLOG FINANCIRANJA ZA 2012. I 2013. GODINU

PROGRAMA PREKOGRANINE SURADNJEHRVATSKA - SRBIJA

1 IDENTIFIKACIJAKorisnici Hrvatska i Srbija

CRIS broj Hrvatska 2012: 2012/023-629; 2013: 2013/023-638

Srbija 2012: 2012/022-970; 2013: 2013/023-624

Godine 2012 i 20131

Iznos 2012:Hrvatska: 1 milijun eura

Srbija: 1 milijun eura

Ukupna vrijednost IPA doprinosa: 2 milijuna eura

2013:

Hrvatska: 1 milijun eura

Srbija: 1 milijun eura

Ukupna vrijednost IPA doprinosa: 2 milijuna eura

Operativne strukture Hrvatska: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondovaEuropske unije

Srbija: Kancelarija za Europske integracije2

Ugovarateljno tijelo /Provedbena agencija

Za Srbiju: Europska komisija

Za Hrvatsku: Agencija za regionalni razvoj

Konani datum za sklapanjeSporazuma o financiranju:

Za sredstva za 2012. godinu: najkasnije do 31. prosinca 2013.

Za sredstva za 2013. godinu: najkasnije do 31. prosinca 2014.

Konani datum za ugovaranje 3 godine nakon datuma sklapanja svakog Sporazuma ofinanciranju.

Nema roka za projekte revizije i evaluacije koje pokriva ovajSporazum o financiranju, kako je navedeno u lanku 166.stavku 2. Financijske uredbe

Ovi datumi odnose se i na nacionalno sufinanciranje.

1 Projekti koji e biti financirani izlokacije 2013 ovise o odobrenju prorauna za 2013. godinu od strane proraunskog tijela

2Kancelarija za Europske integracije preuzela je od Ministarstva financija funkciju operativne strukture u Srbiji tijekom lipnja-srpnja 2010. godine

7/30/2019 114. - 4.c

17/346

16

Konani datum za izvrenje 2 godine nakon zavrnog datuma za ugovaranje svakogSporazuma o financiranju.

Ovi datumi odnose se i na nacionalno sufinanciranje.

ifra sektora 11330, 32130,41030, 41040

Predmetne proraunske linije 22.020401

Nositelj programiranja Glavna uprava za proirenje B1 Hrvatska, Crna Gora

Nositelj provedbe Za Hrvatsku: Agencija za regionalni razvoj

Za Srbiju: Delegacija EU u Srbiji

2 SAETAK

2.1 Uvod

2.1.1 Povezanost s VIPD-omViegodinji indikativni planski dokument (VIPD) za period 2011. - 2013. g. unutarKomponente II za prekograninu suradnju postavlja strateki okvir za programe financiraneunutar te Komponente, posebno programe prekogranine suradnje izmeu zemaljakandidata i potencijalnih kandidata (unutar zapadno-balkanskih granica) i prekograninesuradnje izmeu tih zemalja i susjednih zemalja lanica EU.

IPA Program prekogranine suradnje kombinira koheziju i povezane vanjske ciljeve

uzimajui u obzir posebne individualne potrebe graninih regija. Viegodinjeprekogranine programe zajedniki pripremaju zemlje partneri. Prioriteti za pomo IPAprekogranine suradnje su sljedei:

promicanje prekograninog gospodarstva, drutvene i teritorijalne suradnje u graninimpodrujima, nadalje, poticanje drutveno-gospodarskog razvoja graninih podruja

rjeavanje zajednikih izazova u podrujima kao to su: okoli, priroda i kulturnabatina, javno zdravstvo, sprjeavanje i borba protiv organiziranog kriminala

osiguranje uinkovitih i sigurnih granica

promicanje zajednikih aktivnosti malih razmjera na lokalnoj razini (people-to-

people) podravanje mrea pristupanosti i spremnosti na hitne intervencije

Postupak programiranja

Proces izrade Prekograninog programa u okviru programa IPA izmeu Hrvatske i Srbijetrajao je od sijenja do svibnja 2007. godine. Osim predstavnika iz lokalne, regionalne inacionalne uprave ukljuenih kao lanovi ZPO-a i ZTIN-a, dogovorene su konzultacije sairim partnerstvom iz javnog, civilnog i privatnog sektora kroz regionalne radionice ianketna istraivanja. ZPO je prihvatio zadnju verziju programskog dokumenta 25. svibnja2007. godine.

7/30/2019 114. - 4.c

18/346

17

U skladu sa lankom 93. stavkom 1, IPA provedbene Uredbe te na inicijativu Komisije i udogovoru sa dravama sudionicama, program je izmijenjen i dopunjen, kako bi se auriraoplan financiranja na nain da se dodaju alokacije za 2012. i 2013. godinu, prema revizijiViegodinjeg indikativnog financijskog okvira za 2012.-2013. godinu. Izmjene i dopuneprograma obuhvaaju i neke manje prilagodbe zastarjelih referenci. Revidirani program

usvojen je od strane Zajednikog nadzornog odbora (ZNO) 30. studenog 2011. godine.

2.1.2 Popis prihvatljivih i pridruenih podrujaPrihvatljiva podruja sukladno lanku 88. Provedbene uredbe o programu IPA ine:

U Hrvatskoj: Osjeko-baranjska upanija, Vukovarsko-srijemska upanija (sukladno NUTSIII klasifikaciji).

U Srbiji: Sremski okrug, Junobaki okrug, Zapadnobaki okrug, Sjevernobaki okrug.

Pridruena podruja sukladno lanku 97. Provedbene uredbe o programu IPA jesu:

U Hrvatskoj: Poeko-slavonska upanija, Brodsko-posavska upanija (sukladno NUTS III

klasifikaciji).U Srbiji: Mavanski okrug.

2.2 Opi ciljevi programaPoticati prekograninu suradnju radi postizanja raznolikosti i unapreenja regionalnoggospodarstva na socijalno i okolino odriv nain, dok se u isto vrijeme unaprjeujudobrosusjedski prekogranini odnosi.

Izgraditi sposobnost lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanjaprogramima EU i pripremiti ih za upravljanje buduim prekograninim programima u

okviru cilja teritorijalne suradnje strukturnih fondova EU.Program je u skladu sa osnovnim nacionalnim strategijama pojedinih sektora u Hrvatskoj iSrbiji.

S obzirom na ograniene izvore dostupne u sklopu IPA 2007.-2013. i veliinu programskogpodruja, cilj ovog programa je prvo i osnovo doprinijeti ponovnom aktiviranju pograninepovezanosti i aktivnosti u programskom podruju kako bi se potaknula suradnja na lokanojrazini vezana za zajednike drutveno gospodarske probleme te probleme okolia.

2.3 Prioritetna os, povezane mjere i njihovi posebni aspekti o provedbiprorauna za 2012.-2013. godinu

Prioriteti i mjere utvreni u ovom prekograninom programu strukturirani su na takav nainda potuju i osiguravaju provedbu pojedinanih ciljeva. Dva prioriteta utvrena su zaintervencije prekogranine suradnje: Odrivi drutveno-gospodarski razvoj i Tehnikapomo, pri emu potonji osigurava uinkovito upravljanje i provedbu programa.Horizontalna tema usmjerena je na izgradnju kapaciteta za prekograninu suradnju.

U pogledu Hrvatske, pazit e se na to da nema operativnog ili financijskog preklapanja,ukljuujui na nivou sudionika, s nekom od mjera koje su dio Operativnih programa zaHrvatsku i Komponenti I, III, IV i V (regionalna, ljudski potencijali i ruralni razvoj) uokviru programa IPA.

Svaki prekogranini program e ustanoviti prihvatljiva pravila za odabir operacija koje e

osigurati iste uvjete prihvatljivosti za sline aktivnosti, istovremeno potujui standarde

7/30/2019 114. - 4.c

19/346

18

Komisije, gdje je to relevantno, izmeu razliitih prekograninih programa i ostalihkomponenti IPA-e.

Prioritet 1: Odrivi drutveno-gospodarski razvoj

Opi cilj prioriteta: Promicati odrivi razvoj prekograninog podruja kroz uinkovito

koritenje gospodarskog potencijala regije, u sinergiji s prihvatljivim i pravilnimkoritenjem prirodnih resursa osiguravajui ouvanje regionalne bio raznolikosti.

