ИСТОРИЈА РАЗВОЈА...
TRANSCRIPT
ИСТОРИЈА РАЗВОЈА РАЧУНАРА
ZAŠTO?
Brzina
Tačnost
Pamćenje
Komunikacija
Univerzalnost
Upravljanje
Automatski rad
KAKO?
Stare civilizacije (Vavilon, Egipat, Kina, Arapi, Grci)
Brojni sistemi, uređaji za računanje, logika
Kipu (Quipu). Jevreji, Rimljani, joškod Inka
glavno uţe stoji horizontalno
dodatna uţad vise na njemu i imajučvorove na jednakim rastojanjima
Oblik čvora predstavlja cifru (1,2,3...), a rastojanje od glavnog uţeta vrednost cifre (jedinice, desetice, stotine...).
Boja uţeta je predstavlja osobu ili objekat na koji se podaci odnose.
Abakus nastao izmedju 4000 i 3000 godine p.n.e. u Kini ili Vavilonu
Sve 4 računske operacije
Kao računaljka, okvir podeljen na dva dela
kuglica na gornjem delu ima vrednost 5 a u donjem delu ima vrednost 1.
Smatra se da su kuglice uračunate kad su pomerene prema gredici koja razdvaja dva dela
Paskalina
prva računska mašina koja je mogla da sabira i oduzima
Blez Paskal u 17. veku
Nemački naučnik Lajbnic računska mašina, 1694. godine.
Sabiranje i mnoţenje
mehanizam s koračnim zupčanikom za unošenje brojeva
Francuz Žakar 1801. godine na Pariskoj izloţbi razboj za tkanje
program od niza bušenih metalnih kartica kojim se upravljalo radom razboja
prva mašina sa programiranim automatskim radom
Automatske mašine
Engleski matematičar Čarls Bejbidžautomatska mehanička računskamašina - diferencna mašina
Trebalo je da radi na paru, automatski, i da štampa rezultate
Sledeća - analitička mašina, automatski mehanički digitalni računar opšte namene, programski potpuno kontrolisan.
analitička mašina samo na nivou projekta
pet logičkih komponenata: memorija, mlin (danas procesor), kontrola, ulaz i izlaz.
za kontrolu su predviđene bušene kartice slične Ţakarovim.
niz kartica vaţi za formulu i sluţi kad god je potrebno računanje tom formulom - „programska biblioteka“
tehnološke mogućnosti toga vremena nisu omogućile realizaciju ove ideje,
kasnije napravljena u muzejske svrhe i funkcionisala kao što je bilo predviđeno
Matematičarka Ada Bajron
učestvovala u radu: prenos kontrole i rad sa ciklusima, naredbe se
izvršavaju ne datim redosledom već u zavisnosti od toka programa
Predviđala korišćenja mašine za grafiku i komponovanje muzike
plan za izračunavanje Bernulijevih brojeva pomoću ove mašine
Ada prvi programer, programski jezik (Ada).
Herman Holerit - obrada rezultata popisa iz 1880.
elektromehanička mašina s brojačima koji se aktiviraju električnim senzorima
podacina kartonske kartice, 12 redova i 80 kolona
odgovor da - rupica probušena
ulazni uređaj elektromehanički čitač i brojač – prebrojava kartice istog tipa
Vanevar Buš 1925. analogni računar.
korišćen za rešavanje parcijalnih diferencijalnih jednačina u vojne svrhe.
Konrad Cuze (Zuse) 1934. godine u Nemačkoj četiri računske mašine, korišćene u razvoju nemačkih letećih bombi.
Godine 1937. započeo je Hauard Ajken disertacija –proračuni, treba računska mašina (Harvard Mark I)
zasnovana na elektromagnetnim relejima
Ulaz – bušene papirne trake ili pozicioniranjem prekidača.
dvadesetocifreni brojevi brzinom od 3 operacije u sekundi.
U memorijskoj jedinici 60 brojeva.
Prilikom jedne demonstracije prestala da radi , razlog noćni leptir koji je ušao u relej. Odatle potiče termin za greške u programima - bag (bug)
Elektronski digitalni računari
Prva generacija (1951-1958)elektronske (vakumske) cevi i kablovske veze između elemenata
elementi veliki, trošili mnogo struje i zagrevalia se
magnetne trake i doboši
mašinski jezik.
Drugi svetski rat, balističke tabele, atomska energija
ENIAC je bio prvi uspešan elektronski računar opšte namene.
1000 puta brţe nego Mark I
Bušene kartice, prostor 10 x 20 m2, oko 30 tona.
Naziv hardver
17000 elektronskih cevi, 70000 otpornika, 10000 kondenzatora i 6000 prekidača.
prosečno vreme između dva kvara 7 minuta.
za projektovanje atomskog i balističkog oruţja kasnije i za prvu računarsku prognozu vremena
Fon Nojman je predloţio da se i program i podaci drţe u memoriji računara u isto vreme.
Ovaj princip programiranja računara zadrţan je i danas
Računar EDVAC završen je 1949. godine , prva mašina koja je imala magnetne diskove.
prvi komercijalni računar UNIVAC I 1951. god, prvi sa magnetnim trakama
korišćen za obradu rezultata popisa stanovništva
Druga generacija pedesetih i u prvoj polovini šezdesetih godina
zasnovana je na tranzistorima
1949. godine, do 1959. nije bilo tehnologije i proizvodnih metoda za njihovo korišćenje
jeftiniji, brţi, manji, trošili manje električne energije i razvijali manje toplote.
bušene kartice za unos i ispis podataka.
mašinski jezik i asemblerski jezik,
viši programski jezici. Flow-Matic, a iz njega COBOL, FORTRAN, ALGOL i LISP.
IBM s računarom 1401 uspeh
treća generacija primena integrisanih kola.
Tranzistori minijaturizovani i stavljeni u čip
Uvođenje integralnih kola sa visokim stepenom integracije omogućilo je proizvodnju čipova sa hiljadama tranzistora
tastature i monitori
prvi operativni sistemi, računar moţe da izvršava više programa
istovremeno
Usled pojeftinjenja izrade i komponenti računara, dostupniji
serija računara IBM 360 (na slici)
prvi mini računar PDP-1 1960. proizveden, znatno jeftiniji od drugih računara iz tog vremena.
Četvrta generacija - komponente izrađene na bazi poluprovodničkih sklopova korišćenjem visoko integrisanih sklopova koja omogućava stvaranje mikroprocesora, osnovadanašnjih računara
Razvoj računara u budućnosti
Komunikacija
internet
Veštačka inteligencija
Ekspertni sistemi
prepoznavanje glasa i lica
paralelno procesiranje
neuronske mreţe
Robotika