01 krstonosic et al

7/26/2019 01 Krstonosic Et Al

1/18

Glasnik Hrvatskog botanikog drutva 4(1) 2016.

4

Prilozi poznavanju ore Hrvatske / Contributions to the knowledge of the Croatian ora

Flora termoflnih travnjaka u sukcesiji na junim obroncima Papuka

Izvorni znanstveni rad / Original scientic paper

Daniel Krstonoi (umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb;[email protected]; autor za korespondenciju / corresponding author)Mihovil Guzmi (Zvonimirova 38, 34330 Velika, [email protected])Jozo Franji (umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb; [email protected])eljko kvorc (umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb; [email protected])Krunoslav Sever (umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb; [email protected])Krstonoi, D., Guzmi, M., Franji, J., kvorc, ., Sever, K. (2016): Flora termolnih travnjakau sukcesiji na junim obroncima Papuka. Glas. Hrvat. bot. dru. 4(1): 4-21.

Saetak

Kontinentalni suhi travnjaci na podruju Papuka subioloki i krajobrazno vrlo vrijedna stanita i ubrajajuse meu najugroenije tipove vegetacije kako unaoj zemlji tako i u drugim dijelovima Europe. Osimto se odlikuju velikom bioraznolikou, na njimarastu i brojne rijetke i ugroene vrste, poput kauna(Orchis spp.,Ophrys spp.), karanla (Dianthusspp.) i dr. Njihove su se povrine, zbog izostankatradicionalnog naina gospodarenja (ispae i konje)u posljednjih pedesetak godina znaajno smanjile,

a nalaze se u stalnoj dinamici i pod prijetnjom odnestanka uslijed progresivne sukcesije vegetacije.Stoga ovo istraivanje ima svrhu prikupiti nove iupotpuniti postojee spoznaje o takvim stanitima,kako bi se sprijeio njihov daljnji nestanak igubitak rijetkih i zatienih svojti koje rastu nanjima. Istraivanje je provedeno tijekom 2011.

godine na junim obroncima Papuka, uz samugranicu Parka prirode Papuk pri emu je utvrenoukupno 240 svojti vaskularne ore iz 143 roda i52 porodice. Zabiljeeno je 29 novih svojti za ovopodruje. Najzastupljenija je porodica mahunarki(Fabaceae), a od ivotnih oblika dominiraju hemikriptoti.Visok udio fanerota ukazuje na uznapredovaleprocese prirodne sukcesije. Prema analizi ornihelemenata, na suhim travnjacima dominiraju biljkeeuroazijskog ornog elementa, to u biogeografskom

pogledu potvruje pripadnost istraivanogpodruja eurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji.Zabiljeene su i dvije ugroene (EN), est osjetljivih(VU) i 15 strogo zatienih vrsta (ZZ), to ukazuje naosobitu vrijednost i potrebu za zatitom i ouvanjemovakvih stanita.

Kljune rijei: ora, ouvanje, Papuk, suhi travnjaci, sukcesija

Krstonoi, D., Guzmi, M., Franji, J., kvorc, ., Sever, K. (2016): Flora of thermophilousgrasslands in succession on the southern slopes of Mt. Papuk. Glas. Hrvat. bot. dru. 4(1):4-21.

Abstract

Continental dry grasslands in the area of Papukare from the biological and landscape point of viewvery valuable habitats and are among the mostthreatened types of vegetation in our country, as wellas in other parts of Europe. They are characterizednot only by a high biodiversity, but also many rareand endangered species grow on them, suchas orchids (Orchis spp., Ophrysspp.), carnations(Dianthus spp.)and others. Due to the absence oftraditional farming (grazing and mowing) the areas

of dry grasslands signicantly reduced in the lastfty years. Due to progressive succession they are

in constant dynamics and under threat of extinction.Therefore, the purpose of this study is to collectnew and complement existing knowledge of suchhabitats, in order to prevent their further loss andloss of rare and protected taxa that grow on them. Thestudy was conducted during the vegetation period of2011 in the southern part of Papuk Mt. near the borderof Nature Park Papuk, where a total of 240 vascularplant taxa have been recorded and classied into 143genera and 52 families. New 29 taxa were recorded

for the rst time for this area. The most numerous isthe family of legumes (Fabaceae), and in the life


2/18


5

form spectrum hemicryptophytes dominated. A highproportion of phanerophytes indicates advancedprocesses of natural succession. According to theanalysis of oral elements, dry grasslands are

dominated by plants of Eurasian oral element,which biogeographically conrms the afliation ofthe study area to the Euro-Siberian-North American

region. On the researched area two endangered(EN), six vulnerable (VU) and 15 strictly protectedspecies (ZZ) were recorded, which indicates aparticular value and the need for protection and

conservation of these habitats.

Keywords: conservation, dry grassland, ora, Papuk, succession

Uvod

Kontinentalni suhi travnjaci su tip vegetacije koji sesastoje uglavnom od jednogodinjih ili viegodinjihzeljastih biljaka, trava iz porodice Poaceae, ali i drugih,travama slinih vrsta. Sintaksonomski pripadajurazredu Festuco-Brometea Braun-Blanquet et Txen

ex So 1947, redu Brometalia erecti Braun-Blanquet1936 i Festucetalia valesiacaeBraun-Blanquet et Txenex Braun-Blanquet 1949. To su bioloki i krajobraznovrlo vrijedna poluprirodna stanita i ubrajaju se meunajugroenije tipove vegetacije kako u naoj zemljitako i drugim dijelovima Europe (Mucina i Kolbek1993, Oberdorfer 1993, Chytr 2007, Illys i sur.2007, Janiov i sur. 2007), a njihove su se povrineu posljednjih pedesetak godina znaajno smanjile(Molnr i sur. 2008, Dbravkov-Michlkov i sur.2008, Dbravkov i sur. 2010). Istraivani termolni,vapnenaki travnjaci nalaze se na jugozapadnimobroncima Papuka, na plitkim, ispranim, hranjivima

siromanim i suhim tlima. To su stanita na kojimaekoloki uvjeti najvie pogoduju razvoju medunevihuma u kasnijim stadijima sukcesije (Vukeli 2012).Osim to se odlikuju velikom bioraznolikou, na njimarastu i brojne rijetke i ugroene vrste, poput kauna(Orchis spp., Ophrys spp.), te panonske djeteline(Trifolium pannonicum) i dr. (Tomaevi i Samari2000, Dumbovi 2008). Takvim vrstama najboljeodgovaraju mjesta na kojima takva stanita suhihtravnjaka zajedno s rijetko rasporeenim grmastimvrstama tvore mozainu strukturu (Topi i Ilijani 2007).