Posebni ciljevi prioriteta:- Promicati poslovnu suradnju, poveati prekograninu trgovinu, razviti mobilnost

trita rada, prekogranine institucije za istraivanje i razvoj i zajednikoekonomsko planiranje;

- Poticati razvoj turizma na osnovi prekograninog regionalnog identiteta i prirodnih ikulturnih dobara prekograninog podruja;

- tititi i uvati prirodna dobra prekograninog podruja poduzimanjem zajednikih

mjera i poveanjem svijesti javnosti;

- Promicati prekogranine dobrosusjedske odnose izmeu lokalnih zajednica;

Mjere prioriteta 1

Mjera 1.1 Gospodarski razvoj

Mjera e poticati redovnu interakciju izmeu poduzetnika iz cijelog prekograninogpodruja kroz: business-to-business mree; razvoj usluga podrke malom i srednjempoduzetnitvu i zajedniki pristup istima; zajedniki marketing i promidba na domaim iEU tritima; unapreenje inovativnosti kroz suradnju malog i srednjeg poduzetnitva sobrazovnim i organizacijama koje se bave istraivanjem i razvojem; razmjena know-how-a;

odabrane investicije u poslovnu infrastrukturu.Oekuje se da e mjera gospodarski razvoj uiniti raznolikim kroz podrku razvoju iunapreenju proizvoda i usluga u turizmu; integraciju kulturne batine i okolia u proizvodeu turizmu; zajedniki marketing tih proizvoda; unaprijediti znanje zaposlenih u turizmu,kulturi i poljoprivredi; poboljati koritenje i primjenu ICT alata za razvoj i marketingproizvoda i osposobljavanje ljudi.

Potencijalni korisnici mogli bi biti, izmeu ostalih, regionalne/lokalne javne vlasti,gospodarske komore, klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe, javne/neprofitneorganizacije, nevladine organizacije.

Mjera 1.2: Zatita okolia

Ova mjera e poduprijeti aktivnosti podizanja svijesti o pitanjima okolia i zajednikihmjera kako bi se osiguralo da se lokalitetima s visokom okolinom i krajobraznomvrijednosti upravlja tako da mogu izdrati pritiske razvoja turizma bez gubitka svojevrijednosti. Nadalje, mjera e poduprijeti razvoj uinkovitijih sustava i pristupa spremnostiu sluaju opasnosti u vezi sa zatitom od poplava i kontrolom; prekogranino oneienje,zdravstvena ispravnost hrane i pitanja zdravlja. Mjera e takoer poduprijeti razvojzajednikih strategija za gospodarenje i smanjivanje koliina otpada. Poduprijet e seodabrani broj mjera, iji je rezultat ienje i obnova oneienih/oteenih lokaliteta.

Potencijalni korisnici mogu, izmeu ostalih, biti regionalne/lokalne javne vlasti,

javne/neprofitne organizacije, istraivaki instituti, nevladine organizacije koje se bavezatitom okolia i prirode.

7/30/2019 114. - 4.c

20/346

19

Mjera 1.3: People to People

Ova mjera e poticati kontakte, komunikaciju i suradnju izmeu lokalnih zajednica iorganizacija/agencija lokalnih zajednica unutar prekograninog podruja, posebice upodrci enama i marginaliziranim skupinama (nezaposleni mladi i osobe s invaliditetom),

lokalnoj demokraciji i razvoju civilnog drutva.Potencijalni korisnici mogu, izmeu ostalih, ukljuivati lokalne organizacije, udruge izaklade, organizacije za meuopinsku suradnju, profesionalne organizacije, organizacijenadlene za pruanje socijalnih i zdravstvenih usluga, sindikate, javne/neprofitneorganizacije, organizacije u kulturi, tijela lokalne uprave, nevladine organizacije, regionalnei lokalne razvojne agencije.

Mjere unutar prioriteta 1 e se provoditi kroz pozive na dostavu prijedloga projekata.

Openito, izgradnja kapaciteta za prekograninu suradnju biti e horizontalna tema, koja ese nadovezati na Prioritet 1, i koja e, gdje god je to mogue biti integrirana u sve mjereprioriteta. Prekogranini kapaciteti e se graditi davanjem prednosti projektima koji:

(a) Unapreuju suradnju i izgradnju iskustva izmeu lokalnih i regionalnih dionika kako bise pojaala prekogranina suradnja

(b) Intenziviraju i konsolidiraju prekogranini dijalog i uspostavljaju institucionalne vezeizmeu lokanih administracija i ostalih relevantnih lokalnih ili regionalnih dionika.

(c) Snabdijevaju lokalne i regionalne institucije s informacijama i vjetinama za razvoj iimplementaciju prekograninih projekata.

Predvieni su sljedei katalitiki utjecaji: poboljanje okolinih standarda, poboljanjesocijalne i kulturne skrbi, odrivo koritenje lokalnih materijalnih i ljudskih potencijala,prijenos know-howa kroz suradnju na projektima, utjecaji poduzetnitva koji e na kraju

ukloniti potrebu za vanjskim financiranjem u budunosti i stvaranje mogunostizapoljavanja. Nadalje, provedba projekata poticat e i stvarati pozitivno okruenje zadaljnju suradnju.

Nacionalno sufinanciranje garantira da je EU naelo dodanosti u potpunosti inkorporiran.

Prioritet 2: Tehnika pomo

Cilj prioriteta tehnike pomoi je poboljanje kvalitete prekogranine suradnje i alata zaupravljanje. Ona veinom pokriva trokove izravno vezane za provedbu programa: trokovivezani za irenje informacija i osiguravanje uoljivosti programa, podizanje svijesti uprekograninoj regiji, promocija suradnje i razmjena iskustava; administrativni i logistiki

trokovi zajednike strukture programa (Zajedni

ki nadzorni odbor, Zajedni

ko tehni

kotajnitvo te njezinih predstavnitava, ukljuujui troak osoblja izuzevi plae javnih

slubenika), to ukljuuje nadzor i prvu razinu kontrole, trokove sudjelovanja na razliitimsastancima vezanim za provedbu programa.

Prioritet 2 e se provesti pomou dvije mjere:

Mjera 1: Podrka upravljanju i provedbi programa

Ova mjera pruit e podrku za rad nacionalnih operativnih struktura i Zajednikognadzornog odbora u upravljanju programom. Osigurat e i pruanje savjeta i podrkukrajnjim korisnicima u izradi i provedbi projekta.

Mjera 2: Podrka informiranju, promidbi i evaluaciji Programa

7/30/2019 114. - 4.c

21/346

20

Druga mjera tehnike pomoi daje podrku u informiranju, promidbi i evaluacijiPrograma. Osigurava svijest o programu meu onima koji donose odluke na lokalnoj,regionalnoj i nacionalnoj razini kao i stanovnitvu programskog podruja te iroj javnosti uobje zemlje. Nadalje, ova mjera podupire pruanje strune pomoi Zajednikom nadzornomodboru, a koje se odnosi na planiranje i provoenje procjene programa.

Prijedlog rasporeda i okvirni iznosi za provedbu mjera:

Za prioritete 1 i 2, uvjetno je predvieno da e dva ugovarateljna tijela pokrenuti zajednikipoziv na dostavu projektnih prijedloga ukljuujui sve mjere koje se odnose na ukupniiznos sredstava za 2012. i 2013. godinu. Poziv e uvjetno biti objavljen u prvoj polovici2013. godine.

Za prioritet 1, bitni kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava utvreni su uPraktinom vodiu za procedure ugovaranja vanjskih pomoi EU (PRAG-u). Detaljnikriteriji odabira i dodjele bespovratnih sredstava bit e utvreni u natjeajnoj dokumentaciji

tj. prijavnom paketu (Smjernice za prijavitelje).Za Prioritet 2, obzirom da nadlena nacionalna tijela (Operativne strukture u Hrvatskoj iSrbiji) uivaju de facto monopol (u smislu lanka 168, stavka 1, toke cProvedbenih pravila3 Financijske Uredbe4) za provedbu prekograninog programa,relevantna ugovarateljna tijela u obje zemlje mogu utvrditi pojedinane izravne sporazumeo bespovratnim sredstvima bez objave poziva za dostavu projektnih prijedloga za iznosepredviene u okviru Prioriteta 2 - tehnike pomoi (TA) u svakoj zemlji. Podugovaranje odstrane Operativnih struktura aktivnosti vezanih za potpore sporazuma (npr. tehnika pomo,evaluacija, promidba itd.) doputeno je u skladu s lankom 120. Financijske uredbe ilankom 184. Provedbenih pravila Financijske uredbe. Sporazumi izravnih potpora mogubiti potpisani im su odgovarajui Sporazumi o financiranju sklopljeni. Radi uinkovitog

koritenja sredstava tehnike pomoi, potrebna je bliska suradnja izmeu nacionalnih tijela(operativne strukture, koordinatori prekogranine suradnje) drava sudionica.

2.4 Pregled prolog i postojeeg iskustva s prekograninom suradnjom,ukljuujui prethodno steena iskustva i koordinaciju donatora

Hrvatska

- Provedeni projekti/programi:

CARDS 2001 Strategija i jaanje kapaciteta za pograninu suradnju (eng. Strategyand Capacity Building for Border Region Co-operation), (utvrivanje buduih

projekata na granici sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom) CARDS 2002 Strategija i jaanje kapaciteta za regionalni razvoj (eng. Strategy

and Capacity Building for Regional Development), (institucionalno ureenje zaupravljanje prekograninom suradnjom)

CARDS 2003 Lokalni razvoj graninih regija (eng. Local Border RegionalDevelopment), (shema za dodjelu financijskih potpora sa Slovenijom)

3 Uredba (EK, Euroatom) 2342/2002 (SLL 357, 31.12.2002. str. 1)

4 Uredba (EK, Euroatom) 1605/2002 (SLL 248, 16.9.2002., str. 1)

7/30/2019 114. - 4.c

22/346

21

CARDS 2003 Tehnika pomo u upravljanju EU programom susjedstva (eng.Technical Assistance for Management of Neighbourhood Programmes), (podrkazajednikom tehnikom tajnitvu za trilateralni program Hrvatske-Slovenije-Maarske)

CARDS 2004 Jaanje institucija i kapaciteta za prekograninu suradnju('Institution and Capacity Building for CBC; podrka za Ministarstvo mora,turizma, prometa i razvitka)

CARDS 2004 Pogranina suradnja (Border Region Co-operation; Programbespovratnih sredstava sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom); 8projekata provedeno

Transnacionalni program CADSES 2004.- 2006.; 9 projekata u provedbiPHARE2005 (Prekogranina suradnja Hrvatske, Slovenije i Maarske (Trilateralna grantshema), Program za susjedstvo Hrvatske, Slovenije i Maarske 2004 2006; 25projekata provedeno.

PHARE 2005 Adriatic Prekogranina suradnja Hrvatske i Italije, PhareCBC/INTERREG III A - Adriatic novi Program za susjedstvo 2004 2006; 35projekata provedeno

PHARE 2006 Prekogranina suradnja Hrvatske, Slovenije i Maarske (Trilateralnagrant shema), Program za susjedstvo Hrvatske, Slovenije i Maarske 2004 2006;21 projekt proveden.

PHARE 2006 Adriatic Prekogranina suradnja Hrvatske i Italije, Phare CBC /INTERREG III A - Adriatic novi Program za susjedstvo 2004 2006; 17 projekataprovedeno

- Projekti/programi koji se trenutno provode:

Projekti:

IPA 2008 Program za Hrvatsku Twinning projekt Pomo pri upravljanju ciljem 3unutar kohezijske politike

IPA 2007. i IPA 2008. Prekogranini programi Hrvatska - Bosna i Hercegovina (13projekata u provedbi), Hrvatska - Crna Gora (5 projekata u provedbi), Hrvatska Srbija (11 projekata u provedbi), Hrvatska Maarska (102 projekta u provedbi),Hrvatska Slovenija (45 projekata u provedbi), IPA Jadranski prekograniniprogram (28 projekata u provedbi), transnacionalni programi Europske teritorijalne

suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj Jugoistona Europa (10 projekata uprovedbi) i Mediteran (6 projekata u provedbi)

Srbija

- Projekti koji se trenutno provode:

CARDS 2004 Jaanje kapaciteta MEOI-a za provedbu EU Programa za susjedstvo(izgradnja kapaciteta za MEOI5)

CARDS 2004 Podrka meuregionalnoj suradnji (program bespovratne pomoi)

5 MEOI: Ministarstvo za ekonomske odnose s inozemstvom. To je ministarstvo prestalo postojati 16/5/07 godine pa je jedinica za prekograninu suradnju

premjetena u Ministarstvo financija.

7/30/2019 114. - 4.c

23/346

22

Program za susjedstvo (CARDS-INTERREG) Srbija-Maarska 2004.-06.

Program za susjedstvo (CARDS-Phare CBC) Srbija-Rumunjska 2004.-06.

Program za susjedstvo (CARDS-Phare CBC) Srbija-Bugarska 2004.-06.

CARDS / INTERREG III A Novi jadranski program za susjedstvo 2004.-06. Transnacionalni program CADSES 2004.-06.

IPA 2007 i IPA 2008 Prekogranini programi Hrvatska-Srbija, Bosna iHercegovina-Srbija, Srbija-Crna Gora,

IPA Jadranski prekogranini program, Transnacionalni program europsketeritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj Jugoistona Europa.

Programi prekogranine suradnje mogu dati vrijedan doprinos pomirenju tedobrosusjedskim odnosima, a korisnici su pokazali velika oekivanja s obzirom narezultate programa ove komponente, takoer i u svjetlu injenice da pristup "uenje

kroz rad" znaajno doprinosi lokalnoj izgradnji kapaciteta. Ta oekivanja su bilavidljiva u velikom broju prijava na poziv za dostavu projektnih prijedloga, usprkosgotovo simbolinom iznosu raspoloivih sredstava.

Zajedniki projekti Hrvatska Srbija

- IPA Jadranski prekogranini program hrvatski i srpski partneri surauju na 7projekata: CLUSTER CLUB Jadranski gospodarski klaster klub; F.L.A. Razvijanje distributivne mree drveta i namjetaja u jadranskom podruju; FUTUREMEDICINE Prijedlog za uspostavu jadranske prekogranine klinike mreecentara za medicinski potpomognutu oplodnju i regenerativnu medicinu; METRISPLUS Jaanje potencijala istraivanja i inovacija jadranskog prekograninog

podruja u zajednikim istraivakim inicijativama pod vodstvom Metrisistraivakog centra; YOUTH ADRINET Razmjena iskustava i razvoj zajednikihalata za poveanje sudjelovanja mlade jadranske populacije u civilnom drutvu istvaranje mree; ZOONE Zoo tehniko umreavanje za odrive inovacije u

jadranskoj Euroregiji:

- Transnacionalni program Europskog fonda za regionalni razvoj JugoistonaEuropa hrvatski i srpski partneri surauju na 11 projekata: DMCSEE Centar zaupravljanje suama u Jugoistonoj Europi; SEETAC Suradnja u prometuJugoistone Europe; SEE Digi TV Jugoistono europska digitalna televizija;DANUBE FLOODRISK Procjena rizika usmjerena na tokove Dunava i rizike od

poplava; NEWADA Poveanje efikasnosti koridora Dunava kroz jaanje suradnjeizmeu administracija plovnih puteva; TECH.FOOD Rjeenja i intervencije zatehnoloki transfer i inovacije za poljoprivredno-prehrambeni sektor u regijamaJugoistone Europe; NELI Mrena suradnja za logistiku i nautiku edukaciju ,fokusirana na unutarnji transport u koridoru Dunava, uz podrku inovativnihrjeenja; PROMISE Menadment opinskog vlasnitva u gradovima JugoistoneEurope; DATOURWAY Strategija za odrivi teritorijalni razvoj podruja Dunavasa naglaskom na turizam; EU WATER Transnacionalni integrirani menadmentresursa vode u poljoprivredi za kontrolu vode; ATRIUM Arhitektura totalitarnihreima XX. stoljea u urbanom upravljanju.

Steena iskustva

7/30/2019 114. - 4.c

24/346

23

Sljedee toke mogu se istaknuti iz prekograninog iskustva u zemljama ZapadnogBalkana:

Projekti koji su usmjereni na zatitu okolia odraavaju prioritete utvrene od stranenacionalnih i regionalnih institucija, i osiguravaju dobru ugradnju u lokalne i nacionalne

razvojne prioritete. No vano je snano povezati civilno drutvo i privatni sektor u izradiprograma.

Mali pozivi za dostavu prijedloga za prekogranine mjere koji su objavljeni u prethodnimprekograninim programima pokazali su nisku sposobnost u pripremi projekata kod veinekrajnjih korisnika. To bi moglo sprijeiti provedbu programa. Bit e potrebno posebnoosposobljavanje potencijalnih podnositelja zahtjeva tijekom cijelog programa.

Nekoliko opina imalo je vodeu ulogu u prolim i sadanjim prekograninim inicijativama.Te opine trebaju imati glavnu ulogu pri provedbi programa (prijenos know-howa, itd.).