Zbog specinih geomorfolokih znaajki (blaihnagiba, dubljeg i kvalitetnijeg tla), podnoje Papuka je

oduvijek bilo pogodnije za uzgoj poljoprivrednih kultura.Svojim zahvatima u prolosti, ovjek je znaajnoutjecao na krajobraz, ali i vegetacijsku sliku ovoga kraja.To se najvie oitovalo u vidu krenja uma i formiranjuotvorenih poljoprivrednih i panjakih povrina. Takosu nastali i suhi vapnenaki travnjaci u brdskompodruju ovoga kraja.

U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je, kao i drugdje,prisutan socio-ekonomski problem naputanjatradicionalne poljoprivredne proizvodnje i migracijastanovnitva u vee gradove, a samim time izaraivanje naputenih poljoprivrednih povrina.Pod ekonomski neisplative povrine pripadaju

prvenstveno suhi, brdski panjaci, koji se nalazena viim nadmorskim visinama, strmijim nagibima

i veoj udaljenosti od naselja. Na taj nain suizvrgnuti prirodnoj sukcesiji i zarastanju u umskuvegetaciju, to u konanici rezultira smanjenjembioloke i krajobrazne raznolikosti. To je osobitoznaajno u ovom breuljkastom i brdskom podruju

Slavonskoga gorja, jer suhi travnjaci u ovompodruju zauzimaju vrlo male povrine u odnosuna prevladavajuu umsku vegetaciju, koja zauzimaak oko 95% povrine parka.

Zbog svega ranije navedenog mnogi su znanstveniciistraivali ovo podruje jo od kraja 18. stoljea (Hirc1905). Najpotpuniji prikaz ore poekoga kraja dalisu Ilijani (1977), pri emu je zabiljeeno 1030biljnih vrsta, i Tomaevi (1998) sa zabiljeenih1467 vrsta. Tijekom zadnjih 20-tak godina obavljenje niz oristikih i vegetacijskih istraivanja kojasu obuhvatila podruje Parka prirode Papuk, alii ostala podruja Slavonskoga gorja (Trinajsti i

sur. 1996, 1997, Vukeli i Barievi 1996, 2007,Najvirt 1997, Barievi 1998, 1999, Trinajsti iFranji 1999, Tomaevi i Samari 2000, Barievi2002, Samari 2005, kvorc 2006, Barievi iVukeli 2006, Barievi i sur. 2006, 2006a, Zimai sur. 2006, kvorc i dr. 2011, Tomaevi i Zima2012). Iako je umska vegetacija oristiki ivegetacijski detaljno istraivana, istraivanjakontinentalnih suhih travnjaka na Slavonskomgorju, kao i u veini dijelova Republike Hrvatske,vrlo su oskudna (Gai-Baskova i sur. 1981, 1983,Tomaevi 1996, 1998, 2006, Zima 2008, Zima itefani 2009, Panda 2010, Krstonoi 2013). Flora

suhih travnjaka junih obronaka Papuka popisivana je usvrhu izrade akcijskoga plana i podloga za upravljanjetravnjacima u JU PP Papuk (Tomaevi i sur.2006, Topi i Ilijani 2007). Ti podaci su objavljenisamo u zavrnim izvjeima, ali ne i u znanstvenimasopisima. Flora travnjaka toga podruja djelomino

je obraena i u okviru vegetacijskih istraivanja (Zima2008, Krstonoi 2009).

Prema togeografskoj podjeli, cijela Slavonijapa tako i podruje Papuka pripada eurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji (Tomaevi 2006). Vegetacijase prema Trinajstiu (1995, 1998) visinski moeralaniti u tri vegetacijska pojasa: (1) nii ili breuljkasti

pojas zauzimaju mezolne sastojine hrasta kitnjaka iobinoga graba (sveza Carpinion betuliIsller 1932), (2)


3/18


6

brdski pojas karakterizira dominacija submontanskihuma obine bukve (sveza Fagion sylvaticaeLuquet1926), a (3) u gorskom pojasu razvijaju se umeobine bukve i obine jele (svezaAremonio-Fagion

(Horvat 1938) Borhidi in Trok, Podani et Borhidi1989). Unutar navedenih visinskih zona razvijaju seazonalne zajednice koje su uvjetovane specinimprilikama stanita, a to mogu biti poplave, litolokapodloga, stupanj razvijenosti tla i drugo.

Uzimajui u obzir da kontinentalni suhi travnjaci,s prirodoslovno-znanstvenog gledita imaju vrlovanu ulogu te spadaju u rijetka stanita u RepubliciHrvatskoj, uz to veini prijeti nestajanje zbogutjecaja progresivne sukcesije vegetacije, potrebnoih je odgovarajuim mjerama odravanja ouvatiu povoljnom stanju i sustavno vriti monitoringoristikoga sastava temeljem obveza preuzetih

meunarodnim sporazumom (NATURA 2000).Stoga je cilj ovoga istraivanja bio (1) istraiti iupotpuniti spoznaje o vaskularnoj ori kontinentalnihsuhih travnjaka zahvaenih sukcesijom i (2) utvrditispektar ivotnih oblika, ornih elemenata, kategorijaugroenosti i broj strogo zatienih svojti na takvimstanitima. U konanici bi se ti podaci ubuduemogli koristiti za usporedbu s ostalim spoznajama osukcesiji vegetacije, u svrhu preciznijeg odreivanjatonog trenutka u kojoj bi ekonomski troak bilokakvog restauracijskog zahvata premaivao veerazmjere.

Materijal i metode

Papuk je planina smjetena na dodiru sredinje iistone Hrvatske (Slavonije), u panonskoj makroregiji.Uzdie se na 953 m n. v. te zajedno s Krndijom,Psunjom, Poekom gorom i Diljom ini lanac tzv.Slavonskoga gorja. U toj reljefno-krajobraznojcjelini Papuk je najrasprostranjenija gora te obilujebrojnim vrhovima, grebenima, jarcima i vodotocima(Rianovi 1977, Panda 2010). Park prirodeobuhvaa prostorno najvei dio planine Papukte djelomino Krndije generalnog pruanja SZ-JI.Prostire se na povrini od 33 600 ha (Samari 2005,

Samari i sur. 2010). Veina Slavonskoga gorjaizgraena je od silikatnih stijena i pjeenjaka, dok sumanji dijelovi izgraeni i od vapnenca i lapora (Taki1977). Takve manje povrine na Papuku, a vee naPoekoj gori i Dilju, zauzima skupina tala na tvrdimvapnencima (podzolasto smea tla, posmeenecrvenice i rendzine) (kori 1977). Prema Kppen-

ovoj klasikaciji klime Papuk pripada klimatskompodruju s oznakom Cfwbx. Klima je umjerenotopla i kina, snijeg i mraz javljaju se u hladnomdijelu godine te nema sunoga razdoblja. Oborine su

jednoliko rasporeene tijekom cijele godine, a najsuidio godine pada u hladno godinje doba (Seletkovi iKatuin 1992). Prosjena godinja temperatura zrakau ovom podruju iznosi 10,6 C), a prosjena godinjakoliina oborina 782 mm (Rogli 1975).