Tematska evaluacija programa prekogranine suradnje u okviru programa PHARE dola jedo zakljuka da je veina projekata imala utjecaj na jedan dio pograninog podruja, ali da

su zajedniki projekti prije iznimka nego pravilo. Zbog toga je vano osigurati da projektibudu rezultat zajednikih lokalnih ili regionalnih inicijativa. Jo jedan zakljuak prethodnospomenute evaluacije je da je usklaen rad na zajednikim projektima kljuan u smislurezultata, utjecaja i odrivosti. Stoga je vano da partneri uspostave usuglaene planove zakoordinaciju i mehanizme prije potpisivanja Sporazuma o financiranju. Nadalje, iskustvo jepokazalo da preduvjeti za uinkovitu provedbu ukljuuju, osim uske koordinacije izmeuzemalja sudionica na politikim i operativnim razinama:

- prekograninu suradnju izmeu resornih ministarstava i uinkovite funkcionalneodnose izmeu povezanih organizacija;

- funkcionalna tijela za regionalni razvoj i lokalna tijela, uz potrebno osoblje ustabilnom okruenju;

- blisku suradnju izmeu regionalnih institucija i predstavnika delegacija Komisije;

- funkcionalnu prekograninu suradnju izmeu odnosnih organizacija privatnogsektora, kao to su gospodarske komore, udruge poduzea i nevladine organizacije.

Budui da su u okviru ovog programa ve objavljena dva poziva na dostavu projektnihprijedloga korisnici iz podruja koje je pokriveno programom stekli su dragocjena iskustvau EU praksama, javnoj nabavi, prijavi i provedbi projekata.

Delegacija EU ugovorila je strunjake koji su proveli nadzorne posjete projekatafinanciranih kroz programe prekogranine suradnje i programe transnacionalne suradnje uokviru IPA 2007. i 2008. Posjeena su ukupno 32 projekta tijekom mjeseca lipnja i rujna2011. ukljuujui sve projekte ugovorene u okviru Prvog poziva na dostavu projektnihprijedloga za Prekogranini program HR-CG. Zakljuci nadzora bili su pozitivni i nije bioidentificiran nijedan rizik koji bi ugrozio provedbu programa.

Srednjorona evaluacija prekograninih programa izmeu dravakandidatkinja/potencijalnih kandidatkinja (unutarnje granice Zapadnog Balkana) u okvirukomponente Prekogranina suradnja programa IPA zavrena je u lipnju 2011. godine

Koordinacija donatora:

7/30/2019 114. - 4.c

25/346

24

U skladu sa lankom 20. Uredbe o programu IPA i lanku 6. stavku 3. IPA provedbenihuredbi, Europska komisija je 2007. godine od predstavnika drava lanica i lokalnihmeunarodnih financijskih institucija u Hrvatskoj i Srbiji zatraila primjedbe o nacrtuprograma prekogranine suradnje koji su dostavljeni Komisiji.

2.5 Horizontalna pitanjaProgram e promicati odrivo upravljanje okoliem kroz unapreenje suradnje meuinstitucijama za provedbu zajednikih mjera za zatitu okolia.

Program e takoer podrati politike rodno osvijetene politike i jednakih mogunosti krozodabir projekata koji posebnu panju poklanjaju jednakim mogunostima za spolove,manjine i osobe s invaliditetom sukladno naelima Europske unije.

2.6 Uvjeti

Uspjena provedba programa ovisi o odgovarajuem osoblju i radu operativnih struktura,Zajednikog nadzornog odbora, Zajednikog tehnikog tajnitva i antena Zajednikog

tehnikog tajnitva.

2.7 Mjerila

Sredstva za 2012. godinu N N+1(kumulativno

)

N+2

(kumulativno)

N+3

(kumulativno)

Broj izravnih sporazuma obespovratnim sredstvima

u Hrvatskoj

0 1 1 1

Broj izravnih sporazuma obespovratnim sredstvimau Srbiji

0 1 1 1

Broj zajednikih poziva nadostavu prijedlogaprojekata objavljenih uHrvatskoj i Srbiji

1 1 1 1

Stopa ugovaranja (%) uHrvatskoj

0 60 100 100

Stopa ugovaranja (%) uSrbiji

0 60 100 100

Sredstva za 2013. godinu N N+1(kumulativno

)

N+2

(kumulativno)

N+3(kumulativno)

Broj izravnih sporazuma obespovratnim sredstvimau Hrvatskoj

0 1 1 1

Broj izravnih sporazuma obespovratnim sredstvima

0 1 1 1

7/30/2019 114. - 4.c

26/346

25

u Srbiji

Broj zajednikih poziva nadostavu prijedlogaprojekata objavljenih uHrvatskoj i Srbiji

1 1 1

1

Stopa ugovaranja (%) uHrvatskoj

0 100 100 100

Stopa ugovaranja (%) uSrbiji

0 100 100 100

N oznaava datum zakljuenja Financijskog sporazuma

2.8 Plan za decentralizaciju upravljanja EU fondovima bez ex antekontrola od strane Komisije

U Hrvatskoj su u tijeku pripreme za izuzimanje od ex ante kontrola. Odluka o izuzimanjuod ex-ante kontrola za komponentu II trebala bi biti donesena prije datuma pristupa, usuprotnom nijedan ugovor sklopljen prije datuma pristupa i datuma prihvaanja odlukeKomisije nee se smatrati prihvatljivim sukladno lanku 29. Ugovora o pristupanju iz 2011.godine. Odluka Komisije temeljit e se na dokumentaciji koja pokazuje da je hrvatski sustavupravljanja za komponentu II dobro pripremljen i u potpunosti operativan.

U Srbiji su u tijeku pripreme za decentralizirano upravljanje za IPA programe pristupnepomoi. Srpske vlasti usvojile su DIS smjernice u sijenju 2008. godine (zadnje izmjene izoujka 2009. godine), dok je Strategija za pripremu DIS akreditacije bila pripremljena ipredana Komisiji u travnju 2008. godine. Svi dionici glede DIS-a na strani srpske

administracije su imenovani. Usklaivanje vrednovanja za komponente I do IV poelo je usijenju 2012. godine.

3 PRORAUN ZA 2012. I 2013. GODINU

3.1 Indikativna financijska tablica za 2012. godinu za Hrvatsku

IPA EUpomo

Nacionalnosufinanciranje

Ukupno

EUR

(a)

%(1) EUR

(b)

%(1) EUR

(c)=(a)+(b)

%(2)

Prioritetna os 1 900 000 85% 158 824 15% 1 058 824 90%

Prioritetna os 2 100 000 85% 17 647 15% 117 647 10%

UKUPNO 1 000 000 85% 176 471 15% 1 176 471 100%

(1)Izraeno u % od ukupnog iznosa (IPA i Nacionalno sufinanciranje) (stupac (c))

(2)Izraeno u % od ukupnog iznosa stupca (c). Oznaava relativnu vrijednost svakog

prioriteta u usporedbi s ukupnim fondom (IPA + Nacionalno)

7/30/2019 114. - 4.c

27/346

26

3.2 Indikativna financijska tablica za 2012. godinu za Srbiju

IPA EUpomo

Nacionalnosufinanciranje

Ukupno

EUR(a) %(1)

EUR(b) %(1)

EUR(c)=(a)+(b) %(2)

Prioritetna os 1 900 000 85% 158 824 15% 1 058 824 90%

Prioritetna os 2 100 000 85% 17 647 15% 117 647 10%

UKUPNO 1 000 000 85% 176 471 15% 1 176 471 100%




3.3 Indikativna financijska tablica za 2013. godinu za Hrvatsku

IPA EUpomo

Nacionalnosufinaciranje

Total

EUR(a)

%(1) EUR(b)

%(1) EUR(c)=(a)+(b)

%(2)

Prioritetna os 1 900 000 85% 158 824 15% 1 058 824 90%

Prioritetna os 2 100 000 85% 17 647 15% 117 647 10%

TOTAL 1 000 000 85% 176 471 15% 1 176 471 100%




3.4 Indikativna financijska tablica za 2013. godinu za Srbiju

IPA EU

pomo

Nacionalno

sufinanciranje

Ukupno

EUR(a)

%(1) EUR(b)

%(1) EUR(c)=(a)+(b)

%(2)

Prioritetna os 1 900 000 85% 158 824 15% 1 058 824 90%

Prioritetna os 2 100 000 85% 17 647 15% 117 647 10%

UKUPNO 1 000 000 85% 176 471 15% 1 176 471 100%


(2) Izraeno u % od ukupnog iznosa stupca (c). Oznaava relativnu vrijednost svakogprioriteta u usporedbi s ukupnim fondom (IPA + Nacionalno)

7/30/2019 114. - 4.c

28/346

27

3.5 Naelo sufinanciranja koje se primjenjuje na projekte financirane uokviru programa

Sudjelovanje EU izraunato je u odnosu na prihvatljive izdatke, koji se za Prekograniniprogram Hrvatska Srbija zasnivaju na ukupnim izdacima, prema sporazumu izmeu

zemalja sudionica koji su utvreni u prekograninom programu.Sudjelovanje EU na razini prioritetne osi ne smije prijei krajnju granicu od 85%prihvatljivih izdataka.

Sudjelovanje EU za svaku prioritetnu os ne smije biti ispod 20% prihvatljivih izdataka.