Istraivanje je provedeno na podruju junihobronaka Papuka (Sl. 1) tijekom proljea i ljeta 2011.godine, u tri terenska obilaska kako bi se zabiljeilai prikupila cjelokupna ora u svim razvojnim fazamau svrhu determinacije svojti.

Slika 1.Podruje istraivanja na junim obroncima

Papuka (http://earth.google.com, 15.2.2016).

Podaci o ori prikupljani su na stanitima suhihtravnjaka na kojima su uoeni poetni procesisukcesije (Sl. 2), u jugo-zapadnom dijelu Parkaprirode Papuk i na obroncima uz samu granicu Parka(u blizini naseljenih mjesta Gornji Vrhovci, Kantrovci,Doljanci, Straeman), jer su na tim mjestima, tijekomranijih obilazaka i istraivanja (Tomaevi i sur.2006, Topi i Ilijani 2007, Zima 2008, Krstonoi2009), zabiljeena najbolje ouvana stanitakontinentalnih suhih travnjaka u ovom podruju.Podruje istraivanja je sa sjeverne strane i u sredini

omeeno umom, a s june strane poljoprivrednimi naseljenim povrinama te obuhvaa ukupno oko10 km2.


4/18


7

Slika 2. Suhi travnjaci na junim obroncimaPapuka zahvaeni sukcesijom.

Flora je popisivana tijekom terenskih istraivanja,a primjerci biljaka koje nije bilo mogue determiniratina terenu su prikupljeni, herbarizirani i pohranjeniu herbarskoj zbirci Zavoda za umarsku genetiku,dendrologiju i botaniku, umarskoga fakultetaSveuilita u Zagrebu te naknadno determinirani.Veina biljaka koje su bile u fazi cvjetanja iplodonoenja su fotograrane i pohranjene u bazufotograja. Za odreivanje biljnih svojti koriteni susljedei determinacijski kljuevi i ore: Tutin i sur.(1964-1980), Pignatti (1982), Javorka i Csapody(1991), Martini i sur. (1999), Domac (1994),

Oberdorfer (1994), Rothmaler (2000), Nikoli (2003),Eggenberg i Mhl (2009) kao i ostala preglednaliteratura: Kneevi (2006), Idojti (2009), Franjii kvorc (2010, 2014) te Nikoli (2016). Nakondeterminacije svojti, napravljena je taksonomskaanaliza ore i statistika obrada ostalih podataka.Popis svojti je taksonomski i nomenklaturnousklaen prema bazi podataka Flora Croatica(Nikoli 2016).

Na popisu su, za usporedbu, prikazane i svojtezabiljeene tijekom prethodnih popisivanja oresuhih travnjaka na ovom i irem (geografskom)podruju (oko naseljenih mjesta unjari, Poljanska,

Radovanci, Potoani, Turjak-Maliak, Pli)(Tomaevi i sur. 2006, Topi i Ilijani 2007, Zima2008). Nove svojte zabiljeene tijekom ovogaistraivanja oznaene su boldu popisu (Prilog 1).Anal iza ivotn ih ob lika provedena je premamodiciranom Raunkierovom sustavu, a podjela uest osnovnih oblika preuzeta je iz Pignatti (1982) iusklaena s bazom podataka Flora Croatica (Nikoli2016). U popisu ore su ivotni oblici oznaenikraticama: T Teroti, G Geoti, H Hemikriptoti,

C Hameti, N Nanofaneroti, P Faneroti.Pri analizi ugroenosti svojti koriteni su podaci

iz Crvene knjige vaskularne ore Hrvatske On-Line (Nikoli 2016). Kategorije ugroenosti koje

su zabiljeene za pojedine svojte i navedene upopisu su: EN ugroena, VU osjetljiva, NT gotovo ugroena, LC najmanje zabrinjavajuai DD nedovoljno poznata. Strogo zatienebiljne svojte odreene su prema Pravilniku ostrogo zatienim vrstama (Anonymous 2013) ianalizirane i oznaene oznakom ZZ (Prilog 1).

Koroloka klasikacija provedena je premaHorvati (1963), Horvati i sur. (1967-1968) te egulja(1977), u 12 glavnih skupina ornih elemenata,kako je navedeno: 1 Mediteranski (sredozemni)orni element, 2 Ilirsko-balkanski orni element,3 Junoeuropski orni element, 4 Atlantski

orni element, 5 Istonoeuropsko-pontski ornielement, 6 Jugoistonoeuropski orni element,7 Srednjoeuropski orni element, 8 Europski ornielement, 9 Eurazijski orni element, 10 Biljkecirkumholarktike rasprostranjenosti, 11 Biljke irokerasprostranjenosti i 12 Kultivirane i adventivne biljke.

Za svojte koje nisu bile zastupljene u navedenojliteraturi, orni elementi preuzeti su iz Hegi (1906-1931), Pignatti (1982), Simon (2000). Nepoznatevrste (njih osam), u popisu navedene kao sp. nisubile ukljuene u analizu togeografske pripadnostipa je pri toj analizi ukupan broj svojti bio netomanji (232 svojte).

Statistika obrada podataka i analiza je provedenau programskom paketu Excel (MS Ofce 2016)ukupno 240 svojti zabiljeenih tijekom ovoga iprethodnih istraivanja (Tomaevi i sur. 2006, Topii Ilijani 2007, Zima 2008, Krstonoi 2009).

Rezultati i rasprava

Tijekom oristikih istraivanja suhih travnjaka(Tomaevi i sur. 2006, Topi i Ilijani 2007, Zima2008, ovo istraivanje) provedenih na istraivanompodruju junih obronaka Papuka utvreno jeukupno 240 svojti vaskularne ore iz 143 roda i 52

porodice (Prilog 1). To je veliki broj svojti uzmemo liu obzir da se radi o relativno maloj povrini (ukupnooko 12 km2) i slabo zastupljenim stanitima.