Primjenjuju se odredbe lanka 90. IPA Provedbene uredbe.

Sufinanciranje u okviru Prioritetne osi 1 osigurat e krajnji korisnici bespovratnih sredstavai ta sredstva mogu dolaziti iz javnih ili privatnih fondova. Sufinanciranje u okviruPrioritetne osi 2 (Tehnika pomo) osigurat e se nacionalnim javnim sredstvima.

4 PROVEDBENE STRUKTURE4.1 Nain provedbe

Dio ovog programa koji se odnosi na Republiku Hrvatsku provodi se u skladu sa lankom53.c Financijske uredbe6 i odnosnim odredbama Provedbenih pravila7. Drava korisnica ese i dalje pobrinuti da se uvjeti iz lanka 56. Financijske uredbe potuju cijelo vrijeme.

Ex ante kontrola od strane Komisije primjenjuje se u skladu s Odlukom Komisije oprijenosu upravljakih ovlasti, u skladu s lankom 14. IPA Provedbene uredbe.

Dio ovog programa koji se odnosi na Srbiju provodi Europska komisija na centraliziranojbazi u skladu s lankom 53.a Financijske uredbe8 i odnosnim odredbama Provedbenihpravila9.

U sluaju centraliziranog upravljanja uloga Komisije u odabiru aktivnosti u okviruprekograninog programa meu dravama korisnicama navedena je u lanku 140.Provedbene uredbe o programu IPA.

4.2 Opa pravila za postupke nabave i dodjele bespovratnih sredstava

Nabava slijedi odredbe Dijela drugog, Glave IV. Financijske uredbe i Dijela drugog, GlaveIII., Poglavlja 3. njenih Provedbenih pravila kao i pravila i postupke za ugovore o pruanjuusluga, nabavi roba i ustupanju radova koji se financiraju iz opeg prorauna Europskih

zajednica u svrhu suradnje s treim zemljama (C(2007)2034)., koji je Komisija usvojila 24.svibnja 2007. godine.

Postupci dodjele bespovratnih sredstava slijede odredbe Dijela prvog, Glave VI. Financijskeuredbe i Dijela prvog, Glave VI. njenih Provedbenih pravila.





7/30/2019 114. - 4.c

29/346

28

Prema potrebi, naruitelji koriste i standardne predloke i modele koji olakavaju primjenuprethodno navedenih pravila iz Praktinog vodia kroz procedure ugovaranja pomoi EUtreim zemljama (Praktini vodi), kako je objavljen na web stranicama EuropeAida10na dan pokretanja postupka nabave ili dodjele bespovratnih sredstava.

4.3 Procjena utjecaja na okoli i ouvanje prirodeSva ulaganja se provode u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU o zatiti okolia.

Postupci za procjenu utjecaja na okoli, kako je navedeno u direktivi o Procjeni utjecaja naokoli (PUO)11 u potpunosti se primjenjuju na sve investicijske projekte u okviru IPA-e.Ukoliko direktiva o PUO nije jo u potpunosti prenijeta, postupci bi trebali biti slini onimautvrenim u prethodno navedenoj direktivi.

Ukoliko postoji vjerojatnost da bi projekt mogao utjecati na lokalitete od znaaja zaouvanje prirode, izvrit e se odgovarajua procjena ouvanja prirode, koja je jednaka onojiz lanka 6. Direktive o stanitima i mora biti dokumentirana.12

5 NADZOR I EVALUACIJA

5.1 NadzorProvedbu prekograninog programa nadzirat e Zajedniki nadzorni odbor iz lanka 142.Provedbene uredbe o programu IPA, uspostavljen uz sudjelovanje zemalja korisnica, a kojiukljuuje i predstavnike Komisije.

U Hrvatskoj provedba ovog programa pratit e se kroz nadzorni odbor za program IPA uskladu sa lankom 58. IPA provedbene uredbe.

Nadzorni odbor za program IPA procjenjuje uinkovitost, kvalitetu i usklaenost provedbeprograma kako bi se osiguralo postizanje ciljeva programa i poveala ekonominostpruene pomoi.

U Srbiji, Komisija moe poduzeti sve mjere koje smatra nunima za nadzor odnosnogprograma.

5.2 EvaluacijaProgrami su predmet evaluacija sukladno lanku 141. Provedbene uredbe o programu IPA,s ciljem poboljanja kvalitete, uinkovitosti i dosljednosti pomoi iz sredstava EU istrategije i provedbe prekograninih programa.

10 Trenutna adresa

http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm

11 Direktiva Vijea 85/337/EEZ-a od 27. lipnja 1985. o procjeni uinaka odreenih javnih i privatnih projekata na okoli ( SL L 175, 5.7.1985., str. 40.)

12 Direktiva Vijea 92/43/EEZ-a od 21. svibnja 1992. o ouvanju prirodnih stanita i divlje faune i flore (SL L206, 22. 7. 1992.).

7/30/2019 114. - 4.c

30/346

29

6 REVIZIJA, FINANCIJSKA KONTROLA, MJERE ZA SUZBIJANJEPRIJEVARA, FINANCIJSKA USKLAENJA, PREVENTIVNE MJEREI FINANCIJSKE ISPRAVKE

6.1 Revizija, financijska kontrola i mjere za borbu protiv prijevaraRauni i poslovanje svih stranaka ukljuenih u provedbu ovog programa, kao i svi ugovori isporazumi kojima se provodi ovaj program, predmet su, s jedne strane, nadzora i financijskekontrole Komisije (ukljuujui i Europski ured za borbu protiv prijevara), koja moe izvritiprovjere prema vlastitoj odluci, bilo samostalno ili posredstvom vanjskog revizora i, s drugestrane, revizija Europskog revizorskog suda. To ukljuuje mjere poput ex ante provjerenadmetanja i ugovaranja koje Delegacije provode u dravama korisnicama.

U svrhu osiguranja efikasne zatite financijskih interesa Europske unije, Komisija(ukljuujui Europski ured za borbu protiv prijevara) moe provesti provjere na terenu, kaoi inspekcije u skladu s postupcima predvienim u Uredbi Vijea (EZ-a, Euratom) 2185/9613.

Prethodno opisane kontrole i revizije primjenjuju se na sve izvoae, podizvoae ikorisnike bespovratnih sredstava koji su primili sredstva EU.

6.2 Financijska usklaenja

U Hrvatskoj, nacionalni dunosnik za ovjeravanje, koji na prvom stupnju nosi odgovornostza istraivanje svih nepravilnosti, izvrava financijska usklaenja u sluajevima kada seotkriju nepravilnosti ili nemar u vezi s provedbom ovog programa, otkazivanjem sve ilidijela pomoi Zajednice. Nacionalni dunosnik za ovjeravanje uzima u obzir vrstu i teinunepravilnosti i financijski gubitak pomoi EU.

U sluaju nepravilnosti, uklju

uju

i nemar i prijevaru, nacionalni dunosnik za ovjeravanjeizvrava povrat pomoi EU plaene korisniku u skladu s nacionalnim postupcima povrata.

6.3 Tijek revizijeU Hrvatskoj, nacionalni dunosnik za ovjeravanje osigurava dostupnost svih relevantnihinformacija kako bi cijelo vrijeme bio osiguran dovoljno detaljan tijek revizije. Teinformacije ukljuuju dokumentiran dokaz ovjeravanja zahtjeva za plaanje, obrauna iplaanja takvih zahtjeva, i postupanja s predujmovima, jamstvima i dugovima.

6.4 Mjere sprjeavanjaHrvatska osigurava istraivanje i uinkovito postupanje sa sumnjivim sluajevima prijevarei nepravilnosti te osigurava funkcioniranje mehanizama kontrole i izvjeivanja koji su

jednaki onima iz Uredbe Komisije br. 1828/200614. Svi sumnjivi ili stvarni sluajeviprijevare i nepravilnosti, kao i sve poduzete mjere u vezi s njima, moraju se prijavitislubama Komisije bez odgaanja. Ukoliko nema sumnjivih ili stvarnih sluajeva prijevareili nepravilnosti za prijaviti, drava korisnica izvjetava Komisiju o toj injenici u roku dvamjeseca nakon zavretka svakog tromjeseja.

13 Uredba Vijea (EK, Euroatom) 2185/96 od 11. studenog 1996., SL L 292; 15.11.1996.; str. 2.

14 SLL 371, 27.12.2006., str. 1.

7/30/2019 114. - 4.c

31/346

30

Nepravilnost oznaava svako krenje odredbe vaeih pravila i ugovora, kao posljedicaradnje ili propusta gospodarskog subjekta, a koje ima, ili moe imati za posljedicu uinak naopi proraun Europske unije kroz neopravdanu trokovnu stavku za opi proraun.