Tijekom ovog istraivanja 2011. godinezabiljeeno je 198 svojti, od ega je 29 novih za ovopodruje. Novo zabiljeene svojte oznaene su napopisu boldtekstom (usporedi Prilog 1). Tijekomprethodnih istraivanja zabiljeen je neto manjibroj svojti (Tomaevi i sur. 2006 160, Topi iIlijani 2007 112, Zima 2008 56). Vei broj svojti


5/18


8

u odnosu na prethodna istraivanja ukazuje naodreene promjene koje su nastupile na stanitimatravnjaka. Naime, prije Domovinskoga rata, naovom je podruju bio puno vei broj stoke, nego

danas. Prema navodima mjetana tu je bilo oko70 krava, vie od 500 ovaca i 50-ak koza. NakonDomovinskoga rata, a osobito posljednjih nekolikogodina taj je broj znatno opao. Sada se na tompodruju moe nai svega 15-ak krava, i neto vieod stotinu ovaca, a koza gotovo da i nema. Zbognaputanja ispae i konje, kao tradicionalnoganaina odravanja ovakvih stanita, na istraivanompodruju veina suhih travnjaka zahvaena jeprocesima prirodne sukcesije (Sl. 2), to je vidljivoupravo kroz porast broja posebice drvenastihvrsta poput: Juniperus communis, Fraxinus ornus,Cornus sanguinea, Quercus pubescens, Clematis

vitalba, Corylus avellana, Rosa spp. i sl. Opeje poznato da uklanjanjem umske vegetacije itime formiranjem novih otvorenih stanita dolazido sekundarnoga obogaivanja ore, odnosnodo poveanja bioraznolikosti (Pickett i sur. 2005,Cramer i Hobbs 2007, Jrov i sur. 2012). Manjeje poznato da u poetnim stadijima sukcesijevegetacije na travnjacima dolazi do blagog porastabroja vrsta, kada u isto vrijeme koegzistiraju idrvenaste i travnjake vrste. Tek u sljedeimstadijima, stvaranjem zasjene, travnjake vrstegube dominaciju i tada zapoinje nagli pad brojavrsta prema umi (Osbornov i sur. 1990, Grime

2001), to je prikazano u istraivanju sukcesijevegetacije na travnjacima na podruju Slavonskogagorja (Krstonoi 2013). Na suhim i siromanimstanitima tijek tog procesa je neto sporiji uodnosu na druga stanita, no nedvojbeno je da ese umska vegetacija prije ili kasnije prirodno vratitina ova stanita, ukoliko se ne ponu poduzimatiodreene mjere odravanja. Na istraivanompodruju, u poetnim stadijima zarastanja travnjaka,

uoeno je i irenje vrste Brachypodium pinnatum.Nakon naputanja travnjaka, natjecanje za svjetlostmeu vrstama i vei sadraj vlage i duika u tlu,omoguuju pridolazak ovoj vrsti koja se brzo iri

rizomima i formiranjem zatvorenih povrina istiskujedruge vrste trava (Grime i sur. 1988). Ista situacijaagresivnog irenja ove vrste zabiljeena je nasvim stanitima suhih travnjaka Slavonskoga gorja(Zima 2008, Krstonoi 2013), kao i na podrujuMaarske (Illys i sur. 2007, Illys i sur 2009) teVelike Britanije (Buckland i sur. 2001). Na podrujuiarije u Istri je pod utjecajem ove vrste zabiljeentrend opadanja srednje bioindikatorske vrijednostisvjetlosti stanita, jer dolazi do pojaanog razvojavisokih trava koje smanjuju svjetlost raspoloivuna razini tla i time vre selekciju vrsta polusjene(Vitasovi Kosi i sur. 2011).

Postupno zarastanje travnjaka i povratak stanitaprema klimazonalnoj umskoj vegetaciji ovogpodruja, u konanici e rezultirati smanjenjembioraznolikosti itavoga podruja. Prema tome,najvea bioloka raznolikost zastupljena jeupravo tamo gdje su u mozaikom rasporeduouvani raznoliki tipovi primarne i sekundarnevegetacije (Topi i Ilijani 2007), a takva stanitasu ujedno karakteristina i pogodnija za opstanakvelikoga broja biljnih vrsta poput: Himantoglossumadriaticum, Anacamptis pyramidalis, Dianthusarmeria ssp. armeriastrum, Dianthus giganteus ssp.croaticus, Gymnadenia conopsea, Ophrys apifera,

Ophrys insectifera, Orchis tridentata, Orchis ustulatai dr., jer nisu toliko izloene vanjskim utjecajima kaona travnjacima.

Meu istraivanom orom najbrojnije su dvosupnice,obuhvaene s 43 porodice i 189 svojti koje ine ak78,75 % ukupnog broja svojti na cijelom istraivanompodruju. Jednosupnicama pripada 19,58 % odukupnog zabiljeenih svojti, dok su razredi Pinopsidai Pteridiopsida zastupljeni u zanemarivoj mjeri.

Tablica 1.Taksonomska analiza istraivanog podruja travnjaka junih obronaka Papuka.


6/18


9

S obzirom na broj svojti, najzastupljenija je porodicamahunarki (Fabaceae) s 35 svojti (14,58 %),slijede porodice: trave (Poaceae) 28 svojti (11,67%), glavoike (Asteraceae) 24 svojte (10,00 %) i

rue (Rosaceae) s 21 svojtom (8,75 %). Dobivenirezultati se podudaraju sa slinim istraivanjemna podruju iarije (Vitasovi Kosi i Britvec2014), tijekom kojega je takoer utvrena najvea

Slika 3.Prikaz zastupljenosti porodica na istraivanome podruju.

zastupljenost navedenih porodica. Ostale porodicezastupljene su u manjoj mjeri (Sl. 3). Slinazastupljenost pojedinih porodica zabiljeena je itijekom prethodnih istraivanja na ovom podruju

(Zima 2008, Zima i tefani 2009) i irem podrujuistraivanja (Tomaevi 2006, Panda 2010, Prli2013).

Porast udjela trava nakon naputanja stanita,vezan je uglavnom za stanita junih i termolnijihizloenosti, to se podudara s istraivanjima Pecoi sur. (2012), Catorci i sur. (2013), koja istiu kakoje poveano irenje trava, poglavito na junimstranama, koje su pod izrazitim sunim stresomtijekom ljetnoga razdoblja, potaknuto izostankomispae (Vitasovi Kosi i sur. 2014).

Veliku vrijednost ovakvih stanita dodatnopotvruje devet svojti (3,75 %) iz porodicekaunovki (Orchidaceae) od kojih je svaka strogozatiena Zakonom o zatiti prirode.

Anal iza ivotnih ob lika pokazuje najveuzastupljenost hemikriptota - 146 svojti (60,83 %),slijede ih geoti s osjetno manjim brojem svojti -27 (11,25 %). Teroti broje 25 svojti - (10,52 %)ukupnoga broja svojti, a visoki udio fanerota(9,17 %) i nanofanerota (5 %) ponovno ukazujekako se travnjaci zbog neredovitoga odravanja(neredovite konje ili ispae) i prevelikoga pritiskaokolne umske vegetacije, ne nalaze u svojoj

optimalnoj fazi. Najmanji broj s osam svojti biljeehameti (3,33 %) (usporedi Sl. 4).

Slika 4.Prikaz spektra ivotnih oblika naistraivanom podruju.

Prema ugar i sur. (2005) visok udio hemikriptotaodnosno zeljastih biljaka tipian je za panjake.Horvat (1949) navodi da postotak zastupljenostipojedinih ivotnih oblika nekog podruja ukazuje naklimatske prilike koje vladaju u tom podruju te kaoprosjenu vrijednost zastupljenosti hemikriptota

umjerenog klimatskog podruja navodi 46 %, to jeneto manja vrijednost u odnosu na ovo istraivanje.

hemikriptoti (H) 61%

nanofaneroti (N) 5%faneroti (P) 9%hameti (C) 3%

geoti (G) 11%

teroti (T) 11%


7/18


10

Sline vrijednosti dobivene su i tijekom istraivanjana iariji 53,83 % i Pleivici 55,20 %(Vlahovi 2007), no i dalje su rezultati dobiveniovim istraivanjem najsliniji ostalim istraivanjima

na podruju Slavonskoga gorja (Tomaevi 1998,Zima 2008, Zima i tefani 2009, Panda 2010).Visoki udio fanerota (14,14 %) na istraivanom

podruju nije karakteristina pojava na suhimtravnjacima, ve dokaz uznapredovale sukcesijevegetacije na prouavanom podruju. Prilikomistraivanja gotovo je nemogue bilo izdvojitipovrinu travnjaka na kojemu nije bilo drvea igrmlja. U poetnim stadijima sukcesije najveiudio u oristikom sastavu s obzirom na ivotnioblik zauzimaju hemikriptoti. To je ujedno i razlogzato je uz klimatske znaajke podneblja velikazastupljenost ovog ivotnog oblika. Veliki udio

fanerota uvjetuje i drugaiji pristup restauracijeovakvih stanita, kada priamo o odravanjubioloke raznolikosti na nekom prostoru. Naime,u ovakvima situacijama je kombinacija tzv. bioloko-

mehanike metode nuna u suzbijanju i spreavanjudaljnjega irenja drvenastih vrsta. Uz ispau, potrebnoje i mehaniki uklanjati drvenaste vrste, prije negosvojom izmjenom mikroekolokih uvjeta ponu

znatnije naruavati travnjaka stanita (Kutnjak 2010).Tijekom svih dosadanjih istraivanja provedenihna ovom lokalitetu, zabiljeeno je ukupno 14 svojti(5,8 % od ukupnoga broja svojti) koje su navedene uCrvenoj knjizi vaskularne ore (od toga osam tijekomovog istraivanja). Zabiljeene su dvije ugroenesvojte (EN): pelina kokica (Ophrys apifera) i ljezdastiukavac (Rhinanthus rumelicus), est osjetljivih svojti(VU) od kojih su veina kauni (Ophrys insectifera,Orchis militaris, O. tridentata, O. ustulata), Dianthusgiganteus ssp. croaticus i Trifolium pannonicum.

Anacamptis pyramidalis i Himantoglossumadriaticumsu zabiljeene kao gotovo ugroene

(NT) (usporedi Tab. 2)

Tablica 2.Popis zabiljeenih svojti prema stupnju ugroenosti (EN ugroena, VU osjetljiva,NT gotovo ugroena, LC najmanje zabrinjavajua i DD nedovoljno poznata).

Ovo istraivanje je pokazalo kako su i nakonpoetnih sukcesijskih procesa na suhim travnjacimazastupljene ugroene vrste to ukazuje da je upoetnoj fazi sukcesije mozaika struktura travnjakapogodna za opstanak ugroenih vrsta. Ovo jekorisna informacija i s biolokog i restauracijskoggledita. Naime, ukoliko je cilj na odreenoj povriniimati veliku bioraznolikost, ona e zasigurno bitivea tamo gdje ima i travnjakih i grmastih vrsta,a da to ne uzrokuje nestanak ugroenih vrsta.Stoga bi pri bilo kakvom restauracijskom zahvatu,trebalo teiti uspostavljanju upravo ovako mijeanestrukture biljnih zajednica, kako to navode Topi i

Ilijani (2007). Svakako je preporuka, na ovaj nain,nastaviti s kontinuiranim biljeenjem promjena

tijekom napretka sukcesije na ovim stanitima,kako bi se ukazalo na onaj pravi trenutak u kojemse restauracijskim zahvatom treba djelovati u svrhusprjeavanja daljnjega tijeka sukcesije koji biuzrokovao nestanak ugroenih vrsta.

Na istraivanom podruju zabiljeeno je ukupno15 strogo zatienih svojti (samo tijekom ovogaistraivanja zabiljeeno ih je sedam), to ini6,25 % ukupnoga broja svojti. To su veinom istevrste koje ujedno spadaju i u jednu od prethodnonavedenih kategorija ugroenosti, a najzastupljenijisu rodovi iz porodice Orchidaceae(ukupno devet)(usporedi Tab. 3).


8/18


11

Tablica 3.Popis strogo zatienih svojti na podruju junih obronaka Papuka prema Pravilniku o strogozatienim vrstama NN 144/13.

Porodica Orchidaceaeje vrlo vana s gleditazatite prirode jer je na istraivanom podrujuzabiljeeno devet svojti iz ove porodice; sedam ih seujedno nalazi u jednoj od kategorija ugroenosti (vidiTab. 3), a Ophrys apifera u kategoriji EN (ugroena).Topi i Ilijani (2007) u svome istraivanju istiupotrebu zatite stanita suhih travnjaka, posebnostoga to se na njima nalaze i populacije kauna;rodova Ophrys, Orchis, Himantoglossumi dr., koje

su i inae strogo zatiene zakonom, a njihova sestanita nalaze i u Direktivi o stanitima EU.

to se tie togeografske pripadnosti, napoetku treba napomenuti, kako nepoznate vrste(njih osam), u popisu navedene kao sp. nisu bileukljuene u analizu pa je pri tome ukupan brojsvojti bio neto manji. Najzastupljenije su biljkeeuroazijskog ornog elementa s ukupno 88 svojti(38 % od ukupnoga broja). Rezultati ove analizepodudaraju se s rezultatima istraivanja ore punoireg podruja Poeke kotline (Tomaevi 1998,

2006, Zima i tefani 2009, Panda 2010) (Tab. 4).

Tablica 4. Spektar ornih elemenata na istraivanom podruju.

Prema Tomaeviu (1998 i 2006), Poekakotlina u biljnogeografskome pogledu pripadaeurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji, pri emu su

dominantne vrste euroazijskog ornog elementa.Na toplim i siromanim stanitima suhih travnjaka,

veih nagiba i june izloenosti, jako je izraen ijunoeuropski orni element, kako je potvrenoi ovim istraivanjem (21,98 %). Razlika je uoljiva

kada usporedimo s istraivanjem umske vegetacijena podruju Slavonskoga gorja (kvorc 2006),


9/18


12

pri emu je evidentno da udio junoeuropskogornog elementa nije toliko izraen (5,20 %). Takvakombinacija ore nije rezultat samo trenutnih okolinihuvjeta, ve i promjena koje su se dogaale u geolokoj

prolosti (Tomaevi 2006). Osobito pleistocenskaklimatska kolebanja koja su uzrokovala nekolikomigracija u biljnom svijetu, takoer su utjecala naraznovrsnost dananje ore. Sline okolnosti navodii Trinajsti (1995) za podruje umberka, gdje su sepojedine biljke razliitih regija sastale u predjelimas povoljnim mikroklimatskim uvjetima i odrale dodanas pa to podruje ima prijelazni karakter izmeueurosibirsko-sjevernoamerikog i sredozemnog.