Prijevara oznaava svaku namjernu radnju ili propust koji se odnosi na: uporabu ili

predstavljanje lanih, netonih ili nepotpunih izjava ili dokumenta,

ija je posljedica krivodoznaavanje ili protuzakonito zadravanje sredstava iz opeg prorauna Europske unije ili

prorauna kojima upravlja Europska unija, ili se njima upravlja u njeno ime; prikrivanjeinformacija ime se kri odreena obveza s istim uinkom; pogrena primjena takvihsredstava u svrhe razliite od onih za koje su prvotno dodijeljena.

Drava korisnica poduzima sve potrebne mjere za sprjeavanje i suzbijanje sluajevaaktivne i pasivne korupcije u svim fazama postupka nabave ili postupka dodjelebespovratnih sredstava, kao i tijekom provedbe odnosnih ugovora.

Aktivna korupcija definira se kao neija namjerna radnja kojom se slubeniku, za njega iliza treu stranu, obeava ili daje, neposredno ili putem posrednika, prednost bilo koje vrste

kako bi djelovao ili se suzdrao od djelovanja u skladu sa svojom obvezom, ili obavljaosvoje funkcije protivno slubenim dunostima na nain koji teti, ili e vjerojatno tetiti,financijskim interesima EU.

Pasivna korupcija definira se kao namjerna radnja dunosnika, koji neposredno ili putemposrednika, trai ili prima prednosti bilo koje vrste, za sebe ili treu stranu, ili prihvaaobeanje o takvoj prednosti, kako bi djelovao ili se suzdrao od djelovanja sukladno svojojdunosti ili obavljao svoje funkcije protivno slubenim dunostima na nain koji teti ili evjerojatno tetiti financijskim interesima EU.

Tijela drave korisnice, ukljuujui osoblje nadleno za provedbu programa, obvezuju setakoer poduzeti sve potrebne mjere predostronosti kako bi se izbjegao rizik od sukoba

interesa, te odmah izvjetavaju Komisiju o svakom sukobu interesa ili situaciji koja bimogla dovesti do takvog sukoba.

6.5 Financijske ispravkeKako bi se osiguralo da se sredstva koriste u skladu s vaeim pravilima, Komisija uHrvatskoj primjenjuje postupke obrauna ili mehanizme financijskih ispravaka u skladu salankom 53.c stavkom 2. Financijske uredbe te kako je navedeno u Okvirnom sporazumusklopljenom izmeu Komisije i Hrvatske.

Do financijskog ispravka moe doi uslijed sljedeeg:

- utvrivanja specifine nepravilnosti, ukljuujui prijevaru; ili

- utvrivanja slabosti ili nedostatka u sustavima upravljanja i kontrole dravekorisnice.

Ukoliko Komisija otkrije da su izdaci iz ovog programa nastali na nain kojim se krevaea pravila, odluuje koje iznose treba iskljuiti iz financiranja EU.

Izraune i utvrivanje svih takvih ispravaka, kao i povezanih povrata, izvrava Komisijaprema kriterijima i postupcima iz IPA provedbene uredbe.

7 NEZNATNE REALOKACIJE SREDSTAVADunosnik Komisije za ovjeravanje delegiranjem (DKOD), ili dunosnik Komisije zaovjeravanje pod-delegiranjem (DKOPD), u skladu s ovlastima koje na njega prenosiDKOD, u skladu s naelima dobrog financijskog upravljanja, moe poduzeti neznatne

7/30/2019 114. - 4.c

32/346

31

realokacije sredstava bez potrebe za izmijenjenom i dopunjenom odlukom o financiranju. Utom kontekstu, kumulativne realokacije koje ne prelaze 20% od ukupnoga iznosaalociranoga za program, koje podlijeu limitu od 4 milijuna eura, nee biti smatraneneznatnima, s time da one ne utjeu na prirodu i ciljeve programe. IPA Odbor biti einformiran o gore navedenim realokacijama sredstava.

8 OGRANIENE PROMJENE U PROVEDBI PROGRAMAOgraniene promjene u provedbi ovog programa koje utjeu na osnovne elemente navedeneu lanku 90. Provedbenih pravila uz Financijsku uredbu, koje su indikativne prirode15, moepoduzeti dunosnik Komisije za ovjeravanje delegiranjem (DKOD), ili dunosnik Komisijeza ovjeravanje pod-delegiranjem (DKOPD), u skladu s ovlastima koje na njega prenosiDKOD, u skladu s naelima dobrog financijskog upravljanja bez potrebe za izmijenjenom idopunjenom odlukom o financiranju.

15 Ovi osnovni elementi indikativne prirode za bespovratna sredstva su indikativni iznos poziva za dostavu prijedloga, a za nabavu, indikativni broj i vrsta

predvienih ugovora kao iindikativni vremenski okvir za pokretanje postupka nabave.

7/30/2019 114. - 4.c

33/346

32

DODATAK 2 - Program prekogranine suradnje Hrvatska Srbija

7/30/2019 114. - 4.c

34/346

33

Instrument pretpristupne pomoi (IPA)

Prekogranini program

Hrvatska - Srbija

2007.2013.-revidirana verzija od studenog 2011. godine

[za razdoblje: 2007- 31. Prosinca 2013]

7/30/2019 114. - 4.c

35/346

34

SADRAJ1 POGLAVLJE I. UVOD I SAETAK ........................................................ ......................................... 37

1.1 UVOD U PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE.................................................... ............................... 37

1.2 PROGRAMSKO PODRUJE......................................................... ........................................................... .. 38

1.3 ISKUSTVA U PREKOGRANINOJ SURADNJI.................................................... ......................................... 39

1.4 NAUENE LEKCIJE ......................................................... ........................................................... ............ 41

1.5 SAETAK ZAJEDNIKOG PROGRAMSKOG PROCESA......................................................... ...................... 42

1.6 SAETAK PREDLOENE PROGRAMSKE STRATEGIJE......................................................... ...................... 45

2 POGLAVLJE II. ANALIZA ................................................... ........................................................... .. 46

2.1 PRIHVATLJIVA I SUSJEDNA PODRUJA ......................................................... ......................................... 46

2.2 OPIS I ANALIZA POGRANINOG PODRUJA................................................... ......................................... 46

2.2.1 Geografski opis ............................... ........................................................... ................................ 462.2.2 Demografija ......................................................................................................... ...................... 48

2.2.3 Nacionalne manjine .................................................................................... ............................... 49

2.2.4 Prometna infrastruktura .......................................................... ................................................... 49

2.2.5 Gospodarski opis ........................................................... ........................................................... .. 50

2.2.5.1 Industrija ............................................................................................................................................... 50

2.2.5.2 Malo i srednje poduzetnitvo (MSP) .................................................................................................... 51

2.2.5.3 Turizam ................................................................................................................................................ 51

2.2.5.4 Poljoprivreda ........................................................................................................................................ 52

2.2.6 Ljudski potencijali ......................................................... ........................................................... .. 53

2.2.6.1 Obrazovanje .......................................................................................................................................... 53

2.2.6.2 Zaposlenost i nezaposlenost.................................................................................................................. 53

2.2.7 Okoli i priroda .................................................................................................... ...................... 54

2.2.8 Kultura u prihvatljivom i fleksibilnom podruju ........................................................... ............ 55

2.3 SWOT ANALIZA .................................................. ........................................................... ...................... 56

3 POGLAVLJE III. PROGRAMSKA TRATEGIJA ....................................................... ...................... 59

3.1 OPI CILJ .............................................................................................................................................. 59

3.2 USKLA

ENOST S PROGRAMIMA EU-A I NACIONALNIM PROGRAMIMA .................................................. 603.3 USUGLAENOST S DRUGIM POLITIKAMA EUROPSKE ZAJEDNICE ......................................................... .. 63

3.4 OPIS PRIORITETA I MJERA ........................................................ ........................................................... .. 65

3.4.1 Prioritet 1: Odrivi drutveno-gospodarski razvoj ....... ........................................................... .. 65

3.4.1.1 Pozadina i opravdanost ......................................................................................................................... 65

3.4.1.2 Mjere; Prioritet 1 .................................................................................................................................. 66

3.4.2 Prioritet 2: Tehnika pomo ................................................... ................................................... 72

3.4.2.1 Pozadina i opravdanost ......................................................................................................................... 72

3.4.2.2 Mjere; Prioritet 2 .................................................................................................................................. 73

3.5 SAETAK PRIORITETA I MJERA ........................................................... ................................................... 753.6 SAETAK POKAZATELJA .......................................................... ........................................................... .. 76

7/30/2019 114. - 4.c

36/346

35

3.7 PLAN FINANCIRANJA ..................................................... ........................................................... ............ 78

3.8 PRIHVATLJIVOST IZDATAKA .................................................... ........................................................... .. 80