Ono to razlikuje rezultate dobivene ovimistraivanjem i istraivanjem Tomaevia (1998 i2006) je udio kultiviranih i adventivnih biljaka, kojije u ovom sluaju zanemarivo mali. To je i logino

s obzirom da je ovo istraivanje ogranieno samona odreena stanita, dok je Tomaevi obuhvatiopuno veu raznolikost stanita. S druge strane,rezultati se podudaraju s istraivanjem koje jeproveo Zima (2008) u kojemu je takoer uoljivaizuzetno slaba prisutnost adventivnih biljaka, jerse takve biljke puno tee mogu nametnuti veojkonkurenciji vrsta na travnjaku nego to je to sluaju umi ili na nekom drugom stanitu.

Zakljuak

Tijekom svih floristikih istraivanja suhih

travnjaka provedenih na junim obroncima Papuka,utvreno je ukupno 240 svojti vaskularne ore iz143 roda i 52 porodice. Od toga je 29 novih svojtizabiljeeno ovim istraivanjem. Najzastupljenija jeporodica mahunarki (Fabaceae). Na istraivanimstanitima dominiraju hemikriptoti. Visok udiofanerota ukazuje na uznapredovale proceseprirodne sukcesije. Od ukupnog broja zabiljeenihsvojti (240), 14 ih je navedeno u Crvenoj knjizivaskularne ore. Dvije su ugroene (EN): pelinakokica (Ophrys apifera) i ljezdasti ukavac

(Rhinanthus rumelicus). Zabiljeeno je i ukupno15 strogo zatienih vrsta (ZZ), od kojih je devetiz porodice Orchidaceae, to ukazuje na osobituvrijednost i potrebu za zatitom i ouvanjem

ovakvih stanita. Prema analizi ornih elemenata,na suhim travnjacima dominiraju biljke euroazijskogornog elementa, to u biljnogeografskom pogledupotvruje pripadnost ovog istraivanog podrujaeurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji.

Floristika istraivanja na ovim stanitimatreba nastaviti provoditi kontinuirano te nadopunitidetaljnim vegetacijskim istraivanjima, jer suzajednice kontinentalnih suhih travnjaka u RepubliciHrvatskoj jako slabo istraene i denirane. Posebicestoga to takve zajednice danas zauzimaju jakomale povrine i nalaze se u stalnoj dinamici iugroene utjecajem prirodne sukcesije pa im prijeti

nestanak. S druge strane suhi travnjaci se istiuvelikom bioraznolikou i velikim brojem rijetkih izatienih vrsta, primjerice poput vrsta iz porodiceOrchideaceaei roda Dianthus,koje mogu opstatisamo na takvim stanitima. Postupno zarastanjetravnjaka u konanici e rezultirati i smanjenjembioraznolikosti itavoga podruja. Zbog sveganavedenoga, ovakva stanita je nuno ouvatiprema Direktivi o stanitima Europske unije.

Suhi travnjaci su sekundarna, antropogenouvjetovana stanita i da bi se ouvala kao takva,potrebno je tradicionalno gospodariti na nainkoji je u prolosti i doveo do njihova formiranja

(ispaom, redovitom konjom i uklanjanjemdrvenastih vrsta). Stoga bi preporuka bila, priouvanju ovakvih stanita, kombinirati tzv. bioloko-mehanike metode odravanja. Uz ekstenzivnuispau mehaniki uklanjati drvenaste vrste, ali pritome sauvati pokoji grm koji bi pruao utoitebiljnim i ivotinjskim vrstama prilagoenim samoza takva stanita i time obogaivao bioraznolikostcijeloga podruja.

Prilog 1.Popis vaskularne ore na istraivanom podruju (O ivotni oblik; KU kategorija

ugroenosti; ZZ zakonom zatiena; FE orni element).


10/18


13


11/18


14


12/18


15


13/18


16


14/18


17


15/18


18


16/18


19

Literatura

Anonymous (2013):Pravilnik o strogo zatienimvrstama. Narodne novine 144/13. http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_144_3086.html (pristupljeno 13. listopada 2015.).Barievi, D. (1998): Ekoloko-vegetacijskeznaajke ume utica. Magistarski rad.umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu.Barievi, D. (1999):Ekoloko-vegetacijskepromjene u umama hrasta lunjaka na podrujuG.J. utica. umarski list 123(1-2): 17-28.Barievi, D. (2002):Sinekoloko-tocenolokeznaajke umske vegetacije Poeke i Babjegore. Doktorska disertacija. umarski fakultet,Sveuilite u Zagrebu.Barievi, D., Vukeli, J. (2006):Flora of the order

Quercetalia pubescentisBr.-Bl. (1931) 1932 inthe forest vegetation of the Poega hill area (NECroatia). Acta Botanica Croatica 65(1): 67-81.Barievi, D., Vukeli, J., Pernar, N., Baki, D.(2006):Acidotermolne zajednice hrasta kitnjakau umskoj vegetaciji poekoga gorja. Glasnik zaumske pokuse, posebno izdanje 5: 151-165.Barievi, D., Vukeli, J., Pernar, N., Baki,D., ango, M. (2006):Association Lathyro-Quercetumpetraeae I. Horvat (1938) 1958 inthe Poega hill area and its comparison withother distribution areas in Croatia. PeriodicumBiologorum 108(6): 683-692.

Buckland, S. M., Thompson, K., Hodgson, J. G.,Grime, J. P. (2001):Grassland invasions: effectsof manipulations of climate and management.Journal of Applied Ecology 38(2): 301-309.Castro, H., Lehsten, V., Lavorel, S., Freitas,H. (2010): Functional response traits in relationto land use change in Montado. Agriculture,Ecosystems & Environment 137: 183-191.Catorci, A., Cesaretti, S., Gatti, R. (2013): Effectof long-term abandonment and spring grazingon oristic and functional composition of drygrasslands in a central Apennine farmland.Polish Journal of Ecology 61(3): 505-518.

Cramer, V. A., Hobs, R. J. (2007): Old elds:dynamics and restoration of abandonedfarmland. Island Press, Washington.Domac, R. (1994):Flora Hrvatske. Prirunik zaodreivanje bilja. kolska knjiga, Zagreb.Dbravkov-Michlkov, D., Janiov, M.,Kolbek, J., uvada, R., Virk, V., Zaliberov,M. (2008):Dry grasslands in the Slovensk KrasMts (Slovakia) and the Aggteleki-Karszt Mts(Hungary). A comparison of two classicationapproaches. Hacquetia 7(2): 123-140.Dbravkov, D., Chytr, M., Willner, W., Illys,E., Janisov, M., Kllayn Szerny, J. (2010):

Dry grasslands in the Western Carpathians andthe northern Pannonian basin: a numerical

classiation. Preslia 82: 165-221.Dumbovi, V. (2008):Rijetke i ugroene vrste

Parka prirode Papuk. Prirunik za prepoznavanje.Javna ustanova Park prirode Papuk, Voin.Eggenberg, S., Mhl, A. (2009):Flora vegetativa.Ein Bestimmungsbuch fr Panzen der Schweizim bltenlosen Zustand. Haupt Verlag.Franji, J., kvorc, . (2010):umsko drvee igrmlje Hrvatske. Sveuilite u Zagrebu, umarskifakultet, Zagreb.Franji, J., kvorc, . (2014): umsko zeljastobilje Hrvatske. Sveuilite u Zagrebu, umarskifakultet, Zagreb.Gai-Baskova, V., Plavi-Gojkovi, N.,Dubravec, K. (1981):Travnjaka vegetacija na

podruju Sovskoga jezera. U: Springer, O. (ur.):Zbornik saetaka priopenja prvog kongresabiologa Hrvatske, 88.Gai-Baskova, V., Plavi-Gojkovi, N.,Dubravec, K. (1983):Travnjaka vegetacijana podruju Sovskoga jezera. PoljoprivrednaZnanstvena Smotra 61: 215-220.Grime, J. P., Hodgson, J. G., Hunt, R. (1988):Comparative Plant Ecology. A functionalapproach to common British species UnwynHyman, London.Grime, J. P. (2001): Plant strategies, vegetationprocesses, and ecosystem properties, 2nd ed.

John Wiley & Sons Ltd, Chichester.Hegi, G. (1906-1931): Illustrierte Flora vonMittel-Europa. J.F. Lehmanns Verlag, Mnchen.Hirc, D. (1905): Prirodni zemljopis Hrvatske.Knjiga prva: Lice nae domovine. Zagreb.Horvati, S. (1963): Vegetacijska karta otokaPaga s opim pregledom vegetacijskih jedinicaHrvatskog primorja. Prirodoslovna istraivanjaJugoslavenske Akademije 33. Acta biologica 4.Zagreb, 121-133.Horvati, S., Ilijani, Lj., Markovi-Gospodari,Lj. (1967-1968):Biljni pokrov okolice Senja.Senjski zbornik 3: 298-322.

Idojti, M.(2009): Dendrologija List. umarskifakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb.Ilijani, Lj. (1977):O biljnom pokrovu Poekekotline. U: Strbai, M. (ur.): Monograja Poega1227-1977. Skuptina opine Slavonska Poega,Slavonska Poega, 48-65.Illys, E., Bauer, N., Botta-Dukt, Z. (2009):Classication of semi-dry grassland vegetationin Hungary. Preslia 81: 239-260.Illys E., Chytr, M., Botta-Dukt, Z., Jandt,U., kodov, I., Janiov, M., Willner, W.,Hjek, O. (2007): Semi-dry grasslands alonga climatic gradient across central Europe:

vegetation classication with validation. Journalof Vegetation Science 18: 835846.


17/18


20

Janiov, M., Hjkov, P., Hegedov, K.,Hrivnk, R., Kliment, J., Michlkov, D.,Ruikov, H., eznkov, M., Tich, L.,kodov, I., Uhliarov, E., Ujhzy, K., Zaliberov,

M. (2007):Travinnobylinn vegetcia Slovenska elektronick expertn systm na identikciusyntaxnov. Botanick stav SAV, Bratislava.Javorka, S., Csapody, V. (1991):IconographiaFlorae Partis Austro-orientalis Europae.Akadmiai Kiad, Budapest.Jrov, A., Klaudisov, A., Prach, K. (2012):Spontaneous restoration of target vegetation inold elds in a central European landscape: arepeated analysis after three decades. AppliedVegetation Science 15: 245-252.Kneevi, M. (2006):Atlas korovne, ruderalnei travnjake flore. Poljoprivredni fakultet,

Sveuilite J.J. Strossmayer u Osijeku, Osijek.Krstonoi, D. (2009): Sukcesija vegetacije napodruju Parka prirode Papuk I. faza. Izvjee.Javna ustanova Park prirode Papuk, Voin.Krstonoi, D. (2013):Sukcesija vegetacijena mezofilnim i kserofilnim travnjacimaSlavonskoga gorja. Doktorska disertacija.umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu.Martini, A., Wraber, T., Jogan, N., Ravnik,V., Podobnik, A., Turk, B., Vre, B. (1999):Mala Flora Slovenije. Klju za doloanjepraprotnic in semenk. Tehnika ZalobaSlovenije, Ljubljana.

Molnr, Z., Blni, J., Horvth, F. (2008):Threatening factors encountered: actualendangerment of the Hungarian (semi-)naturalhabitats. Acta Botanica Hungarica 50, Suppl.:195-210.Mucina, L., Kolbek, J. (1993): Festuco-Brometea. U: Mucina, L., Grabherr, G.,Ellmauer, T. (ur.): Die Panzengesellschaftensterreichs - Teil 1. Anthropogene Vegetation.Gustav Fischer Verlag, Jena.Najvirt, . (1997): Gospodarenje umamahrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) uSlavonskom gorju. Magistarski rad. umarski

fakultet, Sveuilite u Zagrebu.Nikoli, T. (ur.) (2003):Kljuevi za odreivanjesvojti kritinih skupina. Interni materijal projektaOuvanje krkih ekolokih sustava, Zagreb.Nikoli, T. (ur.) (2016):Crvena knjiga On-Line,Flora Croatica baza podataka. Sveuilite uZagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet,Botaniki zavod s botanikim vrtom, Zagreb.http: //hirc.botanic.hr/fcd/ (pristupljeno 13.listopada 2015.).Oberdorfer, E., (1994):PanzensoziologischeExkursionsflora. 7. Auflage. Eugen UlmerVerlag, Stuttgart.

Oberdorfer, E. (1993): SddeutschePanzengesellschaften. Teil II: Sand- und

Trockenrasen, Heide- und Borstgras-Gesellschaften, alpine Magerrasen, Saum-Gesellschaften, Schlag- und Hochstauden-Fluren. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.

Osbornov, J. M., Kovov, J. Lep, J.,Prach, K. (1990):Succession in abandonedfields: Studies in Central Bohemia,Czechoslovakia. Kluwer, Dordrecht.Panda, M. (2010): Flora parka prirode Papuk(Slavonija, Hrvatska). umarski list 134(1-2): 25-44.Peco, B., Carmona, C.P., de Pablos, I.,Azcrate, F.M. (2012): Effects of grazingabandonment on functional and taxonomicdiversity of Mediterranean grasslands. AgricultureEcosystems and Environment 152: 27-32.Pickett, S.T.A., Candenasso, M. L. (2005):Vegetation dynamics. U: Maarel van der, E.