4 POGLAVLJE IV. PROVEDBENE ODREDBE .......................................................... ...................... 81

4.1 PROGRAMSKE STRUKTURE I TIJELA ................................................... ................................................... 81

4.1.1 Operativne strukture (OS) u dravama korisnicama ...................................................... ............ 814.1.1.1 Hrvatska ................................................................................................................................................ 81

4.1.1.2 Srbija .................................................................................................................................................... 82

4.1.1.3 Odgovornosti Operativnih struktura ..................................................................................................... 82

4.1.2 Zajedniki nadzorni odbor (ZNO) .............................................................................................. 83

4.1.3 Zajedniko tehniko tajnitvo (ZTT) ............................................................ ............................... 84

4.1.4 Uloga Komisije.......................................... ........................................................... ...................... 85

4.2 POSTUPCI ZA PROGRAMIRANJE, ODABIR I DODJELU SREDSTAVA......................................................... .. 86

4.2.1 Zajedniki strateki projekti ..................................................................................................... .. 86

4.2.2 Pozivi na dostavu prijedloga projekata ....................................................... ............................... 86

4.2.3 Odabir projekata nakon poziva na dostavu prijedloga projekata .............................................. 87

4.3 POSTUPCI ZA FINANCIRANJE I KONTROLU .................................................... ......................................... 88

4.3.1 Odluka o financiranju i ugovaranje ............................................................ ............................... 88

4.3.1.1 Hrvatska ................................................................................................................................................ 88

4.3.1.2 Srbija .................................................................................................................................................... 88

4.3.2 Nacionalno sufinanciranje ...................................................... ................................................... 89

4.3.3 Upravljanje financiranjem, plaanja i kontrola ................................................... ...................... 89

4.4 PROVEDBA PROJEKATA.................................................. ........................................................... ............ 894.4.1 Projekti ...................................................... ........................................................... ...................... 89

4.4.2 Partneri na projektima i njihove uloge u provedbi zajednikih projekata ................................. 89

4.5 PRAENJE I EVALUACIJA.......................................................... ........................................................... .. 90

4.5.1 Praenje na razini projekta ..................................................... ................................................... 90

4.5.1.1 Ugovorne obveze .................................................................................................................................. 90

4.5.1.2 Izvjetavanje na razini prekograninog projekta ................................................................................... 90

4.5.2 Praenje Programa ....................................................... ........................................................... .. 90

4.5.3 Evaluacija Programa .................................................... ........................................................... .. 90

4.6 INFORMIRANJE I PROMIDBA ................................................... ........................................................... .. 90

7/30/2019 114. - 4.c

37/346

36

KRATICE

CADSES Podruje sredinjeg Jadrana, junog Podunavlja i jugoistone Europe

CARDSPomo Europske zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji

CBC Prekogranina suradnja

SAFU Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje

SDURF Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske

unije (Hrvatska)

DTD Kanal Dunav-Tisa-Dunav

EPOP Operativni program za zatitu okolia (Hrvatska)

ERDF Europski fond za regionalni razvoj

EU Europska unijaFLP Funkcionalni vodei partner

BDP Bruto domai proizvod

BNP Bruto nacionalni prihod

GVA Bruto dodana vrijednost

HROP Operativni program za ljudske potencijale (Hrvatska)

Ha Hektari

ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija

MMRS Meuministarska radna skupina (u Hrvatskoj)

IPA Instrument za pomo u pretpristupnom razdoblju

IRDP Integrirani regionalni plan razvoja Vojvodine

ZTN Zajedniki tim za izradu nacrta

ZNO Zajedniki nadzorni odbor

ZPO Zajedniki programski odbor

ZUO Zajedniki upravljaki odbor

ZTT Zajedniko tehniko tajnitvo

MEOI Ministarstvo ekonomskih odnosa s inozemstvom

MF Ministarstvo financijaMMTPR Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (Hrvatska)

NDO Nacionalni dunosnik za ovjeravanje

NAPZ Nacionalni akcijski plan zapoljavanja (Srbija)

NSZO Nacionalna strategija zatite okolia (Srbija)

NVO Nevladine organizacije

NIPAK Nacionalni koordinator IPA-e

NLB Nacionalni glavni korisnik

NUTS Nomenklatura teritorijalnih statistikih jedinica

OS Operativna struktura

Phare Pomo Poljskoj i Maarskoj u rekonstrukciji gospodarstva

7/30/2019 114. - 4.c

38/346

37

Q&A Pitanja i odgovori

R&D Istraivanje i razvoj

RCOP Operativni program za regionalnu konkurentnost (Hrvatska)

ROP Regionalni operativni program

MSP Mala i srednja poduzeaSWOT Prednosti, slabosti, mogunosti i prijetnje

TA Tehnika pomo

UNEP Program Ujedinjenih naroda za okoli

UNOPS Ured Ujedinjenih naroda za potporu programima

1 POGLAVLJEI. UVODISAETAK

1.1 Uvod u Program prekogranine suradnjeOvim se dokumentom opisuje program prekogranine suradnje izmeu Hrvatske i Srbijekoji e se provoditi tijekom razdoblja od 2007. do 13. godine. Ovaj strateki dokumenttemeljen je na zajednikom planiranju hrvatske i srbijanske strane. Program podrava II.komponenta (prekogranina suradnja) Instrumentaza pomo u pretpristupnom razdobljuEU-a (IPA), pod kojom je dodijeljeno 9 mil. EUR za prvih 5 godina. Povrh toga, dodatnih1,7 mil. EUR osigurat e drave partneri, uglavnom od korisnika programa u pograninompodruju.

Program je revidiran u u skladu s lankom 93. stavak I(a) IPA Provedbene uredbe broj718/2007: program je revidiran na inicijativu Komisije, u dogovoru s dravama

sudionicama kako bi se uskladio s financijskim planom koji je u skladu s revidiranimViegodinjim indikativnim financijskim okvirom za 2011. 2013.g. (Odluka KomisijeCOM(2010)640 od 10 studenog 2010.) i u skladu s Viegodinjim indikativnim planskimdokumentom za period 2011. - 2013. g. za IPA komponentu Prekogranina suradnja(Odluka Komisije COM(2011)2727 of 26 April 2011).

Iako Republika Hrvatska pristupa EU 1. srpnja 2013. godine, za Program Hrvatska Srbija,alokacije za 2013 pokrivaju cijelu godinu za Hrvatsku i za Srbiju.

Programsko podruje lei s obje strane Dunava, u sjeveroistonoj Hrvatskoj (istonaSlavonija) i sjeverozapadnoj Srbiji (zapadna Vojvodina). Iz povijesnih razloga stanovnitvopograninog podruja jedno je od etniki najraznolikijih u Europi. Obje su strane granice, uodreenom vremenu u prolosti, bile dijelom i Otomanskog i Habsburkog carstva tepodlone opsenim migracijama iz okolnih zemalja srednje i istone Europe. Ratom u1990-ima prekinute su brojne kulturalne, drutvene i poslovne veze preko granice. Otada sete veze polako ponovo ostvaruju, ali jo se nisu vratile na svoju prijanju razinu. Ovaj seprogram bavi potrebom ponovnog uspostavljanja i jaanja prekograninih veza, s ciljempromicanja dobrosusjedskih odnosa i odrivog gospodarskog i drutvenog razvojapograninih podruja. Gore navedeno u skladu je s ciljevima komponente IPA-e oprekograninoj suradnji (lanak 86, Provedbena uredba IPA-e).

7/30/2019 114. - 4.c

39/346

38

1.2 Programsko podrujeProgramsko se podruje sastoji od prihvatljivih' i susjednih' podruja, kako su odreena ulancima 88. i 97. Provedbene uredbe IPA-e. Koja su to podruja odlueno je na sastanku

Zajednikog programskog odbora (vidjeti Poglavlje 1.4), a navedena su tablici ispod.

Podruja lanak 88. lanak 97.Prihvatljivo podruje Susjedno podruje

HrvatskaOsjeko-baranjska upanija Istovjetno podruju na razini

NUTS IIIVukovarsko-srijemska upanija Istovjetno podruju na razini

NUTS IIIPoeko-slavonska upanija Istovjetno podruju na razini

NUTS IIIBrodsko-posavska upanija Istovjetno podruju na razini

NUTS IIISrbija

Sremski okrug Istovjetno podruju na raziniNUTS III

Junobaki okrug Istovjetno podruju na raziniNUTS III

Zapadnobaki okrug Istovjetno podruju na raziniNUTS III

Sjevernobaki okrug Istovjetno podruju na raziniNUTS III

Mavanski okrug Istovjetno podruju na raziniNUTS III

Prihvatljiva podruja u Hrvatskoj su upanije koje izravno granie sa Srbijom: Osjeko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Srbijanska su prihvatljiva podruja 3 pogranina okruga:Sremski, Junobaki i Zapadnobaki te Sjevernobaki okrug. Sjeverna Baka nema fizikugranicu s Hrvatskom, ali je ukljuena kao prihvatljivo podruje zbog velike hrvatskenacionalne manjine.