(ur.): Vegetation Ecology, Blackwell Publishing.Pignatti, S., (1982): Flora dItalia 1-3.Edagricole, Bologna.Prli, D. (2013): Fitogeografska obiljeja opineSlatina. Diplomski rad. Odjel za biologiju,Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Rianovi, J. (1977): Geografski poloajSlavonske Poege i Poeke kotline u Hrvatskoji Jugoslaviji. U: Strbai, M. (ur.): MonograjaPoega 1227-1977. Skuptina opineSlavonska Poega, Slavonska Poega, 1-15.Rogli, J. (1975):Prirodna obiljeja. U: Si, M.(ur.): Istona Hrvatska, kolska knjiga, Zagreb.

Rothmaler, W. (2000): Exkursionsora vonDeutschland. Bd. 3. Spektrum, Berlin.Samari, I. (2005): Vaskularna ora Parkaprirode Papuk. Doktorska disertacija. umarskifakultet, Sveuilite u Zagrebu.Samari, I., Radoni, G., Pavi, G., knjug,G., Bai melar, D., Dumbovi, V. (2010):Plan upravljanja Parka prirode Papuk. Javnaustanova Park prirode Papuk.Seletkovi, Z., Katuin, Z. (1992): KlimaHrvatske. U: Rau, . (ur.): ume u Hrvatskoj,umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu iHrvatske ume, p.o. Zagreb, 13-18.

Simon, T. (2000):A Magyrorszgi Ednyes FlraHatrozja. Nemzeti Tanknyvkiad, Budapest.egulja, N. (1977):Analiza ore Vukomerikihgorica. Biosistematika 3(1): 45-49.kori, A. (1977): Tla Slavonije i Baranje.Projektni savjet za izradu pedoloke karteRepublike Hrvatske.kvorc, . (2006): Floristike i vegetacijskeznaajke uma Dilja. Doktorska disertacija,umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu.kvorc, ., Franji, J., Krstonoi, D., Sever,K., Alekovi, I. (2011):Vegetacijska obiljejabukovih uma Psunja, Papuka i Krndije. Croatian

Journal of Forest Engineering 32(1): 157-176.


18/18


21

ugar, I., Britvec, M., Vitasovi Kosi, I.(2005):Floristike znaajke pregonskih panjakau Punteri. Agronomski glasnik 6: 469-479.Taki, A. (1977): Geologija Slavonskog gorja

i Poeke kotline. U: Petkovi, A. (ur.): Poekileksikon. Skuptina opine Slavonska Poega.Tomaevi, M. (1996):Vegetacija sjevernihobronaka Poeke gore. Zlatna dolina 2(2): 59-88.Tomaevi, M. (1998):Prilog ori Poekekotline i okolnoga gorja (Hrvatska). ActaBotanica Croatica 55/56: 119-131.Tomaevi, M. (2006):Novi prilog ori Poekekotline i okolnoga gorja. Natura Croatica 15(1-2): 43-60.Tomaevi, M., Samari, I. (2000): Zatiene,rijetke i ugroene biljne vrste Slavonskogagorja. Spin Valis d. d. Poega.

Tomaevi, J., Samari, I., Dumbovi, V. (2006):Flora suhih travnjaka Parka prirode Papuk. Izvjee,Javna ustanova Park prirode Papuk, Voin.Tomaevi, M., Zima, D. (2012): Flora ivegetacija Sovskog jezera. Radovi Zavoda zaznanstveni i umjetniki rad u Poegi 1: 325-353.Topi, J., Ilijani, Lj. (2007): Biljnogeografskei floristiko-fitocenoloke znaajke suhihtravnjaka u Parku prirode Papuk kraj GornjihVrhovaca i Malom Papuku i vanost njihovezatite. Izvjee, Javna ustanova Park prirodePapuk, Voin.Trinajsti, I. (1995):Plantgeographical division of

forest vegetation of Croatia. Annales Forestales20(2): 37-66.Trinajsti, I. (1998): Fitogeografsko ralanjenjeklimazonalne vegetacije Hrvatske. umarski list122(9-10): 407-421.Trinajsti, I., Franji, J. (1999):ume bukves dlakavim aom (Carici pilosae-FagetumOberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske.umarski list 123(7-8): 311-321.Trinajsti, I., Franji, J., Samari, I. (1996):Fitocenoloke znaajke uma sladuna i cera (as.Quercetum frainetto-cerris Rudski 1949) u Slavoniji(Hrvatska). umarski list 120(7-8): 299-306.

Trinajsti, I., Franji. J., Samari, I. (1997):O vanosti otkria vrste Equisetum sylvaticumL. (Equisetaceae) za razumijevanje autoktonostiobine jele (Abies albaMill., Pinaceae) u Poekomegorju. umarski list 121(11-12): 593-597.

Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A.,Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M.,

Webb, D. A. (ur.) (1964-1980):Flora Europaea,1-5. University press, Cambridge.

Vitasovi Kosi, I., Tardella, F. M., Rui,M., Catorci, A. (2011):Assessment of oristicdiversity, functional composition and managementstrategy of North Adriatic pastoral landscape(Croatia). Polish Journal of Ecology 59(4): 765-776.Vitasovi Kosi, I., Britvec, M. (2014):Floristike i vegetacijske znaajke umskihrubova i travnjaka iarije (Hrvatska). umarskilist 138(3-4): 167-184.Vitasovi Kosi, I., Tardella, F. M., Grbea,D., kvorc, ., Catorci, A. (2014):Effects ofabandonment on the functional composition

and forage nutritive value of a North Adriaticdry grassland community (iarija, Croatia).Applied Ecology and Environmental Research12(1): 285-299.Vlahovi, D. (2007): Flora Samoborske Pleivicei okolnih podruja, Magistarski rad. Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu.Vukeli, J. (2012):umska vegetacija Hrvatske.umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu.Vukeli, J., Barievi, D. (1996):Fitocenolokausporedba dinarskih i panonskih bukovojelovihuma (Abieti-Fagetum s.l.) u Hrvatskoj. U:Mayer, B. (ur.): Unapreenje proizvodnje

biomase umskih ekosustava, umarskifakultet, Sveuilite u Zagrebu i umarskiinstitut, Jastrebarsko, Zagreb, 87-96.Vukeli, J., Barievi, D., (2007): Nomenklaturno-sintaksonomsko odreenje panonskih bukovo-jelovih uma (Abieti-Fagetum pannonicum) uHrvatskoj. umarski list 131(9-10): 407-429.Zima, D., urki, M., Tomaevi, M.(2006):Analiza ugroenosti svojti iz porodiceOrchidaceae u Poekoj kotlini i okolnom gorju.Agronomski glasnik 2: 99-274.Zima, D. (2008): Vegetacija suhih travnjakaPoeke kotline. Magistarski rad. Sveuilite

J.J. Strossmayera u Osijeku.Zima, D., tefani, E. (2009): Floristikeznaajke suhih travnjaka Poeke kotline.Agronomski glasnik 2: 141-150.

01 krstonosic et al

Documents