Povrh toga, programsko se podruje protee na 2 hrvatske upanije i 1 srbijanski susjedniokrug (vidjeti tablicu iznad). Razlog primjene programa na ova dodatna podruja su njihovevelike slinosti sa prihvatljivim podrujima u smislu demografskih, gospodarskih igeografskih obiljeja. Veze izmeu prihvatljivih i susjednih regija osobito su naglaenevezano uz tradiciju i kulturu, a razlog tome su velike migracije sredinom 1990-ih, nakonrata.

7/30/2019 114. - 4.c

40/346

39

Slika 1 Programsko podruje

1.3 Iskustva u prekograninoj suradnjiPrethodno iskustvo Hrvatske u prekograninim i transnacionalnim projektima iprogramima:

Provedeni projekti:

CARDS 2001 Strategija i jaanje kapaciteta za pograninu suradnju (eng.

Strategy and Capacity Building for Border Region Co-operation), (utvrivanjebuduih projekata na granici sa Srbijom, Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom) CARDS 2002 Strategija i jaanje kapaciteta za regionalni razvoj (eng. Strategy

and Capacity Building for Regional Development), (institucionalno ureenje zaupravljanje prekograninom suradnjom)

CARDS 2003 Lokalni razvoj pograninih regija (eng. Local Border RegionalDevelopment), (shema za dodjelu bespovratnih sredstava sa Slovenijom)

CARDS 2003 Tehnika pomo u upravljanju EU Programima susjedstva(eng. Technical Assistance for Management of Neighbourhood Programmes),(Podrka Zajednikom tehnikom tajnitvu za trilateralni program Hrvatske-Slovenije-Maarske)

Projekti koji se trenutano provode:

CARDS 2004 Jaanje institucija i kapaciteta za prekograninu suradnju (eng.Institution and Capacity Building for CBC), (podrka MMTPR-u1)

CARDS 2004 Suradnja pograninih regija (eng. Border Region Co-operation),(shema za dodjelu bespovratnih sredstava s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom iCrnom Gorom)

1MMTPR: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

HRVATSKA

Beograd

Sjeverno-baki

Zapadno-baki

Juno-baki

Legenda

s rb i j a n s k a p r ih v a t l j i v a p o d ru ja

s rb i j a n s k a s u s je d n a p o d ru ja

h rv a t s k a p r ih v a t l j i v a p o d ru ja

h rv a t s k a s u s e d n a o d ru a

7/30/2019 114. - 4.c

41/346

40

Phare 2005 Prekogranina suradnja izmeu Hrvatske, Slovenije i Maarske(eng. Cross-border Cooperation between Croatia, Slovenia and Hungary)(trilateralna shema za dodjelu bespovratnih sredstava)

Phare 2005 Jadranska prekogranina suradnja izmeu Hrvatske i Italije,Phare CBC/INTERREG III A Novi jadranski program za susjedstvo(eng.

Adriatic Cross-Border Cooperation between Croatia and Italy, PhareCBC/INTERREG III A Adriatic New Neighbourhood Programme) (shema zadodjelu bespovratnih sredstava)

Phare 2006 Prekogranina suradnja izmeu Hrvatske, Slovenije i Maarske(eng. Cross-Border Cooperation between Croatia, Slovenia and Hungary)(shema zadodjelu bespovratnih sredstava)

Phare 2006 Jadranska prekogranina suradnja izmeu Hrvatske i Italije,Phare CBC/INTERREG III A Novi jadranski program za susjedstvo (eng.

Adriatic Cross-Border Cooperation between Croatia and Italy, Phare

CBC/INTERREG III A Adriatic New Neighbourhood Programme) (shema zadodjelu bespovratnih sredstava)

Transnacionalni program za podruje sredinjeg Jadrana, junog Podunavlja ijugoistone Europe (eng. Transnational Programme CADSES), (shema za dodjelubespovratnih sredstava)

Prethodno iskustvo Srbije u prekograninim i transnacionalnim projektima iprogramima:

Projekti koji se trenutano provode:

CARDS 2004 Jaanje kapaciteta MEOI-a za provedbu EU Programa zasusjedstvo (izgradnja kapaciteta za MEOI2)

CARDS 2004 Podrka meuregionalnoj suradnji (shema za dodjelubespovratnih sredstava) CARDS 2004-6 Prekogranina suradnja Srbija-Maarska (shema za

dodjelu bespovratnih sredstava) CARDS 2004-6 Prekogranina suradnja Srbija-Rumunjska (shema za

dodjelu bespovratnih sredstava) CARDS 2004 Prekogranina suradnja Srbija-Bugarska (shema za dodjelu

bespovratnih sredstava) CARDS 2004-6 Jadranska prekogranina suradnja izmeu Srbije i Italije

(shema za dodjelu bespovratnih sredstava) Transnacionalni program CADSES.(shema za dodjelu bespovratnih sredstava)

Iako obje drave imaju iskustva s programima prekogranine suradnje (CBC) koje financiraEU s drugim dravama, njihovo je iskustvo takve meusobne suradnje ogranieno. Tijekomrazdoblja 2004 6. hrvatski i srbijanski partneri sudjeluju samo unutar sheme za dodjelubespovratnih sredstava Suradnja prekograninih regija sa Srbijom, Crnom Gorom,

2MEOI: Ministarstvo za ekonomske odnose s inostranstvom. To je ministarstvo prestalo postojati 16. 5. 2007. pa je jedinica za prekograninu suradnju premjetena u

Ministarstvo financija.

7/30/2019 114. - 4.c

42/346

41

Bosnom i Hercegovinom (financirana iz sredstava CARDS-a 2004 dodijeljenih Hrvatskoj).Ova se shema za dodjelu financijskih potpora jo uvijek procjenjuje i toan brojbespovratnih sredstava koji e bit dodijeljen jo uvijek nije poznat. Povrh toga, Jadranskiprogram prekogranine suradnje INTERREG IIIA financirao je 3 projekta (od 36 shrvatskim korisnicima) koji su ukljuivali hrvatsko-srbijanska partnerstva, meutim samo

jedan od njih ima partnera u programskom podruju. Dodatnih 23 projekata s hrvatskim isrbijanskim partnerima u procesu je ugovaranja; u samo jednome od njih partner je izprogramskog podruja.

1.4 Nauene lekcijeHrvatski dionici prvi su puta imali priliku sudjelovati u prekograninim projektima2003.godine unutar programa prekogranine suradnje s Maarskom, Slovenijom i Italijom.Zahvaljujui tima prvim prekograninim projektima, hrvatski su partneri stekli znanja ivjetine od njihovih prekograninih partnera te izgradili kapacitete za samostalnu izradu iprovedbu projekata prekogranine suradnje u budunosti.

S uvoenjem Novog partnerstva za susjedstvo 2004 2006 poveala su se raspoloivasredstva za hrvatske partnere i time se takoer poveao interes mnogih lokalnih dionika dugranica s Maarskom, Slovenijom i Italijom.

U prvim pozivima na dostavu prijedloga projekata unutar Programa za susjedstvo zaSloveniju, Maarsku i Hrvatsku i Jadranskog programa za susjedstvo, brojne su se opine iorganizacije civilnog drutva uspjeno ukljuile u prekograninu suradnju s njihovimpartnerima, dokazujui svoj kapacitet za izradu i provedbu projekata koje financira EU.

U drugom krugu poziva na dostavu prijedloga projekata unutar dva Programa za susjedstvodostavljen je ak i vei broj prijedloga projekata. Meutim, samo je mali broj prijava biozadovoljavajue kakvoe.

Stoga se moe zakljuiti da postoje odreeni interes i kapaciteti u podrujima koja granie sdravama lanicama. Te je kapacitete ipak potrebno ojaati, posebno imajui u vidupoveana sredstava raspoloiva unutar programa prekogranine suradnje IPA-e.

S druge pak strane, hrvatski dionici na istonim granicama (granicama sa dravama ne-lanicama) imaju vrlo ogranieno iskustvo u prekograninoj suradnji.

upanije koje granie s BiH, Srbijom i Crnom Gorom imale su prvu priliku prijaviti se zamale projekte prekogranine suradnje u drugoj polovici 2006. Oito je iz ovog iskustva dapostoji opi manjak znanja i kapaciteta za izradu i upravljanje projektima te da su lokalnidionici imali potekoa u pronalaenju partnera s druge strane granice.

114. - 4.c

Documents